Druže Tito mi ti se kunemo

Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »

U Titovom sefu dijamanti i zlato

U Titovom sefu se nalazilo, između ostalog, oko 30 kilograma zlata i oko 150 predmeta s dragim kamenjem porodice Karađorđević.

Državna komisija otvorila je prošle sedmice takozvani "Titov sef" u Narodnoj banci Srbije, posle skoro trideset jedne godine od kada su, po odluci Predsedništva SFRJ, ti predmeti tamo deponovani.

Danas ekskluzivno otkriva sadržaj stvari prema spisku koji je predočen tadašnjem rukovodstvu zemlje.

Budući da je prema odluci Predsedništva SFRJ ostavljena mogućnost da se deo tih stvari pretvori u zlatnu rezervu NBJ ili da se čak proda na aukciji, mogućno je i sasvim verovatno da tadašnji spisak stvari ne odgovara stanju koje je nađeno prilikom ulaska državne komisije.

Sve što se tiče ovih predmeta desilo se u periodu od kraja marta do kraja juna 1982. godine, kada su svi predmeti preneti u Narodnu banku Jugoslavije i pohranjeni u sefove.

Budući da se očekivala ostavinska rasprava u kojoj naslednici nisu bili jedinstveni, a za tadašnje rukovodstvo posebno su neprijatni bili zahtevi Titove udovice Jovanke Broz, smatralo se da ovi predmeti ne mogu da budu njen deo.

Ovde je reč uglavnom o zlatu za koje se ne zna kako se našlo u Titovoj rezidenciji i čemu je trebalo da služi - kao i jednom broju dragocenosti i odlikovanja iz zaostavštine kraljevske porodice Karađorđević.

Mogućno je da je zlato bilo uzeto iz državnih rezervi kako bi stajalo na raspolaganju Titu i rukovodstvu zemlje u slučaju nužde ili nepredviđenih okolnosti kao što su agresija na državu ili neke slične okolnosti.

Titovo ordenje, prema odluci Predsedništva SFRJ, bez obzira na njegovu vrednost, nije pohranjeno u Narodnoj banci Jugoslavije. Imajući u vidu da neka od tih odlikovanja imaju veliku materijalnu vrednost, predloženo je da porodica dobije kopiju, a da država, zavisno od prirode odlikovanja, ponudi materijalnu nadoknadu naslednicima, dok bi se originalni orden zadržao u javnom vlasništvu.

Na sednici Predsedništva SFRJ održanoj 30. marta 1982. generalni sekretar tog organa, general Ivan Dolničar, upoznao je članove Predsedništva o pitanjima vezanim za zaostavštinu Josipa Broza. Tada je zaključeno da se zlato deponuje u trezor Narodne banke. Zajedno sa tim odlučeno je i da se "imovina za koju je utvrđeno da je pripadala porodici Karađorđević preda na raspolaganje Narodnoj banci Jugoslavije".

Narodnoj banci Jugoslavije naloženo je da "uz angažovanje stručnjaka treba da oceni koji predmeti iz ove imovine imaju posebnu umetničku ili istorijsku vrednost radi predaje odgovarajućim muzejskim institucijama u SFRJ". Ono što je zanimljivo - Predsedništvo SFRJ odlučilo je da se neki predmeti prodaju na aukciji.

Tačnije rečeno, naložili su da se utvrdi koji predmeti se mogu unovčiti na aukciji, a koji se mogu uključiti u zlatne rezerve Narodne banke Jugoslavije. Otuda je sasvim mogućno da je veliki broj dragocenosti Josipa Broza i porodice Karađorđević u međuvremenu nestao, bilo da je "aukcijski prodat", bilo da je priključen državnim rezervama.

Prema informaciji koja je 28. juna 1982. dostavljena Predsedništvu SFRJ, izvršeni su zaključci od 30. marta 1982. u vezi sa "nekim pitanjima vezanim za utvrđivanje zaostavštine Josipa Broza Tita i zaključilo kako će se postupiti sa stvarima koje su se nalazile u objektima Memorijalnog centra Josip Broz Tito".

Narodnoj banci Jugoslavije predato je:

a) zlato u polugama i u prahu, u ukupnoj težini od 29,366 kg;

b) zlatnici (veliki i mali), ukupno 2.663 komada;

c) predmeti od zlata, briljanata i dijamanata koji su pripadali porodici Karađorđević, ukupno 149 komada;

d) predmeti od zlata i drugih plemenitih metala koji su posle rata uzeti iz trezora Narodne banke Jugoslavije, zaplenjeni ili nabavljeni iz državnih sredstava, ukupno 251 komad;

e) numizmatički novac veće vrednosti, ukupno 1.271 komad;

f) odlikovanja koja su pripadala porodici Karađorđević, 13 komada;

g) posuđe od srebra, i srebra sa pozlatom, ukupno 18 kompleta;

h) ostali predmeti manje vrednosti (dugmad za manžetne, kutije za cigarete, medaljoni, privesci, značke i dr.), ukupno 83 komada;

i) devize u gotovu: 26.219 USA $, 36.000 DM i 2.200 danskih kruna.

