Vlasotinački rečnik
Portal Poreklo prenosi rečnik narodnog govora i reči iz Vlasotinačkog kraja, Gornjeg Povlasinja, koje je prikupio lokalni etnolog Miroslav Mladenović
Reči na slovo A
aa.. - da
aben - kvaran. sikvaren(abi ga-isjžkvari ga)
aber - poruka
abre - uzrečica(abre ja ti reko),povika po stoku na ispašu u planini
av - lajanje psa
avtabus - autobus
adet - običaj
aeoroplan (aroplan) – avion
akmač - imitacija džepa kod krojenja
ajat - nezagrađena terasa
ajd, ajd.. - povika po stoku za vuču prilikom oranja plugom,
ajduk-raste kao biljka(vrsta tikve) okruglog šupljastog oblika sa dugačkom drškom, koja se probuši sa obe strane, izvade semenke i njime toči pomoću usta „uvlačenjem“ rakija iz bureta
ala - gad, rđa
alal vera - pohvala za dobro uradjeni posao
alamunja - oluja, brz u poslu
aladža - vrsta platna od koga se pravi anterija dobrog kvaliteta
aladžina anterija - anterija boljeg kvaliteta (ženska nošnja u vidu kaputa)
alega miško - uzrečica nekog unutrašnjeg ličnog zadovoljstva
alen - crven
ali se - izmotava se, pravi se važan
alka - okrugla gvozdena naprava kojom se vezuje gvozdeni lanac za zaprežna kola
alosuje - potsmeva se, nabija cenu pri pogodbu
alosija - veličina nečega
aljav - gadan, šašav, brljiv
aljavi se - izmotava se, krevelji se, šašavi se
andžar - veliki nož (bez skalpanja)
andžik - torbica od kozinu u kojoj ovčar nosi hranu(najčešće sir i hleba)
anterija - ženska nošnja, napravljena od platna i pamuka iznutra i sa rukavima se nosi kao kaput
ambar - četvrtasti veliki drveni sanduk sa pregradama (pregrade se zovu Presak)u kome se držalo žito(raž, ovas, pšenica)
ami - uzrečica za čuđenje
amrel - kišobran
ape - ujeda, grize
apotine - rane od ugriza, od ujeda
aram, aram da ti je - neka ti je na čast,
arambaša - harambaša
aramlija - neradnik
aramlika - neradnica
argat - radnik u polje
arlija - sreća
ardov - bure za rakiju
astal - sto za ručavanje
akal, akal ič nemaš u glavu - nemaš pamet, bez pamet si, šuplja ti glava
arnavutin - albanac(šiptar)
arno - dobro(ala mi je arno)
armonika - harmonika
arči - troši
artija - hartija
au - znak čuđenja za neku učinjenu grešku
Reči na slovo B
Bagatela - badava, nešto nema vrednosti, džabe, pojeftino
bagatelisati - potcenjivati, skidati cenu
baglama(vrata na baglame i rezom) - drvena vrata koja umesto šarke imaju gvozdene klinove, koji se nabijaju u direk(drveni) i ko njega se okreću, a umesto brave imaju rezu(gvozdena ručka s kojom se zatvaraju vrata), da bi se spolja mogla katancem zatvoriti, a gvozden klin se zove baglama.
b’z - zova, od koje su se pravile cevke za motanje pređe za tkanje na razboju
bađava - badava, ispod cenu
bađavdžija - danguba, neradnik, ništa ne radi
bair - mesto oko kuće za ispašu stoke
balanta - ambulanta
baljezga - lupeta, svašta priča, priča gluposti
bajanje - vračanje
bandoglav - nerazuman u ponašanju
banzov - čovek sa lošim ponašanjem u društvu
banica - gužvara sa sirom, ručno razvučene i umotane kore sa sirom, pita, gibanica
banjanje - kupanje
batisalo se - pokvarilo se
banket - zdenuta sirova cigla spremana za pećenje slamom ili na drva na nekoj poljani
backa - bode
backo - ovan
bačevina - mesto gde se ovce čuvaju, muzu i dobija se sir
bačka se - brčka se po vodi(naročito svinje u bari)
bačur - drvena posuda(sa drškom ili bez nje sa strane) za rakiju, četvrtastog oblika, s jedne strane otvorena ili ima samo manju rupu
bačva - velika drvena posuda za sakupljanje čljiva(ili grožđa-koje se mulja) koje posle stasavanja(prevru) se od njih peče rakija ili se dobija vino(napravljena ručno kod pintera)’
bardak - žuti ili zeleni kondir(napravljen od gline) za grejanu rakiju
barjak - zastava, znamenje nacionalno
barjakoš - rogata divlja koza
basa se - udara se(udara se u grudi), pokazuje svoju jačinu
basamci - stpenice na kuću
batlija - srecnik
baši - taji, prikriva (samo u razgovoru)
basales - provod(cesto uz pice i prasetinu na dobar rucak)
bašta - otac, tatko, gradina sa povrćem, mala parcela zasađena povrćem
bega - beži
beganje - bežanje
begendija - onaj ko ima ukusa, navodadžija za ženidbu
begendiše - dopada se, odabir devojke ili momka prema lepoti
bezder - čudo (će se najdeš ti u bezder)
bezdušan - bezosećajan čovek
bezveze - nije u skaldu sa istinom
bekrija - veseljak, onaj ko je malo viđe popio alkohola
bela rada - narodno kolo, nazivbeli biljke belog cveta
beleg - vuneno vlakno od odelo kod vračanja(bajanja) vračarice
belege - oznake na telo čoveka
belča - beo vo
belčug – alka (stavlja se na svinje da nerijaju(kopu zemlju)
belouska - vrsta zmije, cesti nadimak ovce
beljavan - ljut, opasan, opak, prek
beljaj - nevolja
belutrak - beli kamen-koji se stavlja u kacu za kupus, a i za „kresanje“ ognjilom sa trudom da bi se dobila vatra i zapalilo duvan
beloška - nazive bele koze ili ovce
belouška - barska ili vodena zmija neotrovnica, živi u barama i oko staja na selo.
bejagi - valjada (potvrda istine u govoru)
benjavi - prljavi
bembelija - naziv za čoveka koji uživa u životu, raskošan život u izobilju
bestraga - reč ljutnje, srdžbe
besulja - besna žena, krava svinja itd(figurativnini naziv za odredjeni oblik ponasanja)
bečelak - vezano belo platno(tkanina), kojom se umotuje pogača, banica i poklon koji se nosi na svadbama(u gostima)
bučkija - testera
bugarka - narodno kolo
buza - vodeni napitak, pravi se od čaravčnog(projnog belog kukuručnog)brašna-zabrka se, potkiseli i pije kao napitak u vreme letnjih žega u planini
bure - drvena posuda za držanje rakije(napravljena ručno kod pintera)
buka - okruglo šuplje drvo koje služi kao cev kroz koga teče voda za pokretanje vodeničnog točka u vodenici potočari
buka - bukva drvo
buknul - buknuo (kod plamena vatre)
buklija - drvena četvrtasto okrugla posuda u obliku pljosnate flaše od drveta(čuturica= za rakiju
bulka (turčin)-crveni divlji mak, bulesta krava, ispulkano zrno kukuruza na vatri
buljan - pogrdan naziv za muškarca sa razokavim pogledom, čovek sa velikom glavom i očima kao buljina(sova)
bulji - nešto istražuje, gleda okolo da nešto vidi, razgleđuje
biber crep - mali crep za pokrivanje kuća, koji se pravi ručno
bil - bio
bičkija - mala testera za ručno sečenje drva, služi i kao pinterski alat
bicman - neradnik
bilmez - baksuz, neradnik
birov - grlati čovek, sa jakim glasom, koji je u vreme turaka od brda na brdo saopštavao naglas vikanjem naredbe seoskog kmeta u selo, pa ima i familija birovci
bisage (disage) – u obliku torbe sa dve strane sa premetačem, a u njoj se stavi žito na ramenu i pomoću njih se ručno seje njiva-pravi se od kozine, a koristi i za nošenje tereta na konju
bitanga - pogrdna reč za loše ponašanje čoveka
b’k’r - bakar
blago - slatko
blagota - mrs
blažan - mrsan
blaji - blajanje ovaca,pogrni naziv za onog koji negde zamišljeno gleda u stranu
blesina(blazina) – zamlata, budala. na ništa nereaguje
blesav - nerazuman čovek
bljuje - povraća
bojelek - anterija(ženska nošnja) bez rukava, dugački kaput nosi se ispod vutare(suknje)
bogatlak - bogatstvo
bok’l (bokal) – staklena ili keramička posuda za vodu ili vino
bockav - trnovit
borovinjka - borovnica buljka
bradva - pinterski alat(sekirica)
branište - branik bukove ili hrastove šume
brzak - onaj koji mnogo žuri u poslu ili u govoru ili u hodanju, brzi pad vode u potoku
braca - bliski rođak po muškoj liniji
brana - današnja drljača za usitnjavanje zemlje i pokrivanja zrnevlja posle oranja i sejanja zita sa ralicom(plugom) konjskom ili goveđom zapregom(s njom se vlači, a ispletena je od pruća pa se zove i napar)
brevenici (čakšire) – pantalone
breg - brežuljak
brzi - juri
brgo - brzo
britva - ovčarski nož sa koricom i sa kanapom da se veže za pojas
brič (dus) - brijač za brijanje muškarca, vrsta muških pantalona na „brič-dus“(šumadinske)
brka - dira, čovek sa brkovima
brknul - dodirnuo
brljav - brljiv
brljica(brnja) - stavljanje belčuga (žice) na njušku svinji da ne rije zemlju u avliji, belčug(žica) stavljena na njušku svinji
brlog - mulj
brstina - u proleće mlade nerazvijene grane bukovine sa popoljcima
brstenje - prolećno jedenje mlade bukovine od strane koza i goveda
brnči - zuji
brobinjak - mrav
brobinjalo - mravinjak
bualjka - daska za belenje platna
bua - buva, odara drvenom napravom (bualjkom) kada se pere i beli platno na potok
bualjka - drvena naprava za buanje(udaranje) platna od konoplja u vodi kada se beli ili pere rublje
bubče - mala špenadla
bubčetija - male iglice za krpljenje ručno ili za vezenje stonjaka ili košulje
bukari se - parenje svinje sa veprom
bućkuriš - loše napravljeno jelo
bunjište - đubrište
bučka - naprava za mučenje mleka(pomoću bucala se bučka mleko i dobija maslo-maslac)
bucalo - drvena sprava s kojom se bučka mleko u bučki
buričaku se volovi -v olovi se bodu rogovima(isprobavaju svoju snagu)
bus - deo zemlje sa korenom trave
Reči na slovo V
vandžiral-bes, gnev, bolest ludila
varen –kuvan
vađenje vra-skidanje slame vilama prilikom vrše stokom na gumno
varoš-grad
v’zdan-vazdan
vra-poređano ožeto žito u snopovima za vršu konjima ili govedama na gumno(oko jednog nabijenog kolca(stožer-stože) i konopca se okretanjem goveda ili konja u jaram vrše žito na gumno)
vruć-topao
vrčva-zemljana(gilena) posuda u obliku grneta, sa drškom u koju se stavlja mast, sir, čvarci i žito
varka-štedi, zaštićuje
vajda-korist
varen-kuvan
vašljiv- koji ima vaške
vedro(vedrica)-kofa(drvena posuda), drvena posuda sa drškom napravljena od dugi kod
pintera i u njoj se muzu ovce
vejanje žita-čišćenje žita od pleve na vetru, posle vrše na gumno, a baca se drevnom lopatom
velija-komad(grudva) sira koja se seče na komade pri ručnom dobijanju sira
vermane-kratko kapuče (mintan) ili lužnički z’ban
vermanče-kaput sa gajtanima
