Psihologija sreće

Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Psihologija sreće

Post od branko »

PSIHOLOGIJA SREĆE

Tokom istorije, gotovo svi filozofi i sociolozi su se u svojim radovima bavili fenomenom sreće. Psiholozi su, međutim, taj fenomen skoro sasvim zapostavljali sve do kraja prošlog veka, jer su oni svoja istraživanja prvenstveno posvećivali onima čiji su životi krenuli u pogrešnom smeru. Pri tome, naučno su analizirani svi oblici depresije, straha, poremećaji pažnje, volje, devijacije ponašanja, govora, pokreta, ali moderna psihologija ne zna gotovo ništa o tajnama srećnog života.
I sami psiholozi su uvideli svoje propuste, tako da je krajem prošle godine britanska prestižna naučna ustanova Royal Society organizovala kongres najpoznatijih svetskih psihologa, koji su raspravljali o "nauci zadovoljstva", ispravljajući tako praksu istraživanja nesreće i posvećujući se srećnima.
Cilj te grupe psihologa je traženje odgovora na pitanje zašto neki ljudi svoj život prožive srećno, dok su drugi predodređeni za nevolje, nezadovoljstvo i potištenost.
Ovim je zvanično utemeljena nova grana nauke: Pozitivna psihologija.
"Psihologija sreće" rođena je 1988.g. kada je psiholog sa univerziteta u Pensilvaniji Martin Seligman izabran za predsednika Američkog udruženja psihologa. On, koji se 30 godina bavio depresijama, iznenadio je publiku izjavljujući u svom pristupnom govoru da su psiholozi pogrešili jer su istraživanja posvetili onima čiji su životi krenuli u pogrešnom smeru, umesto da su se fokusirali na ljude kojima sve ide od ruke.
"Psiholozi znaju apsolutno sve o depresiji, ali ne znaju gotovo ništa o tajnama srećnog života", kazao je Seligman.
Njegov govor je izazvao pravu buru, a Seligman je uskoro bio na čelu fondacije vredne 30 miliona dolara, čiji je cilj istraživanje sreće. Prema rečima britanskog psihologa Nicka Baylisa to istraživanje je sada počelo da daje rezultate.
Optimizam je, misle psiholozi, jedan od dobrih načina obrane od nesreće, a to se može naučiti.
"Mi možemo naučiti stav da je čaša napola puna, a ne napola prazna", tvrdi Baylis. "Još jedan dobar recept je ne razmišljati o negativnim događajima iz prošlosti, jer nas to može odvesti u depresiju. Treba činiti suprotno i razmišljati o lepim stvarima koje su nam se dogodile. Razmišljanjem o pozitivnim stvarima, možemo da izgradimo štit protiv nesreće, a tako ćemo lakše savladati probleme koje život nosi".
"Novac, kao što to veliki broj ljudi misli, nije odgovor na sve. Kada imamo dovoljno novca za osnovne životne potrebe poput hrane i krova nad glavom, više novca neće bitno pridoneti našoj sreći", kaže Seligman i poručuje da ljudi moraju da vodite dobar i osmišljen život da bi bili zaista srećni.
Sreća kao pojam, teško može da se definiše, a većina smatra da je svaka njena definicija relativna. Britanski psiholog Ben Rensho, međutim, smatra da sreća ima svoje zakonitosti. On je napisao knjigu "Tajne sreće" u kojoj je ustanovio sledeću formulu:

Sreća = L+ (5xE) + (3xV)

Gde je:

L = Lične karakteristike (pogled na život, elastičnost i prilagodljivost)
E = Egzistencija (zdravlje, bogatstvo i prijateljstva)
V= Viši red (lične individualnosti: osećaj za humor, ambicije i samopoštovanje)

Uz to, dr. Rensho preporučuje i recepte za popravljanje sreće:

- Fokusirati pažnju na srećne momente u svom životu;
- Registrovati sve dobre stvari koje vam se dešavaju svakoga dana i o njima pričati prijateljima;
- Uočavati ono najbolje u ljudima, a ne samo njihove mane;
- Usredsrediti se na svoje talente;
- Napraviti listu svojih uspeha, ma koliko oni po vašem mišljenju bili mali;
- Okružite se ljudima kojima je stalo do vas;
- Izbegavati zlobne, cininične i depresivne ljude;
- Ne pokušavati da sve uradite sami. Potražiti pomoć.
- Ne primati loše stvari suviše lično. Loše stvari se događaju milionima ljudi;
- Slaviti odbijanje. Svako "ne" vodi vas bliže nekom "da". Ponekad vam je potrebno nešto neprijatno da biste krenuli napred;
- Ne zadovoljavati se kratkotrajnim uživanjima;
- Uložiti u sreću, jer ono do čega se teže dolazi - znanja, uspešna karijera - učiniće vas srećnim na duži rok.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

12 prečica do sreće

Sreća nije lepa samo dok se čeka. Sreća je lepa kad se oseća celim bićem, i to sada i ovde, poručuje Izabela Huber, klinički psiholog.

Kada se stvari u životu ne odvijaju baš kako bismo želeli, osećamo se zarobljeno u prostoru i vremenu, i u grču čekamo da se problem reši. Tako nastaje anksioznost, koja inhibira osećanje zadovoljstva i mogućnost da se uživa, objašnjava Izabela Huber. Upadamo u zamku i počinjemo da se zamaštavamo kako ćemo se ponovo osećati dobro „jednog dana“, kada se dogodi nešto veliko. Najčešće događaj koji priželjkujemo doživljavamo kao nešto izvan naše kontrole, nešto na šta ne možemo uticati.
Međutim, savremena psihološka istraživanja pokazuju da je doživljaj sreće i ispunjenosti povezan sa sposobnošću da budemo prisutni u sadašnjem trenutku i da iz njega izvučemo najbolje za sebe. To znači da nam je sreća potencijalno dostupna u svakom trenutku i da treba da naučimo kako da je pronađemo odmah, bez odlaganja i uprkos svemu što nam se u životu dešava. Naša sagovornica vam otkriva deset jednostavnih tehnika, koje će vam otvoriti vrata sreće.

