In memoriam

Odgovori
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: In memoriam

Post od Upravnik »

Slika
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Dramski umetnik Đorđe Jelisić preminuo je u Beogradu 28. maja u 91. godini.

Bio je glumac Ateljea 212, a svojom glumačkom ličnošću i veličanstvenom igrom učestvovao je u vekovnoj misiji pozorišta, trajući i danas na tom putu zaboravljanja i duboko i iskreno verujući u etiku glumačkog posla.

Rođen je 1925. godine u Šapcu. Završio je Visoku filmsku školu u Beogradu. Bio je član Studija filmskih glumaca u Beogradu od 1949. do 1952. godine, Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu od 1952 do 1967. godine, a stalni je član Ateljea 212 od 1967. do 1986. godine kada odlazi u penziju.

Pozorišne predstave (izbor) – Atelje 212: “Nebeski odred” (Zeleni), “Pesma” (Mića), “Na ludom belom kamenu” (General Njegovan), “Balkon” (Sudija), “Galeb” (Jevgenije Aleksejevič Dorn), “Lulu” (Dr Ludvig Šen), “Maratonci trče počasni krug” (Milutin Topalović), “Divovi iz planine” (Grof), “Protuve piju čaj” (Kosta), “Svadba” (Blažek), “Izdaja” (Robert), “Slike žalosnih doživljaja” (Nikola Golem), “Marija se bori sa anđelima” (Jozef); SNP – “Hamlet” (Hamlet), “Vučjak” (Horvat), “Večiti mladoženja” (Petar).

Odigrao je preko sto uloga na filmu i televiziji. Film: “Dečak je išao za suncem”, “Šesta brzina”, “Trofej”, “Operacija Beograd”… TV uloge: “Sivi dom”, “Pop Ćira i pop Spira”, “Priče iz radionice”, “Dimitrije Tucović”, “Pozorište u kući”, “Majstori”, “S vanglom u svet”, “Diplomci”…

Dobitnik je dve Sterijine nagrade – za ulogu Miće u predstavi „Pesma“ 1960. i za ulogu Njegovana u predstavi „Na ludom belom kamenu” 1972. godine; dobio je Zlatnu medalju „Jovan Đorđević“ od Srpskog narodnog pozorišta 1965. za ulogu Petra u predstavi „Večiti mladoženja“, dobio je Nagradu publike na Sterijinom pozorju, Nagradu Udruženja dramskih umetnika i lista Dnevnik, 1966. godine. Nosilac je Ordena rada sa srebrnim vencem 1961. godine. Učestvovao je u NOB-u od 1944. do 1945. godine.

Datum komemoracije i sahrane biće naknadno objavljen.

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

UMRO JE MUHAMED ALI: Svet je ostao bez najveće sportske legende!

- Posle 32 godine bitke sa Parkinsonovom bolešću, Muhamed ali je umro u 75. godini života. Trostruki šampion sveta je umro večeras - rekao je portparol porodice Bob Ganel
Muhamed Ali Bio je najveći borac, kako u ringu, tako i van ringa Foto: AP/Tanjug
Najveći bokser svih vremena, legendarni Muhamed Ali (rođen kao Kasijus Klej), globalna sportska ikona i veliki borac za ljudska prava, umro je u petak kasno uveče u bolnici u Finiksu, u 75. godini života, rekao je portparol porodice.

Ali je ležao u bolnici od prošlog četvrtka, zbog problema sa disanjem.

BOG JE DOŠAO PO SVOG ŠAMPIONA: Evo kako se MAJK TAJSON oprostio od MUHAMEDA ALIJA

- Posle 32 godine bitke sa Parkinsonovom bolešću, Muhamed ali je umro u 75. godini života. Trostruki šampion sveta je umro večeras – rekao je portparol Bob Ganel. – Porodica Ali želi da se zahvali svima za njihovu podršku, molitve i traži privatnost.

Lejla Ali, Muhamedova ćerka, i sama legendarna bokserka, objavila je na društvenim mrežama fotografiju sa ocem i svojom ćerkom, Muhamedovom unukom Sidni, koja je rođena 2011. godine:

– Volim ovu fotografiju mog oca i Sidni, kad je bila beba. Hvala vam za svu ljubav i želje. Osećam je i zahvalna sam za to – napisala je Lejla.

MENJAO JE IME DVA PUTA, BIO JE ČLAN MISTIČNE SEKTE: Ovo su 5 STVARI koje niste znali o MUHAMEDU ALIJU

Muhamed Ali je rođen u Luivilu u Kentakiju 1942. godine. Ovaj trostruki šampion sveta u teškoj kategoriji poznat je i po svom društvenom aktivizmu i harizmi pomoću koje je motivisao ljude širom sveta da se bore za rasnu jednakost.

Kasijus Klej je postao šampion sveta 1964. godine, pošto je nokautirao Sonija Listona. Te godine je prihvatio Islam i promenio ime. Pamte se njegove velike borbe sa legendama svetskog boksa, Džo Frejzerom i Džordžom Formenom.

