In memoriam

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo jedan od najvećih poljskih pesnika Tadeuš Ruževič

U Vroclavu je u 93. godini umro Tadeuš Ruževič, jedan od najvećih savremenih pesnika Poljske, kome je i svet odao priznanje prevodima na brojne jezike i književnim nagradama.

“Svet je izgubio jednog od najvecih pesnika. To je ogroman gubitak za kulturu u Vroclavu”, kazao je direktor odeljenja za kulturu u Vroclavu Jaroslav Broda, koji je danas saopštio je da je Ruževič preminuo.

Pesnik rata i umiranja, kako ga je nazvao Petar Vujičić koji je prevodio njegove stihove na srpski jezik, Ruževič je zvanično debitovao zbirkom pesama “Nemir” 1947. godine, iako su se njegove prve pesme pojavile u književnim časopisima još pred Drugi svetski rat.

I u “Nemiru” kao i daljim zibrkama “Pet poema” iz 1950. godine ili “Vreme koje teče” iz 1951. godine, svoju poetiku gradio je na tezi da nakon uzasa i strahota Drugog svetskog rata poezija više nikada ne može da bude ista kao ranije.

Na okrutnosti rata osetljivi pesnik reaguje odustajanjem od romantičnog, ne samo promenom sadržaja već i forme.

U poljsku prozu i dramu Ruževič je uneo novi tip literarnog junaka, bez profiliranog identiteta, čoveka pasivnog, koji može da bude svako i niko. Ruževič je sam svoja dela nazivao realističko-poetskim pozorištem.

Među najpoznatija pozorišna dela kritika izdvaja drame “Kartoteka” iz 1959. godine i “Klopka” iz 1982. godine. Poslednje veće delo, zbirku pesama i kratkih proza “Kupi mačku u džaku”, Ruževič je objavio 2008. godine.

Slika

Više puta predlagan je za Nobelovu nagradu za književnost, 2008. godine uručena mu je Evropska književna nagrada u Strazburu, a kao prvi je dobio i nagradu Silezijus koju grad Vroclav dodeljuje pesnicima iz Srednje i Istočne Evrope.

Iz dugog i plodnog književnog života Tadeuša Ruževiča poljskoj i svetskoj književnosti ostalo je pet zbirki pripovedaka, preko 30 zbirki pesama, 12 drama i nekoliko scenarija koje je pisao zajedno sa Kornelom Filipovičem i bratom, Stanjislavom Ruževičem.

Tadeuš Ruževič rođen je u Radomsku u porodici nižeg sudskog činovnika 1921. godine, a preminuo je danas u Vroclavu.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo Timoti Džon Bajford

Slika

Timoti Džon Bajford, režeiser i scenarista koji je napravio jedne od najbojih serija za decu u Srbiji preminuo je danas.

Timoti Džon Bajford, reditelj, scenarista, prevodilac i pisac, rođen je 25. jula 1941. godine u Solzberiju u Velikoj Britaniji.
Završio je londonsku Akademiju dramskih umetnosti, a posle sedam godina rada na Bi-Bi-Siju pre četrdesetak godina došao je u Beograd po zadatku da u koprodukciji sa Televizijom Beograd napravi dečju emisiju.
Zbog ljubavi je ostao u Beogradu, gde je živeo da svoje smrti. Srpsko državljanstvo dobio je 2004, posle 33 godine provedene u Beogradu.
Dobitnik je Povelje Zmajevih dečjih igara 2011. godine.

Bajford se već godinama borio s kancerom.O njegovoj bolesti se dosta pisalo prošle godine kada je ostao bez neophodnog leka.

- Ako povremeno čujete vrisak sa Zvezdare, moguće je da sam to ja, jer zavisim od određenog leka protiv bola kojeg više nema u apotekama. Znam da nisam sam, ali voleo bih da čujem za bilo kog političara koji je ostao bez leka od koga zavisi - rekao je tada za "Blic" Bajford.