verige-verski praznik, gvozdeni lanac koji se stavlja na ognjište na odžak, da bi se na njih nakačio kotao i varilo mleko i grejala voda
veršula-najviđeniji čovek u selo
vedžba-vežba
veška se- penje se n visoko drvo
videlo-svetlo (upali videlo)
vije-plače, kuka
vika se-kaže se,
vika-zove
viknul-zvao je
vinjaga-gomila pavita u žumi ili vinove loze uz kuću
vironga-zavesa za prozor
vistan(vustan-fustan)-haljina
vlačezi-drvena naprava za vuču sena i žita(srpom ručno ožetog ovsa i raža u planini) zaprežnom stokom, napravljeni su od dve oble mlade bukovine i „razapeti“ sa prečankama koliko da mogu da se klincima stave na dvokolicu(zaprežnakola) a sa strane se svrdlom izbuše rupe i postave drveni klinovi koji drže seno ili zito koje se u snopovima prevozi,a na kraju se vuku po zemlji(postoji i jedan vlačeg za teranje drva na pijac uiz planine, a u ravnici postoje vlačezi za četverku kola koji se zovu lojtre)
vodnik-napravljena ostava kao kredenac bez zatvaranja, gde se stavlja posuđe, sa čašama i flašama
vodunka (vodunac)-stara sočno jesenja kruška
vol-vo(goveče )
vratanca-mala kapijica
vretanca-vrete napravljena od drveta, koja se stavljaju pri izradi kreveta(krevet na vratanaca) iloi klupe za sedenje na slavama
vrza-vezao, svežanj listove hrastove žume za lisnik za stoku
vrda-prgav čovek, izbegava odgovor
vrpoljenje-nestašluk
vrsnik-vršnjak
vrcka-veverica, okretljiv u radu
verga-veverica
verlgra-dobro radi
vildan-mlada voćka za sadnju(šljiva)
viliz-prut od loze
vildžan-šolja za kafu(od gline)
vitalče-drvena naprava za motanje pređe za tkanje na ručnom razboju(poduži štap koji sa jedne strane ima rašlju a na drugoj strani se pravouglo stavlja i užebljuje napravljena krataka izdeljano i probušeno drvo pravougaonog oblika-matovilče za ručno motanje pređe, dok motanje pređe sedeći vrši se na okruglo vitalče(„prekrstemo“ sa kolčićima za pređu) sa postoljem na zemlji, koje se okreće oko uspravno drvo pričvršćeno uz postolje
vitel-naprava za motanje pređe za tkanje na ručnom razboju (cevki sa pređom), naprava poput današnjeg ringišpila za ljuškanje mladih na verski praznik( na jednoj daski sa dve strane-vitel, sedu dvoje i okreću se oko „stožara“ pobijenog u zemlju)
vrteška-zapinjač na vrata, okretanje(vrti se) u krug
vrv(vr’)-vrh
vrvi-ide, prolazi
vrvina-kozja ili ovčarska putanja
vrevi-govori
vreća-džak napravljen od kozinu dlaku
vrz-odozgo
vrzal-vezao
vrzlo-mesto gde se veže pseto
vrzuvanje(vezuvanje)-vezaje psa na lanac, vezuvanje vreće(džaka) na zamku(a ne preko trup) sa brašnom(krompirom, žitom), vezuvanje snopova žita prilikom žetve
vrndi( u gušu)-„svira“(bolest u grudima) grlo
vrne-pada kiša
vrljak-brdo(strmina planinskog pobrđa)
vrljačno-brdovito
vrlji-baci
vrs-ravan(on neje tebe vrs),
vrsnik- isti broj godina (vršnjak)
vrtipop-krasuljak
vrca-kanap(vrpca)
vrckav-okretljiv u polsu
vršnjik-plehani poklopac ovalnog oblika(okruglo kupastog sa drškom), kojim se pokriva crepulja prilikom pečenja hleba na ognjištu
vunija-levak za pečenje rakije na kazan
vuta-gruba izatkana vunena ženska suknja
vutarče-pamučna letnja ženska suknja(haljinica do pojasa), koja se često nosi ispod vutare(suknje), a sa njom se i spavalo
v’ška-vaška
Reči na slovo G
galati-grdi, kleveta
gajde-stari muzički instrument(napravljen od štavene ovčje kože)
gad-loš čovek
garav-crn
gasarče-svetiljka ovalnog kupastog oblika od lima, na vrhu mala valjkasta naprava na kojoj je postavljen pamučni kanap koji je umočen u petrolej(gas) i služila je kao svetlo u kući kada nije bilo elektrifikacije u selo
gerdan-đerdan
gedža-pop(svežtenik)
gila se-golica se
gica se-rita se(kod konja)
glavuran-glavonja
gle-gledaj
glembav-nezgrapan(glembave uši)
glibav-spor
globa-kazna
gluvara-gluv čovek, onaj koji se pravi da nečuje
gnjevnica-dnevnica na poslu u pečalbi
gnjezdo-gnezdo ptice
gnjidla-koji ima gnjide
gnjido jedna-prljav čovek
gnevnica-dnevnica
govednjak-balega(goveđi izmet)
godi mi- dobro mi je
gozden-gvozden
golem-veliki
golem ’ezik-veliki jezik, pričalica čovek, onaj ko previše priča o nečemu nego što nije baš prijatno
golemi gosti-devojkina rodbina na svadbu odlazi u goste momkovoj rodbini
gotovan-neradnik
gomna-čovekov izmet
gomnjar-prljav čovek po karakteru( pogrdan naziv)
gorčiv-gorak
gra-pasulj
gradina-bašta(parcela zasađena povrćem i cvećem )
grbina-leđa
grebulja-grabulja
gremada(gramada)-gomila kamenja na livadi u planini
grimna-okrugla valjkasta župlja naprava od gvožđa, s kojom se uglavljuje ručna kosqa za
košenje trave, narukvica
grozje-grožđe
griva-deo dlake konja oko vrata
grebulja-grabulja
grm-žbun bukove šume
grmada-gomila sakupljenog kamena u livadi
grne-glinena ovala posuda sa drškom(a često i sa poklpcem) za kuvanje jela pored ognjišta
grudnjača-prednji de košulje na grudima, vezan preko pojasa i na vrat, koga su nosile devojke i žene preko prtene košulje kad pođu na sabor(igranku)
grumen-komad kristalnog šećera ili soli( s kojom se krme ovce)
gumno(guvno)-mesto gde se oko stožera vrši vršidba pomoću konjima i govedama na selo
guljav-okuljen(ovca)
gunja-pokrivač napravljen od vunu(napravljen od kozinu, vune, konoplja(kučina), debljine 3 sm-pokrivali se ljudi ), pokrovac(pokrivala se stoka zimi)
gunjga-zamera, stalno nešto brblja
guca-svinja
guturać-loš čovek, gušter
Reči na slovo D
dabudne-će da bude
dalap-uzida se u zid u vidu donjeg dela kredenca, s advoje vratanca od dasaka koje se
sklapaju i rasklapaju, gde se stavlja posuđe
dalapara-vrsta harmonike
danguba-neiskorišćeno vreme za rad
dar-devojkina sprema u rublju(miraz) za udaju(čerge-ćilimi, vezani jastuci, košulje, vunene čarape, rukavice i drugo)
daramče-prsluk od klašnja(vuneno sukno) iz tri dela
del-vrh grebena(zaravan na bregu u planini)
dejani se-muči se
dens’ka muka-težina posla, danas je težak posao, teško se radi
detinjar-balavac, neodrasla i nesazrela osoba, osoba koja voli s decom da se igra
dizl’ci-muške vunene čarape bez stopala(potkolenice)
dizgin-uzda za konja
dizgin baba(devojka)-držeća baba, vredna i okretna devojka
diledan devojka-srčana devojka, razumna devojka
dika-ponos
direk.-ofeljana drvena greda za gradnju kuće,struka na ralo drveno za oranje njive
drvenim ralom
dirnul(dirnuja)-dirnuo, opipao
dip-sasvim,(dip si nemogu)
dl’g-dugačak
dugobrazest-dugo lice
doda-dada( naziv za stariju žensku osobu u famuji)
dolmi se-zida se
domaćin-glava(starešina) u porodici
domunđuju se-dogovaraju se
dokolan-nezapošljen u radu, dosađuje se, ništa neradi
doksat-veranda, terasa isper kuće, često napravljena od dasaka sa svodovima, ograđena i sa vratancima za zatvaranje, ima i na direci, na terasi se leti spava kada je vrućina
doleko-daleko
dolina-potok
dolma-zid od cigala između dva drvena stuba
dolmi se-zida se
dojde-dođe, došao
dockan-kasno
domazlak-domazluk, vrsta stoke koja se godinama čuva
došal(doš’l-došeja)-došao
drdavka-narodno kolo(moravski čoček-igra u mesto), uzrečica za nekog koji neotaljava svoj posao(stoji u mesto i ništa nije uradio)
dreja-kaput bez kragnu od klašnje(vunenog sukna)
drz nedaj-uzrecica u narodnom kolu ili prilikom veselja na svadbi
drndav-brbljiv, galamdđija
drljiv-neumiven ujutru po očima i licu, ima drlje u očima
drndalo-brbljalo
drvnik-drvljanik, mesto cepanja drva u dvorište
drljča-prljavko, koji se nije umio
drven-nije govorljiv, krut u stavovima, ne priča, neokretljiv u poslu
drobinjci (drobinjak)-izmet ovce i koze
drozgov-drozd(drolja) ptica
dronjci-delovi pocepane odeće , prljavi deo vune kod ovce koji visi i lanjka se
droljav-prljav,
dropljav-pocepan
drpa se-češa se
drpav-pocepan
druška-drugarica
druškan-drug
drusa se-kreće se, trese se(drusaj šljivu)
drusaj-tresi
drusla-okretna žena u poslu
drčan-proždrljiv
drška-držač kašike
d’ska-daska
duderka-suva lanena(od konoplja) stabljika, koja je služila kao svetiljka prilom večere u vremenu kad nije bilo struje u selima
dupe-zadnjica čoveka
durljiv čovek-ljutit , srdljiv čovek
duvka-rupa
duvar-zid
dušmanin-čoš čovek, štetočina
Reči na slovo Đ
đavol-đavo
đak-učenik
đakonije-raznolikost u spremanju(razne đakonije spremila za jedenje)
đilkoš-seoski razvratan momak
đuture-pogodba bez merenja(od oka)
đeram-bunar
đinđosana-namirisana
đuđum(vrčva)- posuda od gline
đuveč-ovalna glinasta posuda u kojoj se sprema kačamak ili neko jelo u relni šporeta(a i na ognjištu), vrsta jela od krompira i pirinča
đema-dim na odžaku
Reči na slovo E
e’dn-jedan
ela-ala,ela ovam dojdi,ela ja bejo
evega-evo ga
ega-turpija, alat u kovačnici
enega-evo ga
ene-uzrečica(ene šta uradi)
elek-jelek
eban-ništavilo od čoveka
egličje-jagličjr biljka(žuta planinska ukrasna biljka, cveta u prolrće)
eram-jaram za zaprežnu stoku
eremija-jeremija(verski praznik)
esam-jesam
Reči na slovo Ž
žalostiv-tugaljiv
žal-žao
ždere-previše jede hranu
žega-vrućina
žegre-palice(drvene ili gvozdene) za jaram zaprežne stoke
žandar-policajac
željka-kornjača
žeško-vruće
živina-kokoške
živinče-loša žena koja podseća na lošu živinu
živuje-slaže se, dobro saražuje, dobro živi
žljeban-koji ima velika usta
žmi-žmuri
žmurka-namiguje, nekada i dobro ne vidi
žutan-pečalbar, onaj koji je od teškog rada pocrneo i požuteo, žuta cvećka
zutajka-zuta ptica pevacica u planini
Reči na slovo Z
zabavil se-zadocnio se
zabraji-zaboravi
zajebava se-šali se
zajebancija-šala
zajebancija-šala
zajebant-nezgodne naravi
zavrnut-nije pri zdravoj pameti, dobro ne rasuđuje o svojim postupcima
zabrka-zamesi, zamuti
zavalija-radnik, (tugo zavalija), radnik(pečalbar) koji se muči
zavarkuje-pošteđuje
zavaćen-zauzet(sud), pun
zavrzlama-narodno starinsko kolo
zavrljen-zabačen
zavrljil-napustio
zagrebci-sprava češljastog oblika, sa klincima i drvenom crškom, koja služi ya čašljanje vune(kučina-konoplja)
zagalamil-obogatio se
zagar-pas, lovački ker
zagrađa-vrt zagrađen ogradom
za zaleka-malo
za lek-malo