Alijeva karijera je prekinuta na 4 godine krajem šezdesetih, kad je odbio da se bori u ratu u Vijetnamu, i osuđen je za izbegavanje odsluženja vojnog roka.

Povukao se iz boksa 1981. godine, i od tada je vodio veliku bitku sa Parkinsonovom bolešću.

Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

UMRO NA SCENI Glumac Milorad Mandić Manda preminuo tokom predstave

Poznati glumac Milorad Mandić Manda preminuo je danas popodne na bini usred premijere dečije predstave “Petar Pan” u UK “Vuk Karadžić”.
Milorad Mandić Manda

- Predstava je počela normalno i sve je bilo u redu prvih 15 minuta, a onda je na scenu izašao Manda u ulozi Kapetana Kuke samo je odjednom pao na pod. Mi smo mislili da je to sve deo predstave, a onda su se u sali upalila svetla i shvatili smo da nešto nije u redu - kaže nam žena koja je sa decom bila na premijeri. Zbunjena publika još nije shvatila šta se dešava kada je supruga Milorada Mandića potrčala iz publike na pozornicu, a za njom i Sloboda Mićalović koja je sa ćerkom gledala predstavu.

- Zavesa se odmah spustila i nas su sve zamolili da izađemo iz sale, a ubrzo je stigla Hitna pomoć - prepričavaju događaj gledaoci koji su bili prisutni. Hitna pomoć je intervenisala na licu mesta i pružila prvu pomoć slavnom glumcu. Međutim, reanimacija nije uspela, pa je glumac preminuo.

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Bio je jedan od "dvanaest veličanstvenih"

Slika

Glumac je rođen 3. maja 1961. godine u Beogradu gde je diplomirao na Fakultetu dramskih umetnosti kod profesora Vladimira Jevtovića. Odmah nakon diplome Manda je postao član dečjeg pozorišta "Boško Buha" gde je do svoje smrti radio.

Ali, Manda nije želeo da bude glumac.

Poput svakog deteta i Manda je imao nekoliko želja kada je njegovo buduće zanimanje bilo u pitanju. Sanjao je da bude pilot, a kada je došlo vreme za srednju školu upisao je Elektrotehničku i to na nagovor njegovog oca, koji je inače bio vojno lice koji mu je tada još rekao "zanat zlata vredan".

Kasnije je upisao i ETF, a onda je došla i vojska na red.

Za razliku od svojih kolega, Manda je počeo da se bavi glumom tek nakon dvedesete godine.

Postao je član Eksperimentalnog studija i to na jedan veoma interesantan način. Dok je bio u večernjem izlasku, prolazio je pored Eksperimentalnog studija i čuo muziku.

Ušao je unutra i glumci koji su pravili zabavu su ga rado primili na svoju žurku. Ostali su do zore, a Manda je narednog dana postao jedan od njih.

Nakon šest godina odlučuje da napokon upiše FDU. Upao je u prvu klasu koju je vodio profesor Vlada Jevtović, a koju su kasnije prozvali "dvanaest veličanstvenih". Osim Mande u ovoj grupi su se našli i Vesna Trivalić, Branka Pujić, Dragan Bjelogrlić, Dragan Petrović Prele, Slobodan Boda Ninković, Srđan Žika Todorović, Mirjana Joković...

Veliki momenat u njegovoj karijeri bila je 1989. godina kada je snimio preko 270. epizoda emisije "Bajka za laku noć". Samo šest godina posle radio je kao voditelj na RTV Pink gde je vodio emisiju "Više od igre". Iste godine kada je počeo da radi za emisiju "Bajka za laku noć", Milorad je počeo da vodi i dečju emisiju "S one strane duge".

Osim kao voditelj na televiziji Mandić je glumio u mnogim poznatim filmovima kao što su: "Lepa sela, lepo gore", "Ivkova slava", "Rane", "Mrtav hladan", "Jesen stiže dunjo moja", "Ringeraja", "Mi nismo anđeli", "Sivi kamion crvene boje", "Apsolutnih sto", "Pljačka Trećeg rajha", "Klopka", "Promeni me", "Selo gori, a baba se češlja"…
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Umro Majkl Čimino, reditelj "Lovca na jelene"

Reditelj američkog filma "Lovac na jelene", nagrađenog Oskarom , Majkl Čimino preminuo je u 77. godini.

AFP navodi da je sinoć o smrti Čimina prvi izvestio direktor Filmskog festivala u Kanu Tjeri Fremo, a potom i "Njujork tajms" koji je citirao rediteljevog prijatelja i bivšeg advokata Erika Vajsmana.

Uzrok smrti nije naveden, a Vajsman je rekao da su Čiminovo telo u rediteljevom domu u Los Anđelesu pronašli prijatelji koji su prethodno pokušavali da ga dobiju na telefon.

AFP podseća da su u filmu "Lovac na jelene" iz 1978. igrali između ostalih Robert de Niro and Kristofer Voken i da je ovo ostvarenje dobilo pet Oskara, uključujući i onaj za najbolji film.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: In memoriam

Post od Bibliotekar »

Umrla je Mira Stupica

Čuvena srpska i jugoslovenska glumica Mira Stupica premunula je u Beogradu 19. avgusta 2016. godine u svojoj u 93. godini. Pre samo dva dana diva našeg pozorišta proslavila je rođendan u krugu svojih najbližih.