Timoti Bajford pre 40 godina došao je iz Engleske u nekadašnju Jugoslaviju na svega nedelju dana. Ostao je u Beogradu do poslednjeg dana i režirao dečje emisije uz koje su generacije odrastale, a koje još imaju status neprevaziđenih programa za najmlađe.

O Bajfordovom radu i životu snimljen je i dokumentarac "Pitam se, pitam se… ko je Timoti Džon Bajford” po scenariju i režiji Velje Pavlovića, novinara Studija B.
- Vrlo mi je žao zbog njegovog odlaska jer smo se zbližili snimajući ovaj film i uvek ću pamtiti tu energiju kojom me ozračio iako se borio protiv neizlečive bolesti - kaže Velja Pavlović.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: In memoriam

Post od Upravnik »

Slika

Preminuo glumac Drago Malović, čuveni Radosav iz "Đekne"

Ponedeljak, 12.05.2014. Blic

Istaknuti crnogorski glumac, doživotni član Crnogorskog narodnog pozorišta, član Udruženja dramskih umetnika Crne Gore, Drago Malović, preminuo je danas u Podgorici, u 90. godini života. Malović je publici najpoznatiji po ulozi Radosava u kultnoj seriji "Đekna još nije umrla, a kad će ne znamo".

Malović je počeo kao amater u čuvenom nikšićkom Kulturno-umetničkom društvu „Zahumlje“, da bi u prvoj profesionalnoj predstavi Nikšićkog pozorišta davne 1949. godine, već bio angažovan kao profesionalni glumac.

Malović iz tog nikšićkog perioda gde je morao da igra i mlade ljubavnike i mlade heroje, radeći sa tada vrhunskim rediteljima bivše Jugoslavije, konačno je sebe našao u nacionalnom repertoaru, a posebno crnogorskom.

U Nikšiću je stekao ogromnu popularnost igrajući Nikoletinu Bursaća, Vuka Bubala, a takođe igrajući i u tada vrlo modernim dramama koje su tek prodirale na jugoslovensku scenu, Judžina O' Nila, Šona O'Kejsija, Džordža Bernarda Šoa.

"Kao istaknuti glumac Nikšićkog pozorišta biva angažovan u Titogradskom narodnom pozorištu i tu počinje njegova blistava glumačka karijera. Treba istaći uloge u "Gorskom vijencu" i "Lažnom caru Šćepanu Malom", Petra II Petrovića Njegoša.

Vrhunac njegove pozorišne karijere bila je uloga oca u drami „Ognjište“ Žarka Komanina kojom je na Sterijinom pozorju zadivio jugoslovensku pozorišnu javnost, tako da je proslavljeni pozorišni kritičar javno postavio pitanje - kako da jedan tako briljantan glumac ne dobije Sterijinu nagradu, suprotstavljajući ga jednom od tada najpopularnijih jugoslovenskih glumaca koji je dobio Sterijinu nagradu”, piše u u saopštenju CNP-a.

Za svoga pozorišnog aktivnog djelovanja, za punih 40 godina koliko je trajao na sceni, što u nikšićkom, što u kragujevačkom pozorištu, odigrao je preko 200 uloga, a kruna njegove glumačke karijere bila je uloga Radosava u legendarnoj "Đekni", velikog crnogorskog reditelja Živka Nikolića.

Malović je glumio u nekoliko Nikolićevih uglavnom epizodne, ali upečatljive uloge.
Prvi je crnogorski glumac koji je dostigao opštenarodnu popularnost širom Jugoslavije i postao simbol crnogorske televizije.

Komemoracija će biti održana u utorak 13. maja, u Crnogorskom narodnom pozorištu u 10 sati.
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: In memoriam

Post od Upravnik »

Preminuo Dobrica Ćosić

Slika

Blic | 18. 05. 2014. - 13:58h |
Srpski književnik, akademik i bivši predsednik SRJ Dobrica Ćosić preminuo je danas u Beogradu u 93. godini.

Ćosić je bio bio prvi predsednik Savezne Republike Jugoslavije od 1992. do 1993. U mladosti je bio komunista, a u Drugom svetskom ratu se borio u redovima partizana, što je kasnije bila inspiracija za njegov književni opus.