Svi predmeti i novac predati su Narodnoj banci Jugoslavije zapisnički, sa obavezom da izvrši stručnu procenu vrednosti predmeta koji imaju istorijsku i arheološku vrednost i te predmete ustupi odgovarajućim muzejskim ustanovama u Jugoslaviji, a ostale predmete da pretvori u zlatnu rezervu ili proda na aukciji, shodno zaključku Predsedništva SFRJ.

Dinarska sredstva u gotovu koja su pripadala Josipu Brozu Titu, a nađena su u Memorijalnom centru, u iznosu od 2,149.589,80 dinara, stavljena su na štednu knjižicu, tako da zajedno sa sredstvima (od autorskih prava i drugih ušteda) koja su se već nalazila na knjižici iznose ukupno 4,933.715,85 dinara. Devizna sredstva na deviznom računu iznose 5.700,49 DM“

U informaciji je izričito navedeno da su odlikovanja, spomen-plakete (zlatne i ostale), razne diplome, zahvalnice, priznanja i štafetne palice evidentirane, ali da nisu unete u Narodnu banku Srbije.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Bibliotekar »

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »

Tito u kaznenoj ekspediciji na Srbiju

Autor: Veljko Miladinović

Do sada se samo stidljivo pominjalo da je Josip Broz bio austrijski kaplar u Prvom svetskom ratu. Istina je da je on učestvovao u pohodima najozloglašenije austrougarske 42. vražje divizije i da je za učešće u ratu protiv Srbije dobio unapređenje

Slika

Najveća tajna koju je Josip Broz Tito morao da sakrije kako bi se srpskom narodu nametnuo kao vođa i „najveći sin" deo je njegove vojničke biografije iz Prvog svetskog rata i učešće u austrougarskoj kaznenoj ekspediciji na Srbiju. Posle Drugog svetskog rata, stidljivo se u državnokontrolisanim biografijama Josipa Broza Tita pojavljivala informacija da je u mladosti bio austrijski kaplar, ali najnovija otkrića pokazuju da je Tito učestvovao u nekim od najslavnijih trenutaka junačke srpske istorije, samo na neprijateljskoj strani.
Seriju tekstova kojom Pressmagazin nastoji da demistifikuje lik i delo najvećeg Jugoslovena, čiji kult ponovo oživljava širom bivše države povodom tridesetogodišnjice njegove smrti, nastavljamo ekskluzivnim otkrićem da je Tito bio vojnik zloglasne 42. vražje divizije, koja je od svih austrijskih formacija najviše posejala zla po Srbiji, i da je za vreme delovanja na srpskom tlu napredovao do najvišeg podoficirskog čina u austrougarskoj vojsci.

Pero Simić, najpoznatiji biograf Josipa Broza Tita, došao je do tajnih dokumenata o Josipu Brozu koji su čuvani u arhivama nekadašnjeg Marks-Lenjin instituta, a koji govore o njegovim ratnim danima u službi cara. Strogo čuvana tajna zabeležena je u autobiografiji koju je Tito morao da piše kada je postao komunista, a u kojoj zbog rigorozne provere nije smeo da izostavi tako važne detalje.

Slika

Titovo ime upisano na spisak gubitaka austrougarske vojske nakon što je zarobljen u Rusiji

- Broz je krajem 1912. godine regrutovan za tehničku službu Bečkog arsenala, centralnu grupaciju Austrougarske monarhije. Vrednim izvršavanjem vojničkih obaveza, već na početku vojničke karijere skrenuo je pažnju na sebe i starešine su mu omogućile da završi podoficirsku školu. Tito je postao najmlađi izviđački vodnik u 25. domobranskom puku, a prema nekim izvorima, bio je i najmlađi podoficir u celoj austrijskoj vojsci. Prema ratnom dnevniku njegove jedinice, kao i prema poverljivim podacima koji se čuvaju u arhivi u Moskvi, Broz je imao zapaženu ulogu u Prvom svetskom ratu - kaže Pero Simić.