Slika

Rođena je kao Miroslava Todorović 17. avgusta 1923. u Gnjilanu, gde su joj roditelji, profesori matematike, službovali u gimnaziji. Bila je prvo od četvoro dece Radomira Todorovića, rodom iz Orašca, i Danice, rođene Stanišić iz Livna. Njeni biografi beleže da su dva brata, Predrag i Zoran, umrli sa svega dve i tri godine, a nekoliko godina potom je rođen treći brat - Bora. U Gnjilanu je sa četiri godine gledala i prvu pozorišnu predstavu – „Boj na Kosovu” u izvođenju neke putujuće trupe.
Porodica se potom seli u Gornji Milanovac, na novo službovanje, gde joj 1932. od tuberkuloze umire otac. Samohrana majka Danica sa decom odlazi u Aranđelovac, pa u Beograd, gde će se Mira prepustiti magiji pozorišta.

Na scenama u Šapcu i Nišu, preko Narodnog i JDP-a, pa sve do teatara Pariza i Moskve, nizale su se njene uloge. Igrala je u svim žanrovima, od klasike do savremenog nacionalnog i inostranog repertoara. Bila je nezaboravna Petrunjela, Glorija, baronica Kasteli, Madam San Žen... Više puta je ponavljala da je vrhunac glumačkog dara ostvarila upravo u režijama Bojana Stupice, tokom dve decenije zajedničkog života na sceni i van nje.

Za sve čime je zadužila naš teatar i film nisu je zaobišle najznačajnije nagrade i priznanja. Dobitnica je Dobričinog prstena, Statuete „Joakim Vujić”, nagrada „Pavle Vuisić”, festivala „Dani Zorana Radmilovića” i mnogih drugih. Na velikom ekranu debitovala je u ekranizaciji romana „Bakonja fra Brne” početkom pedesetih godina prošlog veka, a potom je igrala u filmovima „Jara gospoda” , „U mreži”, „Stojan Mutikaša”, „Hanka”, „Delije”, „Krvava bajka”, „Doručak sa đavolom”, a u novom milenijumu i u „Sedam i po” i „Paradi”. Od velikog broja TV ostvarenja izdvaja se sigurno njena uloga Kike Bibić iz „Bukvara”, zahvaljujući kojoj su se mnogi opismenili.

Svoja životna iskustva, koja su bila satkana od profesionalnih uspeha, tri braka (Mavid Popović, Bojan Stupica i Cvijetin Mijatović), ali velikih gubitaka, sabrala je u knjigu „Šaka soli”, koja je imala nekoliko izdanja.

Imala je zdravstvenu krizu minulog proleća, kada se zbog moždanog udara lečila na Neurološkom odeljenju Urgentnog centra u Beogradu. U javnosti se poslednji put pojavila u aprilu prošle godine na Dan Jugoslovenskog dramskog pozorišta.

Vreme i mesto sahrane jedne od najtalentovanijih srpskih i jugoslovenskih glumica svih vremena biće saopšteni naknadno.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo Džin Vajlder - hvala ti na smehu

Legendarni komičar preminuo je u 84. godini.

Poznati američki glumac Džin Vajlder, zvezda filmskih komedija poput "Vruća sedla", "Mladi Frankenštajn" i "Žena u crvenom", preminuo je u 84. godini, saopštila je u subotu njegova porodica.

Vajlderov bratanac je rekao da je glumac preminuo u petak uveče u svojoj kući u Stemfordu, u saveznoj državi Konektikat, od komplikacija povezanih sa Alćajmerovom bolesti, prenela je agencija AP.

Vajlder, prepoznatljiv po kovrdžavoj kosi, proslavio se u filmovima poznatog američkog režisera Mela Bruksa, u kojima je uglavnom igrao zbunjene likove koji su se našli u neverovatnim situacijama.

Poznatu ulogu ostvario je i glumeći šarmantnog vlasnika fabrike čokolade u omiljenom dečjem filmu "Vili Vonka i fabrika čokolade".
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo američki dramski pisac Edvard Olbi autor "Ko se boji Virdžinije Vulf"

Američki dramski pisac Edvard Olbi, trostruki dobitnik Pulicerove nagrade, poznat po delu "Ko se boji Virdžinije Vulf", preminuo je sinoć u 88. godini.

Edvard Olbi je najveću popularnost stekao 1962. godine predstavom "Ko se boji Virdžinije Vulf?" nakon čega je dobio status najvećeg živog dramskog pisca u SAD-u.

Trostruki dobitnik Pulicerove nagrade, Olbi je pisao "tmurnim humorom, istražujući tamne strane braka, religije, podizanja dece i američkog načina života", navodi Bi-Bi-Si.

Slika

Njegov najpoznatiji rad, "Ko se boji Virdžinije Vulf ?", portret raspadanja braka predstavljen kroz jednu noć, odbijen je 1963. za Pulicerovu nagradu, nakon debitovanja na Brodveju prethodne godine.

