Komisija je ocenila da preuzimanjem kontrole nad "Sunokom" neće doći do značajnije promene strukture na tržištu proizvodnje, otkupa i prerade šećerne repe, proizvodnje i veleprodaje šećera od šećerne repe u Republici Srbiji.
„Žitopromet” iz Sente kažnjen jer je prodavao hleb ispod cene
Jedan od tri najveća industrijska proizvođača brašna, hleba i testenina u Srbiji, „Žitopromet” a.d. iz Sente, kažnjen je sa 100.000 dinara jer je na tržištu najviše prodavao jeftiniji hleb.
Direktor udruženja proizvođaša Žitounija, Zdravko Šajatović, kaže da je pomenuti proizvođač hleb prodavao po maloprodajnoj ceni od 39 dinara za hleb od brašna T-500 i po 36 dinara za hleb od brašna T-850, što je za pet, odnosno devet dinara jeftinije u odnosu na cene koje propisuje posebna uredba.
Uredba, koja se inače produžava svakih šest meseci, doneta je kao socijalna Uredba sa osnovnim ciljem da građanima Srbije obezbedi snabdevanje hlebom po prihvatljivim cenama i ona kaže da je vekna hleba 44 dinara, a „Žitopromet” ga je prodavao za 39 dinara, kaže Šajatović.
Nadležni sud je, na osnovu prijave poljoprivrednog inspektora, firmu kaznio jer strukturu proizvodnje hleba nije prilagodio Uredbi o obaveznoj proizvodnji hleba od brašna T-500 prema kojoj je propisano da učešće hleba od ovog tipa brašna u ukupnoj dnevnoj proizvodnji hleba mora biti najmanje 40 odsto.
- Proizvođač je pravio manje hleba od belog brašna, a više od polubelog, jer su građani pokazali veće interesovanje za tu vrstu hleba. Strukturu proizvodnje nametnulo je tržište, a ono je vrhovni sudija uspešnosti poslovne politike svakog privrednog subjekta – kaže Šajatović. Komentarišući ceo slučaj, on je kazao i da je „postupanje poljoprivrednog inspektora i nadležnog suda legitimno, ali daleko od vladavine prava, a još dalje od zdrave pameti”.
Kako je naglasio, presuda je „u ime naroda” doneta protiv naroda odnosno interesa građana.
Prema njegovim rečima, potrebno je hitno dopuniti pomenutu Uredbu u smislu da se u obaveznu proizvodnju i promet hleba od brašna T-500 doda i hleb od brašna T-850 i da ta dva tipa hleba zbirno čine količinu od najmanje 40 odsto dnevne proizvodnje, kažu u „Žitouniji”.
Izvor: TANJUG
Ninin i Kirin najbolji prijatelj
U njegovoj riznici medalja i pehara titula evropskog prvaka iz Novog Sada zauzima prestižno mesto. Predsednik opštine Senta Rudolf Cegledi priredio je svom sugrađaninu svečani doček, u gradu gde su rođeni mnogi rvački šampioni – Mikloš Molnar, Kristjanov prvi učitelj, Nandor Sabo, čovek koji je uticao na njegov pravilan rvački razvoj, kao i današnja plejada majstora na strunjači, braća Viktor i Mate Nemeš, Petar Balo, Tamaš Nađ, Norbert Futo...
Fantastičan uspeh iz Novog Sada rezultat je dugogodišnjeg upornog i marljivog rada, odricanja.
Za kadetsku reprezentaciju Srbije debitovao je 2000. godine u Istanbulu na Prvenstvu Evrope. Svoj potencijal najavio je dve godine kasnije, kada je u Subotici, takođe na skupu najboljih evropskih rvača u juniorskoj konkurenciji, osvojio prvu medalju.
Profesor Milorad Dokmanac, savezni selektor rvačke reprezentacije Srbije, često je umeo da kaže da je Kristjan pravi primer velikog profesionalca i da je sve svoje uspehe ostvario zahvaljujući marljivom radu, ne štedeći sebe ni na treninzima ni na takmičenjima. On smatra da je ovom mirnom i tihom porodičnom čoveku sve vraćeno u najvećem trenutku njegove karijere.
Finalna borba s najboljim bugarskim rvačem bila je jedna od najboljih u njegovoj karijeri. Bio je to sudar dve različite rvačke koncepcije, dva nova koncepta najstarijeg olimpijskog sporta, u kojoj je Fris zadivio i svoje učitelje i mentore ali i samog sebe. O toj borbi se i danas priča.
Kada je video da u Senti više ne može da napravi značajniji pomak u svojoj karijeri, koja bezmalo traje pune dve decenije, Kristjan se odlučio na korak karijere – prešao je 2004. godine u zrenjaninski Proleter, čiji dres i danas nosi. Praktično od tog trenutka, njegova karijera kreće uzlaznom linijom.