zajac-zec
zakasotina-nevolja
zakokrđuje-mnogo zahteva, mnogo traži, mnogo potražuje
zaludnjar-besposlen
zalupajka-zamlata, šašav , budala, priča gluposti, zanosi se
zalčak-parčence hleba
zamet-ograda od pruća ili od taraba za čuvanje ovaca u kojoj leti ili zimi tu noću borave(najčešće se zame pravi u neku njivu, kako bi se nađubrila)
zapat-rasad mladog cveća ili povrća za sadnju
zapatil- posadio novu vrstu stabla voća ili cveća u dvorište
zapucal-navalio na jelo
zatrupa-zatrpa
zatucotina-zamlata, priča gluposti, budala, priča bez reda
zaponga-držač od drveta za teret na zaprežnim kolima
zagrada-zagrađen a ograda vrta pomoću drvenog plota-ograde
zasteža(zastaja)-krpa koja se stavlja na punu vreću sa žitom i ušije se da žito neispada
zastruzi-naprava od drveta u polukruglog šupljeg oblika sa zatvaračem od drveta, ukme se stavlja sir ili prženo od jaja, kada se pođe da se radi u polje
zdušili se-saživeli se, sprijateljili se
zviska-mlada ovca, koja se još nije jagnjila
zevka-zevanje bebe
zezanje-šala
zeleniš-kupljeno povrće, zeleno voće
zeljka-glavica kupusa
zlotvori-sluti
zemljana oka-bokal za vino
z’mbi-odjek zvuka u kaci ili buretu, dobar znak kvaliteta
zoljavo-pogrdni naziv za loše učinjeno.bez veze
zombav- ružan čovek, nije lep
zonja-bumbar(goveđi i konjski) koji ujeda u toku letnjih vrućina
zubato(sunce)-sunce za vreme mraza
zuka-vrsta trave koja raste u močvari(barčugi) u planini
zumbul-roze cvet(lazarica) u proleće
Reči na slovo I
ivega-pogrdan naziv u šalama(evega)
izelica-loš čovek
Izgruljen-oljušten(orah od ljuspu)
izdul se-crkao
izlezal-izašao
izlegal-izašao
izgorel-izgoreo(u vatru ili u požudi za nekom ženom)
interes-kamata za pozajmljen novac
iska-traži perut u kosu, hoće
isna-istina(isna si je bilo)
ispasuljil ga-odrekao ono što je rekao
ispretura se-nastrahova se, pomeša se
ič-nimalo
ište-traži
Reči na slovo J
jablan-vrsta kiselih jabuka
jajce-jaje
jagličje-jaglika cveće
japundža (pelerina)-četvoro krtstata i ima ćulavku na glavu kao kabanica, napravljena od vune sa trakom a bez rukava preko sredine, prekrivač od klsašnje(grubo vuneno sukno izvaljano u valjavici) kao izatkana čerga(ćilim) za pokrivanje(pokrivka) kada se spava
jasle-napravljeno od dasaka z a ishranu stoke, u kome se stavlja seno, slama ili hrastova
jaska-osećaj bolova u glavi ili na drugom mestu, naročito spoljne ranesušena šuma
jednostranka-narodno kolo
jega-evega, turpija
jeđ-jedi, ručaj
jela-odi
jendak-neprohodno mesto sa brežuljcima, provalija
jer’m-jaram za vuču zaprežnom stokom
jeroplan-aeroplan, avion
jesika-jasika drvo
jok-ne
joške-još
juže-uže, konopac
jular-privezak od juže za vođenje goveda u vuči ili pri oranju
jutre-sutra
jučerke-juče
Reči na slovo K
kavana-kafana
Kadar-u stanju, može
kadenje-miris tamnjana
kaka-dečji izmet
kaca-drvena posuda napravljena kod pintera od žina i dugama(izdeljane od drveta) u kojoj se sabiraju šljive i u njoj se ostavlja da prevru i potom se peče rakija na kazanu
kantar(na oke)-stara mera(sprava) za merenje težine, skojom se merilo žito u vrećama u vodenici, kao i seno kada se prodaje na težinu, kao i prilom prodaje poljoiprivrednih proizvoda na pijaci
karakondžula-plašila, sotonje, priviđenja, ženski đavol(koji se pojavljuje do Sveti jovana
Krstitelja 20 januara), bolest
karta-drvena posuda(flaša) za vino(rakiju) skojom se zvalo za na svadbu
karakondžulo-pogrdan naziv za nezgrapnu osobu u poslu
kitkari-oni što nose premenu(odeću i obuću) devojci a čine ih: svekar, svekrva, mladoženjski(zet) i najbliži iz rodbine
kazan- kazanica je posuda okruglog oblika, bakarisana-kalaisana, za pečenje rakije
kazandžija-čovek koji peče rakiju na kazanu
kalkan-prednji deo kanata(cetvrtastog oblika od dasaka.tera se u njima đubre) zaprežnih kola
kalabalak-svađa
kalušest-šaren oko očiju, a ostalo crna ovca
kanate-zaprežno prevozno sredstvo napravljeno od dasaka četvrtastog oblika i služi za prevoz stajskog žubriva do njiva, kukuruza, krompira, brašna
kapsal-umori se
karakondžula-mečka
karlica-drvena posuda polujajastog oblika napravljana od rdveta i služi za mesenje hleba od brašna
keser-tesla
kijac-teg na kantaru
kicoš-momak koji se mnogo odeva upadno, čovek koji se kinđuri u odevanju
kitka-cveće, običaj kada se od strane momkove rodbine nosi devojci obleklo(premena)
kladenac- Kamenjem(pločastim) napravljen mali bunarčić(30x40x50 sm) od izvora i to sa jednim otvorom iz koga se pije ili toči voda, na kome su se u vreme turaka sastajali hajduci u ovom kraju
kvačka(kvočka)-kokoška koja izvodi piliće iz jajeta ležeći na gnezdu i čuva piliće, žena koja je lenja i neuredna
klada-oblo odsečeno stablo bukve
kladnja-zapaljena vatra, nakladen oganj
klađenje-natprevaravanje pomoću „jadaca“(kost u obliku raklje) kokoške ili prstima se kladi o tačnosti utvrživanja neke istine
klacka-ljulja
klaj, klaj..-polako hodanje peške
klindup-vrsta goluba koji je gnezdo pravio u šupljini hrasta i bukve
klisurac-vrsta planinskog krompira
kljakav-trapav
klempav(klempave uši)-velike uši, nezgrapan
kesorez-nemirno dete, baksuzno dete
klopotar-plehano zvono okrugklog oblika
kluvče(klupće)-klupko, namotano nitima od vine ili konoplja u okruglom obliku
knoći-večeras
kovčeg(za rublje, za hleb)- veliki drveno sanduk sa ili bez pregrade za veš, sa četiri nogarke a često i sa poklopcem, koji ima šare sa sa strane, a u njemu se stavlja devojački dar ili rublje žena i devojaka(daje se kao miraz uz udaju) , a u kovčegu za hleba čuva se brašno(odignut od zemlje sa četiri nogara)
kolo-narodno kolo(oro), točak na zaprežna kola, vodenično kolo
kočina-obor za svinje
kolagije-alkice na vreću
kolce-mali točak
kožljak-koža
kokošinjac(kokošarnik)-živinarnik, kokošji izmet, napravljen oborza čuvanje živine(kokošaka)
kožuk(kožu’)-odeća od kože koja se nosi zimi(u vidu prsluka-kožuk od štavene jagnjeće kože)
kokala-udarala, izudarala dete
komin-ozđak kuće
kompiri-krompiri
kondirdžija-onaj koji nosi kiteni kondir sa rakijom i zove za svadbeno veselje kod momka (najčešće maldoženjski-zet)
kopa-mesto za zdenztu sirovu ručnu ciglu
kopan-dobro parče kokošjeg mesa
kopnen-žuta niska trava(momci je beru da privukuju devojke da kopneju za nih)
kopuran-duži kaput, neoblači se, samo se snjim zagrne
kordeljka-okrunjen klip kukuruza
koruba-korito od drveta , koje služi kao pojilo stoke na izvoru-šopi(česmi)
kosov-kos ptica
kosilo(držač)drvo okruglog oblika na koga se stavlja kosa, a dužina kosila je nekoliko metara
kostim-džemper
kotarka-drvena korpica od bukove kore za mazgu(sok od gulenja bukovine)
kot’l-kotao
kotle-limena posuda sa drškom u kojojn se nosi voda ili muzu ovce
kočan-kordeljka(klip iskrunjenog kukuruza)
košara-štala
košarina-kožnica
kravaj-mali hleb
kravajče-malo okruglo hlebče ispečeno na ognjišto u pepelu
krivače-šake
krivuljke-napravljene od dve otesane krive cepanke(oblika luka), a služe za prevoz brašna i žita na zaprežnoj dvokolici
krkam-jedem, žderem
krkače-ramena
krke-leđa(a nosi me na krke-na leđa)
krljuga-suvi panj
krndar-panj
krošnja(mala i velika)-pletena korpa od finog pruća(a i od grubog pruća)
krpatak- parče drveta kojim nekog gađaš, veliki rod klasa kukuruza
krtinci-krtičnjaci
krčma-čast(piju krčmu za oteleno tele)
krug(tanur)-poluokruglog drvenog oblika, izgrađen od drvene daske, na kome se mesi hleba od brašna
kubikacija-glinište, zimsko kopanje i iskopavanje glinaste zemlje, koja tokom zime treba da da izmrzne kako bi se u proleće od nje pravila ručna ili mašinska cigla
kude-gde
kudelja-napravljena od drveta, sa drškom i na gornjem delu u obliku pločasto pravougaonog oblika, sa ukrasima, na kojoj se stavlja vuna ili kučina(lan) za predenje pomoću vretena(okruglo napravljeno od borovine)
kuka-zakrivljeno drvo s kojom se beru plodovi, gvozdena maša(kuka sa jednim ili dva
dela) s kojom se rastura žar u šporetu za drva
kukalja(obranka)-drvena naprava za nošenje vode sa izvora(kriva drvena naprava sa dve kuke na krajevima gde se stavljajku posude-testije ili kotlovi)
kuku lele-kukumavčenje, lelekanje(kajanje za nečim lošim ili žal za nečim izgubljenim)
kukumavka(kukumavči)-kukavica čovek, koji uvek kuka da nema, vrsta ptice Sove
kuliza-ulizica
„kuća“- prostorija kuće oko ognjišta na serdini „kuće“
kućerče-mala sobica sa niskim krovom za mlade posle ženidbe
kuče-pas
kup-gomila
kupara(kuparka)-gomila
kufer-kofer za stvari,pismo
kure-uzrečica od milosti za malo muško dete
kurlaći-pogrdan naziv bestidne ljude u životu
kurtalisa-oslobodi
kutre-mladunče
kuša-pas
Reči na slovo L
laže(momak)-vodi ljubav
l’že-laže, negovori istinu
lajno-balega
lakat-dužina ruke do lakta s kojom se merila dužina platna prilikom tkanja u razboju
landra se-klati se, smuca se i ništa ne radi
lasica-lisica
lapov-lopov
lejka(čaša)-posuda slična ajduku, koja se dobija od biljke u obliku tikve, sa okruglinom(otvorom-unutra šuplja) i okruglom šupljom drškom s kojom se točila voda na kladanac(izvoru) i služila u pokućanstvu kada se grejala voda u kotlu na ognjištu, pogrdan naziv za čoveka koji neume da misli(šuplja „lejka“)
lele-uzrečica (lele kakvo napravi), žal za nečim izgubljenim
lelečanje-kukanje
lacka-štuca
levina-zgrada
leganje-spavanje
lezi se-plezi se
lejka-glava, čaša od jedne vrste tikve za točenje vode sa kladanca i upotrebe u domačinstvu
lemeznice-izemčaste mladike sa vrhom šumovite i povezane u krug, pa se stavljaju oko zdenutog stoga na vrhu stožera, kako bi se štitilo seno od kiše koja se niz nji sliva na zemlju
lepotija-lepota
lepotinja-lepota
lesa)vraknjica)-vrata na kuću od tarabe ili spoljna vrata na ogradi od baskija(mladica-najčešće od breze)
lesarka(krleška)-kanate ispletene sastrane od pruć leskovine
lečka-malo
lijaćlisica
lipsotina-crkotina
litra-pljosnata zemljana posuda za rakiju sa četiri noge
