50 saveta kako ishranom da poboljšate svoje zdravlje
Ishrana je veoma važna ako želite da sačuvate ili poboljšate svoje i zdravlje svojih najbližih. Da ne morate da brojite raznobojne pilule, uzmite ceger i posetite pijacu umesto lekara.
1. SVEŽE JE ZDRAVO
Veliki deo današnje ishrane čine industrijski prerađene namirnice - suhomesnati proizvodi, gotova jela, konzervirana hrana, instant supe... Savet glasi: pređite na sveže namirnice - garantovano sadrže manje natrijuma!
2. KUVAJTE SAMI
Ako češće pripremate hranu u svojoj kuhinji bićete sigurni šta jedete. Osim izbora namirnica, od vas samih zavisi i koliko solite jelo.
3. UŽIVAJTE U VOĆU I POVRĆU
Jedite voće i povrće - sveže ili zamrznuto, po mogućstvu u svakom obroku. Povrće ne morate posebno soliti jer sadrži optimalne količine natrijuma.
4. MESO, MLEKO I MLEČNI PROIZVODI sadrže malo natrijuma. Birajte manje masne vrste mesa, kao i obrano mleko ili jogurt sa manjim procentom mlečne masti. Jedite mlade sireve koji su manje slani.
5. UMESTO SOLI KORISTITE ZAČINSKO BILJE Umesto da hrani dodajete so, začinite je raznovrsnim začinskim biljem, belim lukom, vinskim sirćetom, limunovim sokom...
6. GRICKALICE I ORAŠASTI PLODOVI
Zaboravite na čips i aromatizovane slane grickalice. S druge strane, kada kupujte kikiriki, pistaći i druge orašaste plodove, proverite na deklaraciji i kupite one koji nisu naknadno soljeni.
7. PRILAGODITE SVOJ UKUS ZDRAVLJU
Postepeno smanjujte količinu soli kojom začinjavate jela koja kuvate. Malo po malo, naučićete svoja čula na prirodni ukus hrane.
8. OBAVEZNO ČITAJTE DEKLARACIJE
Proverite da li je na deklaraciji odštampana tabela nutritivnih vrednosti sa vrednostima natrijuma u 100 g proizvoda ili po porciji. Mnogi priozvođači hrane proširili su svoj asortiman proizvodima koji nose oznaku "bez soli" ili "sa manje natrijuma". Potražite ih!
9. ISHRANA U RESTORANIMA
Ako zamolite konobara, kuvar vam naručeno jelo može pripremiti sa manje soli nego što uobičajeno stavlja ili da sos ili dresing za salatu servira sa strane kako biste sami kontrolisali koliko ga pojedete.
10 PAZITE NA DODATKE
Namirnice poput kečapa, soja sosa, maslinki, krastavčića, dresinga za salate i slično, sadrže mnogo natrijuma. Pokušajte da u supermarketima pronađete porizvode sa manje natrijuma.
11. POJAČAJTE UNOS KALIJUMA
Konzumiranje namirnica sa više kalijuma može da snizi krvni pritisak. Kalijum se nalazi u povrću i voću kao što su krompir, paradajz, sok, pasulj, banane...
Konzumiranje voća obezbediće puno pozitivnih efekata na vaše zdravlje. Ljudi koji svakodnevno jedu više voća imaju mnogo manji rizik da obole od nekih hroničnih bolesti. Voće obezbeđuje nutrijente važne za dobro zdravlje kao što su kalijum, dijetalna vlakna, vitamin C i folna kiselina.
12. NAPRAVITE VOĆNI PODSETNIK
Držite činiju sa voćem na trpezarijskom stolu kao stalni podsetnik da servirate sebi ili svojoj porodici zdravu užinu. Na poslu, postavite kao desktop ili skrin sejver fotografiju sočnih plodova voćki koje će vas odvratiti od grickalica i brze hrane.
13. RAZNOVRSNO I UKUSNO
Kupujte sveže voće koje je u sezoni. Osim što je jeftinije, tada je i najukusnije ali i najzdravije. Ako pravite torte i kolače birajte recepte sa voćem i smanjite ukupnu količinu šećera koja je navedena u sastojcima.
14. NE ZABORAVITE VLAKNA
Neka vaš najčešći izbor bude voće, pre nego voćni sok, prvenstveno zbog zdravstvenih koristi koje obezbeđuju dijetalna vlakna kojih nema u napicima.
15. BUDITE DOBAR UZOR SVOJOJ DECI
Jedući svakodnevno raznovrsno voće, svojoj deci postavljate dobre osnove i principe pravilne ishrane.