Savetodavni odbor za nagradu je odluku doneo zbog brojnih psovki i seksualnih tema.

Kasnije je na isti tekst snimljen film u kojem glume Ričard Barton i Elizabet Tejlor.

Olbi je nastavio da piše u svojim 70-im, a 2008. je premijerno odigrana predstava po njegovom tekstu o identičnim blizancima pod nazivom "Me, Miself And I".
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo Šimon Peres

Bivši predsednik Izraela, dobitnik Nobelove nagrade za mir Šimon Peres, umro je prošle noći u 94. godini, dve nedelje nakon što je pretrpeo veliki moždani udar, javio je rano jutros izraelski list Harec.

Bivši predsednik Izraela, dobitnik Nobelove nagrade za mir Šimon Peres, umro je prošle noći u 94. godini, dve nedelje nakon što je pretrpeo veliki moždani udar, javio je rano jutros izraelski list Harec.

Peres je bio jedan od poslednjih preživelih osnivača modernog Izraela. Rođen je u Poljskoj kao Šimon Perski 1923. godine, a uselio se u mandatnu Palestinu sa svojom porodicom 11 godina kasnije.

Odrastao je u Tel Avivu i pohađao srednju poljoprivrednu školu, a u jednom kibucu je radio kao farmer i pastir. Dok je bio u SAD studirao je u Njujorku i na Harvardu.

Bio je i premijer i predsednik Izraela i lider izraelske Laburističke partije. On je prvi Izraelac koji je bio predsednik vlade i šef države.

Tokom sedam decenija duge političke karijere bio je na gotovo svim značajnim pozicijama u vladi i igrao ključnu ulogu u istoriji zemlje i kao borac i mirotvorac, podseća Njujork tajms.

Član Kneset -izraelskog parlamenta bio je od 1959. godine dok 2007. nije postao predsednik. Ministar za apsorpciju imigranata i razvoj okupiranih teritorija postao je 1969.

Godine 1993, dok je bio šef diplomatije, pomagao je u pregovorima o miru sa liderom Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Jaserom Arafatom. Naredne godine je za taj sporazum dobio Nobelovu nagradu za mir zajedno s Arafatom i tadašnjim izraelskim premijerom Jicakom Rabinom.

Pre stvaranja Izraela služio je u cionističkoj, vojnoj organizaciji Hagana, pod rukovodstvom Davida Ben - Guriona koji je ubrzo postao njegov politički mentor. Peres je kasnije radio za Ben Guriona, prvog izraelskog premijera i dao važan doprinos razvoju izraelske vojne moći, uključujući nuklearni program.

Bio je potom u mnogim vladama ministar odbrane i ministar spoljnih poslova, između ostalog. Kada mu je istekao sedmogodišnji predsednički mandat 2014. godine i dalje je bio aktivan u Centru za mir koji nosi njegovo ime i zalaže se za koegzistenciju Jevreja i Arapa.

Do kraja života Peres je ostao uticajna ličnost i u Izraelu i u inostranstvu.

Njegovi memoari Bitka za mir objavljeni su 1995.godine.

Peres je primljen u bolnicu 13. septembra i stanje mu je od početka bilo ozbiljno ali stabilno dok se juče nije jako pogoršalo. On je je početkom godine dva puta bio u bolnici zbog srčanih tegoba.

Umro je okružen članovima svoje porodice
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo Andžej Vajda

Poljski režiser Andžej Vajda preminuo je u 90. godini, javljaju poljski mediji. Vajda je bio najistaknutiji predstavnik „poljske škole“ u kinematografiji, a za niz sjajnih filmova dobio je Oskara za životno delo i Zlatnu palmu u Kanu.

Andžej Vajda, najveći poljski režiser, preminuo je u 90. godini, javljaju mediji u Poljskoj.

Vajda je 2000. godine dobio nagradu za životno delo Američke filmske akademije, a uz Federika Felinija i Ingmara Bergmana jedan je od trojice laureata nagrade za životno delo Evropske filmske akademije.

U karijeri je snimio 50 filmova, uključujući Pepeo i dijamant, Sve je na prodaju, Pan Tadeuš i Čovek od mermera.

„Režiser treba da ima dušu pesnika i volju kaplara“, najčešće su citirane reči slavnog poljskog režisera.

Tematika njegovih filmova prati istoriju Poljske.

Poslednji filmovi Andžeja Vajde bili su omaž bivšem poljskom predsedniku i lideru sindikata „Nezavisnost“ Lehu Valensi 2012. godine i Naknadne slike, koji je prošle godine bio poljski kandidat za Oskara za najbolji strani film.

Slika

http://www.rts.rs/upload/storyBoxFileDa ... 101016.mp4
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo Dario Fo

Odlazak čuvenog italijanskog dramskog pisca i Nobelovca. Fo je u svojim komadima podvrgao oštroj kritici organizovani kriminal, političku korupciju, doktrine Katoličke crkve, politička ubistva...

ITALIJANSKI dramski pisac, režiser, glumac i satiričar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1997, umro je u 91. godini, u Milanu, pošto je pre nekoliko dana primljen u bolnicu. Italijanski premijer Mateo Renci poručio je da je odlaskom Foa Italija izgubila jednog od najvećih protagonista pozorišta i kulture.