Od kraja 1960-ih počinje da se suprotstavlja Titovoj politici, pre svega nezadovoljan ustavnim preuređenjem SFRJ, zbog čega je i postao jedan od najpoznatijih političkih disidenata.

Krajem 1980-ih je jedan od predvodnika i ideologa srpskog nacionalističkog pokreta u tadašnjoj Jugoslaviji, kao i pristalica Slobodana Miloševića, s kojim se razišao sredinom 1990-ih.
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo Miljenko Prohaska

Hrvatski kompozitor, aranžer, i dirigent Miljenko Prohaska umro je sinoć u Zagrebu u 89. godini, objavila je danas Hrvatska radiotelevizija.

Slika

Prohaska je rodjen 1925. u Zagrebu gde se školovao i diplomirao na Muzičkoj akademiji. Utemeljio je mnoge orkestre, a najduže je radio kao šef dirigent Plesnog orkestra Radio Zagreba (danas Big band HRT-a).

Prohaska je svirao je kontrabas u Zagrebačkoj filharmoniji, Simfonijskom orkestru Radio Zagreba, Orkestru Jugoslavenske radiodifuzije, Komornom orkestru Radio Zagreba.

Bio je istaknuti član Zagrebačkog džez kvarteta i kvinteta, nastupao je na medjunarodnim džez festivalima, a 1960-ih godina je uvršten u Encikopediju džeza.

Kao kompozitor okušao se u džezu, zabavnoj muzici, rok-operama i filmskoj muzici. Koautor je prve hrvatske rok-opere "Gubec-beg" iz 1975. (s Ivicom Krajačom i Karlom Metikošom), a orkestrirao je i rok operu "Grička Vještica".

Koponovao je muziku za dvadesetak igranih, aimiranih i dokumentarnih filmova, kao i za televiziju.

Bio je predsednik Hrvatskog društva kompozitora i direktor domaćih muzičkih festivala, bavio se pedagoškim radom, prvi uveo folklorneteme i melos u džes kmpozicije, a komponovao je i zabavnu, laku orkestralnu i simfonijsku muziku.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo Miša Blam

BEOGRAD - Slavni džez muzičar i kompozitor Mihajlo Miša Blam preminuo je danas u Beogradu, potvrdila je Tanjugu njegova porodica. Ovaj kontrabasista, dobitnik je nagrade za životno delo Nišvil festivala i inicijator i osnivač džez odseka u muzičkoj školi "Stanković".

Legendarni srpski džez muzičar, kontrabasista i istoričar srpskog džeza, rođen je 15. decembra 1947. u Beogradu.

Izdanak je stare dorćolske jevrejske porodice u kojoj je bilo više genaracija muzičara.

Njegov otac Rafael bio je osnivač džez orkestra "Studentski Micky Jazz" (1927), za koji se veruje da je bio prvi džez orkestar u Srbiji. I njegov deda Markus David bio je među osnivačima Radio Beograda.

Osim višedecenijske međunarodne karijere muzičara, Miša Blam je bio predani istraživač prošlosti džez muzike u Srba kao i osnivač muzeja džeza. Sistematski je decenijama prikupljao stare muzičke snimke i najrazličitije detalje vezane za prošlost džeza kod nas.

Bio je muzičar, kompozitor, profesor, a njegova istraživanja prošlosti džeza pretočena su u knjigu "Jazz u Srbiji 1927-1944" i dragoceno su i neprevaziđeno štivo.

Studirao je kontrabas, a prethodno učio violinu i klavir. Pohađao je muzičku školu Stanković" u kojoj će i sam postati profesor, poput njegovog oca.

Muzičku akademiju je pohađao u Beogradu i potom u Belgiji.

Osim džezom, podjednako se bavio i drugim muzičkim stilovima, a kao muzičar obišao je bukvalno čitav svet.

Nastupao je s najrazličitijim orkestrima i muzičkim velikanima sa svih meridijana, od Beogradske filharmonije do Berlinskog radio-orkestra Herberta fon Karajana, kao i sa više od 30 velikana džeza iz sveta.