1. MRDANJE
Kretanje pospešuje lučenje endorfina, hormona zaslužnih za dobro raspoloženje, i zato šetajte svakog dana ma koliko da je hladno. Naravno, džoging, vožnja bicikla ili rolera, skijanje, aerobni sportovi i bilo kakva rekreacija podrazumevaju se. Nikad ne zaboravite izreku „u zdravom telu zdrav duh“.

2. SVETLOST
Sunčeva svetlost je najjači prirodni antidepresiv. U mračnim zimskim mesecima, naročito na severu, česta je pojava mrzovolje, pa i zimske depresije zbog nedovoljne količine svetlosti. Alternativa za sunčevu svetlost su specijalne lampe koje proizvode veštačku svetlost visokog intenziteta (najmanje 5.000 do 10.000 luksa).

3. OSMEH
Kad smo srećni, na licu nam se spontano pojavljuje osmeh, sličan onome koji vidimo na slikama i statuama Bude. Međutim, važi i obratno – kad namerno prizovemo ovakav osmeh, raspoloženje se poboljšava. Isprobajte ovu vežbicu.
– Više puta dnevno pokušajte da shvatite da li vam je lice u grču, naročito donja vilica, čelo i predeo oko očiju. Pustite da napetost otpadne i da se pojavi osmeh.
– Povežite osmeh sa mislima o nečemu što volite, nečemu što vam istinski leži na srcu.
– Kako se osećate posle ove kratke vežbe?

4. SPAVANJE
Postarajte se da obezbedite sebi dovoljno kvalitetnog sna. Regularni ritmovi san-budnost, izbalansirana ishrana, izbegavanje kafe i alkohola pred spavanje i vežbe opuštanja mogu da vam pomognu u tome.

5. ČULNOST
Tokom dana suviše vremena provodimo u neproduktivnim, često uvek istim misaonim obrascima. Zato je pravo je osveženje i radost posvetiti se više svojim čulima. Postanite svesni zvukova, svetlosti i boja, mirisa, ukusa, telesnih manifestacija. Nemojte ih analizirati i razmišljati o njima, samo ostanite nekoliko minuta potpuno u onome što u ovom momentu možete da opazite svojim čulima.

6. MUZIKA
Muzika koja opušta i vitalizuje, kombinovana s pokretom, za samo pola sata pokrenuće u telu čitavu „biologiju sreće“. U poslednje vreme pojavljuju se i kod nas muzičko-plesne večeri i radionice namenjene svim uzrastima, ciljano kreirane tako da, pored zabave, proizvedu i terapijski efekat.

7. IGRA
Kad se igramo s decom, ili s odraslima koji to još umeju, prepuštamo se ponovo čarima detinjstva. Zaneti se u igri bez ikakvog cilja i namere jedan je od najsigurnijih recepata za instant sreću i potpunu ozarenost. Igra opušta, odmara i puni nas pozitivnom energijom.

8. KIKOTANJE
Smeh je u toj meri lekovit da se može primenjivati i u medicinske svrhe. Kako deluje na raspoloženje, svima je poznato. Pa ipak, tako često zaboravimo da se smejemo. Danas postoje i terapeutske grupe, na primer joga smeha, gde je zajedničko smejanje glavna svrha okupljanja.

9. VODA
Tekuća voda oživljava prostor, opušta i podstiče doživljaj toka u svakodnevnom životu. Ako već ne možemo uvek da odemo do reke ili vodopada, možemo da nabavimo akvarijum s ribicama ili malu fontanu za kuću ili radno mesto.

10. PRIRODA
Boravak u prirodi smiruje i uzemljuje energiju, vraća nas sopstvenom telu i njegovim ritmovima. Ljudi koji žive u gradu morali bi da bar jednom nedeljno odvoje nekoliko sati za boravak u aktivnosti u prirodi.

11. DRUŽENJE
Negovanje prijateljstava, a naročito druženje s onima s kojima delite interesovanja, jedan je od najjačih stubova srećnog života. Što češće organizujte izlete, kratka putovanja, zajedno idite na rekreaciju, diskutujte o temama koje vas zanimaju ili jednostavno roštiljajte u prirodi.

12. MASAŽA
Sreću prvenstveno doživljavamo u telu, a ono voli dodir, pokret, opuštanje... Masaža, uključujući i samomasažu, istezanje, vežbe produbljenog disanja ili jednostavni refleksi poput zevanja, dubokog uzdaha uz puštanje glasa – mehanizmi su koji će vas sigurno napuniti pozitivnom energijom.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Tajna sreće – odlomak iz dela „Alhemičar“

Mudrac je pažljivo slušao mladićev razlog posete, ali reče mu da nema vremena da mu objašnjava Tajnu sreće. Predložio je mladiću da prošeta palatom i vrati se za dva sata.

"Međutim, hteo bih nešto da te zamolim", doda Mudrac pružajući mladiću kašičicu za čaj u koju doda dve kapi ulja. "Dok budeš hodao, nosi ovu kašiku tako da se ulje ne prospe."

Mladić se poče penjati i spuštati spratovima palate, stalno motreći na kašičicu. Kada su dva sata istekla, pojavi se ponovo pred Mudracem.

"Onda?", upita Mudrac. "Jesi li video persijske tepihe u mojoj sobi? Jesi li video vrt kojeg je Majstor svih Vrtlara deset godina stvarao? Jesi li primetio predivne pergamente u mojoj biblioteci?"