Koristeći metode renesansne komedije del arte, često se oslanjajući na improvizaciju, Fo je u svojim komadima podvrgao oštroj kritici organizovani kriminal, političku korupciju, doktrine Katoličke crkve, politička ubistva, kao i sukobe na Bliskom istoku. Autor je više od 70 predstava, od kojih su najpoznatije "Mister Bufalo", "Nećemo platiti, nećemo platiti!" i "Slučajna smrt jednog anarhiste", koje su prevedene na 30 jezika. Foova dela izvođena su na pozornicama širom sveta, od Argentine, Engleske, preko Holandije, Južnoafričke Republike do bivše Jugoslavije.

Sa suprugom Frankom Rame, Fo je osnovao pozorišnu grupu sa levičarskim idejama, a zatim i glumačku grupu koju je finansirala italijanska Komunistička partija. Imali su i svoju putujuću grupu koja je izvodila predstave u fabrikama i na javnim mestima.

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

ODLAZAK VELIKANA Umro Leonard Koen

Legendarni muzičar, tekstopisac i umetnik Leonard Koen preminuo je u 83. godini.

Vest o smrti kanadskog muzičara, čiji su stihovi, šarm i specifična boja glasa obeležili svetsku muzičku scenu objavljena je noćas na njegovoj zvaničnoj Fejsbuk stranici, mada neki dobro obavešteni na forumu Leonarda Koena tvrde da je preminuo u ponedeljak i da je sahranjen na privatnoj ceremoniji u Montrealu. I na njegovoj stranici na Vikipediji kao datum smrti stoji 7. novembar, a isti podatak preneo je i "Vošington post".

"Izgubili smo jednog od najcenjenijih i najplodnijih vizionara muzike", navedeno je u tekstu u kome se ne napominje uzrok smrti legendarng muzičara.

Privatna memorijalna služba biće održana kasnije tokom dana u Los Anđelesu, javile su agencije, napominjući da uzrok smrti velikog muzičara nije objavljen.

Koenov sin Adam je objavio da mu je otac umro "mirno u svom domu u Los Anđelesu".

"Pisao je do poslednjih trenutaka sa svojim osobenim humorom", naveo je Adam Koen.

U nedavnom intervjuu koji je dao za "Njujorker" Leonard Koen je izjavio: "Spreman sam da umrem. Nadam se da nije previše neprijatno. To je to od mene".

"Velika je promena blizina smrti. Ja sam uredan momak i volim da dovršim stvari koje sam započeo"“, rekao je tada Koen.

Koen je rođen 21. septembra 1934. godine u Montrealu. Počeo je da piše još 1951, a svoju prvu knjigu pesama "Let Us Compare Mythologies" objavio u Montrealu 1956. godine.

Privučen poezijom i kompozicijama Boba Dilana odlučio je da postane muzičar u vreme kada je već uveliko zahvaljujući svojim knjigama poezije i proze, uživao ugled u književnim krugovima.

Neki od njegovih najvećih hitova su "Suzanne" i "„I'm Your Man"“, a prošlog meseca objavio je 14. album pod nazivom "You Want it Darker".

Album "Popular Problems", tada 80-godišnjeg Leonarda Koena, spada u kategoriju "probranih umetnika" kojima poodmakle godine nisu smetale da snime odličan materijal.

Tajnu Koenove muzičke dugovečnosti verovatno najbolje objašnjava činjenica da je oduvek bio mudar tekstopisac.

"Bio je poštovani pesnik i pre nego što je svoje stihove preneo u pesme krajem 1960-ih, a poznato je da pesnici duže zadržavaju kreativnu vitalnost od 'običnih' muzičara", navodi londonski list "Gardijan" koji je povodom objabljivanja tog Koenovog albuma sačinio listu muzičara koji su potkraj života svetu podarili odličnu muziku.

Tokom karijere objavio je 14 albuma i dobio je oko 40 nagrada, što za poeziju, što za muziku.

U Rokenrol kuću slavnih primljen je 2008, a Gremi za životno delo dobio je 2010. godine.

Zastave na pola koplja

Kanadski premijer Džastin Trudo oglasio se na Tviteru povodom Koenove smrti:"Ničija muzika nije zvučala kao Koenova. Nedostajaćeš i Kanadi i svetu".

U Montrealu su gradske vlasti naložile da se zastava spusti na pola koplja, preneo je AFP.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo Robert Von

Američki glumac Robert Von, najpoznatiji po ulozi tajnog agenta Napoleona Sola u seriji "Prevaranti", umro je u 83. godini života.

Von je preminuo tokom dana u Njujoruku, okružen članovima najbliže porodice, rekao je menadžer legendarnog glumca, i dodao da se Robert Von dugo borio sa leukemijom. Iza sebe je ostavio suprugu i dve ćerke.

- Bio je izuzetno ljudsko biće, a rad sa njim je bilo pravo uživanje - rekao je menadžer slavnog glumca.