lištevina-granje koje se stavlja oko rakljastih nabijenih drva oko stožeta za denjenje stoga sa senom, da bi seno bilo odignuto od zemlje i da se ne skape od vlage
lovor-mirišljiva biljka
ložiče-kašičica
ložica-kašika
ločka-mala barica sa vodom, koja je sakupljena voda u stopu stoke na seoskom putu
lojtre-to su napravljeni vlačezi za četver-zaprežna kola za prevoz sena i ožetog žita u snopovima(dve izdeljane gredice u obliku pravougaonika spojene na nekoliko mesta sa prečankama i sa strane uspravno klinci od drveta nabijeni u gredice i koji drže seno i žito)
lonče-mala ovalna plehana posuda (čaša sa drškom)
lopata-drveni ašov za vejanje žita posle vrše na gumno, gvozdena alatka za tovarenje peska i šodera, služi kao alat u građevinarstvu
lopatica-gvozdena lopataica(ašov-lopata), služi da se s njom zapreće hleb sa vršnjikom u crepulji sa žarom i pepelom na ognjištu, a sa njom su izvođeni udaranjem i ritualni običaji na verski praznik eremija
lunza-skita
ludža-ludak
Reči na slovo LJ
ljigav-slinavac, balavac, čovek bez karaktera
ljige-bale
ljizgav-klizav
ljiljak-jorgovan
ljuzne-udari
ljuška-ljuljaška za decu i omladinu
ljapav-nezgrapan, nije vičan u poslu
ljapša-pogrdni naziv neradniku i nezgrapnom čoveku
Reči na slovo M
mazga-sok od bukve koji se jede u planini
mazgov-neosetljiv čovek
majalak-skitanje, šetnja
maje-skita
majačina-skitanje
mala-mahala, zaseok
malarka-mnogo se maje(skita) po malu(komšije)
male-majko
manćor-namćor
mandža-jelo
mater-majka
maša-kuka sa jednim ili dva dela, kojom se služi prilikom pomeranja vršnjika kada se pekao hleb na ognjištu iloi šporeta na drva
meze-salata ili suhomesnati proizvodi, sir ili kupus kiseli i paprika iz trošiu(kace-podkiseljen) kao predjelo u gostima
mengela-vešala za veš
mejana-mehana
metlovina-breza
metljika-breza
miradžika-devojka pri udahžjisa mirazom(darom-može i u nekretninama a i u podeli imanja)
miradžija-momak koji je uzeo devojku sa mirazom
mesalj-pokrivka za omešeni hleb(od grubog vunenog ili lanenog platna)
mišomorka-mišolovka
mlada-nevesta
mladoženja-momak
mladođenjski- onaj koji nosi kondir kiteni sa rakijom i zove za svadbeno veselje u momkovoj kući(zet)
mladika-mlado drvo(rasadna voćka ili bukva)
mlekuje- daje dosta mleko(krava ili ovca)
momče-momak
momčeljub-travka za ljubav udvoje, da bi se voleli dvoje stavlja se pod jastuk(verovanje), a jedu je mačke
mori-ej ti (mori k’d ćeš se vrneš-uzrečica u govoru)
motovila(matovilka)-ručna naprava za motanje pređe za tkanje na razboju, krakati čovek, previše izrastao mladić
moča-piša
močka-mokraća
mrzešljiv-mrzovoljan
mua-muva
muštik-deo mašine za ručnu izradu cigle
mustra-izreka za čoveka koji želi da se više ceni, primerak izvezanog peškira od koga treba da se gleda u vezanju
mutav-koji se pravi da ne čuje, onaj ko neume da govori
Reči na slovo N
naberotina-nabran pasulj u njivi
navrčkal-vezao opanke( pravene svinjske od štavenu kožu)
nazujci-od vune ispletene čarape samo za prste na noge
načukotina-dobijen pasulj čukanjem(udaranjem) drvenim štapom na gumnu ili u dvorištu, pogrdan naziv
našmiknuti-namignuti-
nakaral-zatvorio, uterao(nakaral ovce u zamet-obor)
nakral se-nakrao se, najeo se, krađom se obogatio
naimuje-nakrivuje pomalo
načukal-napio se previše alkoholom, nabio kolac u zemlju
napudil-najurio( napudil tuđe ovce)
narusil-natrunio( pao rus(trun)-travka u jelo, kada se kose livade-narusil jelo)
nevoljan-bolestan, nema volju za rad
nedoviđuje-ne vidi dobro
nedoklepan-neiskklepana dobro sekira ili motika kod kovača
neče-neće
neje-nije
nenaješan-nenasit
neslan-čovek bez razuma, neposoljeno jelo
neotesana cepanka-covek nezgrapnog izgleda, onaj ko ima previše snagu a malo pameti
nesvidi se-nedopada se, nije privlačan,
nesvidljiv-škrt
nožice-makaze
noli-uzrečica(noli bre Arso)
Reči na slovo NJ
njinji-njihovi
Njeknja-prekjuče
njeknjaški-prekjučerašnji
njeknja-prekojuče
njurča-glupak
njuška-traži, istražuje nešto
njuškalo-istraživač, koji ima sluha da nešto pronađe
njojzi-njoj
njonja-pogrdan nadimak za nezgrapnog čoveka
Reči na slovo O
obalka-pokretna mašina za izradu ručne cigle
Obeduval-ručao
obed-ručak
obduval-zasitio se
obiđe-proba
obleklo-odeća
obranka-kukalja, s kojom se nosi voda sa testijama sa kladanca(izvora)
obrten-bere se kao cveće za đurđevdan da se po verovanju momci „obrtaju-da zavole“ devojku(gledajući kroz venčić od cveća obrtena)
ovam-ovde
ovakoj-ovako
ovčar-pastir
ov’n-ovan
ogenj-oganj, vatra
ognjilo-kresalo od gvožđa, koje pomoću kamena belutraka i „kuvanog“ truda(bukova gljiva) se dobija vatra za paljenje duvana na ovčarskoj luli i paljenje ovčarske vatre u planini
ogrižnjak-ogizlak ustima parče jabuke
ogrizina-seno ili slama koja ostaje iza stoke kada se hrani u štali
ogrkavael-promukao
ogrljak-okovratnik košulje bez kragne
ogruljen-oljušten(orah ili lešnjak od ljuspe zelene)
oguljen-oljušten, skinuta kora sa mladog drveta
odanul-odahnuo, odmorio se posle teškog rada
odomuje se –zakućuje se. gradi svoj dom(kuću)
ozrća se-okreće se
oj-molim(odziv)
oloajda-ludo, budalasto
oka-mera za težinu od 1 200 grama, zove, odziva, vika te, poziva te
okam(vikam)-vikam, zovem, pozivam
onakoj-onako
onodi ga –pozovi ga
pzezi-udari ga, uzvik prilikom veselja na svadbi
oče(oće)-oće, hoće
opanak(svinjski, gumeni)-odeća napravljena od(umesto današnjih cipela) štavene svinjske kože i vunenog kanapa, pirotski opanci sa prešnicama i opanci od kamionske gume(čovke)
opričal-ispričao
oljagal-osramotio
ooo..-znak da treba da stane zaprežna stoka da se odmori prilikom vuče ili rada u polje
ojs-povika da se okrene stoka na paši ili prilikom oranja na njivi
op,op..-uzrečica prilikom veseljenja na nekom veselju
orata-razgovor
oratil-govorio
oratiti-govoriti
arašnjak-banica(pita) od oraha pravi se na badnje veče Božića
ordan-jordan
ortačina-podjednaka podela zarade između „ortaka“(dva čoveka koji rade zajednički
posao)
ortak-saučesnik(par) u podeli posla i zarade
oro-narodno kolo
osnova-konac od vune tvrdo preden
ostal-sto za ručavanje
otoč-malo pre
ošav-voće, voćka
ošturelo-opustelo
Reči na slovo P
pakosnik-koji čini štetu
palaverka-žena koja ogovara, pronosi vesti
palavurda-goloigra, lažov, nepoverljiv čovek u poslu
panica-činija (tanjir od gline)
panjuga(penjuga)-suvi panj
papurci(fafaroni,džinčići)-ljuti papričići
pastrma-uranjena zaklana svinja, sa dobrim mesom i slaninom
patrav-kriv, iskrivljen, sa fizikim manama, bangav
patlidžan-paradajs
paška-prdi(ispušta gasove), stenje
pembeljiv(bembeljiv)-crven
pendžer-prozor
peklja-rupica za dugme
pečalovina-zarada
peraška-crveno jaje na verski praznik veligden(uskrs) s kojim se tucaju deca
pet’l(pevac)-petao, onaj ko komanduje u kući
petica-široki deo sečiva ručne kose za košenje planinske trave
petlja-onaj koji pokušava da traži rešenje, ima petlju(ima mozak da nađe rešenje)
pizda-kukavica čovek, pogrdan naziv za čoveka sklonog prevari
pijaluk(pijaluci)-veselje, alkoholna pica
pilajka-mlado pile izvedeno sa kvočkom, mlado lepo devojče
pilence-mlado pile od kvočke ili ptica u šumi
pile-divlja ptica
pičkolizac-čovek koji je sklon podilaženju, ulizivanju
pištimalj-ženska kecelja, letva za šalovanje grede u građevini
plajvez-plavez, drvena olovfka za pisanje
plast(sena)-mala zdenuta gomila sušenog sena kupastog oblika
plevnja(plemnja)-gornji deo štale u kome se drži seno
pliska-prska, rečna ptica, tepanje na malo dete devojčicu
pljeska-priča bez veze
plot-ograda sapletena od granja ili sa tarabama
povesmo-količina vune ili konoplja koja se stavlja na kudelju (očešljana pomoću grebenci ili na vlačaru)
povesmo-količina vune ili konoplja(kučina) koja se stavlja na kudelju(očešljana pomoću grebenci ili kod vunovlačara) da bi se iprela pređa za tkanje na razboju
povrta se-povraća se
povrća se-povraća se
podeva se-zadirkuje se
poganija-izelica, drčan čovek, neumeran u svemu, loš čovek, pakostan čovek
pogaravio-pocrneo
podveška(muška)-vrpca na čarači, ženska čarapa, kaže se za muškarca koji je stalno sa svojom ženom ili se svuda meša u ženske poslove
podira-zadirkuje
područak-doručak
područuje-doručkuje
poženjuje se –preudaje se
poje-peva
pojilo-mesto gde se leti poji stoka u planini(može biti izvor u obliku vira ili drveno korito(koruba))
položara(izlegovanje)-neradnik, onaj koji više voli da leži nego da radi, kuče(pas) koji potkrada kokošja jaja od polozi(kokošje gnezdo)
poklisara-čovek koji je sklon otimanju tuđeg(krađa) u polju
pomiltelo-razmilelo se
pominjuje-vezuje kraj s krajem
poprnja-rakljasto drvo koje se zakove za gredu, za temeljaču kad se pravi kuća, a na
njega se često zakači mleko i krošnja sa stvarima
popke-ženski pirotski opanci bez drški
poprika-paprika
porta-vrata
posmeši-obruka se
posmita-smeta
posolen(posolena čovko)-preslan, nerazložan čovek, nerazborit čovek
pospara-štedi(pri jelu)
postiljci-pelene
potaman-svejedno
potika, potikal-izgubi, izgubio
potka-stavljeno zabodeno drvo u livadi)motka sa šumom na vrhu), koja je znak zabrane ulaska tuđe stoke za ispašu
potrepča-čovek koji stalno trepće
počekotina-čekanje na gotovo, zajam na čekanje, čovek koji se mnogo ne žuri i stalno čeka nešto
barčuga-bara urasla sa travom i vodom od izvora na strmini
počuva-miluje
počukotina-dobijeni pasulj posle čukanja motkom u dvorištu ili na gumnu
pošušnjar-sitničar, nesposoban za ozbiljnije poslove
praša-pita
pranje-menstrualni ciklus kod zene, rucno pranje vesa rukama na reci ili koritu
privetljiv(prevetljiv)-srdačan
privoj-deo drvenog rala
prevodila se krava-osemenjavanje krave kod bika prirodnim putem
predajet-nezagrađena terasa, gde se tokom leta odmara od velike vrućinr, a tu se i ručava
prekara se-umre, precvetalo voće, prezrelo voće, krava koja više netraži vola
prekaral-preterao
premena-rublje
presvlači premenjuje(oblači novo rublje)
