Kud' plovi ovaj brod

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od branko »

KINESKI NOKAUT Da li je Kina zaista veća ekonomska sila od SAD?

Po prvi put nakon 140 godina, Sjedinjene Države ne nose titulu najjače ekonomske sile na svetu. Krunu je preuzela Kina, koja će, ako je sudeći po trenutnoj situaciji, dugo vremena ostati na samom vrhu.

Kineska ekonomija vredi 17.6 triliona američkih dolara, navodi se u podacima MMF

Naravno, odmah su se pojavili kritičari koji sumnjaju u ove rezultate, pokušavajući da ospore njihovu validnost. Svoju teoriju bazirali su na siromaštvu kineskih provincija, i ogromnu klasnu razliku u odnosu na gradove.

- Prema podacima, bruto domaći proizvod provincija iz godine u godinu raste brže nego onaj u gradovima, što matematički i logički jednostavno nije moguće - kaže analitičar Metju Kreb.

On navodi da netačni podaci o BDP mogu imati ozbiljne posledice, naročito po kompanije koje ulažu u Kinu vodeći se "eventualno netačnim podacima."

Ipak, MMF za 2015. godinu predviđa ekonomski rast Kine od 7.1%, dok se Americi predviđa svega 3.1%. U 2014. godini, rezultati su još više poražavajući za SAD, čiji je ekonomski rast iznosio jedva 2.2% naspram kineskih 7.4%.

Ovi zvanični podaci ne ostavljaju mnogo prostora kritičarima, te ukoliko je sudeći po njima, Kina neće ispuštati prvo mesto u skorijoj budućnosti.

Ipak, MMF ne veruje da će Kina uspeti da, poput Amerike, drži prvu poziciju najjače ekonomske sile na svetu čitave 142 godine, s obzirom da se smatra kako će do 2100. godine primat preuzeti Indija.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od Bibliotekar »

Draghi, we have a problem!



Slika

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od Bibliotekar »

Grčka berza se slama, obveznice tonu, a banke imaju najgori dan u novijoj istoriji Grčke!

Dva dana nakon dramatične pobede grčkog pokreta „Siriza” na nacionalnim izborima u Grčkoj, reakcije globalnog finansijskog tržišta pokazuju da talas rasprodaje grčkih vrednosnih papira na berzama polako počinje da poprima oblik koji je u teoriji finansija već odavno poznat – kolaps finansijskih derivativa koji preti čitavoj Evropskoj Uniji.

U najkraćem, rezultati današnjeg dana na svetskim finansijskim berzama izgledaju ovako:

- kamata na trogodišnje grčke državne obveznice porasla je na 16,5 %;
- indeks FTSE/Athex pao je tokom jednog dana za čitavih 19%, tj. za 39% od datuma izbora;
- vrednost akcija Pireus banke pala za 23.2%;
- vrednost akcija Eurobank Ergasias-a pala je za 22%;
- vrednost akcija Grčke nacionalne banke pala je za 20.5%;
- vrednost akcija Alpha banke pala je za 19.5%;

Slika

Najveći ikada zabeleženi nedeljni pad vrednosti grčkih akcija

Prosto je neverovatno šta se dešava kada neka zemlja konačno izabere političara koji istinski stavlja interes ljudi ispred interesa bankara i akcionara… :roll:

Naravno, niko nije ni očekivao da će stvari u evropskoj godini obećane sanacije bankarskog sektora ići lako. Ali da će one otići sve do izmicanja tepiha ispod vozljubljenog Evra i to svega tri nedelje posle dočeka nove Europrosperitetne godine ipak nije bilo očekivano... :twisted:

Osnovni je problem u tome što će likvidnost polako nestajati zbog neminovnog otpisivanja stotina milijardi evra koje Dragi štampa bez ikakvog pokrića, e ne bi li ih na opštu polzu nekako upumpao u praznu vreću evropske agregatne potražnje i time nekako napuhao pokretački lahor u ocmoljena jedra europske privrede. No ako je suditi po nekim neupitno realnim pokazateljima, poput Baltic Dry Index-a (dolarski indeksirane cene prevoza najvažnijih sirovina – ugalj, gvozdena ruda, žito - morskim putem, reflektuju faktičku potražnju za brodskim transportnim kapacitetima koji su nužni za prevoz materijalnih dobara), ekonomija je u definitivnoj recesiji:

Slika

Slika

Najniži januarski nivo Baltic Dry Index-a u poslednjih dvadeset devet godina – 666 dolara!

A za to pak Vladimir Vladimirovič Putin definitivno nije kriv. Čini se da je u pitanju Lucifer lično. :twisted:

Malo iznenađenje predstavlja samo to što on, izgleda, radi za vladu SAD. Ja sam pak mislio da je on pravi slobodni strelac...

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od branko »

Radnik banke koji je krađom dokumenata uzdrmao svet: Ovo je tek vrh ledenog brega

Bivši radnik banke HSBC koji je iz banke izneo senzacionalne tajne dokumente koji pokazuju da je banka pomagala imućnim klijentima da od poreskih vlasti sakriju milione dolara upozorio je danas da su ta otkrića "tek vrh ledenog brega".

Slika

Dokumenti koji su juče zatalasali svet stavili su u fokus ultra bogate ljude širom sveta i podstakli britanske vlasti da pokrenu istragu u vezi sa HSBC, čije je sedište u Londonu, prenosi agencija Frans pres.

Bivši radnik HSBC banke, IT stručnjak Erve Falsijani, ukrao je dokumente iz banke 2007. i prosledio ih francuskim vlastima, ali su oni tek juče procureli u javnost, nakon što je Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) sproveo istragu u saradnji sa američkim Centrom za javni integritet, francuskim listom Mond, britanskim Bi-bi-sijem i Gardijanom, nemačkim listom Zidojče cajtung i još 45 medijskih organizacija.