16. UVRSTITE VOĆE U DORUČAK
Idealan dodatak raznim žitnim pahuljicama koje servirate za doručak jesu komadići voća. Umesto čokoladnih preliva palačinke poslužite sa voćnim marmeladama i svežim voćem. Uz sendvič poslužite napitak sa 100% voćnim sadržajem ili voćni jogurt koji ste sami pripremili u blenderu.
17. VOĆE PO AKCIJSKIM CENAMA
Kada god naiđete na akcijska sniženja cena smrznutog, konzervisanog ili sušenog voća, kupite i čuvajte ga za dane kada ostanete bez svežih plodova u kući.
Nutricionisti preporučuju da se poveća upotreba povrća u ishrani, naročito tamno zelenog lisnatog povrća (krucifera) kao što su brokoli, kupus, kelj, prokelj i karfiol sa ciljem prevencije mnogih bolesti, posebno nekih oblika malignih bolesti. Lako je jesti više povrća - jednostavno dodajte još malo na svaki tanjir kao prilog i obavezno servirajte salatu.
18. OTKRIJTE BRZO KUVANJE
Kuvanje svežeg ili zamrznutog povrća na pari ili u mikrotalasnoj pećnici je lak i brz način da dopunite svoj tanjir zdravim prilogom koji nutricionisti preporučuju.
19. BIRAJTE RAZNOBOJNO POVRĆE
"Obojte" svoj tanjir crvenim, narandžastim ili tamnozelenim povrćem. Plodovi jarkih boja obiluju vitaminima i mineralima. Češće servirajte povrće kao što je plavi patlidžan, paradajz, šargarepa ili brokoli.
20. PROVERITE ZAMRZIVAČ
Zamrznuto povrće se brzo i lako priprema, a jednako je zdravo koliko i sveže. Napravite brz prilog od zamrznutog graška ili boranije ili dodajte u salatu kukuruz šećerac.
21. LIMENKE SU OK!
Nemojte da zaobilazite konzerve - odlično se skladište i mogu vam pomoći da napravite obrok pun povrća kada "zagusti" sa zalihama svežeg ili zamrznutog. Odredite deo police u ostavi za limenke sa paradajz pelatom, crvenim pasuljem ili graškom.
22. ŠARENE SALATE
Osvežite činiju zelene salate raznobrojnih povrćem kao što je crveni pasulj, crvena paprika izrezanana štapiće, kukuruz šećerac, ljubičasti kupus ili narendana šargarepa.
23. ZDRAV OBROK "NA KAŠIKU"
Supe od povrća se brzo spremaju, veoma su zdrave, pa je poželjno da se što češće nađu na vašem jelovniku.
24. POVRĆE "NA ZAHTEV"
Ako ručate ili večerate u restoranu, pitajte da li je moguće da umesto pomfrita prženog u dubokom ulju naručite ekstra prilog od povrća kuvanog na pari.
25. MIKS KOJI SE PREPORUČUJE
Luk, beli luk, paprika, paradajz, papričica, brokoli... Raznovrsno i raznobojno povrće u jednom obroku, ali i tokom čitavog dana! Naučna istraživanja su pokazala da kombinacije više vrsta povrća imaju izraženiju antioksidantnu aktivnost, nego što je imaju zasebno uzete vrste povrća.
26. MAKSIMUM UKUSA PO MINI CENI
Povrće je, kao i voće, najbolje kupovati kada im je sezona u punom jeku. Tada je najukusnije, najzdravije i najjeftinije. Proveravajte i supermarkete - sigurno ćete bar u nekom pronaći povrće na akciji. Takođe je moguće da na obližnjim lokalnim farmama nabavite jeftinije povrće jer ga tada kupujte direktno od proizvođača.
Hleb i proizvodi od celog zrna treba da budu osnovni sastojak u svakodnevnoj ishrani. Odličan su izvor ugljenih hidrata, vlakana, belančevina, vitamina i minerala. Imaju značajnu ulogu u borbi protiv brojnih bolesti, uključujući gojaznost, dijabetes, kardiovaskularne i neke maligne bolesti.
27. NAPRAVITE JEDNOSTAVNE IZMENE
Da biste uneli dovoljnu količinu integralnih žitarica neke uobičajene proizvode zamenite zdravijim, kao što su hleb od celog zrna žitarica umesto belog, pripremite pilav sa smeđim pirinčem umesto sa glaziranim ili napravite pastu sa integralnom testeninom.