premića-premišlja
premetnul-pogrešio u prepoznavanju čoveka
prezovci(golemi gosti)-devojkina rodbina odlazi u gostima kod mladoženju posle svadbe
pređa-predena ovčja vuna
presak-drveni snduk za žito
presan hleb-hleb omešen i ispečen bez kvasca
pretrisanje-kada se nešto traži po džepovima(policajci traže ukraden novac), okretanje slame na gumnu
preturi se-prestravi se, preplaši se
prešnica-gvozdena naprava za zakopčavanje kaiša na gumnenim opancima, satu ili kaišu
prigrne-zagrli
pripušta-juri konja galopom, dodaje i uveličava nestvarno
pritran-sekirljiv, savestan
pritrisa se-sekira se, radan, nalati na rabotu(posao)
pritužnelo- osećaj tuge za nečim, mučnina u stomaku od nečega
primka-naprava za hvatanje ptica)vrabaca, žutajki, sinidara , belokrilki) u toku zimskih meseci u planini(napravljena od rašlje hrastovinog drva i savijena u elipsast oblik a sa strane su navezane „zamke“ od konjske dlake na kojoj se hvataju ptice kada kljuju na đubrište)
prljica-njuška
prozrća se-providi se, providne rupe na pocepanom džaku
produma-progovori
prokletija-proklet, zao čovek, naziv za onu žensku stvar,
prolipsal- isrpljen od teškoga rada
promine-mimoiđe
proja-hleb omešen od žutog kukuruznog brašna
proške-drvene tarabe
prosek-stari tesarski alat, sličn današnjem krampu(zidarski čekić sa dve glave:s jednim buši se rupa, a sa drugim oblikuje četvrtasta rupa u drvu direka(grede))
prost kao pasulj-uzrečica za čoveka koji je priprost u ponašanju
prut-perut u kosi
puzaljka-klizavica od leda
puzder-odvojena lanena(od konoplja) vlakna od stabljike na trlici ostavljaju golu stabljiku puzder, kucina sa stabljikom bez cesljanja na zagrebcima
puknica-hrana
pule-dete
pulka-dugme
puponjak-patuljak
pustinče-prokleta da je
putinjka-putanja
putište-put kroz selo, mahalu
puca-jede(ne napucal se da bog da)
pupavac-čovek malog rasta
puplja-izraz za malo dete
Reči na slovo R
rabota-posao
rabotan-radan
raboti-radi
rabotnica-radnica
razboj-drvena naprava za tkanje tkanina od vune i konoplja(delovi: vratilo, zadnje vratilo, prvo vratilo, brdo, saveljka, podnoške, klupa za sedenje, nabrdila, nitke za uvođenje)
razbucalo se-razljutilo se
razderotina-pocepotina na pantalonama
račin-trava kojom se prave mađije(beo cvet, visoko raste)
ragoža-posteljina napravljena od pletenih remena od ražove slame i lanenog kanapa, a na njoj se spavalo na zemlju
razokav-nepravilan raspored očiju kod čoveka(pogled u suprotnu stranu)
raniče-jagnje koje se rano ojagnji
rasipnik-rasturač kuće, izreka za čoveka koji mnogo troši
rasparanda-čoveksa pocepanim odelom, onaj koji živi neodmereno
rženica-raž, slama od raži
rekna(rekla)ženska bluza
reknul-kazao
ribica-odsečak od hleba ili jabuke ili krompira
rid-istaknuto uzvišenje na brdu
riknul-riknuo, umro, mucanje volova, srko, puko na poslu
riljač-ašov za riljanje u njivi
ripče-mala ribica ili izraz za mladu devojku
rasove-sečena hrastova šuma u jesen, složena u vezama u rakljasto hrastovo drvo
rasparanda-nedolično obučena osoba(previše komotno obučena)
raspikuća(rasipokućnik)-koji upropašćuje kuću, rastura kuću
rasparanda-odrpanko
raspištoljil se-raskomotio se(u odevanju ili kada plaća za veselje muzikantima)
ratosilja se-izgubio volju
rgnul-munuo
rđosal se-razlenjio se
repati se-pravi se važan
rženica(r’ž)-raž
rkotina-ispljuvak
rnjka-njuška, nos
rogulja-vila
rogoz(šavar)-biljka raste u močvari čiji list služi u izradi buradi i kaca u pinterskom zanatu(stavlja se između duge da ne teče rakija)
rove-buče(vo)
ručnik-stavljaju ga žene na glavu(kapa-vesa-beretka sa repom, nosile mlade neveste(alen-crven) vez sa kitkom (crnom svilom) na vrhu glave)
rukatka(kotlajka)-glinena(plehana) ovalna posuda u kojojse nosi jelo za ručak na njivi
rukoljka-zahvat ožetog žita pomoću srpa na njivi
rusje-trnje
rus-trun
ruca-plače
Reči na slovo S
saveljka-naprava elipsastog oblika sa otvorom i na kraju sa rupama gde se stavlja cevka sa punom pređom i tako tkaje na ručnom razboju
sal-samo
sapetka-korpa pletena od pruća: služi za nošenje hrane za mrtve na zadušnici(a i korpa za veš)
sapuljan-prljavko
saradža-rak u vodi
sasipa-upropasti(samo za živo)
sair-bruka, šteta napravljena u polje stokom u ispaši
sadžak- okrugla gvozdena naprava sa tri nogarke, na kojoj se stavlja tepsija da se peče banica (pita) ili hleba na ognjištu ispod žara
svinjštak-izmet od svinje
svirka-muzika, narodno kolo
svitka-svetli
svitkavica-leteća mala buba koja noću svetli u toku leta
svrdel-ručna bušilica za bušenje rupa na vlačezima prilikom postavljanja klinaca(ima navrtanj i ručicu koja se okreće i svrdlanjem se pravi rupa)
svrtište-imovina, na kojoj neko povremeno živi u malom mestu, mesto življenja
svrćati-svraćati
s’g-sada
sekač-alat za sečenje gvožđa
sevte-najpre
sevtelak-početak
seir-šala
selin(celer)-zelena biljka što se snjom teraju ovce na žuržrvdan(a sa njom se i krme ovce), začinska biljka
sindžir-lanac za psa
sinidar-ptica pevačica sjenica
sirenje-sir
sirenjarka-pogača sa sirom
sidžimka-podeblji kanap od vune ili od konoplja
skapotina-trulež
skinul-skinuo
skolube-kike, pletenice
skrči-škripi
skube-čupa
skuči-zavija
slavujka-naziv za mladu nevestu(snajku)
slamarica-posteljina od konoplja napravljena)izatkana od platna lanenog na razboju), u kojoj se stavlja slama ili bukovo suvo lišće kako bi se na njoj spavalo ili na ragoži ili na krevetu
slance(sln’ce)-sunce
slap-grana, ređanje jedno po jedno, nadošla količina vode na potoku
slezne-siđe
slepča-slepac
sliva-šljiva
slizali se-postali intimni
slinča-slinavac
slube-merdevine
slunce-sunce
smaklja-neuredno obučen čovek(sa smaknutim pantalonama)
smandrlja-spetlja
smetana-kajmak
smeši se-bruka se
smeška-šala
smine-svrati
sovra-niski mali stolčić, okruglog oblika, sa kratkim nogarkama, napravljen od dasaka, na kome se ručava sa drvenim malim tronoškama
somur-sline
somuran-slinavac
snajka-mlada nevesta
snop-vezano žito(raž, ovas,pšenica) na njivi
sojkalo-naprava za hvatanje ptica sojki u vreme zimskih dana u planini
solar-slanik
solarnik-drvena kutija ovalnog oblika sa poklopcem za čuvanje soli ili mlevene paprike ili začina, a nekada se stavljao sir, crni luk ili kuvana jaja prilikom čuvanja ovce u planini
sol-so
solenik-drvena kutija manjeg oblika(bez i sa otvorom, slična zastruzima) za so, a može biti i četvrtastog šupljog oblika sa drškom bez zatvarača
spoređuju-slažu se
spotura se-sapliće se
spržoljil se-sasušilo se
sramuje se-stidi se
sretenje-verski praznik, dan susretanja(po verovanju kakav te čovek sretne takva če ti biti godina), dan početka parenja ptica
strinka-strina
stovna-testija
stog-gomila složenog osušenog sena kupastog oblika oko stožeta u livadi
staršija-domaćin kuće ili glavna osoba u selo kao najstariji čovek
strevil-pogodio
strinka-strina
stroši-slomi
troške-mrvice hleba
strtoljil-zgrčio se
struka-drvena naprava za sanke(kao ruda za zaprežna kola)
struljo-rapavo
stublina-izdlbeno bure od drveta, deo zaprežnih kola za stoku
stuntilo se-namrštilo, naoblačilo se pred grmljavinu i padanje kiše iz oblaka sa gradom
stura se-skida se
sugare-jagnje koje se dockan ojagnji(đurđevsko sugare)
sugarna-pozna(godina)
sukalo-drvena naprava za motanje cevki sa pređom
sukaljka-oklagija, drveni okrugli štap sa kojim se suče banica
surla-dugačak nos
surlan-čovek sa dugačkim nosem
surtuk-smetenjak
tutka ga-nagovara ga
sušurka(vunija)-levak za rakiju
Reči na slovo T
tanalak (na tanalak)-polako, s uživanjem
tapija-potvrda o posedovanom imanju(posedovani list)
taraba-istesana(odeljana ručno ili na strugari sa trouglastim šiljkom na jednoj strani) pravougla daska do jednog metra, skokom se ograđuje avlija(dvorište)
tarančug-ovčja koža u kojoj se nosila voda za piće
tatkovina-očevina
tatabica-stenica
t’g-tada
tevig-deo rala za oranje(deo jarma na ralu za vuču)
tegobija-teškoća
tekme-kao korito, u njega se zamesuje hleb od brašna, današnja vangla
tendžera(lađenka)-zemljan posuda ovalnog oblika sa otvorom i poklopcem sa malom rupo u kojoj se kuva jelo pored ognjišta ili na šporetu
tepal se-potukao se
tepanje-tuča
terzija-majstor šnajder(krojač) ručnog krojenja
teslimim-predam
testija(stomna)-posuda od gline ovalnog oblika sa drškom (sa dva otvora, jedan širok na kome se puni na izvoru, a drugi je mali na kome se pije voda)
testiče-mala testija za decu
timarenje-češanje krava i konja češagijom(češljem za stoku) u održavanju higijene kod stoke
tirke-dečja igra sa kamenicama(sa 3 ili 5, a ima i mala i velika kapija), gde se kamenice bacaju u vazduh i hvataju jednom rukom, a drugom rukom se kamenivžce „proteruju“ niz „kapiju“ druge ruke i na kraju se cela gomila kamenica hvata sa jednom bacanenom kamenicom
točak-okruggao točak na šinska kola, bicikla
topila-mesto(neki vir-barica) gde se topi konoplja
toprv-tek
totmak-držač(ručica) s kojom se upravlja kosilom kose kada se ručno kosi livada
tranakop(budak)-kopač(šiljasta motika)
trandavil(trandavin)-vrsta ruže
travka-struk svake biljke u livadi
trkaljaa-kotrlja
trla-tor za ovce
trlica-drvena naprava za odvajanje kucina(lanenih-od konoplja) vlakna od stabljika koje su bile topljene u topilu(viru vodi) i potom susene da bi se lakse odvajalo vlakno od isusene stabljike, potom se zagrepcima ceslja cista kucina(konoplje) i onda prede na kudelji sa vretenom i tkaje platno na drveni razboj
tresak-odjek grmljavine, kada pukne grom
tresak baba-dobro držeća baba
trnokop(tranakop)-uska motika
tronoška- stolica napravljena od drveta)daske izrubena za sedenje na tri nogara uz ognjište ili za sovrom
tropa-lupet, lupa
trošalija-koji troši
trošenica-maslenica, upržen suvi hleb sa sirom i svinjskom masti u tiganju na šporetu
troške-mrve
trtlja-priča koješta
tucalo-drvena naprava za tucanje luka u tucanik od drveta okruglog oblika
trupa-gomila