Falsijani, međutim, navodi da su medijski izveštaji zasnovani tek na deliću dokumenata koje je dao francuskim vlastima.

"To je tek vrh ledenog brega. Ima tu mnogo više od onoga što su novinari objavili. Više miliona međubankarskih transakcija dokumentovano je u papirima koje sam dao vlastima. To vam daje ideju šta leži na dnu ledenog brega", rekao je Falsijani za list Parizijen.

Račune imali kriminalci, korumpirani poslovni lideri, političari, javne ličnosti...

Izveštaj ICIJ-a je juče pokazao da je švajcarski ogranak HSBC pomagao svojim imućnim klijentima da izbegnu plaćanje poreza i sakriju milione dolara.

Izveštaj mreže reportera iz više od 65 država otkrio je da su u britanskom bankarskom gigantu tajne račune imali kriminalci poznati u više zemalja, korumpirani poslovni lideri, političari i javne ličnosti.

Tajni podaci do kojih je ICIJ došao odnose se na period do 2007, a vezuju se za više od 100.000 pojedinaca i pravnih subjekata iz više od 200 zemalja sveta.

Radi se o verziji podataka koje je francuska vlada 2010. pribavila i prosledila vlastima SAD, Španije, Italije, Grčke, Nemačke, Britanije, Irske, Belgije, Indije i Argentine.

U dokumentima do kojih je došao ICIJ navodi se da su zaposleni u HSBC bili svesni namere klijenata banke da novac sakriju od vlasti.

HSBC je 2012. platio rekordnu kaznu od 1,9 milijardi dolara zbog pranja novca, nakon što je istraga američkog Senata pokazala da je banka "oprala" stotine miliona dolara novca meksičkih narko kartela.

Među klijentima i Srbin

Švajcarska grana HSBC insistirala je u juče, povodom objavljivanja izveštaja, da je 2008. pokrenula "radikalnu transformaciju poslovanja" da bi sprečila da njene usluge budu korišćene za utaju poreza ili pranje novca. Akcije banke su sinoć na lodnonskoj berzi pale 1,64 odsto.

Među imućnim klijentima koji su koristili švajcarski ogranak britanske banke HSBC kako bi sakrili milione i izbegli plaćanje poreza pominje se i jedan neimenovani srpski državljanin, koji je na tajni račun u toj banci položio 20 miliona evra, navodi se u izveštaju Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara (ICIJ).

Procureli podaci govore i da je pored tog neimanovanog biznismena još 37 osoba i firmi iz Srbije otvorilo račune u podružnici HSBC u Švajcarskoj. Svi oni su od 1988. do 2006. otvorili 93 računa na kojima je pohranjeno ukupno 41,2 miliona evra.

Najagilniji bio švajcarski ogranak banke

Bankari švajcarskog ogranka finansijskog kartela HSBC održali su stotine ilegalnih sastanaka sa imućnim strankama u 25 zemalja u cilju otvaranja tajnih računa kojim bi ti klijenti izbegli plaćanje poreza, pišu danas švajcarski mediji.

Tajni dokumenti HSBC-a, koje je objavio ICIJ, pokazali su da su radnici banke tokom 2004. i 2005. održali najmanje 1.645 sastanaka u 25 zemalja sa klijentima i potencijalnim klijentima.

Sastanci su održavani na lokacijama koje variraju od luksuznih hotela u Parizu i Tel Avivu, pijano-bara u Antverpenu i aerodroma u Kongu, do privatnih rezidencija u Kopenhagenu.

U dokumentima se navodi da su sastanci bili legalni kad bi se radilo samo o informisanju klijenata o uslugama banke, ali su nelegalni ukoliko su sklapani konkretni sporazumi o poslovanju.

U pet od tih 25 zemalja, SAD, Francuskoj, Argentini, Španiji i Belgiji, pokrenute su parnice protiv HSBC Švajcarske.

Bankari su na spornim sastancima predlagali klijentima načine za izbegavanje plaćanja poreza u EU, savetujući ih da otvore ofšor kompanije i u njih prebace sredstva.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od branko »

Islamska Država spalila 8.000 retkih knjiga i rukopisa u Mosulu

Stanovnici Mosula bili su svedoci razaranja važnog dela svoje kulture: nepovratno su izgubljene hiljade neprocenjivih tragova koje je ostavila bogata istorija ovog grada.

Ljudi su bili zgroženi dok su posmatrali kako članovi Islamske Države spaljuju javnu biblioteku u Mosulu.

"Militanti Islamske Države digli su u vazduh javnu biblioteku u Mosulu. Koristili su improvizovane eksplozivne naprave", rekao je Ganim Al-Taan, direktor biblioteke. Ugledne ličnosti i viđeniji ljudi Mosula pokušali su da odvrate teroriste i spasu biblioteku, ali nisu uspeli.

Bivši pomoćnik direktora biblioteke Kusaj Al-Faraž rekao je da je biblioteka u Mosulu osnovana 1921. godine, iste godine kada je rođen moderni Irak. Među izgubljenim kolekcijama su: rukopisi iz XVIII veka, sirijske knjige štampane u prvoj iračkoj štampariji u XIX veku, knjige iz doba Osmanlija, iračke novine iz ranog XX veka i stari antikviteti poput astrolaba i peščanog sata drevnih Arapa. Biblioteka je čuvala i privatne kolekcije više od 100 uglednih porodica iz Mosula tokom poslednjeg veka.

Tokom američke vojne intervencije u Iraku 2003. godine, ova biblioteka je opljačkana i uništena. Međutim, ljudi koji su živeli blizu uspeli su da spasu veći deo kolekcija, a bogate porodice su otkupile ukradene knjige i vratile ih biblioteci, dodao je Al-Faraž.