Po sopstvenim rečima četiri decenije se, pored svega drugog, bavio istraživanjem i prikupljanjem dokumenata, fotografija, bibliografskih i diskografskih jedinica, postera, plakata, iz raznih zemalja, vezanih za prošlost džeza u Srba, i postupno je stvorio nezamenjivu i jedinstvenu kolekciju.

Elegantan, decentan, čovek institucija, kao retko ko, zadužio je srpsku kulturu.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Umro reditelj Pol Mazurski

Američki filmski reditelj Pol Mazurski umro je u 85. godini u Los Anđelesu od posledica srčanog udara, objavili su lokalni mediji.

Reditelj je preminio u ponedeljak, rekao je njegov predstavnik za štampu. Mazurski, koga su kolege zvale "američki Felini", bio je pet puta nominovan za nagradu Oskar Američke filmske akademije.

Režirao je više od 15 filmova, među kojima su "Bob & Carol & Ted & Alice", "Blume in Love", "Down and Out in Beverly Hills" (Klošar sa Beverli Hilsa).

Glumio je u svojim filmovima, ali i u ostvarenjima svojih kolega Stenlija Kjubrika i Brajana de Palme. Igrao je i mafijaša u tv seriji "Sopranovi".
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: In memoriam

Post od Upravnik »

Slika

Preminuo Bora Todorović

07.07.2014. | 09:32

Bard srpskog glumišta preminuo je jutros, nakon nekoliko dana provedenih u bolnici u kritičnom stanju.
Bora Todorović (84) je pre nekoliko dana imao moždani udar i pao je u komu, rekli su nedavno izvori iz Kliničkog centra Srbije.

Bori Todoroviću je navodno pozilo nedugo nakon operacije slepog creva. Operacija je protekla u redu, ali on se nekoliko dana kasnije požalio na bolove i odjednom mu je pozlilo. Lekari su ga operisali i konstatovali da je imao moždani udar.

Bard srpskog glumišta pre godinu se pozdravio se s glumom, a tek nedavno je postao i deda.

Rođen je u učiteljskoj porodici i u Beogradu 5. novembra, 1930. godine. Studije mašinstva je zamenio glumom i studirao u klasi sa Ljubom Tadićem, Slobodanom Cicom Perovićem i Markom Todorovićem kod profesora Joze Laurenčića. Brat je slavne Mire Stupice i otac je glumca Srđana Todorovića i glumice Dane Todorović.

Njegov prvi pozorišni angažman bio je u Beogradskom dramskom pozorištu, ali je sa sestrom Mirom Stupicom i njenim tadašnjim suprugom Bojanom Stupicom ubrzo otišao u Zagreb i četiri godine radio na sceni Hrvatskog narodnog kazališta (1957-1961).

Po povratku u Beograd igrao je u Ateljeu 212 do 1983. godine, u kome se i najduže zadržao igrajući u predstavama "Arsenik i stare čipke", "Sprovod" , "Razvojni put Bore Šnajdera", "Kape dole"", "Druga vrata levo", "Mrak i šuma gusta", "Pseće srce"…

Na filmu i u serijama je ostvario veliki broj značajnih uloga, prepoznatljivim po njegovom ozbiljnom izrazu lica čak i kada su u pitanju komedije.

Mnoge replike likova koje je igrao danas su prepoznatljive i često se citiraju. Igrao je u vrlo različitim ulogama, od pionira nove umetnosti filma i zagovornika novih sloboda u filmu "Maratonci trče počasni krug"; komičnog lopova i prevaranta koji preživljava ratne godine u "Balkan ekspresu" do vođe romske mafije u "Domu za vešanje" i lika Luke Labana u "Profesionalcu".

Bora Todorović bio je dobitnik brojnih priznanja i nagrada – osvojio je Sterijinu nagradu za ulogu u predstavi "Maratonci trče počasni krug", nagradu Ćuran za uloge u predstavama "Maratonci trče počasni krug", "Mrešćenje šarana", "Pseće srce", "Lari Tompson—tragedija jedne mladosti", nagradu "Zoranov brk" za ulogu u predstavi "Povratak", nagradu Pavle Vujisić za životno delo, Gran pri za ulogu u "Profesionalcu" u Kanu…
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Veliki Bora. Slava mu!
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminula južnoafrička nobelovka

Nadin Gordimer, južnoafrička spisateljica i dobitnica Nobelove nagrade za književnost umrla je u 90. godini života.