Zvanična jugoslovenska istorija tek je u fragmentima beležila ovaj deo njegove istorije. Titov biograf Vladimir Dedijer pisao je da je Tito sa svojim pukom stigao samo do granice sa Srbijom, a Tito je tvrdio da je „izbegavao sudbinu da se kao Hrvat i socijalista bori protiv svoje braće i drugova, srpskih radnika i seljaka". Dedijer je takođe zabeležio da je Tito u Srbiji vršio antiratnu propagandu, zbog koje je navodno bio zatvoren u Petrovaradinskoj tvrđavi. Međutim, Tito je u poverljivoj autobiografiji koju je pisao u Moskvi priznao da je učestvovao u kaznenoj ekspediciji na Srbiju i da je početkom 1914. otišao na srpski front kao vodnik, gde je ostao do drugog odstupanja austrijske vojske u decembru 1914. godine.
Da je Tito prešao granicu sa Srbijom za vreme rata potvrdio je i Žarko Vedrić, austrijski generalštabni pukovnik 42. vražje divizije. On je, prema podacima iz Arhiva Jugoslavije, jednom od saradnika Agitpropa precizno rekao da je 25. puk ostao na srpskom frontu sve do januara 1915. godine, dakle više od pet meseci.

Tito je jednom prilikom i sam priznao da je bio u zapadnoj Srbiji. Kako kaže Pero Simić, to je istoričaru Vanceslavu Genčiću, koji je imao prilike da razgovara sa najvećim brojem komunističkih funkcionera, potvrdio lično Aleksandar Ranković. Kada je u jesen 1941. godine vrh KPJ tražio pogodno mesto za savetovanje svojih najviših funkcionera po zapadnoj Srbiji, Tito je, na zaprepašćenje svih, a pogotovo svojih srpskih pratilaca, pokazao odlično poznavanje terena, uključujući brojne staze i prečice. Ranković ga je tada pitao da li je nekada bio u ovom delu Srbije, a Tito mu je odgovorio:
- Pa ja sam ovde ratovao kao austrijski vojnik 1914.
Titu je tada savetovano da to više nikada ne pominje ako želi da ga Srbi prihvate.
Prema ratnom dnevniku Titove jedinice, vidi se da je 42. domobranska vražja divizija učestvovala u svim velikim bitkama u zapadnoj Srbiji, Gučevu, Mačkovom kamenu, kao i u velikim bitkama na Drini, Ceru i Kolubari. Ratni izveštaji austrijske, ali i srpske vojske govore da je njegova divizija učestvovala čak i u opsadi Beograda. Tito je, inače, na Srbiju krenuo sa činom kaplara, a iz Srbije otišao sa činom starijeg vodnika, što je bio najviši podoficirski čin u austrijskoj vojsci. Posle učestvovanja na srpskom frontu, postao je ordonans u štabu 42. vražje divizije, dobio „uniformu sa tri širita" i postao štabsfeldvebel.

A područje na kome je delovala 42. vražja divizija najteže je stradalo za vreme ofanzive austrougarske vojske na Srbiju. Samo prema popisu stanovništva može da se utvrdi da je Podrinje izgubilo više od 50.000 ljudi, a prema austrijskom popisu iz 1916, samo Šabački okrug je imao 76.000 ljudi manje nego 1910, od čega 58.000 muškaraca.
Dedijer je tek nakon Titove smrti objavio kako je Broz za vreme Prvog svetskog rata odlikovan jednom malom srebrnom medaljom za hrabrost, i to za zasluge na ruskom frontu, gde se nalazio od januara 1915. do marta iste godine.
Međutim, prema dokumentima koje je Pero Simić pronašao u Moskvi jasno se kaže da je Tito „za vreme imperijalističkog rata dobio dva ordena za hrabrost". Dokument je potpisao jedan od najpoverljivijih ljudi Kominterne, šef kadrovskog odeljenja za evropske zemlje Georgi Damjanov. Kako kaže Simić, to ukazuje da je Tito dobio orden za zasluge i na srpskom frontu, kao i na ruskom.

- Tito se na srpskom frontu zadržao mnogo duže nego na ruskom i u Srbiji je unapređen za štabsfeldvebela, a sva austrijska unapređenja u tom ratu bila su sastavni deo ukaza o odlikovanju - kaže Simić.
On nam je dostavio i fotografiju koja, prema njegovim rečima, sve ovo posredno dokazuje. Reč je jedinoj njegovoj do sada poznatoj fotografiji iz Prvog svetskog rata, za koju se kasnije tvrdilo da je slikana na ruskom frontu.
- Obratite pažnju da puca iz rova odeven u laganu podoficirsku bluzu i pantalone, sa plitkim cipelama. U Rusiji je bio tokom zime i nije mogao da bude tako obučen. Slika je najverovatnije uslikana na Bežanijskoj kosi iznad Beograda, imajući u vidu ratni raspored njegovog 25. puka. Ta fotografija, takođe, demantuje da je on u Srbiji vodio antiratnu propagandu - kaže Simić.