"Pre 900 godina, knjige arapskog filozofa Ibn Rušda sakupljene su pred njegovim očima i spaljene. Jedan od njegovih učenika je zaplakao dok je gledao spaljivanje. Ibn Rušd mu je rekao da ideje imaju krila... Međutim, ja danas plačem zbog naše situacije", rekao je Rajan Al-Hadidi, aktivista i bloger iz Mosula. On je naveo da stanje besa i tuge trenutno dominira ovim gradom
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od Upravnik »

Slika

Decu viđam samo kada spavaju

Ovako svoj radni dan za „Blic“ opisuje Miloš S. (30) iz Vršca, otac dvojice sinova, od kojih mlađi ima cerebralnu paralizu.

Njegova fotografija na kojoj pognute glave sedi na džakovima, koju je „Blic“ objavio prošle nedelje, potresla je Srbiju. Tada nije pristao da otkrije identitet, a i sada je na to pristao samo delimično. I opet ne zbog sebe, već zbog svih porodica dece sa invaliditetom.

Miloš radi svakog dana po deset sati na građevini, a šest u restoranu brze hrane. Sinove vidi uveče, kad zaspe. I vikendom. I to kratko.

- Subotom se radi skraćeno na građevini, a u restoranu počinjem kasnije, tako da imam nekoliko sati između dva posla da se družim sa njima. Ilija je srećan kad me vidi, zove me u sobu da se igramo. Stariji sin, koji ima 15 godina, voli kompjutere, drugare, izlaske. Nedeljom imamo celo prepodne za druženje. Tek posle podne idem u fast fud – priča ovaj vredni čovek, a u glasu mu se nijednog trenutka ne oseća nezadovoljstvo, ogorčenost ili ljutnja zbog toga što mora toliko da radi da bi prehranio porodicu.

Naprotiv, hvali poslodavce.

- Imaju razumevanja za mene. Znaju u kakvoj sam situaciji. Na primer, u restoranu smena treba da počne u pet, ali ako ostajem duže na građevini, tolerišu mi da dođem i počnem u šest – priča Miloš.

Prvi posao – 30.000 dinara

Na građevini od 7 do 16 (ponekad do 17); subotom skraćeno, nedelja slobodna

Drugi posao – 20.000 dinara

Razvoz hrane za fast fud od 18 do 24; radi i subotom i nedeljom


Ne samo što se Miloš ne žali na težak i dugotrajan rad i na platu nego odbija pomoć, pogotovo finansijsku. Redakciji „Blica“ su se prošle nedelje javili mnogi ljudi iz zemlje i inostranstva i tražili žiro račun ili bilo kakav način da pomognu ovoj porodici. Miloš i njegova supruga Svetlana dirnuti su tolikom pažnjom.

- Hvala svima, ali ne želimo da ostavljamo broj žiro računa. Novac se, uostalom, brzo potroši. Mojoj supruzi i meni je važnije da podržimo da se promeni zakon kako bi se pomoglo svakoj porodici koja ima dete sa invaliditetom, a ne samo nama – kaže ovaj nesebični čovek.

Novinar iz Vršca Aleksandar Čupić, koji je prvi proširio priču o Milošu S., objašnjava o kakvoj se promeni zakona radi.

- Potrebno je da Ministarstvo rada izvadi iz fioke peticiju sa 60.000 potpisa kojom se podržava inicijativa da se status roditelja dece sa invaliditetom izjednači sa negovateljima i podrži novi zakon o socijalnoj pomoći porodici. Negovatelj ima pravo na radni staž, a roditelji dece sa invaliditetom to pravo nemaju – kaže Čupić.

Poruka Vučiću

Na pitanje šta misli o krilatici premijera Aleksandra Vučića „rad, rad i samo rad“, čovek koji radi 16 sati dnevno kaže: „Poštujem rad, ali bih bio srećan kad bih ipak imao više vremena za svoje sinove“.


http://mojahercegovina.com/ispovest-mil ... a-spavaju/
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od Upravnik »

BALET PREKINUT JER JE PUBLIKA OTIŠLA NA ĆEVAPE: Ovakav skandal Beograd ne pamti!

Neviđeni skandal se dogodio prošle nedelje u Beogradu prilikom proslavljanja 90 godina od osnivanja Instituta za neonatologiju .

Institut je u tu svrhu od Narodnog pozorišta otkupio izvođenje baleta “Žizela”. Nakon prvog čina, pišu beogradski mediji, gotovo svi lekari su napustili predstavu i otišli u kafanu, ostavivši umetnike u šoku. Za ovaj kulturni događaj je, inače, izdvojeno između 100.000 i 200.000 dinara.

Umetnici, više od 30 baletskih igrača i članova Opere, koji od šoka ne mogu sebi da dođu, već danima pričaju o incidentu .

– To je skandal bez presedana. Do prekida dolazi samo kada se povredi igrač. Ovakvo ponašanje je u najmanju ruku nekulturno i apsolutno se ne očekuje od akademskih građana kao što su lekari – poručio je jedan od umetnika i dodao da su lekari otišli na roštilj u obližnji restoran.

S druge strane, Dejan Savić, upravnik nacionalnog pozorišta je potvrdio da su nakon prvog čina prekinuli predstavu, ali da je to učinjeno bez ljutnje.

– Glavni razlog za prekidanje je što umesto njih 400, koliko je najavljeno, u pozorište je došlo tek 50. Postojala je mogućnost njihovog rasipanja, pa smo se spontano dogovorili da nakon prvog čina balet majstori više ne izlaze na binu. Oni nisu revoltirani. Bolje je tako nego da rizikuju da se povrede zbog nekolicine ljudi – rekao je on i istakao da je organizator mogao da bira i neku kraću predstavu.
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od branko »

NOBELOVAC PORUČIO GRCIMA "Ne prihvatajte ponudu kreditora, i ja bih zaokružio NE!"

"Ja bih zaokružio jedno veliko 'ne' na referendumu u nedelju." Ovo je grčkom narodu poručio dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Pol Krugman.

