Himnusz

Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Himnusz

Post od branko »

Senćanski zvaničnici pevaju mađarsku himnu prilikom dobijanja mađarskog državljanstva. Nisam, načelno, protiv dobijanja dvojnog državljanstva, ali ovakvo šepurenje ima drugačiju konotaciju, ovim žele nešto i da pokažu. Možete primetiti da je nekima i ruka na srcu, a dva srca nemaš.

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Himnusz

Post od Bibliotekar »

Vaistinu, dragaj dušo moja. Demonstriraju na bazi klasičnog nacionalnoog jedinstva koncipirano, u ortodoksnom nacionalnom identitetu utemeljeno, na pervazivnom etničkom ekspanzionizmu koroborirano ostvarenje humanog prosperiteta - ideju koja je nominalno bila upokojena još 1867, a koja je, usred pitoresknog XXI-vekovnog Multi-Kulti Europrosperiteta i na još uvek svežem lešu socijalno odgovorne države doživela neslućeni procvat. :(

Upravo zato toliko i štujem Nemce i Amerikance. Njima je odavno bilo jasno da svoje srce istinski dosledan čovek može darivati samo jednoj državi. Zato su i ponudili mogućnost doslednog, poštenog i konsekventnog državljanstveničkog izbora. Bez prenemaganja, kajanja, žaljenja ili laganja. Zato sa velikim stepenom sigurnosti oni i mogu da znaju na koga u potrebitome času mogu istinski da računaju.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
aleksey
Globalni moderator
Postovi: 1008
Pridružio se: 08 Dec 2010, 15:28

Re: Himnusz

Post od aleksey »

 
Jel' to pored Gradonačelnice naš poznati "Mađar" koji se odaziva na ime SavO Vujačić????
Don't cry because it is over, smile because it happened.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Himnusz

Post od branko »

Jeste i poslednji s desne strane mu je sin Denis. #-o
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
tanja
Postovi: 401
Pridružio se: 08 Dec 2010, 13:15
Lokacija: Senta

Re: Himnusz

Post od tanja »

branko napisao: Možete primetiti da je nekima i ruka na srcu, a dva srca nemaš.
Ne bih se začudila da je onu drugu slobodnu ruku stavio na neki drugi organ! :ymdevil:
The only difference between a good day and a bad day is your attitude.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Himnusz

Post od branko »

Iz Senćanskog glasnika.

Svečano polaganje zakletvi državljanstvena u Gedeleu

Senćani na Festivalu bratskih gradova „Evropski identitet”


Dvadeset četvrtog i 25. juna grupa građana naše opštine na čelu sa predsednicom opštine Anikom Širkovom i zamenikom predsednika opštine Karoljem Čizikom bila je u Gedeleu, gde je povodom Dana mađarske slobode i zatvaranja gedeleških manifestacija posvećenih mađarskom predsedavanju Evropskom unijom bio upriličen Festival bratskih gradova „Evropski identitet”, na kojem su pred više stotina ljudi i u direktnom televizijskom prenosu bili u prilici da polože državljanstveničku zakletvu.

Na Festival bratskih gradova „Evropski identitet” u Gedele su otputovale delegacije četrnaest njemu bratskih naseobina – Ajhnaha, Beregsasa, Bogora, Brandisa na Elbi – Stare Boleslave, Čikserede, Dunaserdahelja, Gizena, Forse, Laksenburga, Tirnhuta, Valdemoroa, Vageningena, Sente i Živjeća – kako bi zajednički proslavile Dan mađarske slobode i završnicu manifestacija posvećenih mađarskom predsedavanju Evropskom unijom, odnosno zarad toga da zajednički odaju počast onim građanima opštine Senta koji su u okviru manifestacije bili u prilici da polože mađarsku državljanstveničku zakletvu.
Na početku zvaničnog programa, 24. juna, u gedeleškom Donjem parku otvoreno je šetalište koje nosi ime bratskih gradova. U dvorištu muzičke škole „Šopen” okupljene goste je pozdravio gradonačelnik Gedelea Đerđ Gemeši, a potom je više stotina gostiju otišlo do kamenih blokova koji anonsiraju imena šetališta, koje su rukovodioci delegacija svečano otkrili svojim kratkim zahvalama, čineći tako izvanredni trenutak još znamenitijim. Tog istog dana je u večernjim časovima kraj Stabla sveta u gedeleškom Donjem parku održan i centralni niz manifestacija povodom Dana mađarske slobode. Na početku programa pod nazivom „Hiljadu jedanaest godina na putu slobode” svečanu besedu je održao gradonačelnik Đerđ Gemeši, koji je posebno pozdravio Katalin Makraj, suprugu Predsednika republike Pala Šmita i suprugu Jožefa Antala, negdašnjeg premijera Mađarske, kao i članove delagacija Gedeleu bratskih gradova, njih gotovo tri stotine.
- Pre dvadeset godina, juna 1991, poslednji sovjetski vojnik je napustio teritoriju Mađarske. Od tada krajem juna svake godine u Gedeleu, ovde, pred Stablom sveta, prikazom mađarskih kulturnih vrednosti slavimo na prekretnici vekova i u zakon uvršteni Dan mađarske slobode. One slobode koja nam je pre dvadeset godina bez krvi pala u naručje, čime se ostvario viševekovni san. Proslavljamo onu slobodu zarad koje su toliki mnogi nesebično žrtvovali život, njihove porodice i egzistencije – naglasio je Đerđ Gemeši, koji je nakon toga pokušao da dâ odgovor na to gde je od tada Mađarska dospela, da li je umela da prazniku podari dostojanstvo i rang, ili se ovaj dan radije transformisao u praznik lepih misli i nostalgičnih emocija. Pojasnio je da prvenstveni cilj ne može da bude drugo do jedna snažna, kompetitivno sposobna i uspešna, mađarska nacija svoju neguje svoje vrednosti čuva svoje različitosti. No – kako je to on koncipirao – do puta koji vodi ka uspehu neizostavni su iskrena i čista reč, poštovanje dostojanstva drugog čoveka, dijalog, saglasje i uzajamno pouzdanje. Neizostavni su spokoj, profesionalizam, partnerstvo i saveznici, jer ako se broj saveznika sužava smanjuje se i šansa za pobedu.
- Razmetanje snagom izaziva strah i privremeno je, efikasno časovima. Tokom borbi za slobodu bili smo uspešni samo tada kada je bilo svojevrsnog jedinstva među Mađarima. Jedinstva u ciljevima i u onim za njihovo ostvarenje neophodnim sredstvima. Ovo iz prošlosti se hraneće, na nju se oslanjajuće, no ujedno prema napred gledajuće jedinstvo predstavlja neophodan zalog uspeha. Podeljenost pak uvek u sebi nosi mogućnost pada. Ja sam – a verujem da mnogi s tim u vezi stojimo u istoj ravni – zainteresovan, zainteresovani smo za uspeh. Hoće li uspeha i biti – premda bih to mnogo voleo – za sada ne znam. Shodno mojim mogućnostima učiniću sve zarad njega i pozivam svakoga da me se drži u toj borbi. Neka poruka dvadesetogodišnjice mađarske slobode bude: Savez za uspešnu Mađarsku! – naglasio je Đerđ Gemeši.
Nakon govora gradonačelnika je kao najemotivniji deo svečanosti usledio ispraćaj članova senćanske delegacije na scenu od strane u Gedeleu gostujuće čangovske dece odevene u narodnu nošnju, a koji su pod rukovodstvom predsednice opštine Aniko Širkove i zamenika predsednika opštine Karolja Čizika u svečanim okolnostima i u direktnom prenosu televizije „Duna” bili u prilici da polože svoju zakletvu državljana. Nakon ceremonije učesnici su skupa, sada već kao mađarski državljani, otpevali „Apel” (sekundarna nacionalna himna, prim. prev.), a potom je udruženje „Experidance” izvelo na osnovu atraktivne koreografije Šandora Romana načinjenu produkciju pod imenom „Hiljadu jedanaest godina na putu slobode”, u kojoj su posredstvom u klasičnom smislu uzetoga dobra i zla, a kroz prikaz stalnih čarkanja predočeni značajni događaji i epohe iz mađarske istorije. Nakon vatrometa kojim je okončana predstava učesnici i okupljeni su zajedno sa Kristinom Benedek zajednički otpevali mađarsku, a potom i sikuljsku Himnu, izražavajući i na taj način važnost nacionalne pripadnosti.
Dvadeset petog juna, drugog dana niza manifestacija, program je otpočeo konferencijom koja je održana u lokalnoj Gradskoj biblioteci i informacionom centru, a koja je bila organizovana za rukovodioce delegacija. Nakon pozdrava gradonačelnika Gedelea okupljene su pozdravili i rukovodioci delegacija dva bratska grada, Sente i Živjeća. Predsednica naše opštine Aniko Širkova je u svom obraćanju govorila o važnosti polaganja zakletve državljana, dok je zamenica gradonačelnika Živjeća, Malgorzata Bjescadna pak govorila o važnosti redovitog preuzimanja funkcije predsedavajuće zemlje Evropske unije, pošto će zadatke predsedavajućeg od Mađarske preuzeti Poljska.
- Ako se prisetimo perioda od pre petnaest - dvadeset godina, tzv. Miloševićevih vremena, odnosno onoga šta smo sve tada preživeli mi, vojvođanski Mađari, onda možemo izjaviti da je tada uistinu mali broj njih mogao da pretpostavi da sada, u 2011. godini, bez ikakvih prepreka i bez straha možemo da postanemo i državljani zemlje-matice, čemu je u velikoj meri doprineo kako stav srpske tako i stav mađarske države. Prilikom predaje naših zahteva za dobijanje državljanstva dobili smo ogromnu pomoć od naših bratskih gradova, za šta im pripada velika zahvalnost, pošto su oni time znatno doprineli tome da se svi mi sada, nakon emotivnog trenutka polaganja zakletve državljanstva, osetimo malčice drugačije – formulisala je Aniko Širkova, koja je na kraju pozdravnog govora ispoljila pouzdanu nadu da će integracionim nastojanjima i uz podršku od strane prisutnih zastupljenih država ubrzo i Srbija spadati u red članica porodice država Evropske unije.
U gradskoj biblioteci i informativnom centru je nakon toga otvorena foto-izložba, koja je zainteresovane upoznala sa znamenitostima svih naseobina. Organizatori su atraktivne fotografije inače izložili i u gedeleškoj Gradskoj kući.
Na glavnom gradskom trgu su još u prepodnevnim časovima, paralelno sa konferencijom, otpočeli programi koji su trajali do ponoći, u okviru kojih su posetiociu mogli da se kraj štandova bratskih naseobina upoznaju sa njihovim zanimljivostima i atrakcijama. Našu opštinu su prolaznicima predstavili Verona Bodo, Katalin Edeš i Boris Zec, a među kojima su se pak mnogi interesovali kako spram njene prošlosti tako i spram njene sadašnjosti, štaviše, više njih je oglasilo osobenu nameru da što pre potraže Sentu, čiji je štand bio jedan od najpopularnijih štandova promotivne izložbe na glavnom trgu Gedelea, zahvaljujući između ostalog i tome što je raznorodnim poklonima učinjena ljubav najmanjoj deci. Na sceni koja je bila postavljena kraj ulaza u Gradsku kuću za to su vreme kulturno-umetnička društva iz naseobina dala okusak njihove regionalne kulture, a potom je Udruženje mladih umetnika Gedelea prikazalo program pod imenom „Muzičko putovanje u Evropu”. Našu opštinu su na ovoj promotivnoj smotri predstavljali Mešoviti hor i citeraški orkestar Mađarskog kulturno – umetničkog društva „Délibáb”, čiji su članovi u gotovo polučasovnom samostalnom programu nastupili na glavnom trgu u Gedeleu požnjevši veliki uspeh.
- Veoma smo se dobro osećali u našem bratskom gradu i premda smo već bili na veoma mnogo mesta na području Karpatskog basena, do sada smo na uistinu malo mesta iskusili takvo grandiozno gostoprimstvo i toliko čudesan doček kao što smo to sada mogli da doživimo u Gedeleu – naglasila je Ana Bilicki, rukovodilac MKUD „Délibáb”, te je dodala – Naši buketi pesama generalno su u trajanju od sedam-osam minuta, no u ovom slučaju smo na molbu organizatora stupili na scenu sa dvadeset petominutnim programom, u okviru kojeg smo ponajpre izveli jedan buket pesama iz horgoške kolekcije Bele Bartoka koji je sastavila još Aniko Bodor, a potom se posebno predstavio citeraški orkestar, dok smo na kraju publiku razonodili vojničkim pesmama iz okoline Sente, čiji su nas članovi nagradili beskrajnim aplauzom. Nakon nastupa veoma je mnogo njih došlo da nam čestita, što je za nas dalje uvećalo posebnost gedeleških doživljaja.
U okviru svečanosti rukovodioci delegacija su na glavnom trgu u Gedeleu otkrili i Stub bratskih gradova, čija je osobenost ta što smer svake naseobine i njenu udaljenost od Gedelea na njoj označava jedna tabla, te zahvaljujući tome i sam stub na dostojan način simbolizira ono od strane Đerđa Gemešija izraženo, a shodno kojem jedinstvo predstavlja neizostavni zalog uspeća, što su gosti iz Sente bez izuzetka i u punoj meri mogli da dožive tokom posete učinjene našem gradu-pobratimu.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Dragomir
Postovi: 20
Pridružio se: 18 Jan 2012, 23:09

Re: Himnusz

Post od Dragomir »

aleksey napisao: 
Jel' to pored Gradonačelnice naš poznati "Mađar" koji se odaziva na ime SavO Vujačić????

Gospodine Aleksey onaj divni covek se ne odaziva na ime SavO Vujacic , nego SavO Vujicic inace bi ga familija Vujacic odavno , " odradila " da je nekim cudom iz nasih redova 8-) !!!!!


Eto samo da ispravim greskicu da nam se ne proziva familija po netu L-) !!!!!


Pozdrav od Vujacica !!!
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Himnusz

Post od branko »

Jes' Dragomire, skroz si u pravu. Inače dobrodošao na Forum! :D
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
aleksey
Globalni moderator
Postovi: 1008
Pridružio se: 08 Dec 2010, 15:28

Re: Himnusz

Post od aleksey »

...inace bi ga familija Vujacic odavno , "odradila"...
Zato te i volim, što u svim situacijama znaš da reaguješ na pravi način - efikasno do Kindera. ;)
Don't cry because it is over, smile because it happened.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Himnusz

Post od branko »

Nisam znao za vašu "ljubav". Baš si produktivan, alekseyu. =))
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Dragomir
Postovi: 20
Pridružio se: 18 Jan 2012, 23:09

Re: Himnusz

Post od Dragomir »

branko napisao:Jes' Dragomire, skroz si u pravu. Inače dobrodošao na Forum! :D

Bolje Vas naso , lep sajt i odlican forum !!!


Moderator sam na jedno 5 foruma raznih elektronike-do pecanja vec vise godina i ovaj mi se jako svidja posto poznajem puno ljudi !!!


Puno uspeha u radu Vam zelim !!!

Bicu clan , mozda neaktivan ali prisutan !!!!
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Himnusz

Post od branko »

Početkom januara se odavala pošta mađarskom piscu Albertu Vašu u Senti. Veliki pisac, gosti iz Rumunije, predsednik skupštine Sente tu, odaje mu počast i predsednik udruženja sledbenika Cabafi Agneš. Pao je i predlog da se u Senti jedan trg nazove po njemu. Ma, na nivou. Ne bi to bilo toliko važna vest da Albert Vaš nije osuđeni ratni zločinac, antisemita i ultranacionalista, koji je u Rumuniji osuđen na smrt 1946. zbog učešća u streljanju 11 civila, i koji je od Hitlera dva puta odlikovan za zasluge za Rajh.

Slika

Evo i našega Vaša u hortijevskoj uniformi.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
aleksey
Globalni moderator
Postovi: 1008
Pridružio se: 08 Dec 2010, 15:28

Re: Himnusz

Post od aleksey »

Da si ti meni živ i zdrav, Brankice, Wass Albert ima u Senti podignut i spomenik, i to još od septembra 2008. godine. Uz sav primereni i zasluženi ceremonijal, i uz prisustvo tadašnjeg gradonačelnika Pek Zoltana.

Slika

Nadahnuti umetnik je bio Recsko Bela, a naručilac NVO (iliti, po naškom: civil szervezet) pod rukovodstvom Cabafi Agnes, koje i vidiš na ovoj fotografiji.

Pa kad već imamo i njegov spomenik, još par informacija o njemu:

Nakon rata zbrisao je u emigraciju, i to prvo u Nemecku, a ubrzo, plašeći se onih što slabo zaboravljaju u rodnoj mu Rumuniji, prelazi okean, i završava u Vaseljenskom stubu Demokratije, poznatom kao utočištu mnogih poštenih, koji nikad ništa nisu zgrešili. Život skončava u Floridi 1998. godine, u devedesetoj godini, nakon što je lovačkom puškom sebi razneo glavu.

Ni u Mađaroniji ga nisu baš puno "mirisali", te mu se dela objavljuju tek posle pada komunizma. No 1997. godine ipak dobija i mađarsko državljanstvo, mada su ga prethodno par puta odbijali.

Slave ga kao jednog od svojih najvećih književnika, puna Mađaronija njegovih spomenika i bisti, mada se jako često dešava da se upravo njegove biste ruše, ofarbaju u crveno, ili se "ukrase" sa ponekim, ne baš suptilnim, grafitom. U Rumuniji ima par spomenika i spomen-obeležja, ali strogo u dvorištima Katoličke crkve, a van toga - jedino još u Senti i Virovitici (!?!?!)

Zvaničan zahtev za obnovu sudskog procesa iz 1946. godine, kao i njegovu rehabilitaciju, Rumuni su, po kratkom postupku, odbili tokom 2008. godine, tako da njegova "životna priča", koju je u Teletabisiji ponavljao stalno, da ga mrze Čaušeskovi komunisti i da žele da mu dođu glave, teško da može da prođe.

Što se dva Gvozdena krsta tiče - zaista ih je dobio tokom rata. No, najverovatnije su se Adolfu sviđale njegove pesmice i pripovetke, jer - znaš valjda i sam - on je bio prinudno mobilisan, nije napravio ni jednu akciju, niti je u bilo kojoj učestvovao. Jednom rečju - prava (pesnička) duša od čoveka.

Pitaj Resiku ako meni ne veruješ.
Don't cry because it is over, smile because it happened.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Himnusz

Post od Bibliotekar »

Uz ovu od strane g. Alekseya faktografski istinski kvalitetnu nadopunu životnog opusa & referalnih zasluga znamenitog hungarističkog političko-kulturnog delatnika i spisatelja g. Alberta Vaša, koji se izuzetno dvojbenom i do dana današnjeg faktografski nerašćišćenom literarno-umetničkom slavom, udostojenom čak dvama zarad „informativne delatnosti” od strane Vođe Velikog Nemačkog Rajha dodeljenim odličjima prestižnog nemačkog ordena Gvozdeni krst (Eisernes Kreuz 2. Klasse; Eisernes Kreuz 1. Klasse), a u svojstvu oficijelnog dopisnika mađarskog transilvanijskog nacionalno-političkog, socijalnog i ekonomskog nedeljnika izrazito šovinističke provenijencije „Szamosvidék” (oficijelni spisak dopisnika u kojem figurira njegovo ime dostupan je ovde: http://kuszalik1.adatbank.transindex.ro ... o&name=790) diljem sveta istakao, potrebno bi bilo zarad sticanja kompletnijeg uvida u ovu materiju navesti i par minornih, ali signifikantnih faktografskih nadopuna vezanih za njegov život i rad.

Ponajpre jednu kapitalno-činjeničnu: prestižno vojno odlikovanje Gvozdenog krsta, ustanovljenog od strane pruskog kralja Fridriha Vilhelma III 10. marta 1803. koje je zajedno sa francuskim Ordenom legije časti jedinstveno u istoriji državnih odličja po tome što se dodeljivalo bez ikakvog obzira na društveni rang ili nacionalnu pripadnost odlikovane osobe, nikada se u istoriji nije dodeljivalo za „informativnu delatnost”, već isključivo za iskazanu ličnu hrabrost spram neprijatelja u borbi i druge vojne doprinose na bojištu.

Gospodin Albert Vaš inače nikada nije u svojoj biografiji koju je svojeručno napisao i predao američkim imigracionim vlastima 1952. zarad sticanja boravišne i radne dozvole pomenuo činjenicu da je navedena odlikovanja od Firera dobio. Ona su javnosti prvi put prikazana tek 2004:

Slika

EK 2 i EK 1 u javno istavljenom fundusu odlikovanja g. Alberta Vaša

Vrlo je verovatno da razlog za to predstavlja činjenica da bi u tom slučaju morao da američkim vlastima predoči i Povelju o dodeli, koja počinje izuzetno zanimljivim zaglavljem, a koje pak u prevodu glasi: „U ime Firera i Vrhovnog komandanta Nemačkih oružanih snaga dodeljujem...” a nastavlja se na reversu povelje obrazloženjem faktičkog razloga za dodelu:

Slika

Povelja o dodeli Gvozdenog krsta I reda

Interesantno je takođe i da oficijelna mađarska dozvola za nošenje inostranog odličja, koja je pak po zakonu bila neophodna i u više navrata oficijelno izdavana inostrano odlikovanim mađarskim državljanima, nikada nije bila izdata g. Albertu Vašu.

Načelno je moguće da je pomenuta odličja dobio zbog sledeće rečenice koju je ispisao u prethodno pomenutom listu, a koja glasi:
A tengely győzni fog, minden jel arra mutat. Kemény, nagy áldozatokat követelő idők jönnek, de nem kétséges, a tengely marad felül.
U prevodu: „Osovina će pobediti, svi znaci ukazuju na to. Dolaze tvrda, velike žrtve zahtevajuća vremena, ali nema sumnje, osovina će nadvladati.”

Reči su to koje svojom i danas lucidnom i ubedljivom porukom ostaju trajni obrazac promišljenog uvida u krajnja odredišta bespuća istorijske zbilje i nadahnjujući egzemplar misaonosti primerene svakoj istinski slobodarskim stremljenima bremenitoj sredini. A osobito ovoj našoj, u kojoj mi obitavamo.

No u slučaju u našoj malenoj sredini vrsno i primereno uznetoga, dušu bazično multikulturalne i multikonfesionalne nam zajednice nadahnjujućeg pregaoca hungarističke kulture – tog paradoksalnog i u krajnoj instanci poprilično apsurdnog pojma, opisnog prideva-determinativa mađarske, Salašijevske varijante nacional-socijalizma, daleko veću pažnju zavređuje sledeći pasaž iz znamenitog mu dramskog dela „Prolećni vetar” (Tavaszi szél), koje je 16. decembra 1944. publici na premijeri u nacionalnom teatru u Budimpešti lično inaugurisao Ferenc Kiš, poverenik znamenitog Hitlerovog pouzdanika Ferenca Salašija za pozorišna pitanja Mađarske:
Az ember legszentebb titka és törvénye a nemzet. A faji, a vérségi összetartozás. Hogy csak ezen belül, csak ezzel együtt, csak ezért, érti: csak ezért élhet az ember és töltheti be hivatását.
U prevodu: „Nacija je najsvetija čovekova tajna i zakon. Rasna, krvna pripadnost. Samo kroz to, samo zajedno sa tim, samo zarad toga, shvatite: samo zato može živeti čovek i ispuniti svoju misiju.”

Siguran sam da uočavate primerenu vrednost ove poruke multikulturalnom i & multinacionalnom društvu XXI veka. No strpite se, poštovane dame i gospodo – to još uvek nije ono ponajbolje, zbog čega bismo sa čisto literarno-umetničkog stanovišta trebali da se sećamo g. Alberta Vaša.

Ono ponajbolje, naime, tek dolazi. Štampano je, doduše, tek 1993, u tegobnome i dušu čoveka ne baš ponajbolje pospešujućemu inozemstvu, jošte onom bazično konfuznom, američkom pride, koje je galimatijasom svoga civilizacije i kulture pretapajućeg topioničkog lonca vazda otežavalo uzlet nesputane i ka otkrovenju Istine stremeće misli. Dela koje je je neumitnim simbolizmom svoga naslova postalo epitom zatomljene ljudskosti XX veka. A zove se „Antisemitizam: opsena dvadesetog veka” (Antiszemitizmus: A huszadik század ámítása)
Noha a magyarországi zsidók kiváltságos osztályt képeztek, soha, semmiféle hűséget nem tanúsítottak a magyar nemzet iránt. Valahányszor Magyarország szabadságáért küzdött a Habsburg elnyomás ellen, ők az ellenséggel tartottak és akárhányszor levertek egy felkelést, némely zsidó is részesedett a hűséges hazafiak elkobzott birtokaiból. De a magyarországi zsidók által elkövetett legnagyobb hiba abból állt, hogy magukhoz ragadták a vezető szerepet a kommunista pártban. Először 1908-ban, amikor a kunbélákkal és a Szamueli-fivérekkel az élen, zsidók vették át az ország vezetését. Miután visszatértek a “német haláltáborokból” vezető állásokba kerültek, amelyek a kifosztott nemzet megmaradt javait kezelték, főként azoknak a megbüntetésével foglalkoztak, akiket a kommunista irányzat a "rendszer ellenségének" .
U prevodu: „Premda su mađarski Jevreji predstavljali privilegovanu klasu, oni nikada nikakvu vernost nisu iskazali spram mađarske nacije. Kadgod da je Mađarska vojevala za svoju slobodu protivu Habsburške opresije, oni su bili sa neprijateljem i kadgod da su neki ustanak porazili nekoji bi Jevrejin učestvovao u deobi onih od vernih domoljuba otetih dobara. No najveća počinjena greška mađarskih Jevreja sastojala se u tome što su rukovodeću ulogu u komunističkoj partiji zgrabili za sebe. Ponajpre 1908, kada su sa kunbelama i braćom Samuelovom na čelu Jevreji preuzeli rukovođenje državom. Nakon što su se vratili iz „nemačkih logora smrti” dospeli su na vodeće položaje, na kojima su rukovali preostalim dobrima opljačkane nacije, baveći se prevashodno kažnjavanjem onih koje je komunistička struja smatrala ‚neprijateljima sistema’.”

Slobodno stoga podignimo, poštovane dame i gospodo, još jedan spomenik znamenitome piscu i ponosno nazovimo neki trg njegovim imenom. Ta dela savršeno će se uklapati u duh savremenog doba u kojem neke minorne sudbine izvesnog Josifa Moldavana i Joana Katina, ili pak Estere i Rozalije Mihalj, pogubljenih one davne 1940. zbog odsustva bazično čisto estetičke apercepcije inherentnih nacionalno-vizionarskih vrednosti jednog misaonog, vrsnog literate po imenu Albert Vaš, nemaju nikakvu važnost, jer ne služe ma kakvoj višoj, nacionalnoj svrsi.

Koja je danas neupitno i nadasve kurentno iznad svega.

Uostalom, pitajte Resiku i koalicione mu partenere, ako već meni ne verujete.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
aleksey
Globalni moderator
Postovi: 1008
Pridružio se: 08 Dec 2010, 15:28

Re: Himnusz

Post od aleksey »

 
:ymparty: :o) :o) :ymparty:
JEEEEEEEE...
:ymparty: :o) :o) :ymparty:

Dragi moj "Lesi":

Slika
Don't cry because it is over, smile because it happened.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Himnusz

Post od Bibliotekar »

Slika

:)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
tanja
Postovi: 401
Pridružio se: 08 Dec 2010, 13:15
Lokacija: Senta

Re: Himnusz

Post od tanja »

Au!! Baš se lepo izmiriste vas dvojica, svaka čast! Krenuše mi suze radosnice na oči.... ::D :)
The only difference between a good day and a bad day is your attitude.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Himnusz

Post od branko »

I meni! Mogu zajedno u EU! :twisted:
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Himnusz

Post od Bibliotekar »

Harangiramo li to možda ponovo protivu vrednota mirne i konstruktivne koegzistencije, Kosmata Sneguljice mila? Uzaludne su Ti te jalove natuknice, jerbo mi, koegzistentivno izmireni, ne patimo od te danas tako žalosno moderne eshatološke opsesije, dražejši. Kao što znaš, osnovni problem sa tzv. Modernim Čovečanstvom počiva u tome što apsolutna većina njegove populacije želi da obligatno dospe u Raj (i to kako ovaj zemaljski tako i onaj nebeski!). Jedini je problem, naravno, u tome što zapostavljaju primarnu činjenicu da Svevišnji uopšte nema nameru da tamo pripusti svakoga. :twisted:

Štovani g. Aleksey i moja malenkost tu smo pak istinu poodavno spoznali, pa se stoga ni ne trsimo da bezglavo hrlimo u te razne okljaštrene derivative Anonsiranoga Zemaljskoga Raja, poput te s Tvoje strane pomenute i zbrda-zdola skrpljene tvorevine, koja je upravo počela da se cepa po šavovima, a koju nam tako štedro preporučuješ. Uostalom, znamo da bismo čak i u slučaju da dospemo tamo nužno morali da se odreknemo brojnih srcu nam milih & dragih. 8-)

A ako svemu tome dodamo još i principijelno nerazrešivi problem faktičke mogućnosti opstanka slobodne volje u Raju, eto nama dodatnog razloga da ostanemo vazda ovde pokraj Tebe. Jer jedino uz Tebe mi možemo da smisleno odredimo sebe. :-*
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
aleksey
Globalni moderator
Postovi: 1008
Pridružio se: 08 Dec 2010, 15:28

Re: Himnusz

Post od aleksey »

...osnovni problem sa tzv. Modernim Čovečanstvom počiva u tome što apsolutna većina njegove populacije želi da obligatno dospe u Raj...
Pri čemu mnogi zaboravljaju da je osnovni preduslov za odlazak u Raj da si prethodno - mrtav. A Bibliju i meni se baš ne mre tako lako. ;)

Što se EU tiče - nema šanse. Idemo mi dikretno za AmeriGu. Jadan da je glorifikuje, drugi da je ruši.
EU će se sama urušiti, i bez našeg doprinosa. ::D
Don't cry because it is over, smile because it happened.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 11 gostiju