Zanimljivosti

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Zanimljivosti

Post od branko »

Требају нам само две речи, супер и ј…

Познати књижевник Матија Бећковић у свом ауторском, аналитичком тексту, који је написао у свом препознатљивом стилу, описао је како би српски језик изгледао када би имао само две речи – јеботе и супер.

„Предлажем да се цео језик сажме у две речи. Он је већ и сажет, и ви већ погађате да су то речи: јеботе и супер! Не знам треба ли да свој предлог образлажем. Докле ћемо каскати за животом? Предлажем нешто што је одавно наша стварност (и стрепим: да ли ће мој предлог бити усвојен!) Смешно је затварати очи пред реалношћу.

То, што ја предлажем, већина је већ усвојила, и мањини се предлаже да нам се придружи, како не бисмо кварили утисак. Ја не тражим да се то уведе, него да се призна и озакони кад је већ дошло спонтано. Ово је век брзине, који је штошта скратио и сажео. Како сам разумео, и сама атомска бомба је резултат огромних сажимања. Храна је одавно концентрисана, а да и не набрајам – шта се све обрело у пилулама?

Напредак науке створиће пилуле у којима ће се наћи најразличитија знања и осећања – биће довољно попити пилулу па постићи оно за шта су раније биле потребне деценије. Наравно, језик не може бити изолован од света и века. Није нормално да се све скраћује а да се језик шири и продужује. Појавом две свемоћне речи (јеботе и супер) показало се да постоје милијарде непотребних појмова.

Модеран човек не зна шта ће са тим баластом а мора да се изражава краће и брже. Показало се да се једном, од тих речи, може рећи више него ватрометима речи и говорничким тобоганима. Невероватна је способност речи “јеботе” и “супер”: могу бити употребљене безброј пута а да увек значе нешто друго. Набијене смислом који се не може потрошити, оне су се већ показале као успешна замена за све.

Просто је несхватљиво да се нико раније није сетио ова два појма, која су нам била на врху језика, нити запазио каква се моћ крије у ових десет слова! Били су потребни читави томови да се изрази оно што се може далеко успешније рећи са јеботе и супер. Кад би неко био докон, па да размотава и разлаже ове две речи, видело би се да је у њима збијено све оно што је исписано на билионима страница.

Тако би обрнутим путем, поново нестало оно што као закопано благо чами мртво у магацинима и полицама библиотека. Али, чему тај обрнути процес? Да су те две речи раније уочене, не бисмо страћили толико времена и потрошили море мастила и папира. Још нисам приметио да постоји неко питање на које се не може одговорити са супер или јеботе. Нема тог доживљаја који се не може савршено изразити једном од ових речи, па чак и оне – по потреби – могу бити скраћене.

Довољно је рећи “у-је” или “суу”, па стећи углед не само зналца, него и славу говорника! Како је овим открићем постала смешна читава граматика и толике друге области које су израсле из језика! Како су осрамоћени и ухваћени на делу толики празнослови, скрибомани, и гњаватори. Немогуће је једну од ове две речи употребити на погрешном месту. Нико их није изговорио а да је испао глуп, преопширан, или да се погрешно изразио! Како су постале сувишне толике катедре и професори матерњег језика! Какав су само посао били измислили – да рођеном народу предају рођени језик?!

Паметном човеку је одмах ту морало бити нешто сумњиво. Какав је то матерњи језик који се мора учити. И још имати комплекс да га не знаш, и да не умеш да говориш, иако ти је матерњи! Читави крајеви неће више погрешно говорити, јер је немогуће изговорити погрешно јеботе или супер. Да не говоримо колико је њиховом појавом уштеђено. Толики говори, предавања, доказивања, постали су депласирани. Са ове две речи више смо постигли и рекли за кратко време него са свим речима откад смо проговорили до данас.

Њихову величину немогуће је изразити неким другим речима него опет њима: “супер” и “јеботе”. Ако не верујете да се само с две речи могу заменити све остале покушајте, за почетак, да са супер и јеботе гарнирате све што говорите. Те две речи саме раде, па ћете временом схватити да све оно друго и није било потребно. Нико вам неће рећи да брбљате, тртљате, балегарите, лупате, ако будете употребљавали само “супер” или “јеботе”. Не каже наш народ случајно да ћете бити паметнији ако ћутите. То је резултат времена у којима се с много речи тако мало рекло. Јеботе и супер су нека врста зачина Ц.

Покушајте да их уденете у све што говорите, и тако ћете видети да се слажете са мном, иако вам се то сада чини претерано. С њима је свака ствар укуснија, а без њих бљутавија! Узмимо, рецимо, песму Бранка Радичевића ДЕВОЈКА НА СТУДЕНЦУ.

Прочитајте је са овим рефреном, и без њега, па одлучите која је боља.

Кад сам синоћ овде била
Јеботе!
И водице заитила, Супер!
Дође момче црна ока, Јеботе!
На коњићу лака скока, Супер!
Поздрави ме, зборит оде: Јеботе!
“Дај ми, селе, мало воде!”
Супер јеботе!