U svojoj kolumni, koju piše za "Njujork tajms", Krugman objašnjava da bi on glasao protiv nastavka saradnje sa Trojkom.

Nobelovac smatra da postoje dva razloga zbog kojih bi Grci trebalo da se zahvale kreditorima na "saradnji" i pođu svojim putem.

Prvi razlog je zato što bi napuštanje evra bilo mnogo bolji potez od "ostajanja na mrtvoj tački kao u proteklih pet godina", i drugo, glasanje za nastavak saradnje sa kreditorima značilo bi skoro siguran krah vlade Aleksisa Ciprasa i Sirize.

Levičarska partija je na vlast došla upravo zbog programa odbacivanja mera štednje koje su nametnuli MMF, ECB i države evrozone.

"Sada je došao trenutak odluke, koji je Cipras prepustio narodu Grčke, koji ima priliku da sam odluči o svojoj sudbini. Iskreno se nadam da će doneti pravu odluku", napisao je Krugman.

Proslavljeni nobelovac je dodao da je "najteže prošlo", i da popularni "Grexit" uopšte nije tako katastrofalan kako se neki trude da ga predstave.

"Okej, grčke banke su zatvorene, a kontrola kapitala je uvedena. Izlazak Grčke iz evra (Grexit) uopšte nije tako strašan, a situacija o napuštanju evra deluje mnogo svetlije od ostanka u istom sistemu", zaključio je Pol Krugman.

Nobelovac i kritičar Džordža Buša

Pol Robin Krugman je američki ekonomista, kolumnista, pisac i društveni komentator. Trenutno predaje ekonomiju i međunarodne odnose na univerzitetu Prinston, i piše redovnu kolumnu za "Njujork tajms" od 2000. godine.
Krugman je u akademskim krugovima poznat po svom radu na teoriji trgovine i obrađivanju valutnih kriza i nove trgovinske teorije. Obično se smatra neokejnzijanskim ekonomistom, dok su mu politički stavovi bliski američkom liberalizmu i progresivizmu. Poznat je kao žestoki kritičar Džordža Buša i njegove ekonomske politike. Za vreme predsedničkih izbora 2008. kritikovao je ekonomsku platformu Baraka Obame, držeći da je daleko superiornija ekonomska platforma koju je predložila Hilari Klinton. Godine 2008. dobio je Nobelovu nagradu za ekonomiju
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od Bibliotekar »

Nach unten verreisen, Herr Krugman!

Slika


Slika

:twisted:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od Bibliotekar »

Poštovane dame i gospodo, oficijelni portparol Međunarodnog monetarnog fonda g. Geri Rajs i zvanično je saopštio da je

GRČKA BANKROTIRALA

postavši tako prva razvijena zemlja na planeti koja je postala finansijski insolventna u modernoj istoriji.

Slika

Originalna vest dostupna je ovde:

http://www.imf.org/external/np/sec/pr/2015/pr15310.htm

A sada nam preostaje da vidimo hoće li biti domino-efekata po ostale gramzive i uzajamno nenavidne ukućane zajedničke Evropske Kuće od Karata. U koju je većina građana ove zemlje u nadi lakog ćara bila namerna da se bez obzira na cenu ulaznice obavezno uvuče, pa makar i na ulaz za poslugu. :ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od branko »

Zašto Nemačka ne sme da pusti Grčku iz evrozone?

BEOGRAD, VAŠINGTON - Analitičar Stratfora Džordž Fridman u svojoj najnovijoj analizi ocenjuje da je grčka kriza presudna za Nemačku, koja ne sme da dopusti da se Evropom proširi pobuna dužničkih država protiv mera štednje.
Za njega su neverovatne tvrdnje da grčki izlazak može dovesti do kolapsa evra, jer je Grčka mala zemlja i ne postoji ni jedan razlog zašto bi njeni postupci imali tako dalekosežne posledice na zajedničku valutu, sem da bi Grčka mogla da postavi presedan za ostatak Evrope, što predstavlja strah Nemačke.

"To se ne bi desilo kada bi ostatak Evrope bio u redu, ali on to nije. Španija, na primer, ima skoro jednako strašne parametre nezaposlenosti kao Grčka - 23 odsto".

Prema njegovom mišljenju, iluzija je da je situacija u Grčkoj, što je bolji izraz od reci "kriza", sada kada se toliko dugo razvija - konačno dostigla krajnju tačku.

grcka kriza atinaevropa evrozona 7Beta/AP (Yorgos Karahalis)

Fridman smatra da je krajnja tačka trenutak gde ni Grci ni Nemci ne mogu da prave više ustupaka, dodajući i da je u samoj Grčkoj krajnja tačka odavno prošlost.

On ukazuje da su plate naročito u državnom sektoru smanjene, nezaposlenost je 26 odsto, a više od 50 odsto mladih ispod 25 godina je nezaposleno, a da se u međuvremenu, jaka ekonomska aktivnost dešava na neoporezovanim ilegalnim tržištima.

"Grci duguju novac institucijama EU i MMF-u, ali niko nikada nije stvarno mislio da su oni mogli da vrate ove kredite. Evropski kreditori - konkretno, Nemci, koji kontrolišu evropske pregovore sa Grcima - su nedavno dostigli svoju krajnju tačku. Nemci su moćni, ali krhki", smatra Fridman, preneo je "Kurir".

On ukazuje da Nemci izvoze oko jedne četvrtine svog bruto domaćeg proizvoda u zonu evropske slobodne trgovine, a sve što preti toj trgovini preti ekonomiji i socijalnoj stabilnosti Nemačke.

"Cilj Berlina je da se zadrži netaknut ne samo evro, već i zonu slobodne trgovine i moć Brisela nad evropskom ekonomijom", istakao je Fridman.