trupac-trup od drveta
trupeljajest-okrugao
tugo lele-rečica kojom se tuguje
tugo rano-rečica kojom se tepa
tuguje-žali
tužan-otužno
tulbak(mešina)-stomak
tulben-marama ženska sa šarkama(šarama)
tupan(bubanj)-doboš
tupandžija(bubnjar)-dobošar
turi-stavi
tutka-čaša za vodu slična lejki(rasla u gradinama sa lejkama odnosno vrsta bundeve, šupljasto dvodelano okrugla, sa sređašnjom cevi mi dva dela loptasto šuplja masa sa semenkama, koje se čiste i s njom se nosila voda sa izvora)
tucalo-drvena naprava za tucanje luka
Reči na slovo Ć
ćelepur-džabe
ćelepurdžija-rđav čovek, koji želi da uzme nešto džabe
čember-gornji deo kose
ćeremidžilnica-radionica za izradu ručne pokrivke ćeremida za pokrivanje krova kuća
ćeremida-pećena glinena pokrivka poluvaljkastog oblika za pokrivanje krova kuće(danas je to crep)
ćopša- pogrdna izreka zaonog koji hramlje
ćorča-pogrdna izreka za onog koji nevidi
coska-ugao u sobi, teme ug;a na podu sobe(u zgradi prostorije)
ćuk-noćna ptica
ćulavka-čuperak na glavi, kapa od kapuljače na glavi, onaj ko je obeležen nekom manom u životu(ima ćulavku na glavu)
ćumur-crno ugljenisano bukovo drvo, koje služi u kovačnici za kovanje železa,
ćumurdžija-majstor koji pravi ćumur od bukovog drveta
ćurčija-majstor za ručno pravljenje kožuka(u obliku prsluka) od štavene ovčje kože
ćutek(ćotek)-batine
ćutuk-glupak
ćuš kape-dečja igra sa šutiranjem kapa na rupi(stavlja se kapa na rupu i onog koga udaru čuvar kape, taj stavlja svoju kapu da se šutira na rupi)
Reči na slovo U
ubav-lep
ubavačko-lepo
uvapiril se-uvampirio se
ugnjita se-gura se, muva se
uzvuždal-pobesneo
uzuran-besan konj
uju,uju..-ženski uzvik sa cikom na svadbenom veselju
ukaškan-uprljan
ukoravil-otvrdnuo
uljav-glup, budala
uljča-glupak, budala
umit-metla od pruća
upišori-uguši
uplaf-strah
usampasil se-pobesneo
usi ga-gde ga
usnik-deo mašine za izradu cigla
usmivkuje se-potsmeva se
utak-obično preden vunen konac
utepa ga-izudara ga, ubi ga
ututka se-pokriva se
uštavka-uštavi
ušumljavi ga-pokvari ga
Reči na slovo F
fajron-označavanje zatvaranje kafane i noćnog života
fantazira-izmišlja nešto van pameti
fenjer-ručna lampa na petrolej(gas), koja služi kao osvetljenje za noćno putovanje zaprežnom stokom u drvarenju na pijaci iz planine u Vlasotince(a i za podmirivanje stoke)
fildžan-šolja za kafu
fitilj-pamučni kanap na svetiljki(gasarčetu) s kojom se pomoću petroleja stvarala
svetslost u kući kada nije bilo elektrifikacije
fioka-pregrada u ormanu
fišek-kupasto savijen papir u čiju prazninu su se stavljale bonbone
furuna-peć na drva(kube za drva napravljeno kod limara u obliku valjka sa gornjim i otvoromsa strane i sa trinogara, skojim se zagrevaju prostorije pomoću bukovog i hrastovog drveta), bubnjara,
frtalj-narodna mera
fustan-ženska suknja
Reči na slovo C
cavti-cveta
caklavo-svetlo
cakleje-svetli
carevica-kukuruz
cepanica-neotesano raspulućeno drvo
cvik-sirutka
cicija-čovek škrtica, nedruželjubiv
cevka-okrugla šuplja naprava od drveta zova, koja služi za tkanje na razboju, jer se na njoj namota pređa i pomoću saveljke se tkaje na razboj
cepeljuška-motka
crevari-pogrdan naziv za vlasotinčane, onog soja ljudi kojim su živeli na tuđi račun(samo su sedeli pili, jeli i pustali velike stomake) i skloni prevarama i podvalama iz interesa
crepana-radionica za izradu ručnog crepa za pokrivanje kuća(naročito biber crep)
crepnja(crepulja)-napravljena ovalno od gline za pečenje hleba na ognjištu pod vršnjikom
crešnja-trešnja
crknul-umro, premorio se od teškoga rada(crknul od rabotu)
cunul-poljubio
celivka-poljubac
copest-krupan čovek
Reči na slovo Č
čadar-šator(napravljen grubo od paprata, a nekada od čergi(kozji pokrivači), postojali su i ciganski šatori
čakšire-muške pantalone
čivta se-udara se, rita se
čadarovci-naziv familije koja je živela pod čadar(šator)
čavdar-pas koji mnogo laje i nalati na putnike ali neujeda
čavdarovci-familija koja je dobila naziv po imanju takvog psa „čavdara“, a i po tome što su mnogo „lajali“ kao pas „čavdar“, što je to bilo loše za druge ljude
čaknut.(udaren)-nije pri zdravoj pameti
čamuga-motka
čaršija-grad
čebrnjak-poveća okruglo drvo kojim dva čoveka nose na ramenu kotao pun vode sa izvora
čekič-tesla
čekrk-sprava za motanje cevki od pređe od povesma
čerape-čarape
češire(čakšire)-pantalone
čovka-onaj ko ima veliku glavu i slabo misli(posolena čovka), opanak od kamionske
gume, čaša od jedne vrste bundeve(lejka)
čivke-pletenice kose devojke
čkola-škola
čongar-ostatak odsečenog mladog drveta u šumi
štavelj(zelje)-livadska zeljasta biljka(zelje livadsko) od koga se pravi zeljanik i razna predjela
čporet-šporet
čuma-kuga bolest
čumav-rasčupan čovek
šupa-prostorija u kojoj se drži alat i sečena drva za ograv
čuri-dimi
čurne-jurne
čur-dim
čurnuo-malo više popio alkohol
čutura-glava, posuda vojnička za vodu, čovek koji teško pamti
čuturan-glavonja
Reči na slovo DŽ
džabalak-badava
džabe-badava
džada-putanja
dza ili bu-ce da bude ili nece da bude, odluka da ili ne
džaka-traži
džavgar-naziv za mala kučići koja mnogu laju, čovek koji je sklon svađi i zavadi zbog određenih ciljeva,
džavgari-svađalice, zavadžije
džandar-žandar
džapa se-mnogo traži, galamdžija čovek, brani se
džam-staklo na prozoru
dževap, dževap dava-plaši
dževgalo-deo drvenog rala, koje odbija(izvrta) zemlju prilikom oranja ralom
džiger(modri)-lekovita biljka žalfija
džilit- dečja igra sa štapom i jednim drvom koje se stavlja na rupu i baca sa štapom(ako ga dvojica uhvate onda oni igaju sa „rupe“ a ukoliko ga neuhvate onda se udara „dilit“ i prave se „babe“ na desetinu do sto) i igraju ovu igru svinjari, ovčari i govedari
džimrav-koji bira hranu
džinče-ljuto papriče
džipkanje-kotrljanje
džola-pogrdan naziv za priprostog, priglupog čoveka
džombav-neravan seoski put
džube-belo kaputče sa gajtanom, kaput do kolena od bele klašnje(vunenog sukna) sa gajtanom
Reči na slovo Š
šamleta(lomota)-priča gluposti
šašav(brljiv)-nerazuman čovek, lošeg ponašanja
šašinje-kukuruzovuna od stabljika obranog kukuruza u jesen
ševtelija-kajsija
žegra-gvozdena(drvena) palica za uprezanje goveda u jaram za vuču
šeguje-ismeva
šeštak-pseći izmet
šljaka-radi teške fizičke poslove
šljapav-nespretan u hodanju
šljokav-prljav
škljokadžija-pijanica
šotkovac-ptica pevačica
žopa-česma(koruba) poluvaljkastog oblika na izvoru od drveta
žtetina-zaravan u bukovom braništu(livadi) u planini kao ostatak pravljenja ćumura od bukovine
štrokav-prljav
štroka-prljavština na telu
strovljevac-veterinar koji strovljeva svinje da nemogu biti plodne(vepru se vade muda-testisi)
špica-gvozdena naprava za zaprežna kola
štukne-pobegne
šturinja-prokletinja
šule-mala testija, pogrdan naziv za priprostu ženu, mlada jagnjad
šulence-mlada dviska ovca koja se još nije jagnjila
šumak-šu,a, zabran
šubori-žubori
šumka-list
šušljak-đubre
šušula-blesav
šušumiga-loš čovek
IZVOR: Zapis iz 1980. i 2007. godine, selo Kruševica, Vlasotince. Zabeležio: Miroslav Mladenović, lokalni etnolog
DODATAK: Upotreba reči na dijalektu juga Srbije u pesmama i pričama (Autor: Miroslav B. Mladenović Mirac)
VLASOTINAČKI REČNIK LOKALIZAMA I ARHAIZAMA
A
Aber-pozdrav, vest.
Ajd’-hajde
Ajat-zagrađena nastrešica ispred kuće, otvoreni prostor ispred kuće za letnji odmor. nezagrađena terasa.
Alen-Crven.
Ama nama-uzrečica u pesmi
Aran-dobar.
Astal-Sto za ručavanje.
B
Banica-pita gužvara mešena ručno oklagijom.
„Banda“-družina muzikanata, trubači, pleh muzika.
Batlija-srećnik., sreća.
Bardak-Glinena posuda u obliku bokala iz koje se pije vin o ili kondir za grejanu rakiju
Bašta(tatko)-otac.
Begaj-beži.
Belokrilka-ptica pevačica sa belim krilima.
Beklike-turski porez u vremenu ropstva pod turcima
Berićet-dobar rod u polje, bogatsvo.
Bil-bio
„Biljober“-verski praznik Sveti Jovan sedmog jula kada se beru lekovite biljke.
Bičkija-ručna testera, majstorski pinterski i stolarski alat
Blaju-bleju ovce.
Blago-slatko.
Blažila(blaži se)- „mrsna“ hrana od svinja, „omrsi se“, upotreba svinjskog mesa i masti.
Bremena-trudna žena.
Burjan-Korovska biljka.
Bure-drvena posuda u kojoj se smešta rakija.
V
Valjavica-mala radionica za „valjanje“ klašnji(vunenog sukna)-od koga su se pravila odeća u planini, koja je nradila na „pogonu“ mlaza vode.
Vatanje-pipanje, milovanje devojaka.
Vergija-turski porez
Verige-gvozden lanac okačen nad ognjištem dimnjaka.
Venik-šator, često napravljen od bukovih grana i pokriven zelenim papratom u kome se veseli i pije na vašarima u hladovini.
Vikne-zove.
Vitel- drvena naprava za zabavu mladih („okretanje“-preteča ringišpila).
Vodenica-mlin sa vodeničnim kamenom je mleo žito pokretanjem vodeničnog toka pomoću mlaza vode na potocima.
Volel-voleo.
Vrta-vraća.
Vrtipop-planniska biljka Bela Rada.
Vrtam-vraćam.
Vudunka-vrsta jesenje kruške, vodunac, vodena kruška, stiže u kasnu jesen.
G
Gasarče-limena naprava ovalnog oblika, svetiljka na petrolej(gas).
Glupava-nesnalažljiva, osoba sa manjim prosekom inteligencije.
Gorštak-planinski čovek, snažnog izgleda, čvrst i oporit na sve muke i nevolje u planini, otporan, crven ko jabuka i zdravorazuman.
„Gotovi“-sprema jelo.
Gosjanin-gost.
Gradina-bašta sa starinskim cvećem i povrćem.
Granjka-Grana.
Grbina-leđa.
Gra-pasulj.
„Guvno“-mesto gde se prostiru cigle napravljene ručniom kalupom.
Gute-krompir(Crna Trava).
D
Dalečina-tuđina, „beli svet“.
Dvokolica-zaprežna volovska kola sa dva drvena točka.
Dejani-muči se.
Denuše-nestadoše.
Dejani-muči se. Derbendžija-stražar, čuvar klanca, prolaza. Derbendžije- specijalna vrsta čuvara (poluvojna pozadina straža) puteva i klanacima od hrišćanskog stanovništva koje je u vremenu pod turcima obezbeđivalo puteve i klance prolaza turskih karavana sa tovarom od hajdučije, koji su čuvali straže i udarali bubnjeve ako su se pojavljivali hajduci.