Osim uloge u pomenutoj seriji, publika će Vona pamtiti i po ulozi u filmu "Veličanstvenih sedam", ali i po brojnim televizijskim rolama. Inače, Robert Von je bio aktivan do same smrti, a samo u ovog godini je snimio dva filma.

Sa druge strane, domaća publika će pamtiti Vona po ulozi u jugoslovenskom filmu "Veliki transport" Veljka Bulajića iz 1983. godine u kom je tumačio lik doktora Emila Kovača.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

NAJSTARIJA PARTIZANKA:U 101. godini preminula Ida Sabo

NOVI SAD - U Novom Sadu je u 101. godini preminula Ida Sabo, poznatija kao najstarija partizanka.

U mladosti se priključila omladini Komunističke partije Jugoslavije.

Ida Sabo je imala veoma značajnu ulogu u pripremanju i organizovanju ustanka protiv nacističkog okupatora u Jugoslaviji 1941. godine, prenosi regionalna tv N1.

Bila je i predsednica Antifašističkog fronta žena Vojvodine, kao i potpredsednica Skupštine SAP Vojvodine. Iako u poznoj starosti, rado se odazivala pozivu na učešće u antifašističkim skupovima i demonstracijama u Novom Sadu.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo lider kubanske revolucije Fidel Kastro

HAVANA - Bivši kubanski predsednik Fidel Kastro, revolucionarni vođa koji je izgradio komunističku državu na pragu SAD i 50 godina prkosio američkim naporima u cilju njegovog svrgavanja, preminuo je u petak uveče u 90. godini, javila je danas kubanska televizija, prenose agencije.
Predsednik Kube Raul Kastro (85) saopštio je nešto posle ponoći po lokalnom vremenu drhtavim glasom na nacionalnoj televiziji da je njegov stariji brat preminuo u petak u 22.29 sati, a saopštenje je završio uzvikujući revolucionarni slogan: "Ka pobedi, uvek!".

Slika

Raul Kastro, koji je preuzeo vlast nakon što je njegov stariji brat Fidel hospitalizovan 2006, rekao je da će ostaci revolucionarnog lidera biti kremirani u subotu rano ujutro, "u skladu sa njegovom željom".

Jedna od vodećih svetskih figura u drugoj polovini 20. veka, Fidel Kastro je imao izuzetno veliki uticaj s obzirom na veličinu njegove male karipske ostrvske zemlje, navodi AFP.

Francuska agencija ističe da je jedan od svetskih lidera koji je najduže ostao na vlasti, i jedna od najneobičnijih ličnosti u modernoj istoriji, prkosio uzastopnim američkim administracijama i pokušajima ubistva.

On je srušio opoziciju na Kubi i vodio komunističku karipsku zemlju kroz hladni rat, pre nego što se povukao 2006. godine kada je skoro preminuo od crevnih problema, ali je doživeo istorijsku obnovu diplomatskih veza sa Vašingtonom prošle godine.

Fidel Kastro, koji je preživeo američki trgovinski embargo, ali i desetine, a možda i stotine pokušaja ubistava, preminuo je osam godina nakon što su ga zdravstveni problemi primorali da formalno preda vlast Raulu, navodi AP.

Posle robije pod mandatom diktatora Fulhensija Batiste, egzila u Meksiku i katastrofalnog početka svoje pobune, on je trijumfalno ušao u Havanu u januaru 1959. i, u 32. godini, postao najmlađi lider u Latinskoj Americi.

Decenijama je služio kao inspiracija i izvor podrške revolucionarima od Latinske Amerike do Afrike.

"Socijalizam ili smrt" ostao je Kastrov slogan iako je demokratija u zapadnom stilu osvojila svet, a drugi komunistički režimi u Kini i Vijetnamu prihvatili komunizam, ostavivši Kubu sa 11 miliona stanovnika kao ekonomski oslabljenu "marksističku neobičnost", ističe američka agencija.

I AP podseća da je Fidel Kastro ipak doživeo pregovore Raula Kastra s američkim predsednikom Barakom Obamom u decembru 2014. o otvaranju Kube prema SAD, kada su Vašington i Havana saopštili da će učiniti korake kako bi obnovili diplomatske odnose, prvi put otkako su prekinuti 1961.

Obazrivo je tada "blagosiljao" istorijski sporazum sa dugogodišnjim neprijateljem u pismu koje je objavio posle jednomesečnog ćutanja.

Rojters navodi da je bradati lider došao na vlast posle revolucije 1959. i 49 godina vladao Kubom s mešavinom harizme i gvozdene volje, izgradivši jednopartijsku državu i postavši centralna figura tokom hladnog rata.

Preobrazivši Kubu od "igrališta za bogate Amerikance" u simbol otpora Vašingtonu, Fidel Kastro je na vlasti nadživeo devet američkih predsednika.

Njegova smrt će teško izazvati krizu s obzirom na to da je Raul Kastro čvrsto na vlasti, ali ipak, odlazak čoveka koga je većina Kubanaca zvala "El Komandante" ili samo "Fidel", ostavlja veliku prazninu u zemlji kojom je toliko dugo vladao i, uz to, naglašava smenu generacija u kubanskom komunističkom rukovodstvu, zaključuje britanska agencija.