On kaže da je Nemačka do sada izbegavala krajnju tačku krize beskrajnim nizom sporazuma sa Grčkom koje Grci nisu mogli da poštuju. To niko nije ni očekivao, ali je to omogućilo Berlinu da tvrdi da su Grci kapitulirali pred nemačkim zahtevima za štednju. Ta navodna kapitulacija je pomogla Nemačkoj da drži u redu druge zadužene evropske zemlje.

Prema rečima Fridmana, za Nemce, Grčka predstavlja branu, a šta je iza brane je nepoznato, a Nemci nisu mogli da tolerišu rizik da se brana razbije. Kada bi Grčka radikalno promenila politiku, a izbegla ekonomsku i socijalnu katastrofu, onda bi i ostale evropske zemlje mogle da odluče da slede isti put.

"Zato je Nemačka želela da spreči bankrot, i da prikaže iluziju grčke saglasnosti. Druga opcija je bila da se pokažu bolne posledice odbijanja Grčke da nastavi da igra prvu utakmicu", smatra Fridman.

On podseća da je Siriza dobila izbore na obavezi da se ublaže mere štednje, i insistiranju da i poverioci dele veći deo tereta dugova, dok je nemački stav da je dužnik moralno odgovoran za dug.

Kako on kaže, iako su Grci bili neodgovorni za bezbrižno pozajmljivanje novca, evropske banke su takođe bile neodgovorne što su dozvolili da ih nadvlada pohlepa.

Fridman ocenjuje i da bi grčko povlačenje iz evrozone imalo smisla.

To bi stvorilo haos u Grčkoj za neko vreme, ali i omogućilo da Grci pregovaraju sa Evropom pod jednakim uslovima. Oni bi plaćali dugove Evropi u drahmama čiju vrednost utvrđuje grčka Centralna banka, i jednostrano bi mogli da određuju isplate.

Finansijska tržišta bi bila zatvorena za Grke, ali bi oni imali moć valutne kontrole, kao i trgovinskih propisa, okrećući trgovinu od Evrope, na primer, prema Rusiji ili Bliskom istoku. To baš nije budućnost koja obećava, ali budućnost nije ni situacija u kojoj se Grčka sada nalazi, napominje Fridman.

Bol Grcke zbog povlačenja iz evrozone bi bio ozbiljan. Ali, ako drugi vide Grčku kao preteču događaja, a ne izuzetak, mogu izračunati da bol restrukturiranja jednostranog duga ima smisla i da on vraća Grcima valutu kojoj bar mogu sami da upravljaju.

"Strah poverilaca je da Grčka može odstupiti od evra, ne zbog institucionalnog kolapsa, već zbog svesti da suverena valuta može pomoći naciji u problemu", zaključio je Fridman.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od Bibliotekar »

Ta šta kažete, gospodine Fridman? Nemačka ne sme da pusti Grčku iz Evrozone? A zbog čega to? Nemačkoj bi zapravo svanulo ne samo da niz vodu pusti Grčku, već zajedno sa njom i Portugal, Španiju i Italiju pride! Ne verujete? Pogledajte samo sledeću tabelu koja prikazuje ukupan obim dugovanja Grčke i rokove dužničkog dospeća:

Slika

Bilo koja osoba koja makar i malo poznaje matematiku može da vidi da je Evropa na ivici finansijskog kolapsa zbog toga što su dugovi mnogih zemalja, a ponajviše oni Grčke, postali eksponencijalni. No ni jedan savremeni evropski ili američki političar ne sme javno da kaže ono što je matematički očigledno, budući da su zapravo svi odreda puke lutke koje su kontrolisane od strane korporativnog transnacionalnog kapitala koji je željan konstantnog uvećavanja profita bez obzira na cenu. No u tom problemu postoji i jedna dodatna začkoljica: transnacionalni kapital ima inherentnu potrebu i za očuvanjem bogatstva, zbog čega ne može sebi da dopusti luksuz da se jednom stečeno bogatstvo nekome pokloni!

Upravo zato se sada ekonomski sitem Evrope (kao i sveta!) pretvara u ogromnu finansijsku crnu rupu koja se neprekidno sve više i više širi, uvećava i usisava u sebe finansijski ekvivalent ljudskih života. :(

I znate šta je u tom tragičnom zamešateljstvu najlepše? To što sadašnja predsednica nemačke vlade zapravo dosledno zastupa demokratski većinsko mišljenje nemačkog elektornog demosa, budući da 43 % nemačke punoletne populacije smatra da finansijsko spasavanje Grčke ne treba da ide preko leđa nemačkih poreskih obveznika, dok svega 16 % populacije smatra da bi tako trebalo da bude. Stoga ukoliko inherentno demokratski uvažavate stav gospodina Ciprasa, koji nominalno zastupa interes legitimne elektorne demokratske većine u Grčkoj, zbog čega tako nedosledno i nedemokratski odričete pravo gospođi Merkel da zastupa isto tako potpuno legitimne interese nemačke demokratske većine?

Znate, Nemcima je onomad, pre započinjanja političkog projekta Ujedinjena Evropska Moneta za Ujedinjenu Evropsku Kuću, bilo rečeno da će žrtvovanje njihove vozljubljene, čelično čvrste nemačke marke, na oltaru revitalizovane egotistične pohlepe građenog kvazievropskog jedinstva biti kompenzovano izvesnim sigurnosnim instrumentima, poput baziranja Evropske centralne banke u Frankfurtu, striktnim pravilima pridruživanja toj monetarnoj uniji i direktnom zabranom saniranja finansijski nelikvidnih zemalja-članica Unije. No te čvrste garancije su zarad profitne ekspanzije internacionalnog finansijskog kapitala postepeno ali kontinuirano ukidane i zanemarivane, pa tako sada u Frankfurtskoj centrali sedi vetrogonjasti Italijan koji kao poslednja lucprda masovno stvara novac ni iz čega i ogromne svote tog potpuno artificijelnog novca troši kupujući akcije nelikvidnih evropskih zemalja i banaka koje su pak manirom usplamtele i umno pomračene radodajke delile kredite svakom idiotu koji je kredit poželeo. Ostavljajući nemačkom poreskom obvezniku da na kraju plati račun krčmaru podmećući svoju grbaču. X(