Slobodno se može reći da je 2007. godine, kada je srpskom rvačkom sportu doneo dve medalje i obe s najvećih takmičenja, najpre na Svetskom šampionatu u Bakuu a potom i prvenstvu Starog kontinenta u Sofiji, potvrdio ono što su mnogi rvački stručnjaci govorili o njemu – da će biti istinski as kojim će se ponositi Srbija.
U bogatoj riznici medalja ima i tri odličja s Mediteranskih igara, dva zlata iz Almerije (2005) i Peskare (2009) kao i bronzu iz Mersona 2013. godine.
Kristjan Fris rođen je 21. aprila 1984. godine u Senti, oženjen je, ima dve ćerke Ninu i Kiru. U slobodno vreme zajedno sa svojim skromnim roditeljima vodi računa o plodnoj zemlji a u svom posedu ima i hektar kajsija koje uredno obrađuje. Živi u naselju Mali rit, gde je nedavno kupio kuću s imanjem.
Kao i većina sportista nailazio je na probleme koje je rešavao sa svojim najbližim prijateljima. Koliko je skromno živeo ovaj šampion potvrđuju u reči njegovog trenera Nandora Saba da u RK Senta jednom prilikom nisu imali da mu pozajme ni 1.500 za autobusku kartu do Novog Sada. Novac je pozajmio od svog učitelja i, što je još važnije, nije zaboravio da vrati dug.
Osim rvanja, obožava i pecanje, a njegov sledeći plan vezan je najpre za svetsko prvenstvo u Parizu ove godine kao i novi pokušaj da se na Olimpijskim igrama u Tokiju domogne medalje. Jer u Pekingu i Riju nije ispunio taj san. Njegov najbolji drug iz reprezentacije je Davor Štefanek, a posebno je počastvovan odlaskom kod premijera Srbije.
Вишак запослених у јавном сектору у Сенти
СЕНТА: Одлуком о максималном броју запослених на неодређено време у организационим облицима система локалне самоуправе општине Сента у 2017. години, усвојеној на ванредној седници општинског парламента, прецизирано је да места има за 337 извршилаца, уместо досадашњих 368.
На основу те одлуке, усклађене са законом и одлуке Владе Републике Србије који регулишу мерила за максимални број запослених у систему државних органа, јавних служби, систему АП Војводине и локалне самоуправе, у општини Сента је вишак 31 радник.
Према усвојеној одлуци, од организационих облика у систему локалне самоуправе Сенте 108 запослених је предвиђено у Јавном комунално-стамбеном предузећу „Сента”, 74 у Општинској управи, 88 у Дечијем вртићу „Снежана”, ЈП „Елгас” и Културно-обрзаовном центру „Турзо Лајош” по 21, а Историјском архиву Сента 10.
По два радна места предвиђена су у Општинском правобранилаштву, Српском културном центру „Стеван Сремац”, Сенћанском мађарском камерном позоришту, месним заједницама „Кертек” у Сенти и Горњем Брегу, а по један извршилац предвиђен је Туристичкој организацији општине Сента, сенћанским месним заједницама Центар-Топарт, Тисапарт-Алвег и Кертек, МЗ Торњош и МЗ Бачка у Богарашу.
Евидентно је да су неминовни откази прекобројних у Историјском архиву Сента, КОЦ „Турзо Лајош”, Дечијем вртићу „Снежана” и још неким институцијама.
Одборници су у расправи указивали да ће смањење броја радника у општинским институцијама утицати на животни стандард, слабљење економије, а такође и на даље исељавање у иностранство.
Одборници су усвојили измену и допуну одлуке о комуналним делатностима, која се односи на даљинско грејање. Изменом је омогућено да ЈП „Елгас” коме је поверена производња и дистрибуција топлотне енергије за даљинско грејање града, обавља поправку и одржавање топловодне мреже.
Заменик председника општине Иштван Ђери образложио је да је до измене одлуке дошло зато што је „Елгасу” својевремено поверено само снабдевање топлотном енергијом, а мрежа није била у његовом власништву. Због тога је сада било неопходно да се изменом одлуке омогући да „Елгас” одржава топловод.
Грејање из закупа
У Сенти је актуелна проблематика система длајинског грејања и уочи наредне грајне сезоне. Заменик председника општине Иштван Ђери је рекао да је Влада Републике Србије обећала значајну помоћ за решавање проблема, како за нову енергану тако и за попрваку топловода. Ђери је најавио да ће ускоро бити расписан други тендер за куповину и инсталирање котла на биомасу и једног на гас. Међутим, за наредну грејну сезону као и за прошлу, за производњу топлотне енергије ће се изнајмити постројења Фабрике шећера „ТЕ-ТО” у стечају, из којих се и до сада грејало преко 2.000 корисника даљинског грејања.
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 0 gostiju