Logor - Broz radio u mlinu seoskih kulaka

Broz je posle odlaska iz Srbije ratnu karijeru nastavio na ruskom ratištu, gde je bio teško ranjen i zarobljen. Kada se oporavio, prebačen je na obalu Volge, u zarobljenički logor u Alatiru, gde su se zarobljeni austrougarski Srbi, Slovenci i Hrvati pripremali da pređu na stranu Srbije i otkažu poslušnost caru. Prema podacima do kojih je došao Pero Simić, Broz je tu ponudu srpske i ruske vlade odbio, pa je prebačen u drugi logor, gde je dodeljen trojici seoskih kulaka da radi u njihovom mlinu. U zatvoru ga je dočekala i februarska revolucija u Rusiji, a Lenjinova oktobarska ga je sačekala dok je bio u bekstvu, u oblasti Omska, koju su boljševici osvojili tek dve godine kasnije. Zanimljivo, u engleskoj enciklopediji „Ko je ko" iz 1950. godine, Tito je napisao da je učestvovao u revoluciji, da je dezertirao kod Rusa i da se borio na strani Crvene armije, a iste godine u američkoj verziji ove enciklopedije napisao je da su ga Rusi zarobili.

Večera - Tolbuhin: Druže Čita, vi ste pucali na mene

Posle Drugog svetskog rata, Tito je u Beogradu priredio večeru maršalu Tolbuhinu, na kojoj je pripiti Sovjet počeo da pripoveda ratne priče sa Karpata iz Prvog svetskog rata, na šta je Tito odgovorio:
- I ja sam bio na Karpatima.
- Kako na Karpatima, druže Čita?
- Tukao sam se na Karpatima kao austrougarski mobilizovani građanin. Pali smo posle toga u rusko zarobljeništvo i tako sam dospeo u Rusiju.
- Znači, druže Tito, vi ste se tukli protiv Rusa? Znači, vi ste pucali na mene?
- A šta sam mogao da radim? Vi ste pucali na mene, pa sam i ja pucao po vama. Logično. Nismo mogli da se damo postreljati od vas kao zečevi. Vi ste se tukli za ruskog cara, a mi za austrijskog.

Mačevanje - Ferdinand mu lično uručio nagradu

Tito je po regrutaciji od starešina dobio dozvolu da se usavršava u mačevanju, koje mu je bilo jako privlačno. On je to svojim nadređenima vratio pošto je postao prvak 25. domobranskog puka, a kasnije osvojio i drugo mesto u celoj austrijskoj vojsci. Nagradu mu je tom prilikom uručio lično nadvojvoda Josif Ferdinand Prvi Habzburški.
- Ja primam čestitke od nadvojvode. Običan vojnik rukovao se s članom carske porodice - rekao je tom prilikom Tito, kasnije veliki komunista.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Bibliotekar »

Seriju paškvila kojima Pressmagazin zaglupljuje čitaoce treba odlučno demantovati i sprečiti u širenju istorijskih neistina, kojima se na senzacionalistički način pokušava prekrajati naučno verifikovana istorija, a zarad činjenično neutemeljenog blaćenja jedne istorijske ličnosti.

Krenimo redom i ukažimo na direktne istoriografske falsifikate:
1. Titov biograf Vladimir Dedijer pisao je da je Tito sa svojim pukom stigao samo do granice sa Srbijom, a Tito je tvrdio da je „izbegavao sudbinu da se kao Hrvat i socijalista bori protiv svoje braće i drugova, srpskih radnika i seljaka".


Slika

Josip Broz Tito – Autobiografija. Objavljeno u: Vladimir Dedijer: „Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita”, str. 245 (Liburnija, Rijeka - Mladost, Zagreb - Spektar, Zagreb. - 1981.)

Tvrdnja izrečena u članku predstavlja ordinarnu senzacionalističku laž.
2. Ratni izveštaji austrijske, ali i srpske vojske govore da je njegova divizija učestvovala čak i u opsadi Beograda.
U bečkom Kriegsarhivu takvi izveštaji ne postoje. Autor teksta nije priložio nikakve faksimile izveštaja kao faktički dokaz za svoju tvrdnju.

U bečkom Ratnom arhivu pohranjeni operativni izveštaji pokazuju pak da su ratni položaji 42 k.u k. Pešadijske divizije datumski bili alocirani prema sledećem rasporedu:

12 – 15. VIII 1914: Položaji na obali Drine na granici prema Srbiji;

16 – 28. VIII 1914: Bitka na Jadru. Prilikom povlačenja ka Drini puk je do 21. VIII držao defanzivne položaje na mostobranu;

6. – 13. IX 1914: Alokacija na polaznim položajima za drugo forsiranje Drine. Forsiranje Drine izvršeno 13. IX;

13. IX – 15. XI 1914: Ofanziva ka Valjevu;

16. XI – 28. XI 1914: Učešće u Kolubarskoj bici i bici kod Ljiga;

28. XI 1914: Teški gubici u bici kod Zakinaca i prelazak u defanzivu;

28. XI – 7. XII 1914: Povlačenje iz donjeg dela Ljiške doline;

7. XII – 15. XII defanzivne borbe u povlačenju. Defanzivni položaji kod Beograda posednuti 12. XII i držani do 15. XII 1914;

1. I 1915: Puk u sastavu divizije prebačen u u sastav armijske grupe Pflanzer-Baltin i učestvuje u ofanzivi na Ruskom frontu po sledećim etapama:

31. I – 16. II 1915: Ofanziva na pravcu Kolomea – Nadowrna;

1. II 1915: Prodor duž doline reke Prut kod Worchte – Tatarowa;

16. II – 24. III 1915: Bitka u Karpatima i Istočnoj Galiciji.


U opsadi Beograda nisu učestvovali ni 25. Pešadijski puk niti 42. Pešadijska divizija k.u k. Landvera.
3. On nam je dostavio i fotografiju koja, prema njegovim rečima, sve ovo posredno dokazuje. Reč je jedinoj njegovoj do sada poznatoj fotografiji iz Prvog svetskog rata, za koju se kasnije tvrdilo da je slikana na ruskom frontu.

- Obratite pažnju da puca iz rova odeven u laganu podoficirsku bluzu i pantalone, sa plitkim cipelama. U Rusiji je bio tokom zime i nije mogao da bude tako obučen. Slika je najverovatnije uslikana na Bežanijskoj kosi iznad Beograda, imajući u vidu ratni raspored njegovog 25. puka. Ta fotografija, takođe, demantuje da je on u Srbiji vodio antiratnu propagandu - kaže Simić.
Fotografija Josipa Broza u letnjoj uniformi ne dokazuje učešće Josipa Broza u borbama pod Beogradom. Pod Beogradom je na osnovu operativnih izveštaja J. Broz sa svojim pukom bio tek u decembru 1914, usred zime, te takođe nije mogao da bude obučen u letnju uniformu.
4. Područje na kome je delovala 42. vražja divizija najteže je stradalo za vreme ofanzive austrougarske vojske na Srbiju...
Nije prezentovan ni jedan dokaz kojim bi bila potkrepljena tvrdnja da je pomenuto stradalništvo bilo prouzrokovano protivpravnim i nehumanim akcijama pripadnika 25 Pešadijskog puka k.u k. Landvera, a posebno J. Broza kao njegovog pripadnika.
5. Dedijer je tek nakon Titove smrti objavio kako je Broz za vreme Prvog svetskog rata odlikovan jednom malom srebrnom medaljom za hrabrost, i to za zasluge na ruskom frontu, gde se nalazio od januara 1915. do marta iste godine.
Natačno. Informaciju o Titovom odlikovanju doneo je hamburški list Die Welt u svom broju od 14. II 1980. (za života J. B. Tita), a pod naslovom „Već kao mlad čovek Josip Broz se žestoko tukao protiv Rusa”, te je objavio pohvalu koju je Titov komandant bataljona, Rudolf Maršenar, napisao 23. III 1915. povodom Titovog uspeha u hvatanju ruskih vojnika, živih jezika, iza fronta.

On je predložio komandantu XVIII k. u k. korpusa Claudiusu Czibulki da se Tito odlikuje Malom srebrnom medaljom za hrabrost (Die kleine Silberne Tapferkeitsmedaille / k. u k. Silberne Tapferkeitsmedaille II. Klasse). Predlog je prihvaćen, ali je u vreme donošenja odluke o odlikovanju Tito, zajedno sa celim svojim bataljonom, bio zarobljen, te mu tako odličje nikada nije bilo uručeno.

Autor članka ponajpre brka medalju sa ordenom, a ne navodi ni naziv ma kojeg od navodnih odličja koje je Broz navodno dobio. :roll:

Ostali ekskluzivni podaci poznati su pak svim učenicima osnovne škole koji su za vreme trajanja SFRJ uspešno savladali gradivo za VIII razred. :ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »

CIA skinula oznaku tajnosti: Tito nije bio Jugosloven

Predsednik bivše Jugoslavije Josip Broz Tito nije bio jugoslovenskog porekla, navedeno je u dokumentu o fonetskoj analizi jezika kojim je govorio, a koji je nedavno objavljen na sajtu američke Centralne obaveštajne agencije.

U dokumentu, sa kojeg je nedavno skinuta oznaka tajnosti, konstatuje se da je Tito govorio srpskohrvatski, koji mu je „navodno“ maternji, ali sa „stranim akcentom„.U opsežnoj analizi eventualnih jezika, koji bi Titu stvarno mogli biti maternji ili pak bliskiji od srpskohrvatskog, navedeni su ruski i poljski.

„Samoglasnik ‘i’ isto se izgovara posle mekih i tvrdih suglasnika u srpskohrvatskom jeziku. Na drugoj strani oni čiji je maternji jezik ruski ili poljski verovatno bi obe reči izgovarali sa umekšanim ‘n’.

To je upravo Titov izgovor srpskohrvatskog jezika i on se najbolje opisuje kao strani akcenat“, navodi se u analizi.

Autori dokumenta kažu da bi bilo logično pretpostaviti da je kontroverzni Tito Rus ili Poljak, ali naglašavaju da se njegov identitet samo može pretpostaviti, kao i da sigurno nema „jugoslovensko poreklo„.

Oni konstatuju da upravo Titovo nejugoslovensko poreklo može da objasni njegovu nepristrasnost i dosledno tome „uspeh“ u razrešavanju raznih problema i sukoba etničkih grupa u Jugoslaviji.

Autori analize, koja je rađena na osnovu jednog Titovog govora iz 1977. godine, zaključuju da bi bilo kakvo dalje istraživanje stvarnog i pravog Titovog identiteta služilo samo u akademske svrhe.

Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »

CENZURISANO: Tito zbog pudlica zabranio emitovanje sednice!

Video snimak koji prikazuje Josipa Broza Tita kako se na sednici bori sa svojim pudlicama nije za vreme njegovog života nikada nije ceo prikazan

Video snimak koji prikazuje Josipa Broza Tita kako se na sednici, bori sa svojim pudlicama nije za vreme njegovog života nikada nije ceo prikazan.

Pošto je zaključio da mu se ne sviđa ovaj snimak, kao i mnogi drugi, Tito je naredio je da se "deo sa Italijom obriše" sa video trake, što se čuje u poslednjim sekundama ovog snimka.

Ovaj snimak od 3. aprila 1975. godine je spadao grupu onih koji su bili pod embargom za prikazivanje.



=)) =)) =))
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Bibliotekar »

Oh, ubavih li egzemplara mekoćudnog opanjkavanja znamenitih preminulih ličnosti, koje više nisu u prilici da se same brane od mizernih potvorača... :roll:

No ništa zato. Sreća je što je razvoj savremene tehnologije omogućio kompariranje relevantnih dokumentarnih materijala zarad fundamentalnije kontekstualne analize povijesne zbiljnosti . Npr. prezentovanje onog u kojem pas inherentno demokratskog predsednika SAD Džordža Buša, terijer Barni, ne samo da tek ometa u konverzaciji prominentne sabesednike, već i veoma agilno ujeda nesrećnog novinara legendarnog „Rojtersa” g. Džona Dekera, koji je morao da potraži i pomoć dežurnog lekara Bele kuće:



Zamislite samo kakav bi bio odijum inherentno demokratske javnosti da je kojim slučajem pas druga Tita ujeo reportera „Tanjug”-a ... Palo bi Nebo na Zemlju. =p~

Zanimljivo bi inače bilo posmotriti i komparirati dokumentarno zabeleženu tradiciju slobodnog izricanja diskreciono potpuno validne napomene šefova država o statusu nekih delova njihovih izjava, tačnije o tome da neke od njih ne treba da budu javno predočene. To, naime, takođe predstavlja odavno poznatu i potpuno legitimnu demokratsku praksu, a evo i jednog od svežijih primera iz Vaseljenskog Stuba Demokratije, koji – istini za volju – i nije baš vezan za potencijalno društveno osobeno osetljivu tematiku:



Naravno, u najvećem broju slučajeva same redakcije informativnih glasila, vodeći računa o potrebi zaštite digniteta nosioca javne funkcije, odlučuju da izvesne materijale ne prikazuju javnosti, uprkos tome što zapravo nikakva oficijelna zabrana uopšte nije ni izrečena. Evo jednog legendarnog primera koji je, nakon smrti odnosnog javnog delatnika, postao dostupan javnosti:



Drugu Titu se takva blamaža apsolutno nikada nije dogodila. Baš kao ni čitav niz po personalni dignitet šefova država prilično sramotnih stvari, poput ovih:





:-o

No šta da se radi – proračunato maliciozno opanjkavanje Josipa Broza je jedna od konstanti postmoderne demokratije neobično prosperitetnog Zapadnog Balkana u XXI veku. Koji, eto, sticajem zlosrećnih okolnosti, ni u drugoj deceniji XXI veka nikako ne uspeva da sustigne i eventualno prestigne društveno ekonomska-dostignuća ogavnog & groznog Brozovog sistema iz sedme decenije XX veka.

Nepravda, pa to ti je... Što bi rekao drug Kalimero. :(
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »

Upoređuješ Broza sa Jeljcinom, Bušom i Obamom? Cccc.... :-\
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Bibliotekar »

Naravno. Nivo aspiracije negdašnje SFRJ bio je svetski. Stoga treba i njenog predsednika upoređivati sa svetskom elitom. Da se vidi ko je koga zapravo imao. :)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »

A svetska elita su Buš i Jeljcin? Što ne nađe neke zglavne predsednike?
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Bibliotekar »

A koji su to pa egzemplarno zglavni & uzoriti predsednici adekvatno prominentnih država, dragaj dušo moja? Navedi nam Ti par besprekornih primera. ;)

Ja ću im potom već zdušno & celovito prekontrolisati biografiju. :twisted:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »

Recimo Staljin, Hitler...
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Bibliotekar »

Žao mi je, dragaj dušo moja, ali Ti moram reći da si potpuno omanuo sa poredbenim egzemplarima: te s Tvoje strane pomenute uzorite ličnosti nikada nisu obavljale funkciju Predsednika države. Jedna je bila puki Kancelar Rajha (premijer vlade), a druga pak predsednik Saveta ministara SSSR (takođe puki premijer vlade). :twisted:

Stoga ne budi brzoplet, porazmisli na miru, pa odaberi nove, istinski validne predsedničke egzemplare. Za dubinsku analizu njihovih biografija pak ne brini. Tu sam ja da ih pročešljam. Temeljito. :-*
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »

Tretiraj ih kao predsednike. Ili ti smeta njihova funkcija? No, skrenuli smo s teme ovde je u pitanju drug Broz i lajanje njegovih pudlica, njihovo, gotovo, opozicione neslaganje sa ekspozeom gospodara iznetog na važnom sastanku državnog vrha. (-|
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Bibliotekar »

Žao mi je, ali ne mogu tako da ih tretiram. Od strane prof. dr Milijana Popovića sam svojevremeno valjano izdresiran da pravim razliku između šefa države u republici (Predsednik) i rukovodioca kolektivnog upravnog organa (Premijer).

A što se pak tiče skretanja sa teme, meni se čini da uopšte nismo skrenuli sa teme. Ovaj tematski niz je zapravo posvećen Josipu Brozu Titu, a ne isključivo njegovim pudlicama(koje inače predstavljaju tim specijalno obučenih i iz SSSR-a importovanih pasa SDB-a za detekciju eksploziva, predvođenih ženkom po imenu Olja - Titov lični pas je bio vučjak Tigar, nazvan po legendarnom vučjaku koji je bio pored njega tokom nemačkog desanta na Drvar, a kojega je pak Tito dobio na dar od strane britanskog glumca Ričarda Bartona).

Stoga kompariranje ličnosti Josipa Broza sa drugim ličnostima njegovoga ranga, a zarad njegovog validnog istorijskog vrednovanja, predstavlja potpuno legitimnu temu rasprave u ovom tematskom nizu.

Jedini je problem, čini se, u tome da je u poređenju sa svojim po rangu komparabilnim i neupitno demokratskim kolegama (a koji su npr. evidentno reprezentativno pijani kao letve, ili koji pak, shodno lepom kućnom vaspitanju, sočno pljuju pred zvaničnom rezidencijom šefa države i svim uzvanicama) - a koje pak za divno čudo niko ne konvalidira u negativnom kontekstu - Josip Broz Tito, sa sve neuroznim službenim pudlicama, istinski egzemplar državničke uzoritosti.

To je sve. Barem dok se ne nađu kontraprimeri. :)

Apropo: Snimljeni sastanak uopšte nije predstavljao konferenciju državnog vrha SFRJ. U pitanju je puki prošireni sastanak aktiva CK SKJ sa društveno-političkim aktivom SR Srbije i SAP Kosova. Snimatelji na sastanku su bili Nikola Hristovski, Mihailo Jovanović i Stevan Labudović. ;)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »

Dobro, hajde da preformulišem pitanje. Je li mesto pudlicama na proširenom sastanku aktiva CK SKJ sa društveno-političkim aktivom SR Srbije i SAP Kosova? Nije li to bahato, nadmeno, svemoćno, ponižavajuće, osiono? Degradirajuće za prisutne? Degradirajuće za CK SKJ?
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Bibliotekar »

Ukoliko vrše bezbednosnu funkciju zaštite Predsednika republike od skrivenih eksplozivnih sredstava - nije. Premda bi - ukoliko već nadležna stručna služba smatra da je njihova primena zaista neophodna - po mom mišljenju one trebale da budu bolje osposobljene (čitaj: dresirane) za vršenje iste.

No to, objektivno, ne predstavlja odgovornost od strane službe bezbednosti specijalno zaštićenog nosioca javne funkcije, već odnosne stručne službe. :roll:

U krajnjoj instanci, te pudlice nikada nisu imale npr. posebnu stolicu u službenom kabinetu Predsednika republike na kojoj su redovno sedele prilikom zvaničnih sednica vlade, poput Ladi Boja, psa američkog predsednika Vorena G. Hardinga.

http://historyengine.richmond.edu/episodes/view/5679

Slika

Ladi Boj sa Predsednikom SAD Vorenom G. Hardingom prilikom oficijelnog prijema članova njegovog kabineta u Beloj Kući

Isto tako one npr. nisu ni arlaukale u duetu sa Predsednikom SFRJ prilikom prijema zvaničnih diplomatskih predstavnika, poput Predsednika SAD Lindona Bejnza Džonsona i njegovog milog Jukija:

Slika

Lindon B. Džonson zavija u duetu sa Jukijem prilikom oficijelnog susreta sa ambasadorom pri vladi Ujedinjenog Kraljevstva, njegovom ekselencijom Dejvidom Brusom, u Ovalnoj sobi Bele Kuće

A isto tako pudlice nisu ometale ni potpisivanje zakona od strane šefa države, poput već narečenog Jukija:

Slika

Juki skače na sto i ometa potpisivanja Zakona o inspekciji mesne industrije

Za divno čudo, niko nikada ove neosporno društveno problematičnije aspekte participacije domaćih životinja u oficijelnim aktivnostima šefova država nikada nije apostrofirao kao problematične (ponižavajuće, degradirajuće, degutantne, itd.). :roll:

Meni se čini da je u pitanju izraz istorijskim iskustvom uslovljene inherentno demokratske senzitivnosti odnosne javnosti spram tamošnjih javnih poslenika. Ne zaboravimo, naime, da je svojevremeno jedan Džon Kvinsi Adams u službenoj rezidenciji držao aligatora. :twisted:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »

vrše bezbednosnu funkciju zaštite Predsednika republike od skrivenih eksplozivnih sredstava..
.

=)) =)) Ti si nenadje*iv. Pa, neka nam laju pudlice... =)) =))
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Bibliotekar »

Hvala na komplimentu, dragaj dušo moja. Znaš kako je – godine intenzivnog a neutilitarnog čitanja postepeno šire horizonte ljudske spoznaje. Pa tako i sticanje uvida u činjenicu da su pudlice zbog svoje inteligencije (po inteligenciji su na drugom mestu rang-liste najinteligentnijih pasmina!) od XVI veka naovamo zapravo konstantno bile angažovane kao specijalni službeni psi. Neki među njima su čak za vernu službu dobili i oficijelna priznanja, poput legendarnog Stormija:

Slika

Vodnik Harold L. Oksman sa njegovom vernom službenom francuskom pudlicom Stormijem

Dr Karl Krol je čak tvrdio da su pudlice zahvaljujući svojoj inteligenciji i najbolji subjekti za primenu u specijalnim operacijama, a ponajpre zbog sposobnosti za ostvarivanje telepatske veze sa čovekom:

Slika

Dr Karl Krol sa pudlicom i eksperimentalnim subjektom tokom specijalnih telepatskih eksperimenata

Dok se o uistinu intrigantim sovjetskim iskustvima sa pudlicama kao službenim psima, stečenih poglavito tokom II svetskog rata, možeš obavestiti ovde:

http://corsoclub.org/index.php?showtopic=538

P.S: Zaboravih da Ti kažem da su – za razliku od Josipa Broza i Olje - Juki i Lindon Džonson snimili u duetu i jednu improvizovanu numeru, koju je inherentno demokratska javnost primila sa osobitom naklonošću. Poslušaj je i Ti, počinje od vremenske oznake 3:57 pa nadalje:



Iskreno se nadam da ćeš uživati u osebujnoj emotivnoj invokativnosti izvedbe. :-*
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Upravnik »

branko napisao: =)) =)) Ti si nenadje*iv. Pa, neka nam laju pudlice... =)) =))
Bibli napisao:Hvala na komplimentu, dragaj dušo moja
Ja se izvinjavam što upadam u ovako visokoumni razgovor, ali pošto mi bi žao Biblija, a vidim da on ne vidi, moram da zavapim:
Vidiš li ti moj dragi Bibli da on tebe zajebava još od prvog posta!!??
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 12 gostiju