Znate, gospodine Fridman, Grci su tražili oprost kamata na svoj dug, dobili su ga i ostali sa zaostalom glavnicom koja bi dospela na naplatu za 16 godina, uz godišnju interesnu stopu od 2,4 %. To inače ne bi dobili nigde drugde na planeti, pri čemu su nemački poreski obveznici obavešteni da o takvim uslovima kreditiranja oni sami ne smeju ni da pomisle. Ako je opstanak vajne evrozone, kao što to Vi tvrdite, tako dragocen i po Nemce obligatno neupitan, što Vi lično od Vaše ušteđevine altruistički ne pozajmite malo Grcima pod pomenutim uslovima? Štaviše, ako ni sami nemate dovoljno slobodno pozajmite novac od Vaše banke po interesnoj stopi od 1,4 % (sa rokom otplate na 10 godina!), pa ga potom ustupite Grcima po stopi od 2 % (sa rokom dospeća od 16 godina!) i napravite profit! Uz obavezu da deponujete grčki anuitet u banci koja Vam je novac pozajmila po negativnoj kamatnoj stopi od – 0,7 %. Vi, naravno, znate da je to matematički nemoguće, a i potpuno neracionalno, jer biste taj isti novac mogli daleko bolje Vi da potrošite kod kuće, u Americi. No postavlja se pitanje ako Vi to sve zapravo dobro znate, zašto tražite od Nemaca da podmeću grbaču pod tuđu guzicu, usipajući masu sopstvenog novca u jamu bez dna?

Nemci, gospodine Fridman, nisu maloumni. A što je još gore i njihovo strpljenje takođe ima svoje granice. Kao u jednoj staroj i lepoj, danas prokazanoj pesmi, koja bi u nemačkoj izvedbi glasila:

Und wenn unsere Rechte bedroht werden, erhebt sich der Schrei nah und fern.
Hurra, Hurra für die hübsche blaue Fahne, welche trägt einen einzelnen Stern!
"

Slika

Štaviše, čini se da je nakon današnjeg parlamentarnog obraćanja gđe Merkel konačno svima počelo da postaje jasno da je nemačko strpljenje zaista na kraju. :!:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od branko »

"Fajnenšel tajms": Cipras pristao na uslove EU i MMF-a

Grčki premijer Aleksis Cipras spreman je da, uz manje izuzetke, usvoji predloge međunarodnih kreditora iznete proteklog vikenda, što je potvrdio u pismu čiji je sadržaj objavio "Fajnenšel tajms". On je izneo detalje zahteva Grčke da joj se produži postojeći paket finansijske pomoći i odobri novi, u vrednosti od 29,1 milijardi evra.

Cipras je spreman da prihvati većinu predloženih mera, poput ukidanja prevremene penzije, podizanja korporativnog poreza i rezanja vojnog budžeta.

Zvanična Atina bi prihvatila i predloženu reformu sistema PDV-a, ali samo ako ostane na snazi poseban popust od 30 odsto za teritoriju teško pristupačnih ostrva.

Još jedan izuzetak na kojem insistira Cipras jeste da pomeranje granice za odlazak u penziju na 67 godina počne da se primenjuje tek od oktobra 2022, a ne odmah, kako to zahtevaju kreditori.

Još jedan izuzetak koji je Cipras predložio tiče se odobravanja pomoći za najsiromašnije penzionere, koja bi, prema njegovoj zamisli, bila postepeno ukinuta do decembra 2019.

"Kao što možete da primetite, izmene koje zahtevamo su konkretne i u potpunosti poštuju kredibilnost uređenja sveobuhvatnog programa", naveo je predsednik grčke vlade u pismu kreditorima.

Dokument na dve strane, poslat Evropskoj komisiji, MMF-u i Evropskoj centralnoj banci, mogao bi da posluži kao osnova za dobijanje novog paketa pomoći u narednom periodu, ocenjuje "Fajnenšel tajms".

Ministri finansija evrozone razmotriće Ciprasov novi predlog u telefonskoj konferenciji u 17:30 časova po srednjeevropskom vremenu. Izvor iz evrozone je otkrio da su ministri nazvali pojedine odredbe predloga "teško prihvatljivim" za pojedine članice monetarne unije.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od Bibliotekar »

Evrogrupa: nema nikakvog razloga za dalje pregovore sa Grčkom - sačekaćemo ishod referenduma

„Ministri finansija Evrogrupe složili su se na današnjem popodnevnom sastanku koji je okončan u 19.00 časova da do nedeljnog refrerenduma neće više biti nikakvih pregovora o kreditima za Grčku” – izjavio je predsednik grupe Jeroen Dijselblom.

„Pregovora neće biti ni na nivou Evrogrupe niti pak između grčkih vlasti i institucija o eventualnim predlozima i aranžmanima. Jednostavno ćemo sačekati ishod nedeljnog referenduma i uzeti u obzir njegove rezultate” – rekao je novinarima Dijselblom.

Originalna vest dostupna je ovde:

http://www.cnbc.com/id/102803754

U prevodu: Grčka je ostavljena da se u sopstvenom sosu na tihoj vatri krčka.

Apropo: Svetske berze su danas zabeležile evidentan pad vrednosi Evra u odnosu na referentnu korpu valuta, ali je nakon jučerašnih izrazito negativnih tendencija na svetskim berzama nemački berzanski indeks DAX zabeležio brz i vidljiv rast u odnosu na sve ostale referalne berzanske indekse:

Slika

To indicira da je pokrenut nemački rezervni strateški plan za spasavanje Evrozone.