Мој предлог ће, с временом, усвојити читав свет. Ја не разумем како би се, на неком другом језику, то исто могло друкчије рећи. Ко не разуме човека који каже супер и јеботе! Долази дан кад ће читави свет уклонити језичке баријере и споразумевати се само са супер и јеботе. То ће бити, јеботе, супер“, завршио је Бећковић своје писмо.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Zanimljivosti

Post od Bibliotekar »

Strava! :lol:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Zanimljivosti

Post od branko »

Hrvatski i srpski su JEDAN JEZIK: Stotine intelektualaca potpisalo deklaraciju, među njima Šerbedžija, Mirjana Karanović...

Deklaracija o zajedničkom jeziku, čiji je cilj da podigne svest i aktivno utiče na postojeće nacionalističke jezičke prakse u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji, biće objavljena 30. marta.

Tim povodom u Sarajevu će biti održana regionalna konferencija za medije, na kojoj će tekst Deklaracije i njene ciljeve predstaviti profesor Enver Kazaz, spisateljica Ivana Bodrožić, Vladimir Arsenijević iz Udruženja Krokodil, pisac i novinar Balša Brković i direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević.

Deklaraciju o zajedničkom jeziku sastavilo je više od trideset eksperata različitih struka iz sve četiri države, nakon serije regionalnih konferencija projekta “Jezici i nacionalizmi”, koje su od aprila do novembra prošle godine održane u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu.

Dokument je do sada potpisalo više od dve stotine lingvista, književnika, naučnika, aktivista i drugih ličnosti iz javnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, među

Rade Šerbedžija, Boris Dežulović, Igor Štiks, Mirjana Karanović, Marko Tomaš, Nenad Veličković, Teofil Pančić, Rajko Grlić, Filip David, Borka Pavićević, Jasmila Žbanić, Dragan Markovina, Boris Buden, Viktor Ivančić, Biljana Srbljanović, Ranko Bugarski, Balša Brković i Snježana Kordić.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Zanimljivosti

Post od Bibliotekar »

Eh, kako je to lepo kada se vazda iznova otkrivaju već odavno poznate lingvističke (i ine) stvari:

Slika

Novosadski dogovor - str. 1

Slika

Novosadski dogovor - str. 2

Štono bi stari naučenjaci rekli: Repetitio est mater studiorum. 8-)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Zanimljivosti

Post od branko »

Bozanić: Čuvajmo hrvatsku jezičku baštinu

Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić je u uskrsnoj Poslanici upozorio na potrebu čuvanja hrvatske jezičke baštine, koja je, kako je poručio, duboko poveziva s katoličkom verom i upućuje na posebnost verskog i nacionalnog identiteta.

Posvećujući veći deo Poslanice hrvatskom jeziku, Bozanić je poručio da je identitet na udaru svaki put kada se, kako kaže, žele razgraditi hrvatske vrednosti.

- U jeziku jednoga naroda sadržana je baština. U jeziku se nalazi jezgro koje ima snagu da donosi plodove u susretu s novošću, ali čuvajući svoju prepoznatljivost. Jezik nije samo deo nekoga dogovorenoga načina komuniciranja, nego u njemu su, kako to vekovima svedoče najodličniji pisci i pesnici hrvatskoga govornog područja, sadržane životne istine, sažete vrednote, osećaji, ljudi i istorija naroda. U njemu je riznica radosti i nadanja, žalosti i teskoba, rada i molitve, suza i smeha. U njemu se nalaze odgovori na pitanje kako se poima život i koji mu je smisao - naveo je Bozanić.

Poručio je i da je jezik polazište za učenje o tome ko smo, a to je polazište dragoceno za obnovu porodice, naroda i društva, za obnovu poverenja i za sigurnost pouzdanja, preneli su hrvatski mediji.

Kaže i da je to posebno važno za hrvatske vernike, "čija pisana i jezička kultura se ogleda u povezanosti s verom u Boga, s Hristom, molitvom i pobožnošću".

Ova poruka Bozanića u Uskršnjoj poslanici došla je nakon što je objavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku kojom veliki broj stručnjaka iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine želi da ukaže da se u tim zemljama zapravo govori jedan jezik.

Najviše protivljena ovoj deklaraciji došlo je upravo iz Hrvatske.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Zanimljivosti

Post od branko »

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Zanimljivosti

Post od branko »

Reč u srpskom sa najviše sinonima govori mnogo toga o nama

Pitala sam ljude u svom društvu šta misle koja reč u srpskom jeziku ima najviše sinonima. Nisu mi odmah odgovorili tačno, ali su uz nekoliko smernica brzo pogodili. Radi se, naravno, o jednoj ljudskoj osobini i to, pogađate, negativnoj.