Mladić je posramljeno priznao da nije ništa video. Jedina mu je bila briga da ne prolije dve kapi ulja koje mu je Mudrac poverio.

"Onda se vrati i upoznaj divote moga sveta", reče Mudrac. "Ne možeš verovati nekome čiju kuću ne poznaješ."

Već smireniji mladić je uzeo kašiku i ponovo prošetao palatom, ovaj put zagledajući u sve umetničke radove koji su visili sa zidova. Video je vrtove, okolne planine, nežno cveće, finoću ukusa kojom je svako umetničko delo bilo postavljeno na svoje mesto. Kada se vratio Mudracu, podrobno mu je opisao sve što je video.

"Ali gde su one dve kapi što sam ti poverio?", zapitao je Mudrac.

Pogledavši u kašičicu, mladić shvati da ih je prosuo.

"To je jedni savet koji mogu da ti dam", reče Mudrac nad Mudracima.

"Tajna sreće nalazi se u gledanju svih blagodeti sveta, a da nikad ne zaboraviš na dve kapi u kašičici."
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Jednostavno sretan!

Biti sretan svrha je života – barem tako kaže Dalai Lama. Isus je nešto slično mislio kada je rekao da je došao da bi „vi mogli imati život i živjeti ga u potpunosti“.

Nažalost, nakon rada dugog četrnaest godina na polju osobnog razvoja, došao sam do zaključka da većina ljudi nije baš sigurna što sreća uistinu znači. Sreća se, također, često miješa sa samo-zadovoljenjem ili zadovoljstvom. I što onda sreća uistinu znači?

Da li biti sretan znači imati mnogo lijepih stvari – lijepu kuću, vikendicu, auto, dobru odjeću, odlične odmore? Jer tokom proteklih nekoliko godina, mnogo ljudi je upalo u zamku da svoju sreću mjere na osnovu toga – te da svoju sreću mjere uspoređujući stvari koje imaju sa onima oko sebe. Vjerovali ili ne, jednom me je klijent nazvao i rekao mi da mu žena prijeti da će ga ostaviti jer „Njihovi susjedi idu na bolje odmore!“ „Pomozi joj da se spakuje“ odgovorio sam!

Meni se čini da sreća nije imati puno lijepih stvari. Nemojte me pogrešno shvatiti – ona ne isključuje posjedovanje mnoštva lijepih stvari, ali one nisu preduvjet za njeno postojanje. Sreća znači provesti lijepe trenutke, ili kako moji klijenti govore „biti dobro!“ – što je riječ koja ima posebno značenje kako meni, tako i mojoj obitelji, mojim prijateljima i mojim klijentima. Sreća je onaj unutarnji osjećaj koji imate da je sve uredu sa svijetom i vašim mjestom u njemu. To je osjećaj čežnje za ničim – ne da ne želite nastaviti putovanje predivnom avanturom životnog vlaka – nego jednostavno da vam ništa više ne treba sada i trenutno.

Sreća je stvar trenutka. A veliki problem predstavlja činjenica da normalan um nije trenutna stvar, tako da normalna osoba, po normalnom tijeku stvari, nije u stanju osjetiti sreću. Psihologija nam govori da je normalan podsvjesni um usmjeren na prošlost, posebice na iskustva iz djetinjstva koja su urezana u našu podsvijest i koja nas čine onima što jesmo – ili barem onime što mislimo da jesmo! Da bi stvari bile još gore, normalni svjesni um je fokusiran na budućnost, radujući se nečemu dobrom, želeći nešto što nemamo, ili još normalnije, brinući se o nečemu što ne želimo da se dogodi. Na kraju, zahvaljujući svim tim mentalnim previranjima, psihološka istraživanja su došla do zaključka da se normalan um nalazi samo jedan posto u sadašnjosti. Pod takvim uvjetima gotovo da je i nemoguće biti sretan.

Da bi bili sretni, morate se okrenuti sadašnjosti – jedinom vremenu i mjestu gdje se život živi. I doista, u onim rijetkim slučajevima kada normalan um zaista i doživi apsolutnu sreću – na primjer, kada vam se rodi dijete ili kada vam dah oduzme nevjerojatan zalazak sunca – istraživanja pokazuju da je u tim kratkotrajnim trenutcima mozak u potpunosti fokusiran, unesen, obuzet trenutkom. I u tome leži tajna istinske, dugotrajne sreće – čak i tijekom naših normalnih svakodnevnih života. Zapamtite, ako potrošite jedan trenutak svakodnevnog života na “nesretnost”, potrošili ste dragocjenu priliku koja vam se više nikada neće ukazati.

Drugim riječima, bez obzira na to što radili ili gdje se nalazili, vi posjedujete sposobnost da budete sretni – a slobodan i sretan um je um koji je otvoren i spreman na sve mogućnosti i prilike koje mu pravi život nudi – upravo ovdje, upravo sada. Međutim, da bi bili prisutni potreban je fokusiran i pažljiv um. Takav stupanj fokusiranja odraslima nije prirodan, ali je djeci urođen. Tako smo naučili sve što sada znamo za vrijeme razvoja, kada su naši umovi bili poput spužve.

Ponovno naučite kako se fokusirati, ili prosto i jednostavno, obratiti pozornost na stvarnost sadašnjosti i ne dopustite vašem umu da vas povede na vožnju kroz prošlost ili brigu o budućnosti. Za to učenje vam nisu potrebni nikakvi posebni seminari ili skupa oprema – savršeno ste opremljeni takvi kakvi jeste. Imate pet osjetila – možete vidjeti, osjetiti, čuti, pomirisati i okusiti. Kao dijete ste u potpunosti iskorištavali ta čula da bi zaista proživjeli svijet. Kao odrastao čovjek gotovo da i nikako ne obraćate pažnju na ta čula – umjesto toga, vaš podsvjesni um odlučuje za vas u svezi sa onim što se trenutno događa, koristeći se onim što je naučio za vrijeme razvoja kao osnovom za donošenje odluka. Suludo!