Vučić: Srbija će uvek ceniti slobodarski duh Fidela Kastra

Predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić je, povodom smrti Kastra, uputio danas telegram saučešća predsedniku Državnog saveta i Saveta ministara Republike Kube Raulu Kastru, u kome se ističe da će Srbija uvek visoko ceniti slobodarski duh kojim je branio suverenitet svoje zemlje.

U telegramu premijera Srbije se kaže:

"Veoma me je ožalostila vest o smrti Fidela Kastra, dugogodišnjeg lidera Republike Kube. Kroz njegov život i rad, kao jedne od najupečatljivijih svetskih državničkih figura dvadesetog veka, odslikava se najveći deo istorije Vaše zemlje.

Njegovom smrću završava se jedna snažna politička era.

Srbija će uvek visoko ceniti slobodarski duh kojim je Fidel branio suverenitet svoje zemlje, da bi Kubu, kako je govorio, vratio Kubancima.

U ime Vlade Srbije i svoje ime upućujem iskreno saučešće Vama i narodu Kube", navodi se u telegramu premijera Vučića.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

ZBOGOM, NAJLEPŠE OČI FRANCUSKOG FILMA Umrla glumica Mišel Morgan

Mišel Morgan, jedna od najvećih francuskih glumica dvadesetog veka, ljubiteljima filma poznata kao žena s najlepšim očima u francuskom filmu, umrla je juče u 97. godini, saopštila je njena porodica.

"Najlepše oči francuskog filma zatvorile su se zauvek u utorak ujutru, 20. decembra", navodi se u saopštenju koje je izdala porodica.

Mišel Morgan je igrala u oko 70 filmova, a proslavila se ulogom u filmu "Obala u magli" Marsela Karnea iz 1938. godine u kome joj je partner bio veliki Žan Gaben. Poznate su njene uloge u filmovima "Veliki manevri" Renea Klera sa Žerarom Filipom, "Pali idol" Karola Rida iz 1948. i "Fabiola" iz 1949. godine.

Slika

Već kao poznata glumica, dobila je prvu nagradu za najbolju žensku glavnu ulogu u istoriji Kanskog filmskog festivala 1946. godine za rolu u filmu "Pastoralna simfonija" Žana Delanoa, adaptaciji istoimenog romana Andrea Žida.

Mišel Morgan, koja je bila oličenje francuskog glamura, publika je dva puta birala za najpopularniju francusku glumicu.

Tokom Drugog svetskog rata napustila je domovinu i pokušala da nastavi karijeru u Holivudu. Tamo joj nisu davali atraktivne uloge pa se vratila u Francusku posle rata.

Šezdesetih godina je počela da slika i time se bavila poslednjih godina života.

Verska ceremonija biće održana u petak u Nejiu-na-Seni blizu Pariza, gde je rođena, posle čega će biti sahranjena na Monparnasu u Parizu, navela je porodica.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Ruski vojni ansambl "Aleksandrov", čiji su članovi bili u avionu koji se jutros srušio u Crno more

Članovi ruskog vojnog ansambla "Aleksandrov", njih 64, bili su u avionu Tupoljev TU-154 koji se jutros srušio u Crno more, na letu iz Sočija ka ruskoj vojnoj bazi u Latakiji u Siriji. Hor je trebalo da nastupa u okviru novogodišnje proslave u vojnoj bazi.

Ansambl postoji već 90 godina i izvodi pored rodoljubivih i pesme o ljubavi, prijateljstvu, odanosti itd.

"Aleksandrov" sačinjavaju izuzetni umetnici solisti, hor, orkestar i igrači i u svom sastavu broji 146 članova.

U celom svetu ovaj ansambl stavljaju u rang sa ruskim brendovima poput Boljšoj teatra, Ermitaža, Tretjakovske galerije i Muzeja dijamanta moskovskog Kremlja.

Hor peva na gotovo svim jezicima, uključujući i kineski, indijski, turski itd.

"Aleksandrov" je već nekoliko puta nastupao pred beogradskom publikom.

Poslednji put je bilo 2015. godine u Domu sindikata, a to je bio 11 po redu koncert ovog ansambla u našoj prestonici. Tada je publika uživala u pesmama poput "Oči čarne", "Kaćuša", "Kaljinka", a posebno iznenađenje je bila i numera "Tamo daleko".

Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Umro književnik Ivo Brešan

Ugledni hrvatski književnik Ivo Brešan, autor mnogih drama među kojima je i "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja", umro je danas u Zagrebu, saopštila je njegova porodica, a prenela agencija Hina.

Slika

Brešan je rođen 1936. u Vodicama kod Šibenika. Gimnaziju je pohađao u Šibeniku, a slavistiku i filozofiju je diplomirao na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

Pripovetke je počeo da objavljuje 1955. u Šibenskoj reviji, a uporedo je bio glumac-amater u dramskoj družini "Kolo" i profesionalnom šibenskom pozorišu.

Od 1960. bio je profesor u šibenskoj gimnaziji, a od 1983 bio je umetnički voditelj u Centru za kulturu i Međunarodnom festivalu deteta u Šibeniku.