28. UŠTEDITE VREME I NOVAC
Kada raspolažete ekstra slobodnim minutama, skuvajte bulgur pšenicu ili ječam, zamrznite u manje porcije pa ćete tako, kada ste u strci sa vremenom, imati zdravu užinu za koju je potrebno samo par minuta odmrzavanja u mikrotalasnoj pećnici i spremna je za serviranje.
29. UVEK ČITAJTE DEKLARACIJE
Imajte na umu da je za pravilnu ishranu vrlo važno unositi dovoljnu količinu dijetalnih vlakana. Dobri izvori sadrže 10% do 19% RDA - dnevno preporučene količine dok odlični izvori vlakana sadrže preko 20% RDA.
Najbolji izvori kalcijuma u hrani su mleko i mlečni proizvodi, pri čemu sadržaj masti bitno ne utiče na sadržaj ovog minerala dragocenog za pravilan rast i razvoj dece i zdravlje kostiju dece i odraslih.
30. ŠTO MANJE % mm
Konzumirajte obrano ili poluobrano mleko i mlečne proizvode. Oni sadrže ispod 1% mlečne masti. Ako trenutno pijete punomasno mleko, postepeno pređite na poluobrano pa obrano. Ova promena će smanjiti i unos kalorija, ali neće uticati na količinu kalcijuma.
31. MLEKO UMESTO SIRA
Mleko i jogurt sadrže više kalijuma, a manje natrijuma nego većina vrsta sireva. Takođe, danas se u gotovo sve vrste mleka i jogurta dodaje vitamin D.
32. MANJE MASTI MANJE I KALORIJA
Sitni sir od obranog kravljeg mleka („švapski sir“) je dobar izbor za sve koji vode računa o ishrani. Ima malu energetsku vrednost i mali sadržaj masti, što mu daje preporuku da se može svakodnevno koristiti u ishrani.
33. MALE IZMENE VELIKA KORIST
Osim što ćete za doručak koristiti obrano i malomasno mleko da prelijete musli, setite se slične izmene kada pripremate preliv za salatu, musaku ili pravite neki umak za koji se traži kisela pavlaka.
34. SLATKO S OPREZOM!
Aromatizovani i voćni jogurti, gotovi pudinzi i slične poslastice sadrže mnogo šećera koji nema zdravstvenu vrednost. Ne zaboravite da su vama potrebni nutrijenti, a ne prazne kalorije.
35. NE SMETE MLEKO?
Ako ste intolerantni na laktozu, probajte mleko bez laktoze ili mleko od soje. Da biste svom organizmu obezbedili dovoljnu količinu kalcijuma proverite deklaraciju da znate jeste li uneli oko 300 mg kalcijuma.
Belančevine su osnovni gradivni element našeg tela, a kako se ne mogu stvarati rezerve u organizmu, treba ih uzimati svakodnevno, tokom čitavog života.
36. PRIPREMITE PROTEINE NA VIŠE NAČINA
Konzumirajte namirnice bogate belančevinama svake nedelje. Eksperimentišite kuvajući glavna jela sa belančevinama biljnog porekla - mahunarkama, sojom, orašastim plodovima... Prirodno su siromašna zasićenim masnoćama, a obiluju vlaknima.
37. MORSKA RIBA DVA PUTA NEDELJNO
Neka se umesto uobičajenih vrsta mesa morska riba nađe na meniju bar dva puta nedeljno. Danas se mnogo lakše mogu nabaviti i ribe iz hladnih mora, vrlo bogate važnim nutrijentima. Odnos masti i belančevina u mesu riba je daleko povoljniji - 1 gram belančevina mesa ribe prati znatno manja količina masti, što ribu čini nezamenljivom namirnicom u svim vrstama dijetetske ishrane.
38. ŠTO MANJE MASNO
U ishrani birajte one vrste mesa koje imaju najmanji sadržaj masti (meso peradi, riba, teletina). Prilikom pripreme mesa uklonite svaki vidljivi trag masnoće. Poznato je da 1 g masnoća oslobađa dvostruko više energije od belančevina i ugljenih hidrata.
39. UKUSNA I ZDRAVA PRIPREMA
Prženje paniranog mesa u dubokom ulju na visokim temperaturama se smatra nepoželjnim načinom obrade namirnica. Pečenje u rerni na suvoj toploti sa minimalnom količinom masnoće je prihvatljiva zamena. Isprobajte grilovanje ili kuvanje mesa bez dodavanja masnoće. Nemasna mesa dinstajte na vodi, na tihoj vatri da biste izbegli isušivanje.
40. SVAKO JUTRO JEDNO JAJE...
Jedno jaje dnevno ne povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, a predstavlja odličan izvor proteina jer sadrži sve esencijalne aminokiseline. Jaja su dobar izvor lecitina i holina, važnih u održavanju funkcije i zdravlja mozga, gvožđa, luteina, vitamina B grupe, vitamina D i E. Kako samo žumance sadrži holesterol, omlete i kajgane možete praviti kombinovanjem jednog ili dva žumanceta i duplo više belanaca.
41. ALFA JE OMEGA!
Preporuka je da se namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama kao što su skuša, sardine, tunjevina, pastrmka ili losos jedu najmanje dva puta nedeljno kako bi se ostvario pozitivan uticaj na kardiovaskularno zdravlje, krvne sudove, funkciju mozga i vida.
42. ZDRAVE MASNOĆE ZA KUVANJE
Kada je to moguće, koristite za pripremu jela ulja koja su bogata mononezasićenim masnim kiselinama – pre svih maslinovo ulje, ali i repičino ulje i ulje koštunjavih plodova. Ograničite upotrebu zasićenih masti kojih ima u puteru, salu i masnom mesu te tropskim uljima zato što podižu nivo holesterola u krvi.
43. UKUS I MIRIS MEDITERANA
Maslinovo ulje je izuzetnog hemijskog sastava i povoljno deluje na zdravlje. Cenjeno je jer sadrži optimalan odnos esencijalnih masnih kiselina i vitamina koji deluju preventivno kod bolesti srca i krvnih sudova. Takođe, smanjuje rizik od nastanka gastritisa i čira na želucu, a ima i pozitivan uticaj na rast i razvoj dece.
44. VODA JE IZVOR ŽIVOTA
Za dobro funkcionisanje organizma i održavanje zdravlja je potrebno dnevno uneti putem napitaka, najbolje vode, između jedne i dve litre tečnosti. Fizički aktivne osobe i sportisti tečnost treba da unose pre, tokom i posle aktivnosti. Na taj način se smanjuje rizik za brojne zdravstvene probleme sa bubrezima, organima za varenje, srcem i krvnim pritiskom, a dobro je i za mentalno zdravlje.
45. POSLASTICE PUNE PRAZNIH KALORIJA
Kako od šećera nema druge nutritivne koristi osim čiste energije, zovemo ga „praznim kalorijama“. Zato, kada je god moguće, zamenite ga drugom, manje štetnom vrstom nenutritivnog zaslađivača. Na raspolaganju je veliki broj bezbednih zamena za šećer.
46. MITOVI I ZABLUDE
Veštački zaslađivači imaju značajnu ulogu u regulaciji telesne mase i regulaciji nivoa šećera u krvi kod dijabetičara. Oko primene veštačkih zaslađivača postoje brojne zablude. Činjenica glasi da su zaslađivači najčešće testirane i proveravane supstance koje se dodaju hrani, te se danas sa sigurnošću može reći da ne povećavaju rizik od nastanka karcinoma ili drugih oboljenja i da su zaslađivači koji su odobreni za upotrebu u potpunosti bezbedni, za sve pa i za trudnice i decu.
47. NAJVAŽNIJI OBROK
Doručak je najvažniji obrok koji nikako ne treba propustiti. Obezbeđuje organizmu preko potrebnu energiju za početak dana i sprečava kasniju nekontrolisanu glad.
48. IZRAČUNAJTE INDEKS TELESNE MASE
Proverite svoje stanje uhranjenosti računanjem indeksa telese mase (BMI), tako što ćete podeliti važu telesnu masu sa kvadratom telesne visine u metrima. Normalna telesna uhranjenost je kada je BMI od 18,5-25. Manje i veće vrednosti od graničnih podrazumevaju pothranjenost, odnosno predgojaznost ili gojaznost.
49. KOLIKO JE VELIKI VAŠ TANJIR?
Veličina porcije treba da se uskladi sa energetskim potreba svake osobe. Budite fizički aktivni! Svakodnevna šetnja brzim hodom značajno će doprineti očuvanju i unapređenju vašeg zdravlja. Umerenost je jedno od osnovnih pravila zdrave ishrane. Uživajte u raznovrsnoj hrani, ali, neka vaše porcije budu razumne veličine. Ako često jedete van kuće, podelite obrok sa prijateljem!
50. POLAKO, ALI SIGURNO
Postupno menjanje navika u ishrani daleko je jednostavnije i lakše od grubih, velikih promena, koje, obično, traju veoma kratko. Osmislite plan za promenu načina života i ishrane na bolje kako bi ste bili korak bliže zdravlju.