Zato se bukvalno morate dozvati. Morate namjerno početi obraćati pažnju na ono što i koga vidite, osjetite, namirišete i okusite – morate se uživjeti i unijeti u trenutak, na isti način na koji se uživite kada osjetite onaj rijetki prirodni trenutak sreće. Jednom kada počnete to raditi – redovito i svakoga dana – nećete morati tragati za srećom – ona će jednostavno pronaći vas.

Uistinu je jednostavno biti sretan!

Willie Horton
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Vodič za istinsku sreću: 9 dragocenih saveta psihologa

Sreća ne pada s neba, ona je u našim rukama. Zato naučite kako da dođete do nje, a u tom pohodu pomoći će vam saveti Svetlane Virijević-Mudrić, psihoterapeuta.

Koliko ćemo biti srećni ili nesrećni ne zavisi samo od spoljašnjih okolnosti, već i od našeg odnosa prema životu. Ako sreću posmatramo kao racionalnu kategoriju, kao nešto što zavisi od naših izbora i odluka, a ne nešto što je izvan nas, onda ćemo u većini životnih situacija biti u stanju da je dosegnemo. Svetlana Virijević-Mudrić, psihoanalitičar, objašnjava koje psihološke snage čovek treba da jača i neguje, a koje destruktivne mehanizme treba da izbegava.

1. OKRENITE DOBRU STRANU MEDALJE
Pozitivno razmišljanje od presudne je važnosti za srećan, zadovoljstvom ispunjen život. Treba uvek pronaći perspektivu iz koje se vidi pozitivan smisao svakog iskustva. A to je veština koja se uči.
- Odmah počnite da tražite dobru stranu u sebi i drugima, ali i u svakodnevnim događajima.
- U stresnoj situaciji postavite sebi tri pitanja:
Zašto je ta situacija važna, šta je najveći problem i, najzad, šta vi možete da uradite da stvari okrenete u svoju korist?

2. UŽIVAJTE U SVAKOM TRENUTKU
Dostizanje sreće zaista je životni projekat, a istinski lični sklad i harmonija zahtevaju predan i dugotrajan rad na sebi. Međutim, sreća nije nešto što se čeka godinama, ona se krije u svakom trenutku koji proživljavamo. Bićemo u stanju da od života dobijemo ono najbolje samo ako smo sposobni da to isto izvučemo iz malih, običnih stvari. Živite punim plućima u sadašnjem vremenu, tako ćete steći kolekciju lepih uspomena. Usmerenost na ovde i sad rasterećuje anksioznosti, stresa i tuge.

3. NAUČITE DA VOLITE SEBE
Čovek nezadovoljan sobom po pravilu je nezadovoljan i svojim životom. Zato, da biste bili srećni, morate da naučite da volite i vrednujete sebe. Da biste pobedili komplekse i promenili lošu sliku o sebi, uradite sledeće:
- Sami ili uz pomoć stručnjaka pronađite uzrok negativnog doživljaja sebe.
- Utvrdite ima li realnog osnova da se osećate loše. Ako ima, počnite da menjate ono što vam smeta.
- Definišite kakvi želite da budete i ponašajte se u skladu s tim.
- Napravite spisak svojih vrlina i svega što kod sebe poštujete.

4. NAPRAVITE SPISAK CILJEVA
Ciljevi našem životu daju smisao i sadržaj, zbog njih vredi ustajati iz kreveta. Ako ih imamo, naša pažnja usmerava se na nešto što donosi zadovoljstvo, a ne na spasavanje od patnje. Teški periodi
podnose se lakše, a dobri postaju još prijatniji.
Napravite spisak ciljeva koje ste sebi postavili i pogledajte ga triput dnevno: čim ustanete, jednom u toku dana i jednom pred spavanje.

5. SMEJTE SE, ZDRAVO JE
Ništa blagotvornije od smeha! Smisao za humor snižava nivo stresa, jača koncentraciju i snagu intelekta, daje zdravu distance prema svim stvarima. A svaka situacija ima smešnu stranu, treba je samo potražiti. Umesto da se svaki put u stresnim situacijama bavite lošim aspektima onoga što se dešava, a vi se zapitajte ima li nečeg smešnog u svemu tome. Uvek se setite kontradiktorne, ali tačne izreke: Ne sekiraj se zbog sitnica, ali zapamti da se život od njih sastoji.

6. PRAŠTANJE JE ZALOG MIRA
Čovek koji u srcu čuva uvredu i mržnju nikad ne može da bude srećan i slobodan, zato je sposobnost praštanja ključ istinske sreće.
Zapamtite, od vaše mizantropije ne stada niko drugi do vi sami.
Neuspesi, gubici i povrede sastavni su deo života, pa naučite da opraštate i sebi i drugima.

7. KO DAJE, DUPLO MU SE VRAĆA
Nije sreća samo ugađati sebi, ona se krije u umeću davanja i pomagajna drugima. Što više radosti pričinjavamo drugima, to ćemo sami biti srećniji. Svakog dana pronađite način da nekom do kog vam je stalo ulepšate dan.

8. PRIJATELJSTVO UMNOŽAVA SREĆU
Kvalitet života meri se kvalitetom odnosa koje smo uspeli da izgradimo. Čovek je socijalno biće i neophodni su mu drugi ljudi. Bliski i topli odnosi s prijateljima, rođacima i, naravno, partnerom pomažu u prevazilaženju svih teškoća. Sve je lakše kad imate podršku. Sreća koja se deli duplo je veća, problem koji se deli duplo je manji.
- Uvek se posvetite prijateljima kao da ih vidite poslednji put.