- Za glupana ima više od 100 sinonima, a za pametnog čoveka skoro nijedan. Koristi se samo kolokvijalno "klikeraš" i eventulano "mozak". Mudrac i slične reči nemaju baš tačno to značenje. Ovo ništa posebno ne govori ni o našem jeziku ni o mentalitetu naroda. Jednostavno postoji veća potreba da ljude na razne načine nazivamo budalama. Uglavnom negativne karakteristike ljudi povlače puno sinonima. To je tako u svim jezicima - objašnjava za "24 sata" Pavle Ćosić, autor "Rečnika sinonima".

Ovo su reči kojima u srpskom jeziku nazivamo glupog čoveka:

glupak, balvan, budala, tikvan, panj, duduk, šupljoglavac, majmun, magarac, tele, klada, cepanica, idiot, imbecil, debil, moron, tikva, praznoglavac, tvrdoglavac, klipeta, zevzek, orangutan, telac, som, ovan, bukvarac, prazna glava, volina, tutumrak, konj, glupavko, topuzina, krelac, blesavko, zvekan, topuz, krele, bilmez, tupson, tupavko, klipan, tupavac, praznoglavko, šmokljan, blenta, tupoglavac, tupan, tokmak, tupika, neznajša, praznoglavić, klokan, mamlaz, zavezanko, bezjak, sklata, hahar, matun, norac, bolvan, ćutuk, buzdo, cukun, dedak, tutlek, jado, đilkoš, lišina, šempija, mazgov, tuluman, tukac, mućurla, govedo, ćalov, blento, ćuk, klebecan, bluna, ćuran, lajbek, tumplek, zukvan, kretenčina, blesavac, bezveznjak, blekan, benavko, bukva, glupander, blesan, gluponja, budalaš, gluperda, bukvan, slaboumnik, buzdovan, budaletina, trupac, ćuskija, glupčina, bedak, bena, kreten, vol, naivčina, nerazumnik, šamšula, blentavac, tukan, vezista, dilajla, tuka, pacijent, kalibar, dileja, besmrtnik, moneško, mona, simpleks, bolid, glupačina, levak, šašavac, slep kod zdravih očiju, zavezana vreća, glup kao top, glupi avgust, tvrda glava, luda, šeprtlja, naivac, šašavko, ludak.

S druge strane, bar kad su u pitanju sinonimi, pametnim ljudima bi svakako dobro došao još koji.

- Nemamo nijednu književnu imenicu za pametnog čoveka - najgašava Ćosić, navodeći žargonske izraze koje koristimo kad želimo da pohvalimo nečiju inteligenciju:

klikeraš, pametnik, mozak, genije, genijalac, veliki um, pametnica, pčelica, lumen, munja, vijugaš, maher, Ajnšatajn, intelektualna gromada, mudrica, kefalo, bistrić, umnik, žaruljica, mudrac, enciklopedista.

Bogatstvo jezika ogleda se najbolje na ovakvim poljima njegove upotrebe, a pored reči koje obiluju izrazima sa istim značenjem, imamo i onih koje, s druge strane, sinonime nemaju uopšte.

- To su uglavnom svakodnevne i egzaktne reči kao što su vrste voća, povrća, hrane i slično (jabuka, banana, kruška, kelj, voda, so, gulaš, burek, pljeskavica, vrata, prozor), zanimanja (psiholog, filozof, matematičar i slično). U svakom slučaju, rečnik sinonima može da obuhvati oko tri četvrtine ukupnog vokabulara.

Greška iz ukrštenica

U ukrštenim rečima se stalno navodi ak kao sinonim za peršun. Iako peršun ima bar dvadesetak sinonima u raznim dijalektima, nijedan rečnik ne beleži oblik ak.

- To je očigledno izmislio neki enigmata još davno i to je tako ostalo do danas. Čak do te mere da bi na pijaci mogao da tražiš dve veze aka i da te seljak razume - kaže naš sagovornik, koji bi do kraja godine trebalo da izda i drugo izdanje ovog rečnika.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Zanimljivosti

Post od Bibliotekar »

Nemamo nijednu kniževnu imenicu za pametnog čoveka? Da ste konsultovali leksikon „Sinonimi i srodne reči srpskohrvatskog jezika” Miodraga S. Lalevića [u redakciji dr Albina Vilhara - Beograd, Leksikografeski zavod, 1972], poštovani gospodine Ćosiću, saznali biste da imenica/pridev „pametan” oficijelno ima sledeće sinonime. Evo ih:

mudrac, pametnica, mudrica, razumnik, umnik, sabranik, razabranik, razložnik, oštroumnik, dalekovidac, daljnovidnik, mislenik, misaonik, smisaonik, promišljenko, sabranko, pribranko, dubokoumnik, dubokomislenik, naučenjak, rasudnik, pronicljivko, smotrenik, svetnik, svjetnik, svesnik, sveznalac, temeljko, dotupavko.

Tek toliko da se zna. :ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Zanimljivosti

Post od branko »

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 6 gostiju