Među njegovim najpoznatijim delima su "Ptice nebeske", "Spletke", "Utvare", "Anera", "Svečana večera u pogrebnom poduzeću" i "Hidrocentrala u Suhom dolu".

Najpoznatija drama "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja", najpre je izvedena 1971. u zagrebačkom pozorištu Teatar ITD, a izvodila se i u SSSR-u, Mađarskoj, Bugarskoj, Čehoslovačkoj, Austriji, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj i drugim zemljama.

Ivo Brešan je pisao i filmske scenarije, najpre s filmskim rediteljima Krstom Papićem i Veljkom Bulajićem, a potom sa svojim sinom Vinkom Brešanom. Između ostalog, napisao je scenarije za filmove "Tajna Nikole Tesle", "Obećana zemlja", "Maršal", "Kako je počeo rat na mom otoku" i druge.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo Miki Jevremović

Pevač koji je nastupio na svim festivalima na prostoru bivše Jugoslavije i sa njih odneo sto pobeda nije uspeo da se probudi iz kome

Najtežu bitku Miki Jevremović nije uspeo da dobije. Preminuo je juče u 75. godini nakon što je 27. decembra prošle godine doživeo težak moždani udar, nakon čega je upao u komu iz koje se nije probudio.

Velika zvezda bivše Jugoslavije, jedini je pevač koji je nastupio na svim festivalima na ovim prostorima i sa njih odneo ukupno sto pobeda! Njegovi nastupi obeležili su sarajevski „Vaš šlager sezone”, „Beogradsko proleće”, „Zagrebački”, „Opatijski” i „Splitski festival”, a tokom devedesetih godina prošlog veka učestvovao je i na letnjim festivalima u Crnoj Gori.

Za sebe je voleo da kaže kako je jedan od poslednjih Mohikanaca na estradi. Borio se za muziku, snimao nove pesme, pevao gde god ga pozovu i verovao da za zabavnu muziku u Srbiji dolaze bolji dani.

„Pevao sam u Domu sindikata na festivalu ’Proleće u Beogradu’ i srce mi je bilo puno. Priznajem, strahovao sam kako ću proći, plašio sam se da li će i koliko publike doći…”, izjavio je skromno pre tri godine za jedne beogradske novine.

Svoje mesto na muzičkoj sceni gradio je pažljivo i polako. Muzički uspeh je došao postepeno, a vrhunac popularnosti doživeo je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka. Početak karijere pevača uz čije hitove su mnogi naučili svoje prve plesne korake obeležile su pesme: „Mama”, „Pijem”, „Osamnaest žutih ruža”, a potom su sledile „Ako jednom sretneš Mariju”, „S kim si sada kad je tužno vreme”, „Pesnikova gitara”... Mnogo kasnije pojavile su se „Grkinja”, „Neka toče staro vino”…

Uz Đorđa Marjanovića i Radmilu Karaklajić bio je velika zvezda nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, gde je čak dva puta zaredom, 1974. i 1975. bio proglašen pevačem godine.

Sećajući se tih prošlih vremena, vremena najvećih muzičkih uspeha, pričao je:

„Prvo čega se setim iz tih vremena su turneje po Rusiji i koju smo popularnost tamo imali, to je jedno izuzetno iskustvo. I ovde u Srbiji sam bio veoma tražen. Imao sam mnogo obožavalaca. Preteča sadašnjih fan klubova su bili tadašnji ’Mikisti’ i ’Đokisti’. Naime, tako su se zvali klubovi obožavalaca moje i muzike Đorđa Marjanovića. Mi smo se sa svojom publikom družili, oni su nas zaista voleli i poštovali. Ali to je bilo jedno drugo vreme.”

„Čitao sam u jednom istraživanju da su najpopularniji pevači danas ujedno i najomraženiji. Pa to je besmisleno. U moje vreme to je bilo sve na jednom nivou, pod time mislim na odnos pevača prema publici i obrnuto. Zatim, vladalo je uzajamno poštovanje među kolegama, toga danas više nema”, setno je govorio u jednom intervjuu.

Pevač koji je bio poznat i po svojoj drugoj velikoj strasti – šahu (najveći uspeh bio mu je remi sa svetskim prvakom Anatolijem Karpovom) – upozoravao je pre nekoliko godina kako na domaćoj sceni ima malo kvalitetnih izvođača, govorio kako se pevači – štancuju.

Mladim pevačima je svojevremeno poručio:

„Nemojte da ulazite u svet muzike ukoliko želite uspeh preko noći i brzu zaradu. Jer to tako ne ide. Koga brzo zapamte, još brže ga zaborave. Morate otpevati pesmu tako da iskažete emocije. Svojoj ćerki sam lično savetovao da je veoma važno da je ljudi prepoznaju na radiju, a ne na televiziji. Pevač je uspeo tek kada publika na radiju zna ko je on i kakvom vrstom muzike se bavi. Muzika je božji govor!”

Mikija Jevremovića, koji je umeo da koristi taj božji govor, prepoznavali su nakon nekoliko odsviranih taktova.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost