Druže Tito mi ti se kunemo

Korisnikov avatar
aleksey
Globalni moderator
Postovi: 1008
Pridružio se: 08 Dec 2010, 15:28

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od aleksey »

 
Vidiš li ti moj dragi Bibli da on tebe zajebava još od prvog posta!!??
Ko?
Brankica? :shock:

Nema šanse! Znam čo'eka. :)
Don't cry because it is over, smile because it happened.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »

Ne slušaj ih, Bibli! Hoće da unesu razdor u našim redovima! Seti se Lenjina! (glave će nam doći mangupi u našim redovima) :ymhug:
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Bibliotekar »

Ni brige, dragaj dušo moja. Mi se malčice bolje poznajemo. Meni je savršeno dobro znano kada Tvoje rečenice reflektuju potpuno objektivno postojeću unutrašnju moralnu upitanost, koja je ne samo savršeno legitimna, već koja je i suštinski veoma značajna za etičko vrednovanje ličnosti i istorije:
Dobro, hajde da preformulišem pitanje. Je li mesto pudlicama na proširenom sastanku aktiva CK SKJ sa društveno-političkim aktivom SR Srbije i SAP Kosova? Nije li to bahato, nadmeno, svemoćno, ponižavajuće, osiono? Degradirajuće za prisutne? Degradirajuće za CK SKJ?
Zato sam se, uostalom, toliko i trudio da iznađem primere i njima ukažem na potpuno relativistički karakter te savremene demokratske etičke mitomotorike kao osnovice utilitarne moralne asimetrije, koja se pak nalazi u osnovi nametnute rekonstrukcije post-jugoslovenskog društvenog pamćenja. I znaš šta je u svemu tome najinteresantnije? To što bez Jukija problem kontemporarnog etičkog relativizma zapravo ne bi mogao da bude adekvatno predočen.

Slika

Juki & Lindon B. Džonson – simpatični dekonstruktori opakog kontemporarnog etičkog relativizma

Ali eto – posrećilo se. ;)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
aleksey
Globalni moderator
Postovi: 1008
Pridružio se: 08 Dec 2010, 15:28

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od aleksey »

 
...simpatični dekonstruktori opakog kontemporarnog etičkog relativizma...
Jbt, kad ovo pročitam posle 22,00 - nema šanse da zaspim barem do 02,00... #:-s
Don't cry because it is over, smile because it happened.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Bibliotekar »

Oh, ta zbog tih potpuno benignih eksplanatornih reči Vi biste komotno mogli da spavate snom pravednika, dragi moj g. Aleksey. Nesanicu bi zapravo trebao da Vam indukuje pogled na sledeću mapu Novog Svetskog Moralnog Poretka, koja je – verovali ili ne! – nacrtana još oktobra 1941. (dva meseca pre Perl Harbora i sledstvenog ulaska SAD u II svetski rat, prim. prir.), štampana 1942, a objavljena te iste godine u Filadelfiji:

Slika

Zar nije uistinu zadivljujuće kako je kartograf, g. Moris Gomberg, precizno iscrtao granice tzv. Moralno Stabilne Evrope? A sve sa plemenitim ciljem, koji je bio namenjen prosvetljenju svakog mislećeg Amerikanca:

Slika

Ja pak Vašoj pažnji naročito preporučujem legendu uz kartu:

Slika

Ako ste se već rasanili, barem da si korisno proširite vidike. :twisted:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »





Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »

Skandalozno: Tito imao grupnjak sa slovenačkim balerinama?!

Malo ko danas zna da bi roman Stjepana Đurekovića “Ja, Josip Broz Tito” danas mogao da dobije predikat XXX, odnosno, biti ocenjen kao pornografska roba.
Skandalozno: Tito imao grupnjak sa slovenačkim balerinama?!
Josip Broz Tito u romanu je prikazan kao neobuzdani ljubavnik kojem ništa nije teško ni sveto ako treba da dođe do nove žene. Iako roman počinje 1948. (kad je Tito već pedesetogodišnjak), a radnja traje sve do njegove smrti , Tito je prikazan kao neka vrsta porno zvezde koja usput ima i političku moć, a na oba plana ga vodi gigantski libido. Đureković u romanu neupućene čitatelje uvodi vrlo pažljivo u likove i radnje koje bi im mogle biti nepoznate.

Piše i o grupnom seksu sa slovenačkim balerinama

Knjiga Titove saradnike prikazuje kao razuzdane seksualne rekordere, dok Edvarda Kardelja prikazuje kao aseksualnog knjiškog moljca.
Najneverovatnija epizoda romana je grupni seks sa slovenačkim balerinama. Đureković je ovako opisuje:
- Kad su se Tito i Ranković predveče vratili iz šetnje parkom, zatekli su kako se Ranković i Đilas zabavljaju sa celim krdom devojaka. Tito na brzinu oceni da ih ima oko četrnaestak. Bila je to baletna trupa iz Ljubljane koju su malo pre dopremili Rankovićevi ljudi specijalnim autobusom.Nakon plesa, Tito počinje da zamišlja kakva bi koja bila u krevetu."Ova prva je po meni najbolja pi*ka u celoj trupi", reče Ranković, kao da je pogađao njegove misli. Bila je to Suzana. Na to Tito ništa ne odgovori... Njih osam je normalno zaplesalo, ali uskoro počeše da skidaju komad po komad odeće. Najzad ostadoše sve gole i nastaviše tako da plešu. "Posle ovoga, drugovi, sledi grupni seks", reče Ranković šapatom...

Tito i Ranković savladali višestruko brojnije protivnice

Na taj predlog, piše dalje u knjizi, Edvard Kardelj se pokupio iz sobe pod izgovorom da mu je baš ostala neka knjiga da pročita, što je u dvorani izazvalo smeh. Nakon Kardeljevog povlačenja sa prve crte revolucije – ovoga puta seksualne – Tito i Ranković upustili su se, tvrdi Đureković, u okršaj s višestruko brojnijim protivnicama, ali su ih, kao i osam ratnih ofanziva, ipak savladali.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »

Tito planirao da pobegne u Švajcarsku

Josip Broz Tito je razmišljao i o bekstvu iz zemlje u vreme najvećeg pritiska Sovjetskog Saveza na Jugoslaviju 1948. godine, pokazuju najnovija istraživanja.

Jugoslavija je mogla da ostane bez predsednika posle rezolucije Informbiroa i sukoba sa Sovjetskim Savezom. Josip Broz Tito je razmišljao čak i da napusti Jugoslaviju ukoliko je Sovjetski Savez napadne ili okupira posle rezolucije Informbiroa.

- Britanski obaveštajci poslali su sa terena u centralu svoje tajne službe podatak da je za vreme najžešće krize i sukoba između KPJ i KP SSSR-a i njegovih satelita „Tito kontaktirao vlasti Švajcarske u nameri da sazna da li postoji mogućnost da dobije azil u toj zemlji“ - navodi Goran Nikolić, autor knjige „Tajne službe Velike Britanije” koja će biti predstavljena javnosti u februaru.
Nikolić navodi da je Rezolucija Informbiroa i sukob sa Staljinovim Sovjetskim Savezom doveo do otopljavanja odnosa između Jugoslavije i zapadnih saveznika.
Da je informacija o Titovom zahtevu za azil pouzdana, svedoči i podatak da su britanske tajne službe bile veoma aktivne u Jugoslaviji četrdesetih i pedesetih godina. Agenti koji su poslati u Jugoslaviju da zavrbuju stalne izvore informacija iz Jugoslavije saznali su i podatak o Titovom interesovanju za azil u Švajcarskoj.

- U zvaničnoj istoriji britanske tajne službe, autor Džefri Kit navodi da se iz dokumenata pohranjenih u arhivama MI6 može videti da je za razliku od predratne Jugoslavije tajna služba četrdesetih i pedesetih godina XX veka imala veoma malo uspeha u regrutovanju agenata. Kao najveći uspeh navodi se prikupljanje veoma detaljnih informacija o civilnim i vojnim naftnim instalacijama, kao i skladištima naftnih derivata, od strane agenta koji je u Jugoslaviju dolazio „poslovno“ tokom 1947. godine.

Međutim, kada je ovaj agent pokušao da vrbuje saradnike kako bi osigurao stalni dotok obaveštajnih podataka, doživeo je neuspeh. Tada je sa terena stigla i informacija o Titovim kontaktima sa Švajcarskom - navodi Nikolić.
Inače, britanski obaveštajci imali su veoma bitnu ulogu u jugoslovenskim događajima pred rat, tokom njega, ali i kasnije.

Pored poznate činjenice da su se saveznici opredelili za Tita i napustili saradnju sa Dražom zbog izveštaja britanskih agenata koji su bili u misijama u dva jugoslovenska ratna pokreta, Nikolić u knjizi navodi da je britanska služba imala ključnu ulogu u puču organizovanom 27. marta.

Za organizovanje puča bio je zadužen obaveštajni oficir SOE Džordž Tejlor, koji je u Beograd stigao po ličnom naređenju Vinstona Čerčila.

- U zvaničnoj istoriji britanske tajne službe navodi se „da je puč bio ogroman uspeh britanske propagande, iako je nažalost kratko trajao i ubrzao nemačku invaziju na Jugoslaviju i Grčku“ - kaže Nikolić. On u svojoj knjizi navodi da su Britanci upozorili Jugoslaviju na napad 6. aprila 1941. koji će Nemačka izvesti.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Bibliotekar »

U neka davna i – čini se – intelektualno mnogo odgovornija vremena, istorijske činjenice bile su utemeljene na dokaznoj snazi originalnih dokumenata. No u ovo tzv. moderno doba dokumenti su, izgleda, definitivno izgubili mesto Zavetnog kovčega u hramu Istorijskih dokaza. Diktum jeftine utržbe umobolnih senzacija učinio je prezentovanje dokumentovanih činjenica skupom razonodom. Utrapljivanje totalno nelogičnih konkluzija za istorijske fakte postalo je, očito, daleko isplativije. Zahteva, naime, neuporedivo manje fizičkih i intelektualnih napora... :roll:

Jedino se takvim pristupom može objasniti ordinarna logička nebuloza sadržana u krucijalnoj kvazi-istoriografskoj tvrdnji koju nam je preneo moj uvaženi prethodnik, a koja glasi:
Britanski obaveštajci poslali su sa terena u centralu svoje tajne službe podatak da je za vreme najžešće krize i sukoba između KPJ i KP SSSR-a i njegovih satelita „Tito kontaktirao vlasti Švajcarske u nameri da sazna da li postoji mogućnost da dobije azil u toj zemlji“.

Da je informacija o Titovom zahtevu za azil pouzdana, svedoči i podatak da su britanske tajne službe bile veoma aktivne u Jugoslaviji četrdesetih i pedesetih godina.
Logike radi, treba ponajpre reći da pouzdanost ma koje informacije ni najmanje ne zavisi od nivoa aktivnosti subjekata koji informacije prikupljaju. Ona zavisi od tačnosti ili netačnosti same informacije.

Sa istoriografskog stanovišta pak bilo bi veoma lepo kada bismo mogli da vidimo faksimil originalnog britanskog dokumenta koji bi potkrepio navedenu senzacionalističku tvrdnju.

No bojim se da bi prezentacija istog ujedno bila i veoma rizična po renome „sakupljača informacija”, pošto bi se ispostavilo da isti blagog pojma nemaju o tome da dezertiranje nikada nije bilo niti trenutno može da bude legialni i legitimni osnov za dobijanje azila u Švajcarskoj, budući da čl. III st. 3 Zakona o azilu Švajcarske Konfederacije utvrđuje da:
„Keine Flüchtlinge sind Personen, die einzig wegen Wehrdienstverweigerung oder Desertion ernsthaften Nachteilen ausgesetzt sind oder begründete Furcht haben, solchen Nachteilen ausgesetzt zu werden.”
U prevodu: „Nisu Izbeglice (kojima se daje azil, prim. prev.) osobe koje su jedino zbog napuštanja vojne službe ili dezertiranja izložene ozbiljnom Uštrbu, ili koje poseduju osnovanu sumnju da će takvom ozbiljnom Uštrbu biti izložene.”

Slika

Švajcarski zakon je neumoljiv - Dezerteri ne mogu da dobiju azil u Švajcarskoj!

Ispostavilo bi se da su vajni britanski agenti totalne obaveštajne analfabete, koje blagog pojma nemaju da bi jugoslovenska ambasada u Švajcarskoj (štaviše, to bi mogao čak i običan konzulat!) bez ikakvih potencijalno kompromitantnih konsultacija sa švajcarskim vlastima mogla da informiše vrhovnog komandanta oružanih snaga Jugoslavije o faktičkim potencijalima za njegovo sticanje azila u Švajcarskoj. :!:

Na stranu to što bi kao nekakvi vajni agenti te šeprtlje zapravo trebale da znaju da bi drug Tito kao maršal Jugoslavije i Vrhovni komandant oružanih snaga DFJ samim činom uzimanja azila u Švajcarskoj počinio tešku povredu Zakona o vojnim krivičnim delima DFJ od 1. XII 1948, koji u čl. 29 inkriminiše dezerterstvo kao kažnjivo krivično delo, te kao kvalifikovani slučaj tog krivičnog dela propisuje čin bekstva u inostranstvo.

Eventualno dezerterstvo druga Tita bi se u miru kažnjavalo kaznom do 8 godina strogog zatvora, a u ratu sa najmanje 3 godine strogog zatvora ili smrtnom kaznom.

Zar su ti maloumnici stvarno verovali da bi ma koji Vrhovni komandant na ovoj planeti ikada rizikovao takvu blamažu? Ukoliko jesu, bolje bi bilo da su umesto bavljenja obaveštajnim radom otišli da okopavaju krompir u Kornvolu... Ujedinjeno Kraljevstvo imalo bi tada neuporedivo veće koristi od njih. :roll:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »

A možda nije naveo razlog za traženje azila, dezertiranje? Možda je rekao: "Spašavajte drugovi Švicarci, 'oće Staljin da mi sadžga!" Dezertiranje, niko ne pomenu.

A možda se ne traži azil preko ambasade? Možda ga bilo sramota. Bio je nadasve skroman i stidljiv.

A možda se nije bojao da će ga neko osuditi na zatvor ili, božemetisačuvaj, na smrtnu kanznu?

A možda rizik za blamažu i leži u prvoj, pretpostavljenoj, Tiletovoj rečenici: "Spašavajte drugovi Švicarci, 'oće Staljin da mi sadžga!"?

:ymhug:
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Bibliotekar »

Ah, evo nama i Vremešnoga Pionira sa njegovim mladalačkim nedoumicama. Red je stoga da mu stvari pojasnimo! :D

Elem...
A možda nije naveo razlog za traženje azila, dezertiranje?
On lično ni ne mora da ga navodi. Švajcarske vlasti bi same tražile dokumente koji potvrđuju da je osoba-azilant odslužila vojni rok u svojoj zemlji, kao i to da se ona više ne nalazi u aktivnoj rezervi oružanih snaga domicilne joj zemlje. :ymhug:
A možda se ne traži azil preko ambasade? Možda ga bilo sramota. Bio je nadasve skroman i stidljiv.
Azil ni ne mora da se traži preko ambasade. Poenta je u tome što s Tvoje strane preneta izvorna vest kaže da je drug Tito „ kontaktirao vlasti Švajcarske u nameri da sazna da li postoji mogućnost da dobije azil u toj zemlji.” Na osnovu iznetog, možda je kontaktirao i samu Vladu Švajcarske Konfederacije, ili njenog Ministra inostranih poslova lično & personalno. Samim činom kontakta on bi se izblamirao vo vremja, a što ni jedna racionalna osoba (što je drug Tito bio!) ne bi mogla sebi da dopusti.
A možda se nije bojao da će ga neko osuditi na zatvor ili, božemetisačuvaj, na smrtnu kaznu?
Pitanje postojanja ili nepostojanja njegovog straha je potpuno irelevantno – samim činom bekstva u Švajcarsku on bi po slovu domicilnog zakona postao dezerter. Štaviše - samo procesuiranje njegovo moglo bi biti izvršeno i u njegovom odsustvu, dakle bez obligatnog postojanja njegove lične bojazni. :ymhug:
A možda rizik za blamažu i leži u prvoj, pretpostavljenoj, Tiletovoj rečenici: "Spašavajte drugovi Švicarci, 'oće Staljin da mi sadžga!"?
A da li je to drug Tito uopšte izgovorio i ako jeste gde je i kada je to učinio? Ima li neki materijalni dokaz o svemu tome, ili Tebi treba da verujemo na reč, Druže Kolumnisto. :-*
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »

Od Tita bi tražili
da je osoba-azilant odslužila vojni rok u svojoj zemlji, kao i to da se ona više ne nalazi u aktivnoj rezervi oružanih snaga domicilne joj zemlje
? =)) =)) =))

Bule, ja tebe naprosto obožavam! Samo ti znaš da mi ovako ulepšaš dan! ::x
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Bibliotekar »

Milo mi je, Pionirska Tratinčice naša. :-*

I ne, ne bi tražili od druga Tita lično - tražili bi od zemlje u kojoj je drug Tito imao status Vrhovnog komandanta u rangu aktivnog maršala. :ymhug:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
aleksey
Globalni moderator
Postovi: 1008
Pridružio se: 08 Dec 2010, 15:28

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od aleksey »

 
=)) =)) =))

I ti zaista misliš da bi našem dragom drugu Tiiiiti bio problem nabaviti takav papir? :shock:
Ili da u tvojoj Švajciji važe ista pravila za, na primer, paorskog fiškala i Predsednika države? :shock:

Stvarno si mi odagnao svo turobno raspoloženje, i to u trenu..

=)) =)) =))
Don't cry because it is over, smile because it happened.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »

U Švajcarskoj je sve tako, druže Stari (mislim Aco). Ni po babu, ni po stričevima, k'o u komunizmu. Samo ne pitaju za lovu i zlato odakle je, ostalo sve... ;)
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Bibliotekar »

Bio bi problem, i to poveliki, dragi moj g. Aleksey! Znate, ponosita Švicarska je svojevremeno INTERNIRALA (u logore!) više od 100.000 vojnika koji su nakon pada Poljske i Francuske na početku Drugog svetskog rata potražili azil u toj pitoresknoj alpskoj zemlji. Znate, nisu imali papire.

Bez adekvatnih papira kod Švajcaraca jednostavno ne može da se dobije azil! Čak i da je sam Gestapo bio za petama drugu Titu, on bez odgovarajućih papira Švajcarski azil dobio ne bi! Kao što, uostalom, to nisu dobili ni mnogi drugi...

Slika

Francuske izbeglice čekaju na aprobaciju i verifikaciju njihovih isprava na švajcarskoj granici 1940. prilikom bekstva ispred nadirućeg Vermahta

Slika

Internirani poljski vojnici u koncentracionom logoru Hutvil (kanton Vod, Švajcarska)

Lišeni statusa azilanata usled nepostojanja pisanih dokaza o nepostojanju dezerterstva, poljski vojnici bili su u detenciji kao internirci, te su - u skladu sa odredbama međunarodnog prava! - imali i radnu obavezu!

Slika

Internirani poljski vojnici angažovani na iskopu uglja u Švajcarskoj

Do kraja Drugog svetskog rata samo su internirani poljski vojnici u Švajcarskoj tokom izvršenja svoje radne obaveze izgradili 300 km novih puteva, opravili i unapredili 190 km već postojećih puteva, sagradili 65 mostova, opravili i renovirali daljih 30 mostova, iskopali 70.000 tona gvozdene rude, 7.000 tona antracita, 10.000 tona treseta, 7.000 tona kamena, iskrčili 800 ha šume, pošumili 600 ha, te podigli 500 km telefonskih linija! :!:

Dnevno su za svoj rad bili i plaćeni u iznosu od 1.50 CHF, ali su plaćali sopstvene troškove smeštaja i ishrane u logoru.

Nije, dragi moj g. Aleksey, Švajcarska tamo neka banana-republika... :twisted:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Upravnik »

Baš mi te je žao Bibli. :cry: Ti se ubi da dokažeš neke stvari, a ova dva mapetovca se zajebavaju. :(
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
aleksey
Globalni moderator
Postovi: 1008
Pridružio se: 08 Dec 2010, 15:28

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od aleksey »

 
...ponosita Švicarska je svojevremeno INTERNIRALA (u logore!) više od 100.000 vojnika...
Koliko je, među njima, bilo maršala, Vrhovnih komandanata i, naravno, predsednika država?
Don't cry because it is over, smile because it happened.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od Bibliotekar »

Jedan. General sa tri zvezdice (rang maršala ne postoji!) Bronisław Prugar-Ketling.

Slika

:twisted:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Druže Tito mi ti se kunemo

Post od branko »

TITO ČUVAO ZLIKOVCA: Ozna i Mosad su uvek znali gde je Pavelić, ali Broz nije ništa preduzeo!

Ustaškom poglavniku, čiji je beg plaćen otetim srpskim i jevrejskim blagom, nije suđeno ni u odsustvu. Ozna je u svakom trenutku znala gde se Pavelić, ali se ništa nije preduzimalo poručuje istoričar, prof. dr Veljko Đurić

Katolički sveštenik Krunoslav Draganović bio je ključna ličnost „pacovskih kanala“ za evakuisanje ustaša i nacista u Južnu Ameriku. Zbog basnoslovne zarade na tom poslu od hrvatske emigracije dobio je nadimak Zlatni Pop. On je rukovodio Papskim hrvatskim zavodom Svetog Jeronima, vatikanskom eksteritorijom u koju nisu imali pristup lovci na naciste. Tu je, po svedočenjima aganata američkog kontraobaveštajnog korpusa, čuvan i ustaški poglavnik Ante Pavelić, koji ne samo što do smrti nije izručen Jugoslaviji, već mu nikada nije suđeno, pišu Večernje novosti.

- Iako je rukovodio genocidom nad srpskim i jevrejskim narodom u NDH, nesumnjivom zločincu Anti Paveliću jugoslovenski sudovi nikada nisu sudili čak ni u odsustvu. Ozna je u svakom trenutku znala gde se Pavelić nalazio u Austriji, o čemu i danas postoje izveštaji naših vojnih izaslanika, ali se ništa nije preduzimalo. Direktivu Ozni da ne dira Pavelića mogao je da da samo najviši vrh FNRJ, a zna se da se za sve tada pitao - Tito. On je jedini mogao da otkaže i kasnije planove o otmici Pavelića iz Argentine - ukazuje istoričar, prof. dr Veljko Đurić.

Pavelić je postao nedodirljiv kad se našao u Zavodu Svetog Jeronima, gde se nalazio štab „pacovskih kanala“, štamparija lažnih dokumenata i sigurna kuća za najtraženije zločince dok su čekali da pomoću vatikanske ustanove „Asistenca pontifika“ odu u Argentinu. Ustaški poglavnik je iz Austrije u Rim došao preobučen u fratra sredinom 1946. godine, a sa njim je, po svedočenju američkog agenta Vilijama Gauena, u Rim stiglo i deset kamiona punih dragocenosti. Njihova dalja sudbina nije poznata, a Draganović je Pavelića premestio u vatikansku vilu u Kastel Gandolfu, kraj papskog letnjikovca, odakle rukovode organizovanjem „križara“, fanatičnih ustaša koji treba da se vrate u Hrvatsku i podignu ustanak.

Komandant operacije bio je Božidar Kavran, koji je prilikom bega 1945. u samostan u Volsfbergu sklonio 500 kilograma zlata opljačkanog od Srba i Jevreja. To blago kasnije je nestalo i uzrokovalo razdor među ustašama, koji su sumnjičili Draganovića i Pavelića za krađu. U nedavno otkrivenoj autobiografiji Draganović tvrdi da je iz Volfsberga uzeo samo 40 kilograma zlata da ih „spase od Britanaca i gramzivih Hrvata“.

U vreme Krcuna i Ćeće Stefanovića postojao je plan da ga Mosad kidnapuje

U Arhivu Jugoslavije ostao je i izveštaj iz 1946. da je u rudniku soli u austrijskom Bad Auzeu pronađeno 18 sanduka s vrednim predmetima, među kojima i četiri kovčega sa srebrnim posuđem i kristalom. Većinu dragocenosti u Argentinu je, kako se sumnja, odneo Pavelić, uz pomoć Draganovića.
- Jugoslovenska služba je, preko Izraelaca, uvek znala gde je Pavelić. U vreme Krcuna i Ćeće Stefanovića postojao je plan da ga Mosad kidnapuje i da nam ga kasnije preda. Njih je interesovalo zlato i „pacovski kanali“, a nas da napravimo suđenje Paveliću, da bismo napravili ravnotežu sa suđenjem Mihailoviću. To se nije ostvarilo jer su se oko Pavelića pravile kombinacije i ovde i u inostranstvu. On je kontrolisao ustašku blagajnu koja je bila mnogima zanimljiva - kaže Boža Spasić, bivši visoki funkcioner jugoslovenske Službe državne bezbednosti.

Da je postojao plan otmice Pavelića pričao je i visoki oficir Ozne i Udbe Slobodan Krstić Uča, čuvenoi „lovac na Dražu Mihailovića“. Pred smrt on je otkrio kako je 1952. stopirana akcija otmice Pavelića u Argentini, kojom je trebao lično da rukovodi. Dvojica otmičara i jedan argentinski oficir bili su spremni da za 500.000 dolara otmu Pavelića i hidroavionom ga prebace na jugoslovenski teretni brod na pučini. Međutim, akcija je otkazana.

- Ja sam poslat na mesto generalnog konzula u Grac, a operacija hvatanja Ante Pavelića je, navodno, prekinuta zbog velikih troškova, a mogla je da se izvede - priznao je Uča.
Ustaški poglavnik je u Argentini postao savetnik za bezbednost predsednika države generala Huana Perona. Pavelić je formirao jedinice ustaških emigranata koji su terorisali Peronove političke protivnike. Kad je 1955. Peron zbačen s vlasti, sve se promenilo. Novine su počele da pišu o zločinima hrvatskih odreda smrti u Argentini, ali i o genocidu koji je Pavelićev režim počinio nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH. Na Pavelića je pritisak vršila i ustaška emigracija, optužujući ga za krađu zlata.

Lažni atentat u Argentini

Jugoslovenske vlasti su ponovo tražile njegovo izručenje, ali nada da će zločinca stići pravda izjalovila se posle atentata 9. aprila 1957. godine. Anonimni revolveraš upucao je Pavelića nedaleko od njegove luksuzne vile u hrvatskom predgrađu Buenos Ajresa, a kasnije se spekulisalo da je umro od zadobijenih rana.

- Bezbroj puta su me pitali ko je ubio Pavelića. Odgovor je - smrt, dve godine posle atentata. Ustaške novine odmah su izvestile da su rane lake, ako je uopšte ranjen. Kako objasniti da je Pavelić, navodno s metkom u vratu, odmah posle atentata održao konferenciju za štampu i optužio jugoslovensku ambasadu da je poslala ubice. Već sledećeg dana je nestao. Sklonio se u franjevački samostan u Frankovoj Španiji, gde je bio nedodirljiv. Atentat na Pavelića bio je obmana da bi čuvar tajni ustaške riznice i „pacovskih kanala“ bio sklonjen na bezbednije mesto - tvrdi Spasić.

On sumnja u priču Blagoja Jovovića, koji se 1999. pojavio na Ostrogu i predstavio kao nekadašnji partizan, a zatim četnik Bjelopavlićke brigade. On se ispovedio mitropolitu Amfilohiju i novinarima kao organizator i izvršilac atentata na Pavelića. S druge strane, emigrant Vladimir Ivanišević potvrđuje da je Blagoje pucao, a kao organizatora atentata imenuje nekadašnjeg komandanta četničke Bjelopavlićke brigade Jakova Jovovića. Ovaj kraljevski oficir bio je član Simovićevog pučističkog kruga koji je 27. marta izveo državni udar u Beogradu i pred mikrofonima Radio Beograda pročitao zaverenički proglas, glumeći mladog kralja Petra Drugog.- Ako je Jakov Jovović bio saradnik Simovića, onda je sigurno radio za Engleze. Engleske službe su spasavale Pavelića i iz Austrije i iz Italije, pa zašto ne i iz Buenos Ajresa. Čudna je ta grupa crnogorskih četnika koji 1944. samostalno dolaze u Italiju, a zatim, zajedno s ustašama, odlaze u Argentinu. To nisu mogli da izvedu bez pomoći popa Draganovića, koji je bio saradnik britanske službe - kaže Spasić.

Amerikanci hteli da hapse Pavelića u Italiji

Američki kontraobaveštajni korpus pripremao se 1948. godine da uhapsi Pavelića u Italiji, a dokumenti Stejt departmenta navode da su britanske tajne službe obavestile Draganovića o toj akciji. Zlatni Pop se odmah ukrcao na brod za Argentinu s peruanskim fratrom Pablom Aranhosom, što je bio Pavelićev novi identitet. Argentinski dosijei otkrivaju da je poglavnik u fratarskom prtljagu nosio 200 kilograma zlata, a izveštaji agenata CIA 250 kilograma zlata i 1.100 dijamanata, opljačkanih od Srba i Jevreja u NDH. Zbog jevrejskog blaga i tajnih „pacovskih kanala“ Pavelića su sve vreme pratili obaveštajci Mosada.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 11 gostiju