9. U ZDRAVOM TELU ZDRAV DUH
Fizička aktivnost rasterećuje stresa i izaziva fizičke reakcije u organizmu zbog kojih se osećamo dobro. Trenirati treba redovno, po mogućstvu svakog dana barem pola sata.

Vitalnost tela i bodro držanje izazivaju osećanje sreće, koje u svakom trenutku svesno možete da animirate pomoću pokreta.
Ishrana izuzetno utiče na naše samoosećanje, a na to u brzini života često zaboljavljamo. Treba izbegavati čajeve, kafu i alkohol, kao i svu hranu bogatu šećerima, punu aditiva i konzervanasa. Neka u ishrani dominiraju voće i povrće, žitarice i koštunjavo voće.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Pet strategija koje će vam pomoći da ponovo budete srećni

Pretresajući 50 istraživanja koja su ispitivala šta to ljude čini srećnim, a šta nesrećnim, stručnjaci su zaključili da postoji bar pet univerzalnih strategija koje deluju pozitivno na svakoga.
Kako biti srećniji? Tri američka eksperta, ujedno i profesorke sa Stenforda, Dženifer, Melani i Kejsi ukazuju na naučno dokazane puteve ka sreći. Posle pomnog analiziranja 60 akademskih studija na temu sreće preporučuju pet načina koji mogu da usreće svakoga:

1. VREME PROVODITE S PRAVIM LJUDIMA

Izgleda jednostavno, ali ko su pravi ljudi? Nažalost to uglavnom nisu oni s kojima radimo - a s njima smo najviše. Ljudi koji vas usrećuju po pravilu su prijatelji van posla, porodica i oni prema kojima gajimo romantična osećanja. Zbog toga je jedan od ključnih uzroka sreće, radimo li s prijateljima ili da nam je šef simpatična osoba.

Još jedan faktor sreće je vreme koje provodimo vodeći kvalitetne razgovore. Izbegavajte besmisleno čavrljanje, jer ono uglavnom ubija sreću. Želite li da budete srećniji izaberite par kolega s kojima ćete smisleno pričati. Besmisleno čavrljanje po hodnicima samo će da vas iscrpi.

2. VREME PROVODITE U DRUŠTVENIM AKTIVNOSTIMA POPUT VOLONTIRANJA

Posao se tu ne ubraja. Izuzev ako vaš posao nije specifičan i ispunjava vas, a kolege su vam najbolji prijatelji. Nažalost, posao obično nije mesto koje nas društveno ispunjava. A ako putujete zajedno s nekim na posao to je posebno loše - kod ljudi uglavnom češće izaziva nesreću nego sreću. S druge strane volontiranje je često vrlo dobar način da se ljudi osećaju srećnim.

3. RAZMIŠLJAJTE O SREĆNIM TRENUCIMA

Sećate se lepih trenutaka iz prošlosti. Sećate li se svojih najsrećnijih dana? Pogledajte slike iz tog vremena i češće ih se setite. Moglo bi da vam pomogne da kreirate slične trenutke u budućnosti. Češće se prisetite osoba koje vas usrećuju i tokom dana im pošaljite lepu poruku ili im lično recite nešto dobro kako bi još više učvrstili odnos koji imate. I samo što pomislimo na nešto prijatno, uključujemo deo mozga povezan s osećajem prijatnosti. Često se baš zato više radujemo u očekivanju nečeg što želimo nego u samom događaju. Najbolji je primer planiranje putovanja, koje je za neke bolje i od samog puta.

4. DOBIJTE NA VREMENU - ISKORISTITE GA BOLJE

Fokusirate li se na trenutak u kojem ste smanjuje stres i potrebu za žurbom.

• Dišite sporije. Samo par minuta. Ljudi koji su u jednom istraživanju trebali da po pet minuta dnevno dišu duboko i sporo osećali su da sve više imaju vremena kao i da im se dan nekako odužio.

• Volontirate li osećaćete da imate više vremena nego što ste mislili. Trošite li vreme na druge shvatićete da imate više slobodnog vremena nego pre. Verovatno i zato jer ćete biti zaokupljeni zanimljivijim aktivnostima i s vremenom ćete izbaciti 'gutače' vremena kao što su TV i internet, video igrice.

• Platite nekom da uradi ono što vi mrzite. Obaveze koje ne volimo nas po pravilu unesrećuju. Ako sebi možete da priuštite, platite ljudima da vam peglaju, čiste ili kuvaju. Tako ćete ne samo izbeći neželjene poslove već i kupiti vreme koje ćete provesti u prijatnijim aktivnostima.

5. BUDITE SVESNI DA STARENJE MENJA POGLED NA SREĆU

Kod mladih sreća se često povezuje s uzbuđenjem, a kod starijih s osećajem mira. Mladima je veća sreća da provode vreme s uzbudljivim novim ljudima dok je starijima prijatnije da ga provode s bliskim starim prijateljima i porodicom.