Slavna književnica, koja je dugo bila aktivna u pokretu za ukidanje rasističke segregacije, aparthejda, u Južnoj Africi, preminula je u subotu u svom domu, u Johanesburgu, javlja Rojters, a prenosi Tanjug.

Nadin Gordimer je rođena 1923. godine u porodici jevrejskih imigranata iz Litvanije.

Još je kao tinejdžerka razvila sklonost prema pisanju, a sa 15 godina joj je objavljena prva priča u lokalnim novinama.

Za vreme studija, a i kasnije, objavljivala je kratke priče, a od 1951. godine postala je redovni saradnik uglednog američkog časopisa Njujorker.

Počela je da se zanima za politiku posle Sharpvilskog masakra 1960. godine i ubrzo postala jedan od žestokih kritičara aparthejda. Bila je bliska s advokatskim timom Nelsona Mandele, a neko vreme se čak i priključila Afričkom nacionalnom kongresu i krila njene vođe od policije. Njene knjige su često bile predmet cenzure.

U svojim delima bavila se pitanjima morala i rasizma, posebno u kontekstu aparthejda u Južnoj Africi.

Na srpski jezik su prevedeni njeni romani: "Priča moga sina" (1990), "Slučajni susret" (2001) i "Dođi sebi" (2005).

Nobelovu nagradu za književnost dobila je 1991. godine.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: In memoriam

Post od Upravnik »

Slika

Preminuo legendarni Vladimir Beara

Najbolji jugoslovenski golman svih vremena Vladimir Beara, koji je tokom karijere stajao i na golu Crvene zvezde, preminuo je protekle noći u 86. godini.

Beara je preminuo u Splitu u noći između nedelje i ponedeljka, a poslednjih nekoliko godina imao je seriju moždanih udara.

Karijeru je započeo u splitskom Hajduku, a potom je igrao za Crvenu zvezdu, Alemaniju iz Ahena i Fortunu iz Kelna.

Jedan od najboljih golmana svih vremena sa ovih prostora sa Hajdukom i Zvezdom osvojio sedam titula prvaka države, a uz to i dva nacionalna Kupa.

Beara je za reprezentaciju Jugoslavije u periodu od 1950. do 1959. godine odigrao 59 utakmica. Sa nacionalnim timom osvojio je srebrnu olimpijsku medalju na Igrama u Helsinkiju.

Ostao je upamćen po svojim sjajnim odbranama, zvali su ga ’Čovek od gume’ i bez sumnje je najbolji jugoslovenski golman svih vremena. Jedan od brojnih dokaza u prilog toj tvrdnji je izjava još jednog velikana Lava Jašina, koji je kada je primao „Zlatnu loptu“ rekao: „Za mene je najbolji Beara“.

Beara je bio poznat po tome što je bio savitljiv, vežbao je sa balerinama, zbog čega je dobio i nadimak ’Balerina sa čeličnim šakama’.

Hrvatski mediji pišu da je bio principijelan i tvrdoglav, pošto je posle osam godina u Hajduku, sa kojim je osvojio tri titule, nezadovoljan statusom i potcenjivanjem Splićana 1955. godine prešao u Crvenu zvezdu. Zbog tog poteza proglašen je izdajnikom, pa godinama nije mogao slobodno da se kreće Splitom.

I u crveno-belom dresu je briljirao, osvojio je četiri titule i dva Kupa sa Zvezdom, a u to vreme je bio i nezamenjiv golman po mnogima najjače jugoslovenske reprezentacije Jugoslavije svih vremena. Ta reprezentacija je osvojila srebro na Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. godine, a Beara je branio gol Jugoslavije na Svetskom prvenstvima u Brazilu 1950, Švajcarskoj 1954. i Švedskoj 1958. godine.

Karijeru je završio u Viktoriji Kelna, a potom je postao trener. Poseban trag ostavio je u Kamerunu, gde je bio najzaslužniji za pravi fudbalski preporod te zemlje.
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Glumac Robin Vilijams izvršio samoubistvo

Poznati američki glumac i komičar Robin Vilijams pronađen je u ponedeljak mrtav u svom domu u Severnoj Kaliforniji i veruje se da je izvršio samoubistvo. Uzrok smrti je i dalje pod istragom, preneo Rojters.

Poznati američki glumac i komičar Robin Vilijams pronađen je u ponedeljak mrtav u svom domu u Severnoj Kaliforniji i veruje se da je izvršio samoubistvo.

Iz odeljenja patologije je saopšteno da sumnjaju da je 63. godišnji Vilijams izvršio samoubistvo, a uzrok smrti je i dalje pod istragom, preneo je Rojters.

Američki mediji navode da je Vilijamsa u stanu pronašla policija i da nije davao znake života.

Vilijams će ostati upamćen po ulogama u filmovima "Dobar Vili Hanting", "Društvo mrtvih pesnika", "Dobro jutro, Vijetname", "Gospođa Dautfajer" i drugi.

Početkom jula, Vilijams je ponovo bio na rehabilitaciji iz preventivnih razloga. U to vreme mediji su izveštavali da je poznati glumac primljen u Centar za rehabilitaciju Hazelden, u Lindstrenu, u saveznoj državi Minesota, gde je trebalo da provede nekoliko sedmica.

Glumac se bio dobrovoljno prijavio iz predostrožnosti da se ne bi ponovo odao porocima.
Njegov portparol je tada izjavio da Vilijams čini sve kako bi ostao trezan i poboljšao zdravstveno stanje.

Robin Vilijams je godinama bio zavistan od kokaina i alkohola, sve dok početkom 1980-ih nije rešio da prekine sa lošim navikama.

Uspeo je da ostane "čist" 20 godina, da bi 2006. ponovo poklekao.

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminula Lorin Bekol

Slavna holivudska glumica umrla je u svojoj kući u 89. godini, javio je Em-Es-En-Bi-Si. Jedina je dobitnica Oskara koja je bila udata za dvojicu dobitnika te nagrade - Hemfrija Bogarta i Džejsona Robartsa.

Lorin Bekol bila je poznata kao jedna od najleših glumica svog vremena, a igrala je u velikim filmovima poput Ki Larga, Kako se udati za milionera, a u poslednjih tridesetak godina pojavljivala se u manjim rolama, poput one u Miseriju.

LorinBekol.jpg
Bila je udata za Hemfrija Bogarta, bila je velika ljubav Frenka Sinatre, a kasnije se udala za još jednog Oskarovca, Džejsona Robartsa.

Rođena je kao Beti Džoan Perske u njujorškom Bronksu.

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo Predrag Palavestra

Profesor dr Predrag Palavestra preminuo je danas, saopšteno je iz Kraljevskog dvora.

Slika

Palavestra je bio jedan od najuglednijih srpskih intelektualaca, poznat i cenjen književni kritičar i istoričar moderne srpske i jugoslovenske književnosti

Rođen je u Sarajevu 1930. godine. Studirao je na beogradskom Filološkom fakultetu, gde je i doktorirao 1964. godine. Dopisni član Srpske Akademije nauka i umetnosti postao je 1981, a za redovnog člana izabran je 1988. godine. Od 1990. godine član je i Akademije nauka i umetnosti BiH.

Za člana Krunskog saveta imenovan je 1992. godine. Krunski savetnik Palavestra bio je jedan od najuglednijih srpskih intelektualaca, poznat i cenjen književni kritičar i istoričar moderne srpske i jugoslovenske književnosti, ličnost visokog integriteta, uman i odmeren čovek čije su prisustvo i reč bili cenjeni i uvažavani.
Kao književni kritičar je pisao za list Politiku, bio je urednik “Književnih novina” i časopisa “Savremenik”. Radio je kao direktor Instituta za književnost i umetnost u Beogradu, a dva puta je bio izabran za predsednika Međunarodnog PEN centra Srbije.

Na mesto sekretara Odeljenja jezika i književnosti SANU je prvi put izabran 26. aprila 1994, a ponono izabran 28. maja 1998. i 23. aprila 2002. Njegova knjiga “Posleratna srpska književnost 1945-1970″ je prećutno zabranjena, a jedan deo tiraža je zapaljen.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo slikar Sava Stojkov

Srpski slikar Sava Stojkov preminuo je danas u 90. godini posle kratke i teške bolesti.

Slika

Bio je jedan od najpoznatijih jugoslovenskih slikara na staklu, a vojvodjanska priroda i ljudi predstavljali su središnji motiv njegovog slikarstva.

Komemoracija će biti sutra u Velikoj sali Županije u Somboru, a sahrana na somborskom Velikom pravoslavnom groblju istog dana u 16 časova.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo Ričard Atenborou

LONDON - Proslavljeni britanski glumac i redatelj Ričard Atenborou preminuo je danas u 91. godini života, potvrdio je za Bi-Bi-Si njegov sin Majkl.
Atenborou je 1982. dobio Oskara za najbolju režiju za film "Gandi", ali je to tek jedan od velikih postignuća tokom značajne karijere ovog britanskog umetnika, prenela je agencija AP.

Slika

Ričard Atenborou je dobitnik brojnih nagrada, između ostalog i Oskara za najbolji film i režiju biografskog filma "Gandi", zatim četiri nagrade BAFTA i četiri Zlatna globusa.

Režirao je i filmove "Čaplin", "A Bridge Too Far", "In Love and War", "Shadowlands", "The Angry Silence" i druge.

Scena iz filma "10 Rillington Place", u kom je Atenborou (u sredini) je imao glavnu ulogu

Prvi film koji je režirao je "Oh! That Lovely War" iz 1969. godine.

Ostvario je veliki broj filmskih uloga, među kojima su one iz "Velikog bekstva", "Parka iz doba Jure", "Miracle on 34th Street", "10 Rillington Place", "Brighton Rock", ...

Poslednji film koji je režirao, i u kojem je glumio je ostvarenje iz 2007. godine - "Closing the Ring".

Sa Oskarima koje je dobio za film o Mahatmi Gandiju
Rođen je 29. avgusta 1923. godine u Kembridžu u Engleskoj, a počeo je da glumi sa 12 godina.

Bio je predsednik Kraljevske akademije dramskih umetnosti.

Od kako je pre šest godina doživeo šlog i pao niz stepenice, koristio je invalidska kolica.

Dobitnik je jednog od najviših državnih odlikovanja.

Njegov mlađi brat je Dejvid Atenborou, prirodnjak, narator i voditelj BBC-jevih emisija o prirodi.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: In memoriam

Post od Upravnik »

Slika

Umro Mirko Tepavac

Nekadašnji ministar inostranih poslova SFRJ, jugoslovenski i srpski funkcioner i publicista Mirko Tepavac, umro je u Beogradu u 93. godini, objavljeno je danas.

Rođen u Zemunu 1922. godine, Tepavac je bio predratni aktivista Komunističke partije Jugoslavije, partizan i ilegalac u toku Drugog svetskog rata, a od 1969. do 1972. ministar inostranih poslova SFRJ.

Sa te funkcije se povukao u vreme "čistke liberala" 1972. godine. Bio je ambasador FNRJ u Mađarskoj i pomoćnik državnog sekretara za inostrane poslove, od 1959. do 1969.

Tepavac je direktor Radio Beograda bio od 1955. do 1959. godine, a bio je i direktor i glavni urednika Politike.

Bio je član Centralnog komiteta SK Srbije od 1965. do 1967. godine, a predsednik Pokrajinskog komiteta Saveza komunista Vojvodine od 1965. do 1967.

Autor je knjiga: "Demokratija ili despotija" (1994), "Mirko Tepavac - sećanja i komentari" (1998, sa Aleksandrom Nenadovićem), "Države, državnici i stradalnici" (2009), "Moj drugi svetski rat i mir" (2012).

Proteklih godina Mirko Tepavac je objavio niz tekstova u listu Danas. Kako je objavljeno, Tepavac je umro 28. avgusta.

Inače, Mirko Tepavac je bio suprug glumice Renate Ulmanski.
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo hrvatski glumac Zvonimir Torjanac

Istaknuti hrvatski pozorišni, filmski i televizijski glumac Zvonimir Torjanac umro je danas u 84. godini u Zagrebu.

Slika

Zvonimir Torjanac kao lugar Pišta u "Gruntovčanima"

Rođen 1930. godine u Donjem Miholjcu, Torjanac će ostati upamćen po ulogama u nizu televizijskih serija kao što su "Kuda idu divlje svinje" (1971), "Prosjaci i sinovi" (1972), "Gruntovčani" (1975), "Jelenko" (1981) i "Ne daj se Floki" (1985).

Tokom svoje duge karijere ostvario je mnoge glumačke uloge u gotovo 50 filmova: "Pod starim krovovima" (1984), "Oficir s ružom" (1987), "Čovjek koji je voleo sprovode" (1989) i "Čaruga" (1991). Pre dve godine glumio je u "Noćnim brodovima", u kojem mu je partnerka bila Ana Karić.

Od 1983. bio je član drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u kom je ostvario mnoge zapažene uloge sve do odlaska u penziju 1993.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Преминуо Вук Бојовић

Дугогодишњи директор београдског Зоолошког врта и вајар Вук Бојовић преминуо је јутрос у 74. години.

По дипломирању је најпре био слободни уметник, затим професор и директор школе.

Slika

Последњих 28 година био је на челу зоо-врта, који је његовим радом и залагањем прерастао у праву оазу животињског царства, са преко две хиљаде животиња, где радо долазе и деца и одрасли.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: In memoriam

Post od Upravnik »

Slika

Преминуо оснивач Театра на Таганки

МОСКВА - Оснивач московског Театра на Таганки, редитељ, глумац и педагог Јуриј Љубимов преминуо је данас у 98. години у Боткинској болници у главном граду Русије, јавиле су руске агенције.
Супруга Љубимова, Каталин, потврдила је да је руски редитељ преминуо агенцији ТАСС.

Руска информативна агенција (РИА) Новости, позивајући се на извор у московском одељењу за здравствену заштиту, навела је да је Љубимов у тешком стању хоспитализован у четвртак.

Рођен је у Јарослављу а 30. септембра напунио је 97. година.

Током дугогодишњег стваралаштва Љубимов је глумио на сценама Студија МХАТ - 2, Театру "Вахтангов", а 1963. године са студентима је поставио комад "Добри човек из Сечуана" Бертолда Брехта, који је означио почетак историје легендарног Театра на Таганки, чији је био уметнички директор и редитељ.

Поставио је у том театру близу 50 представа, међу којима су "Хамлет", "Галилејев живот", "Мајстор и Маргарита", "Борис Годунов", "Евгеније Оњегин", "Медеја"…

У том периоду поставио је неколико комада и у иностранству, између осталог, "Десет дана који су потресли свет" по књизи Џона Рида на Куби, "Злочин и казну" и "Оперу за три гроша" у Будимпешти.

У марту 1984. године био је смењен са места уметничког директора а јула исте године, Президијум Врховног совјета бившег СССР-а одузео му је совјетско држављанство, чему је претходило забрањивање представа “Владимир Висоцки“ и “Борис Годунов“.

У иностранству је режирао "Злочин и казну" и "Зле духе" Достојевског, "Гозбу у доба куге", "Мајстора и Маргариту" и друге, подсећа РИА Новости.

После пет година држављанство му је враћено и по повратку у земљу наставио је да режира.

Љубимов је добитник мноштва награда у иностранству и Русији, између осталог, његова поставка "Хамлета" са Висоцким у главној улози на 10. међународном позоришном фестивалу "Битеф" у Београду 1976. добила је Гран при, а носилац је и руског Ордена за заслуге за отаџбину.
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 13 gostiju