Divljakuša- Divlja kruška, neobuzdana devojka
D’nske-Danas.
D’l-uzrečica:dal, jeli.
D’nske-danas.
D’novi-dani.
D’nju-danju.
Dobival-dobijao
Dojdemo-dođemo.
Dojdi-dođi.
Dom-kuća, zavičaj.
Dojdooše-došli(torlačko-šopski).
Dooodi-dolazi
Druške-drugarice.
Drustvo-društvo.
Drugar-drug.
Dunđer-građevinski majstor.
Duduk-čobanska svirala, frula.
Dušmanin-rđav čovek, osvetnik, loš, krvnik
Dušmanski-krvnički, osvetnički,
Đ
Đubre-čovek bez karaktera, loš čovek, stajsko đubrivo za njive,
Đuđumče-mala glinena posuda u kojoj se stavlja zimnica ili svinjska mast ili sir sa paprikom, kao i sveža jaja i drži se u hladnom podrumu kuće.
E
Eve ga-Evo ga.
Eve-evo.
Ene gi-eno ih.
Ž
Ženka- tursko cveće, žut cvet, ukrasna biljka.
„Žutan“-pečalbar, Od tešku rabotu žuti ko „ženka u gradinu“, isposneo, pocrneo od sunca i teškoga rada.
„Žućko“-žut kondir iz koga se pije grejana rakija.
Žnjem-žanjem.
Z
Zabrajiš-zaboraviš.
Zavljil-zavljio, odbacio, ostavio.
Zavalija-jadan, jadničko, saželjavanje.
Zajebant-šaldžija, šeret..
Zajebancija-šala, veseli smeh, nekada i podvala u poslu.
Zbiram-sakupljam, berem.
Zdravje-zdravlje.
Zdravac-planinska mirisna biljka, mladi zdravac ispevan u pesmama devojaka za vreme Đurđevdana.
Zvrcne-zazvoni.
Zevnjana-zemljana.
Zevnja- zeva, negde stalno pogleđuje, nepristojnost.
„Zelenko“-zelen kondir iz koga se pije hladna
Zivne-zovne, pozove.
Znae-zna.
I
Iver(treska)- kora od trupa bukve ili hrasta.
Izđika-održi se u životu dete.
Izlezni-izađi, iskoči.
Izedem-pojedem, umiljata uzrečica majke prema detetu, Umiljatost preme deci.
Iljadarka-novčanica od hiljadu dinara.
Isna-istina.
Istrovi-izgubi.
Ič-uopšte.
Iš’l-išao.
J
ječ’m-ječam.
„Ječmari“-ciglari koji su uvek dolazili kućama kada se vršila ručna žetva ječma.
Jeđte-jedite.
Jedanput-jednom.
Jest’k-jastuk.
K
Kalemar-majstor koji na divlju podlogu mladice kalemljuje voćku, nož s kojim se vrši kalemovanje voćaka.
Kalup-ciglarski četvoruglo pravougaoni alat za ručnu izradu cigli od ilovače zemlje.
Kaca-drvena posuda u kojoj se sakupljaju šljive za pečenje rakije kazanom na selo.
Kakavac-vrsta kalemljene kruške, žut, gnjil i sladak, stiže krajem avgusta.
Kakoj-kako.
Kazan-bakarna posuda za pečenje rakije.
Kazuval-kazao, govorio.
Karakaš-„crnomanjest“
Kvo-šta.
K’d-kad.
Kitka-Cvet.
Kiteni-okićen cvećem.
Kladenac-izvor vode u planini ograđen kamenom.
K’o-kao.
Kot’l-Kotao, posuda od bakra.
Kondir-glinena posuda za rakiju (hladnu i vruću).
Kondirdžija-onaj koji služi rakiju gostima iz kondira, koji nosi kiten kondir na svadbu.
Kompir-krompir
Komine-prevrela smeša nabranih šljiva u kaci spremne za pečenje rakije na kaznu.
Komendijaš-zabavljač, šaldžija, čovek vesele naravi.
Komiti- su pripadnici malih vojnih formacija, koji su se komitskim ili četničkim načinom vojevanja borili protivu turskog osvajača
„Krivina“-izbegavanje radnih obaeza u građevinarstvu, zabušavnje na poslu, zabušant.
Krvopija-opasan čovek.
Kopneje-vene, sekira se.
Kravajče-mala pogačica omesena od braša koja se peče u pepelu ognjišta.
Kravaj-veselje u kući.
Krstoputina-mesto gde se ukrštaju seoski putevi na kome se prave mađije.
Kruškar-mesto pod divljim kruškama, prodavac krušaka na pijaci ili konjima u planini.
Kruškovača-rakija od divljih krušaka.
Kurjak-vuk.
Kuj-koji.
Kufer-kofert za pismo, kofer za odeću i obuću za put.
L
Lasica-licica.
Lapov-lopov.
Labavo-popuštanje.
Lega-leži.
Lenstvovanje-nerad.
L’ko-lako.
‘Ladno-hladno.
‘Lad-hlad.
Lepotinja-lepota.
LJ
Ljuške-Ljuljaške.
M
Maje se-ne radi, lenjstvovanje, nerad. Malterka-zidarski alat.
Majmunka-pečalbarska torba u kojoj se nosi alat i pokrivka. Majačina-nerad, šenlučenje, lenstvovanje, šetnja, zabava.
Malečko-malo.
Maren-neki verski praznik, ženska kletva.
„Masenga“-„opasan“ hajduk
Mistrija-zidarski alat.
Mori-uzrečiva u govoru.
Mater-majka.
Malko-malo.
Madžarka-stara sorts modrih šljiva od kojih se pravi pekmez i dobra rakija srpska šljivovica.
Mekišari-slai na rabotu, nemaju fizičke predispozicije za težak rad, mekušci, nisu izdržljivi u radu i životu.
Mine-prolazi, prošao.
Mladoženjski-osoba koja nosi kiten kondir, zove za svadbeno veselje i vodi računa o veselju kumova i starojka, najčešće je to zet momka, koga zakite peškirom i koga nosi do kraja svadbe.
Mladinja-Mladi, omladina, devojke, momci i deca.
Mlogo-mnogo.
„Momkinja“(„sluškinja“)-sluga ovčarski i govedarski kod gazde u planini, devojčice od sedam godina bile „sluškinje“.
Mučenica-sama žena sa decom bez pečalbara u kući koja sve sama obavlja težačke poslove u planini, žena pečalbara koja se mnogo muči od težine rada, samoće života i siromaštva.
Mušmula-koščato voće sazreva krajem jeseni.
N
Navodadžisanje-„navodadžija“ je osoba kao „posrednik“ prilikom udaje ili ženidbe na selo.
„Nakonjče“-običaj da mlado dete „uštine“ mlada snajka, da zaplače-daruje ga i to označava obred poroda.
Najebuval-teško prolazio u poslu, težak rad, neugodnosti kod majstora.
Nakovanj-alat za kovanje ručne kose za kosidbu trava.
Natreskam-napijem.
Naučil-naučio
Neg’-nego.
Nek’d-nekad.
Neke-nije.
Nesam-nisam.
Nosil-nosio.
NJ
Nji-njima, Ovo, Njim, s njim.
Njuma-nju, nje.
O
Obed-ručak.
Obrtam-okrećem.
Ov’m-ovam.
Od’nem-odmorim.
Odma’-odmah.
Onuj-onu.
Ostrilo-brus za oštrenje ručne kose od kamena.
Otidne-otide.
Oče-hoće
Ošav-voće.
P
Panica-činija, tanjir od gline napravljen ručno kod grnčara.
Pazuk-nedra.
Pandilji-staro rublje.
Pekmez-poslastica kuvana od šljiva za decu.
Perunika-ukrasna planinska biljka, plave boje, ima obredni značaj.
Pečalba-sezonski posao ciglara, zidara, pintera-težački posao, muka.
„Pečal“(„pečalba“)-tuga, muka.
Pečalovnik-pečalbar, sezonski radnik.
Pečalovina-zarada u pečalbi, nadnica sezonskog radnika u tuđinu. Potrebštine-kupljena roba na pijaci ili dućanima za potrebe domaćinstva na selo u planini.
Pendžer-prozor.
Pisal-pisao.
Pisuval-pisao, piše pismo.
Pisuj-piši.
Pitujem-pitam .
Pile-Ptica.
Pinter-kačar,majstor za izradu buradi, bačvi i kaca od drveta za rakiju i vino.
Pilitija-mlade ptice u gnezdu.
Plandovanje-ovce leti u podnese od vrućine odmaraju u hladu.
Pladne-podne.
Pobacuje-prisilni prekid trudnoće, kada se prisilom izbaci začetak detata trudne žene
Podveška-kanap na ženskoj pleteno vunenoj čarapi.
Povalim-pohvalim.
Pogolem-veći.
Pogača-posebna vrsta hleba koja se mesi i peče na žaru ispod sača(vršnjika) u crepulji(glinena posuda) -a danas u šporetu.
Poje-peva.
„Pokrivka“ („Premena“)-pokrivači za spavanje i odeća i obuća za presvlačenje nedeljom u pečalbu
Političi-bavi se politikom.
Polagačke-polako.
Pomeljari-kiridžije koji su doterali zaprežnom stokom ili konjima žito da se melje u vodenici.
Pominjujem-pominjem, štedim, zamena za nešto.
Ponek’d-ponekad.
Poprika-paprika.
Postal-postao.
Postal-postao.
Potočare-vodenice koje su radile na potocima
Počuka-potroši, popije.
Proode-prolaze.
Proja-hleb od žutog ili belog kukuruza koji je samlet u vodenici.
Projdooše-Prođoše
Promine-prođe.
Počuka-potroši, popije.
Počuka-potroši, popije.
Prati-pošalji,
Prevara-preljuba.
Prekara-umire starac, osećaj da je blizu kraj života.
Prepečenica-Prepečena ljuta rakija na kazanu.
Pričal-pričao.
Proja-hleb od žutog ili belog kukuruza koji je samlet u vodenici.
Proode-prolaze.
Projdooše-Prođoše
Promine-prođe.
Pčenica-pšenica.
Pustelija-Mesto bez života, bez ptica i ljudi.
Putišta-seoski putevi puni blata i neprohodni.
R
Raboti-radi.
Rabota-rad, sezonski rad, pečalba.
Radoval-radovao se.
Rečelj-dečja poslastica od šljiva, grožđa, tikvi pečenki.
S
Sabor(sobor)-igranka, mesto zabave mladih uz igru i pesmu narodnih kola uz muziku trubača, gajdaša, harmonikaša.
Sabajle(ujutru)- rano u zoru, rano u jutro
Sas-sa.
Svak’-svako.
Svadbarina-turski porez na udadbu devojke
S’g-sad.
Sv’ki-svaki.
Selsko-seosko.
Sinko-sine.
Sirnice-verski praznik u proleće, ljuškanje na ljuljaški vezanih za drvo
Skitnja-lenjstvovanje, besposličar
Slabašno-slabo, nerazvijen za fizički rad, još neodrasla osoba.
Sliva- divlja šljiva , drisna, sitne šljive.
Sl’nce-sunce
Smejurija-smešna situacija, smeje se, šali se, veselo je.
Smlačina-mešavina trava od koje se prave „pomije“ za ishranu svinja.
S’njam-sanjam.
Snjega-sa njim.
Snjega-sa njim.
S’njam-sanjam.
S’n-san
Sovra-trpeza, drveni niski sto za ručavanje sa stolicama „tronoškama“.
Soplitale-saplitale, nespretan hod od preobimne upotrebe alkohola.
Spijenje-spavanje.
Spi-spava.
Str’na-strana.
Stona(testija)-Glinena posuda iz koje se pije voda.
Suđenice-Vile „proročnice“-proroče život detetu kad se rodi kakav će da bude, vile: sudije života.
Suče-Sukanje(vrtkanje) pređe na cevku, koja se stavlja u soveljku(alat za tkanje) i omnda se tkaje na razboj.
T
Tag-tada.
Tatko-otac.
T’g-tad.
Tezetar-majstor ciglar.
Tezga(„Astal)-spremljen podignuti sto sa napravljenim blatom za ručno pravljenje cigle.
Tendžera(leđenka)-zemljana posuda ovalnog oblika sa otvorom i poklopcem sa malom rupom u kojoj se kuva jelo pored ognjišta ili na šporetu.