Slika
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Psihologija sreće

Post od Timke »

Iako sam tronut do suza, moram priznati da je najbliži definiciji sreće bio Nick Vujičić. Potrebno je verovanje, verovati je i važnije i vrednije i od same Vere. Ljudi su izmislili nešto što će nam preokupirati misli i svest i spasiti i sačuvati od zla. (To je ona tema o dobru i zlu.) Ako Boga ima - dobro je! Ako ga pak nema, treba ga izmisliti i oprihodovati, stvoriti, radi spasa naše duše. Biti srećan je biti zahvalan za ono sa čime raspolažemo. "Jer neko nema ni to". Govorio je Mladoženja svojoj Mladi ležeći sa njom na bundašu i istovremeno udarajući šakom po vrećama pšenice, na kojoj su proveli prvu bračnu noć. Treba biti zadovoljan i sa malim. Ali to je već stvar vaspitanja, odgoja. Nemože se biti srećan ako je neko stalno neraspoložen. I ne peva i ne smeje se. I mrzovoljan je. Pre podne mrzi sebe a po podne i ceo svet. I sreća ga izbegava isto kao što đavo beži od krsta. Kada kažu da je neko srećan kao staklar kada padne na leđa, znači da je nesrećan. Nekad su isti nosili staklo na leđima i popravljali pendžere. U ono staro doba. Davali su deci šećerleme da pre njih prođu šorovima i praćkama razbijaju prozore. Zatim su oni išli i popravljali iste. Ali je njihova sreća obično kratko trajala. Svako ko svoju sreću gradi na tuđoj nesreći nema izgleda na večnu i potpunu sreću.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Psihologija sreće

Post od Bibliotekar »

Zapazivši tek sada ovaj tematski niz, srsi miline mi kliznuše niz kičmu nakon viđenja postulata koji predstavlja vrhunaravni trijumf Mamona i toržestveni ljudski klimoglav Zlatnome Teletu, a koji u originalu glasi:
Platite nekom da uradi ono što vi mrzite. Obaveze koje ne volimo nas po pravilu unesrećuju. Ako sebi možete da priuštite, platite ljudima da vam peglaju, čiste ili kuvaju. Tako ćete ne samo izbeći neželjene poslove već i kupiti vreme koje ćete provesti u prijatnijim aktivnostima.
Vaistinu! Šta uopšte daje veću sreću od finansijske sigurnosti i koje je to izvorište sreće važnije od novca? U modernom svetu sreća isključivo i može da leži u novcu, jer ako njega imate možete da steknete ono što nemate, da naučite ono što ne znate, da pribavite ono što ne posedujete i da odbacite ono što ne želite. Stoga čuvajte novčanik, pratite srce i držite stražnjicu uza zid. Tada će sreća vazda biti uz Vas! ;)

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Vaistinu! Šta uopšte daje veću sreću od finansijske sigurnosti i koje je to izvorište sreće važnije od novca? U modernom svetu sreća isključivo i može da leži u novcu, jer ako njega imate možete da steknete ono što nemate, da naučite ono što ne znate, da pribavite ono što ne posedujete i da odbacite ono što ne želite. Stoga čuvajte novčanik, pratite srce i držite stražnjicu uza zid. Tada će sreća vazda biti uz Vas! ;)
Da li je baš tako, Bibli?
Puno stvari se ne može kupiti novcem...Prijateljstvo, čast, odanost, ili jednostavno, sreća... Mogu li se te stvari kupiti novcem? Šta će ti novac bez ljubavi, bez zdravlja, bez prijatelja, bez života...

Novac:
Može vam kupiti kuću, ali ne i dom.
Može vam kupiti krevet, ali ne i san.
Može vam kupiti sat ali ne i vreme.
Može vam kupiti knjigu, ali ne i znanje.
Može vam kupiti položaj, ali ne i poštovanje.
Može vam kupiti lekove, ali ne i zdravlje.
Može vam kupiti krv, ali ne i život.
Može vam kupiti seks, ali ne i ljubav...

Zato, vidiš novac nije sve!
Može vam kupiti medalje, ali ne i čast.
Može vam kupiti sluge,ulizice, ali ne i prijatelje.
Može vam kupiti...sve materijalno, ali jedno, ne može.. Ono što svi želimo, čemu svi težimo. Novcem se ne može kupiti sreća!
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Psihologija sreće

Post od Bibliotekar »

Čini mi se, gospođo, da se baš nismo ponajbolje razumeli. Ja, naime, nisam autor sledećih reči:
Platite nekom da uradi ono što vi mrzite. Obaveze koje ne volimo nas po pravilu unesrećuju. Ako sebi možete da priuštite, platite ljudima da vam peglaju, čiste ili kuvaju. Tako ćete ne samo izbeći neželjene poslove već i kupiti vreme koje ćete provesti u prijatnijim aktivnostima
.

Ne verujem, doduše, ni da ste to Vi, ali one su s Vaše strane navedene kao recept za ostvarivanje sreće. Ja sam stvari samo na moj uobičajeno ekstremistički način doveo do logičkog zaključka. :)

Moram inače da priznam da u s Vaše strane istavljenom postu ima mnogo nemile istine. Vlastoručno pranje klozeta, npr. ne predstavlja oblast ljudskog samoostvarivanja koje bi po pravilu usrećivalo ma koju mentalno dovoljno razvijenu osobu. Prebacivanje nužnih zadataka egzistencijalne sadašnjice na novcem priuštenu klasu kriptosluganskih izvršilaca predstavlja stoga istinski zavodljivi luksuz, tako da bi 95 % stanovništva jedva čekalo da dođe u situaciju da ga sebi priušti, budući da čistoća klozeta i te kako ima uticaja na takve tanane vrednosti kao što su faktički stepen prijateljstva, budući da isti itekako počiva na tananoj olfaktornoj neopipljivosti koja može dobrano da ophrva Telo Prijatelja i pokvari Čar Ljubavi.

Neopran klozet stoga uistinu jeste traćitelj pravih vrednota u životu, draga moja gospođo. A svako ko traći Vaše limitirano vreme, traći ujedno i Vaš jedini život. Ako uviđate da Vam je vreme ograničeno, tada se upravo zarad lepote i istinskih vrednosti života morate osloniti na novac. Da biste iskoristili život u potpunosti. Previše dobrog ne može biti loše, a previše lošeg ne može biti dobro. Novac vam omogućuje da neodložne tegobe života kao loše ostavite za sutra, a da danas rezervišete za one mnogo važnije stvari. Zato življenje očaravajućim i razdraganim životom zahteva da se živi imućnim životom. Onim u kojem neoprani klozet ne zahteva žrtvu oličenu u nečitanju Plotina.

Jedini je problem što je novca na svetu malo. I baš je zato mnogima do njega tako grčevito i stalo. jedini je problem što se u borbi za njega izgube one vrednosti zarad kojih se u boj i krenulo. :ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Psihologija sreće

Post od Timke »

Citat : "Previše dobrog ne može biti loše, a previše lošeg ne može biti dobro... Jedini je problem što je novca na svetu malo."

Ako uzmemo u obzir "zakrivljenost" prostora i onaj najveći krug, možda će nam neke stvari u našem segmentu življenja biti jasnije.
A što se tiče novca, valute od papira, ima i previše, i besomučno se doštampava i dan i noć. Stvar je u tome što ga na jednoj strani, dohodištu - oprihoduju a na drugoj ishodišnoj - rashoduju. Ionako su to samo papirići, priznanice donosiocu, koje u među vremenu na razne načine anihiliraju. Zbog-radi ravnoteže, balansa ili neravnoteže-debalansa. Tek toliko da se stvari kreću. Neko bi rekao na bolje. A i da se "ribice" hvataju. Ima tu i pesničke rime.
Ne zamerite meni smrtniku i grešniku, ne bih se složio sa tim distinkcijama, jer to nisu notorne činjenice. I te kako se vruć krompir uručuje, ustupa, drugom da se bakće i protrati svoje dragoceno obitavanje na ovom vasionskom brodu koji stremi u nepoznate dubine i daljine "maglene i snene". Nema mog sapatnika Mike pa da Vam i on kaže, na svom forumu, koju, onako od srca i iz rukava. Prošlo je samo "fratalj" veka, stoleća. A mi i dalje čekamo da se on vrati. Nema ga pa nema. Možda niko nema dobre volje? Svet se ionako izjazbio pa mu ne vredi ni dalje ni više da čeka. Slaba vajda od čekanja. Neko mora uvek nešto da obavi. Pa mu se i ne sviđalo. Inače ne bi bilo promena ni napretka. Došlo bi do zagušenja. A ne bi bilo : Ni umovanja ni plandovanja. Uvek je bilo da neko kosi a neko vodu nosi. Isto mu se vata. Gangsteri i odpadnici ljudskog društva, soja, su mnogo pošteniji i pravedniji u nagrađivanju. Sve na ravne časti, talove! Nema puno mudrijašenja! Izgradili su komunizam! Moja se Sestra na mene naljutila iz prozaičnog, jedino njoj jasnog, poznatog, razumljivog razloga. Upotrebio sam jednom prilikom, neznam ni ja sam zašto, floskulu, dobro poznatu svima : Radnici seljaci i poštena inteligencija! I pukla tikva. Uneo se razdor u familiju. Sestra, profesor, matematičar u penziji, je smatrala da se to na nju odnosi. A meni to, tako nešto ne bi nikad palo ni na kraj pameti da svojoj sestri nanesem takav bol. Kakav li je to jaz u društvu koje sebe želi da izgradi na časnim osnovama?
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Psihologija sreće

Post od Bibliotekar »

Ah, kreativno ste inspirisani našim malim ovdašnjim psihološkim diskursom, g. Timke? Ako, samo napred - forumi zato i služe. :)
Neko mora uvek nešto da obavi. Pa mu se i ne sviđalo. Inače ne bi bilo promena ni napretka. Došlo bi do zagušenja. A ne bi bilo : Ni umovanja ni plandovanja.
Nipošto, g. Timke. Ako neko može da plati on uopšte ne mora da obavlja apsolutno ništa što mu se ne sviđa. Isto tako ni do napretka takođe uopšte ne dolazi zato što ljudi moraju da rade ono što im se ne sviđa. Setite se samo veoma ilustrativnog slučaja Nikole Tesle: nakon razlaza sa Edisonom, koji mu nije isplatio obećanu nagradu od 50.000 $ Tesla je morao da kopa kanale po Njujorku da bi preživeo, premda je već tada imao 7 kapitalnih inovacija koje su bitno mogle da unaprede produkcioni kapacitet čovečanstva, a među njima i osobito značajnu ideju korišćenja tzv. treće, pomoćne četkice, za regulaciju struje kod dinamomašina.

Neki psiholozi kažu da je upravo zbog tada stečenih iskustava u potonjem životu uvek i živeo isključivo u hotelskom apartmanu, bez ikakvih obaveza u pogledu enormno opterećujućih, sitničarskih i efemernih imponderabilija koje itekako zagorčavaju život. One su bile prebačene na plaćeni hotelski personal.

Tesla se postarao da to sebi može da priušti. I jednom za svagda odbacio ono što nije želeo i što je unazađivalo ne samo njega lično, već, objektivno, i celo čovečanstvo.

Šteta je što se pri tome morao osloniti na tako prozaičnu stvar kao što je novac. Koji je inače iskreno prezirao.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Psihologija sreće

Post od branko »

Najzad je našao sagovornika...
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Psihologija sreće

Post od Bibliotekar »

Ta ne budi mi ljubomoran, posesivni kljunarčiću moj. Razgovaraćemo mi, ni brige, biće jamačno priloga jošte temi toj. 8-)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Psihologija sreće

Post od branko »

Ubi me ljubomora... =)) =)) =))
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Psihologija sreće

Post od Bibliotekar »

Nemoj dopustiti da te nadvlada taj osećaj, maleni - znaj, svemu ima leka:

Slika

:lol:
Acriter et Fideliter!
Slika
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Psihologija sreće

Post od Timke »

Svakoga dana, u svakom pogledu odmičemo od jednog kraja a primičemo se izhodištu. Neko pre a neko docnije. I postajemo pametniji i na kraju - kvrc! Kao i koka, skuplja čitavog svog jadnog i bednog života zrna hrane, mudrosti, i na kraju uskoči u lonac, ne bi li nekako napravila mesta sledećoj - koki. Napredak, progres, je tako perfidno zamišljen i napravljen da se mi osećamo ingeniozno zato što otkrivamo pojedina zrna znanja. Nemože se iz ove kože nikuda. Izgleda da nema veće istine od Ničeovske filantropije i Šopenhauerove mizantropije. A mi se uljuljkujemo i ubeđujemo da će ipak na kraju da nešto bude od nas. Avaj! Kako je sve fino zamišljeno. Daju nam telo i dušu, pa nam na kraju uzmu sve, svo ono akumulirano što smo za svog života onako brižno i strpljivo i pedantno sakupili. Ni Agata Kristi ne bi mogla bolju fabulu da zamisli za svoj krimić. Što je jako interesantno - glavni junak, Pevac i dalje ostaje na bunjištu i klepeće krilima i izvikuje svoj borbeni poklič, sav srećan, diveći se životu. Koliko li je samo bezbroj generacija otišlo u nepovrat a kad se osvrnemo i pogledamo opet je sve isto. Lanac života se nastavlja, kao i grana iz onog pupoljka na toj istoj grani. Ista meta - isto rastojanje! Gde si bio? Nigde! Šta si radio? Ništa! Život je radi života. Svi smo nesrećni svako na svoj način a srećni na isti način. Pozdrav Timke
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Psihologija sreće

Post od Bibliotekar »

Vaistinu, ja ne videh do sada koku-samoubicu koja dobrovoljno skakukuće u lonac, g. Timke! Operacionalizacija pretpostavke da je egzistencijalistički nastrojena koka, rukovođena načelom autodestruktivne proaktivnosti tipa „što više znam sve me više druge kokoši nerviraju” krenula u spontanu kreativnu samonegaciju, počiva isključivo na Vašoj tvrdnji i nije opservabilno potvrđena od strane drugih istraživača. :)

A vraga smo i srećni svi na isti način! To nam je sve grof Tolstoj u literaturi nadrobio, e ne bi li nekako zabašurio pred istorijom svoju preku narav! Mnogo je, naime, on onako duševan voleo decu. Jednom se igrao s njima ceo dan i ogladneo. Dođe kod žene. „Sofi” - kaže - „anđelčiću, dede napravi mi poparu.” Ona se usprotivi: „Ljovuška, mili, pa zar ne vidiš - prepisujem ’Rat i mir’”. „Aha!” - povika Lav Nikolajevič - „to sam i mislio, tebi je važnije da mi kade u književnosti nego moje sopstveno JA!”. I štap od kojeg se nikad nije razdvajao zadrhta u njegovoj ruci... Šteta što Sofija Andrejevna nije malčice posvedočila o bračnoj joj sreći. Videli bi Vi, g. Timke, da uopšte nismo svi srećni na isti način. Dapače! :!:
Acriter et Fideliter!
Slika
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Psihologija sreće

Post od Timke »

Poštovani Bibili, Imate pravo kada kažete da svi osećamo Sreću na različite načine. Opet ona koka i njeno : Kako - ko. Nekome je sreća kada ima puno hrane, jer živi samo da bi jeo. Nekome je kada ima puno dece. A za to malo kompleksnije pitanje je potrebno imati još sijaset drugih neophodnih sitnica : EHCAJG, alat, šerpu ili lonac koji će to sve da podnesu, kao i ako se može i libido. Može malo i mirisa i začina, kao i društvenih uslova da se deca prave. Nekome je baš sve fino kada ima puno novca. Obično taj neko, ga i nemože da potroši. Interesantno je i to da se pare same čuvaju. U siromaška su retki prsti pa novac propada kroz njih kao u neki bezdan. I sam je kriv za tu svoju zlehudu sreću. Pa dođe do relacije - apsurda : Što je novac manji - to je veći, ko kuća. A što je brojniji to je sitniji. Kao u onoj priči sa onim divom što ga je jedan junak sekao na komadiće a on postajao sve brojniji. Neko je srećan kada je drugi nesrećan. Kada se taj drugi muči i pati i proklinje dan kada je rođen. A njemu sve potaman. Baš po volji i meraku. Saučestvuje sa Bogom. Vedri i oblači. I deli pravdu po svom ćefu. A ima i još jedan soj. Najgori od svih, koji stalno priziva nesreću. I čak šta više uživa sav srećan u njoj. Mazohista. Nesrećnik, levo smetalo. Taj se obično svojevoljno pojavi ili ne pojavi na izborima. Svi oni imaju jedan zajednički nedostatak - POTREBU, vakum, prazninu, jer nisu kompletne ličnosti. Obično se svi sete društva i utehe kada zatrebaju nokti svrabljivoj g....i. Koliko prozaičnosti u malo reči. A sve kažu. Iskustvo skupljano vekovima i naraštajima. Zlu netrebalo!
Setih se i one strele vremena, smernice. Matica vremena nas nosi sve kao od šale. Jako je teško plivati suprotnim smerom. Samo uporni i odvažni to pokušavaju i brzo se zamore. (Treba jedriti od obale do obale pod uglom manjim od 45 stepeni. Mnogi to neznaju! A rezltati su polovični ili pre bih rekao - četvrtični.) Mutne vode nose sve pred sobom. Ostaje samo iskustvo i uspomene kao i umorno telo i duša. Obavezan Pozdrav
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Semrush [Bot] i 1 gost