Slika

Izgleda da je gospodin Varufakis kao ekspert za teorije igara igrajući na kartu zastrašivanja Nemačke izazivanjem nemačkog ekonomskog gubitka na berzama, a koji bi trebao da predupredi nemačku restriktivnu decidiranost u pregovorima sa Grčkom, zaboravio da pored igara sa nultom sumom postoji i kategorija igara sa negativnom sumom. 8-)

U pomenutoj matematičkoj oblasti pak nemački stručnjaci uživaju zavidan renome. :ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od branko »

VARUFAKIS PODNEO OSTAVKU "Sa ponosom nosim mržnju kreditora"

Grčki ministar finansija Janis Varufakis podneo je jutros ostavku "da bi olakšao premijeru Aleksisu Ciprasu pregovore sa stranim poveriocima", uprkos grčkom "ne" sa 61,31 odsto glasova protiv predloženih mera štednje stranih poverilaca na referendumu održanom dan ranije.

Varufakis je svoju odluku o podnošenju ostavke najavio na Tviteru, a na svom blogu je objasnio i razloge za takvu odluku, prenele su agencije.

"Nedugo nakon što su saopšteni rezultati referenduma, ja sam, svestan određenih naklonosti pojedinih predstavnika Evrogrupe i drugih partnera ka mom 'odsustvu' sa sastanaka, odlučio da bi to moglo da bude eventualno korisno premijeru u postizanju sporazuma. Iz tog razloga ja danas napuštam Ministarstvo finansija", naveo je Varufakis na svom blogu, i dodao da će "nositi gađenje kreditora s ponosom".

- Referendum od 5. jula će ostati zapisan u istoriji kao jedinstven trenutak kada je jedan mali evropski narod ustao protiv dužničkog ropstva. Kao i svaka borba za demokratska prava, tako i ovo istorijsko odbacivanje ultimatuma evrogrupe od 25. juna dolazi sa visokom cenom koja mora biti plaćena. Iz tog razloga je od suštinskog značaja da veliki kapital koji je našoj vladi omogućio odgovor "ne", odmah investiramo u "da" i u odgovarajuću odluku - odnosno u postizanje sporazuma koji podrazumeva restrukturiranje duga, manju štednju, preraspodelu u korist onih koji su u problemima i prave reforme - navodi Varufakis na svom blogu.

Prema prebrojanim 95,63 odsto glasova, 61,31 odsto glasača je reklo "ne" novom predlogu međunarodnih kreditora, dok je 38,69 odsto birača zaokružilo "da" na juče održanom referendumu u Grčkoj.

- Smatram da je moja dužnost da pomognem Aleksisu Ciprasu da iskoristi, ako mu to odgovara, kapital koji nam je grčki narod dao kroz jucerašnji referendum. A ja ću nositi prezir poverilaca sa ponosom. Mi levičari znamo kako da delujemo kolektivno ne mareći za privilegije funkcije. Podržaću u potpunosti premijera Ciprasa, novog ministra finansija, i našu vladu. Nadljudski napor da se ispoštuje hrabri narod Grcke, a čuveno "oxi" (ne) dato demokratama širom sveta, tek počcinje - zaključio je Varufakis u blogu.

Izlaznost birača je bila 62, 49 odsto, saopštilo je noćas grčko Ministrastvo unutrašnjih poslova, javila je grčka novnska agencija ANA.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od branko »

Fidel Ciprasu: Pomno sam pratio pobedu u nedelju

Bivši predsednik Kube Fidel Kastro čestitao je grčkom premijeru Aleksisu Ciprasu na njegovoj "briljantnoj političkoj pobedi" na referendumu održanom u nedelju.

Kastro je Ciprasu poručio da je "pomno pratio njegovu pobedu" na venecuelanskoj TV stanici "Tele Sur", navodi se u saopštenju iz Ciprasovog kabineta, kojeg je prenela agencija AFP.

U pismu upućenom grčkom premijeru, 88-godišnji bivši kubanski lider je Grčku opisao kao dobro poznatu Kubancima po svojoj istoriji i poznatim doprinosima "najkompleksnijima od svih ljudskih aktivnosti, umetnosti i političkoj nauci".

Kastro je istakao da se Grčkoj "dive narodi Latinske Amerike i Kariba" zbog načina na koji "brani svoj identitet i svoju kulturu od spoljne agresije" i na kraju pisma poželeo "najveće uspehe" svom "cenjenom kolegi" Ciprasu.

Više od 61 odsto Grka je na referendumu u nedelju reklo "Ne" predlogu međunarodnih poverilaca, a premijer Aleksis Cipras poručio je da je Grčka time okrenula novu stranicu istorije i da je spremna da nastavi pregovore sa kreditorima.

Nekoliko južnoameričkih lidera je danas pozdravilo ishod grčkog referenduma, među kojima su aktuelni predsednik Kube i brat Fidela Kastra - Raul, argentinska predsednica Kristina Kirhner i lider Bolivije Evo Morales.

I Kubanski predsednik Raul Kastro čestitao je grčkom premijeru Aleksisu Ciprasu na referendumskom "ne" ponudi poverilaca.

"Taj rezultat pokazuje većinsku podršku grčkog naroda hrabroj politici vlade koju vodite", navodi se u poruci koja je objavljena na naslovnim stranama kubanskih listova.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od branko »

Merkelova Grcima nudi oproštaj dela duga, uz jedan uslov

Nemačka kancelarka Angela Merkel predložiće da Grčkoj bude oprošten deo duga, ali i da Atina napusti Evrozonu, tvrdi tiražni tabloid "Bild".

List navodi da neće biti novog paketa finansijske pomoći Grčkoj, odnosno da Nemci više ne žele da učestvuju ni u kakvim novim kreditnim sistemima za Atinu.

Angela Merkel je, kako se ocenjuje, sklona da ponudi oprošaj dela duga i da pozove EU da pomogne Grcima kroz humanitarne donacije, a u obnovi ekonomije Atina će imati na raspolaganju evropske fondove.

Kako se sad spekuliše, Merkelova smatra da bi grčki povratak na drahmu dugoročno bio isplativ, s obzirom da bi slabija valuta značila lakši izvoz grčke robe i povećani broj turista, što bi mogućilo otvaranje novih radnih mesta.

Mediji su već najavili da će grčki premijer Aleksis Cipras danas na sastanku šefova Evrozone predstaviti novi predlog za rešavanje grčke krize, koji, navodno, uključuje zahtev da se Grčkoj otpiše 30 odsto duga.

Međutim, grčki dnevnik "Katimerini" navodi da se od 18 premijera ili šefova država Evrozone čak 16 protivi otpisu dugova. Oni žele da Grčka bude izbačena iz monetarne unije.

Najbliže saveznike Cipras bi mogao pronaći u premijerima Francuske i Italije Manuelu Valsu i Mateu Renciju, koji i dalje žele da se postigne dogovor, čak i ako to uključuje otpis grčkih dugova.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od branko »

DŽABE REFERENDUM Cipras pristao na sve ono što su Grci odbili

Aleksis Cipras je poklekao pred uslovima međunarodnih kreditora i pristao na maltene sve one mere koje je donedavno tako žustro odbijao. Novi paket mera napisan na 13 strana, a koji je grčka vlada predala evrogrupi, izlazi u susret zahtevima međunarodnih kreditora da Atina poveća poreze i smanji državni trošak na penzije.

Grčka će zauzvrat od kreditora očekivati 53,5 milijardi (a ne 51 milijardu kako se do juče spekulisalo) evra kojima bi se do kraja juna 2018. godine pokrile dospele obaveze za otplatu dugova, prenosi "Rojters".

Te mere, koje uključuju povećanje poreza za brodarske kompanije i ukidanje poreskih olakšica za ostrva, treba da ispune uslove za novi sporazum sa kreditorima koji bi Grčku spasao bankrota i izlaska iz evrozone.

Vlada takođe planira da poveća porez na dodatu vrednost za restorane i hotele, da krene sa reformom penzionog sistema, kao i da odredi čvrst rok za otpočinjanje velikih privatizacija.

Na taj način je grčka vlada pristala na zahteve koje je ranije odbijala da prihvati, uglavnom premeštajući razne kategorije robe i usluga u višu poresku stopu.

"Rojters" precizira da su među ponuđenim merama trenutno povećanje poreza na luksuz i uvođenje poreza na televizijske reklame, kao i prelazak na novi sistem koletivnog pregovaranja krajem godine.

Grčka vlada se takođe obavezuje da do kraja oktobra objavi datume kada će raspisati tendere za privatizaciju želelznice i luka u Pireju i Solunu.

Takođe će preduzeti korake u privatizaciji regionalnih aerodroma i prodaje državnih akcija u grčkom Telekomu.

Pored toga, Atina nudi kresanje troškova na odbranu.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od branko »

DNEVNIK MIGRANTA IZ AVGANISTANA Za put do Beograda dao sam 5.000 evra

Beograd - Sali Jusuf (21), student Univerziteta u Kabulu, krenuo je pre mesec dana sa sestrom i braćom iz Avganistana da bi spasao živu glavu...


Sali Jusuf: Na granici Grčke i Makedonije policija je pucala na nas. Da nas upozori... - Kliknite na sliku za uvećanje (+)
Sali je samo na putu do Beograda potrošio 5.000 evra. Ovih dana spavao je u parku kod beogradske autobuske stanice.

Slika

12. 7. Krenuli smo peške iz Avganistana u Iran. Pešačili smo 20 dana i prešli 2.000 kilometara. Tada zaboravite da treba da jedete i da spavate. Noge same idu. Ljudi su padali od vrućine. Teško je kad krenete sa jednom torbom, a ceo život ostavite iza sebe. Ostavio sam roditelje u Kabulu. To mi je najteža odluka. Prijatelji koji su ostali javljaju mi da su dobro.

1. 8. Iz Irana smo ušli u Tursku i krenuli put Izmira. Vozili smo se sedam sati, bez pauze. Na desetine nas u skučenom kombiju. Stajao sam u jednom položaju jer nije bilo mesta da se pomerim.

3. 8. U Izmiru smo se ukrcali na brod koji je nekoliko dana plovio do Mitilinija, glavnog grada ostrva Lezbos. Nas 40 bilo je u brodiću od pet puta šest metara. Prevoz je koštao 1.500 evra po osobi. Bilo je nepodnošljivo, ali nije nam bilo druge. Otvoreno more, a mali brodić, kako da se čovek ne uplaši...

6. 8. Opet smo se ukrcali na brod i krenuli put Atine. Potom smo vozom otišli do granice sa Makedonijom. Peške smo prešli granicu skrivajući se od policije. Pucali su, ali samo da nas upozore. Niko nije povređen.

8. 8. Nakon prelaska granice ušli smo u autobus i vozili se do granice sa Srbijom. I tu granicu smo prešli peške. Hodali smo 20 kilometara, pa ušli u neki voz i krenuli ka Beogradu.

11. 8. Stigli smo u Beograd. Smestili smo se u park. Razočarani smo. Ceo život slušamo da je Evropa humana i da se ovde poštuju ljudska prava, ali to još nismo doživeli. Spavamo na zemlji. Na stanici nam naplaćuju dva evra za korišćenje toaleta. Očekivali smo više ljudskosti.

Moramo da požurimo ka Mađarskoj. Čuli smo da žica još nije postavljena celom dužinom. Naš cilj je Nemačka. Ne poznajemo nikoga tamo, ali se nadamo boljoj budućnosti.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: Kud' plovi ovaj brod

Post od Upravnik »

Ako vam je, gospodo, Evropa nehumana, a vi pravac - Amerika! :evil:
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 13 gostiju