Tepa-bije, tuče.
Tepsijarka-tepsija.
Tija-te, ovi.
Tike-tako.
Tkanica-ženski pojas ručno tkan na razboju.
Toj-to.
Tuj-tu.
Tural-stavljao.
Tugaljive-Tužne, žalosne.
Turšija-zimnica koja se sprema čisto na prirodan način u glinenim loncima ili kačićima od drveta-od voća, paprika, paradajsa, kupusa. Trap-rupa iskopana u kojoj se preko zime čuva krompir sve do proleće u svežem stanju.
Ć
Ćerimidžija-pečalbar, majstor za izradu ćeremida od gline za pokrivanje kuća u stara vremena.
Ćirimidžija-pečalbar, najamni radnik: ciglar , crepar i ćerimidžija.
Đuđumče-mala glinena posuda u kojoj se stavlja zimnica ili svinjska mast ili sir sa paprikom, kao i sveža jaja i drži se u hladnom podrumu kuće.
U
Ubav-lep-
Ubave-lepe.
Ustanuje-ustaje.
Ušur-najam, usluga od samletog žita u vodenici u brašnu.
F-
H-
C
Carevica-kukuruz.
Cel-ceo.
Celival-celivao, ljubio.
„Civilka“-služenje vojske van kasrane bez vojničih obaveza: u mabulante, pošti.
Cvećke-cvetovi.
„Crepuljan“-veliki hleb ispečen u crepulji pod sačom (vršnjikom). Celivke-poljubci.
Crnči-muči se, previše radi.
Cunem-poljubim.
Č
Čanta-torba.
Čantra- torba.
Čerga-ćilim, tkani pokrivač na ručnom razboju.
Čeljad-deca u porodici.
Četnici(Komite)- od reči „četa, četovanje“ su bili pripadnici dobrovoljačke srpske gerilske formacije koja je nastala tokom 19. veka i koja je organizovano pomagana od strane vlasti u Srbiji u cilju slabljenja turske moći na balkanu.
Č’s-čas, trenutak.
DŽ
Džilit (Klisa)- planinska pastirska igra, dečja igra govedara, ovčara i svinjara.
Š
Šeški-pseći
Šes-šest.
Šiše-staklena flaša za rakiju spljosnatog oblika.
Školarac-mlad momak koji ide na „više“ škole, jer se u planini nije išlo u školu, saomoučno samo da se čita i piše.
Šljivovica-rakija od šljiva.
Šljivar-voćnjak sa šljivama.
Šturka se-nešto se snebiva, tražin se nešto.
Štuknem-da nestanem da me nigde nema.
Štrijač(štroveljevač)-majstor(veterinar) koji „obrezuje“ vepra da nemože da se pari sa svinjama
* * *
Iz objavljene zbirke pesama na dijalektu:: PEČALOVINA(2011. Vlasotince, “Mladi Grafičar”) , autor: Miroslav B. Mladenović Mirac, lokalni etnolog I istoričar I pisac pesama I priča na dijalektu juga Srbije, Vlasotince (strana 31)
Postavljeno: 27. jul 2013.g Vlasotince, južna Srbija
Autor: Miroslav B. Mladenović Mirac
Napomena: Na kraju zbirke je REČNIK LOKALIZMA I ARHAIZMA
* * *
Vlasotinački govor
Vlasotinački govor
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Re: Vlasotinački govor
REČNIK ARHAIZMA I LOKALIZMA
A
Alavutka(„šupeljka“)-narodni muzički instrument od gline,
Aeroplan-Avion,
Anterija-Kratka muška mi ženska haljina ispunjena pamukom, sa štepovima.
Abadžija-krojač anterija i dolama
Ambar-Drveni „četrtasti“ sanduk za čuvanje žita na selo,
Argati- Nadničari u polje
Aršin-mera za duzžinu kod ručnog tkanja,
Ajdučki- Hajdučki, junački
Alen-Crven
Aber(turc.)-poruka, vest glas
B
Bašta-otac
Bešte-bežite
Bijač-izvršitelj fizičke kazne
B’z-Zova
„Baba“-Dužina štapa u igri dečje igre „džilita“
„baskije“-letve od mladica bukovine,
Bata-Stariji brat,
„Borojalice“:-razbrajalice u dečjim igrama „žmurkama“
Bega- beži
Bojelek-„Dugačka anetrija“
Belgrad- Beograd
Bel-beo
Brdine-Brda, pobrđa, neravvne udodoline
Bača-bašta
Bećar-momak
Banica-pita gužvara
Brana-drljača, poljoprivredna sprava od pruća za ravnjanje posle oranja drvenim ralom ili plugom
Buljuk-stado ovaca
Barjaktarče-momče koje nosi barjak na svadbi
Bluza-kratka ženska haljina
Banjala-kupala se
Brale-uzrećica za umiljatost bratu
Barjak- belo ili crveno platno kao zastava, koga su nosili hajduci ili se nosio na svadbi
Boljka-neka bolest
Bataljonu-bataljon, formacatska četa u partizanima
V
Vane-uhvati
Vakli-šareni, crni
Vitel-vitao, naprava za ljuškanje
„Vodenice“-Dečja naprava od kukuruzovine za vodenice potoičare
Verga-veverica
Vutarka-Suknja od tkane vune devojčica
Vojno-le(devojče)-draga, dragi, (u pripevu)
Vojno-dragi ,muž
Vojče-devojče
Vraknjička-vraknjica, vratanca, kapijica
Vatamao(vaćamo)-hvatamo
Vane-Uhvati se
Vrzale-uvezale snoplje žita
Vrni-vrati
Vržete-vežete
Vrćaj-vraćaj
Vrljam-bacam
Vrtkaju-upredaju
G
Gorun-vrsta hrasta
Gajde-stari muzički narodni instrument
Gorešnjak-verski dan vašara 26. jula u Vlasotincu
„Giganje“,-Poskakaivanje na jednu nogu
Gige(Gigalje)-štule, hodaljke
Gasarče-limena kupasta svetiljka pomoću petroleja
Gomna-Govna, izmet životinje ili čoveka
Gorocvet-vrsta cveta
Golema-Velika
Godinica-godina
Gradina-bašta
Građanče-momče koje živi u gradu, varošanče,
Građanka-varošanka
Graba-hvata, uzima
Guja-zmija
Golemo-veliko
Gnjila-Meka prezrela kruška
Gorjanine-vetar koji u proleće razvija goru
Gunja-gornji deo muške odeće od grube vunene tkanine
D
Damba-dečja igra
Dutka(Duderka)-suve stabljike konoplje, koje su služile kao svetiljke , koja se dobija iz potopljenog konopljinog stabla u barama vode
Duduče-frula, narodni instrument pastira
Dubac-dečja kolica
„Dlakara“-lopta za igru od kravlje ili konjske dlake
Dvole-brojalica
Doma-kuća
Devojče-mlada devojčica, devojka
Doline-udodoline potoka
Doode-dolaze
Dućan-prodavnica mešovite robe
Dodijalo-dosadilo
Dojdem-dođem
Dvanaes-brojalica
Dolanče-devojački jelek
Deveju-zbiraju, sakupljaju
Dunđeri-majstori građevinari, zidari
Dada-starija sestra
Diboka-duboka
Dolama-muška nošnja u vidu dugačke pelerine
Doda-seka, dada
Doodim-dolazim
d’n-dan
Đ
đavolče-momče, momak
E
Ergen(turc.)-momak)
El’-dođi
e’dn-jedan
Ž
Žutajka-vrsta ptice
„Žegalo“-dečja igra
„Žmurke“-dečja igra
Ž’miš-žmuriš
Žnjite-žetva žita srpom
Ženka-vrsta cveća, kadifica, tursko cveće
Žalba-žal za nečim, nepravda, nepravo
Živovali-slagali se , druženje
Žaleje-tuga za nečim
Žandar-policajac
Z
Zablajala-blejanje ovce
Zamet-tor za ovce
Zbirale-sakupljale
Zbor-govor, reč
Zborile-govorile
Zumbul-vrsta cveta(plavi i roze zumbul)
Zainat-inaćenje
z’lva-zaova
zgledamo-vidimo, ugledamo
zdravac-vrsta cveća
zgodilo se-desilo se
I
Iznik’l-iznikao
Izede-pojede
Iskačajte-izađite
‘Iljado-hiljadu
Isvrljila-izbacila
iskam-tražim, želim
iskaruje-isteruje
J
Jed’n-jedan
Jednuš-jedanput, jednom prilikom
Jednole-brojalica
Ječmenka-devojka mkoja žanje ječam, vrsta kruške
Jergen-momak
K
Karakaca-mitološka buba, opasna,
Kato-čas(arhaično)-svakog časa
“Klopka“(„Sklopka“)-dečja hvataljka za ptice
Kuče-pas
„Klečka“-saplitanje
Knoći-pred veče, večeras
Krstat-šare oblika „krsta“
Klisa(Džilit)-dečja igra
Klis(Kliska)-dečja igra
„Kotarka“-dečja korpica napravljena od pruća
Kude-gde
Kraljice-obredne pesme i igre koje izvodi grupa devojaka
Kitka-cvet(zakiti se)
Kladanac(kladenac)-izvor vode napravljen od kamenja
Kladenče-mali izvor
Koledari-grupa dečaka koja peva koledarske pesme u vreme Božića
Krotko-mirno
kojemi ga-šta ga
krošnja-korpa
kučka-pogrdna reč za ženu, ženka psa,
kudelja-preslica za predenje vune na vretenu
karaćeme-grdiće me
kuda-kamo, gde
kumitcke-kumitcke, hajdučke čete
kiltlerove-hitlerove
Kopanje(okopavanje)-prašenje kukuruza, krompira i vinograda
komat-komad, parče hleba
kodža-mnogo
L
„Luška“-Ljuška, ljuljaška, ljuljati
Lelejka-dečja ljuljška izatkana na razboju
„Krpenjača“_lopta od krpa
Lazarice-plavi cvet, devojke koje pevaju lazaričke pesme, obredne pesme
„Lazar“-vođa lazarica
„Latinke“-žene starosedeoca pre dpalska južnih slovena u ovim krajevima, rimljanke
Lele-uzvik i naricanje za tugu, neki bol ili žal za nečim
Lani-prošle godine
Livatka-mala livada sa zelenom travom
latinče(Dragoljub)-vrsta cveća
ležaja-ležao
lozje-vinograd
‘leb-hleb
Lepotija-lepota
Leleje-ljuljati
Lađane-vrsta vetra koji hladi
LJ
Ljiljak-jorgovan
Ljuška-Ljuljaška
M
Mladinja(mladiti)-mladi, momci i devojke
„Magarac“-igra kartama
Male-majko
Moma-devojka
Momče-momak
Muznice-ovce koje se jagnje, koje imaju leko i muzu se tokom leta
Mlogo-mnogo
Mladenci-verski prolećni praznik za dvoje mladih koji su stupili u bračnu zajednicu
Maleno-omalo, nedoraslo, tepanje devojci
Mori-uzrečica u govoru
Mauzerka-vrsta puške
Materina-majkina
Maćija-maćeha
Majčica-majka
Meriše-mirisati
N
Na-evo, uzmi
„Nišaljka“-Ljuljaška
Nožice-makaze
Nevesta-mlada udata žena(devojka)
Naminuše-navratiše
N(M)isice-vrsta cveća, divlji zumbul plave boje
Nadžinje-nažinje
Najvolila-najvolela
Nikoj-niko
Nakara-natera
Napuderisala-namirisala se
Niša-ljuljati se
Navađujem- navodim
Naminem-navratim, svratim,
Nuni-spavaj
NJ
Njojzi-k njoj
Njojne,-njene
O
Obaljnje-rvanje
„Oglavak“-ženska nošnja
Oro-narodno kolo
“Orasi“-dečja igra
Ogleduju-ogleđuju se
Odeju-dolaze. idu putem, odlaze
Ozdol-odozdo
Obed-ručak
Ozgor-odozgo
Ostri-oštri kosu oštrilom
Ogenj(oganj)-vatra na oljnjištu
Odmenica-stasala ćerka za rad u polje, majkina odmena
Orate-govore
Orata-govor
Obikoli-okruži
Odadba-udadba
P
„Pulke“-dugmadi, dečja igra
Pandur-policajac
Praćka-dečja čobanska naprava za igru
„Pucaljke“-dečja igra
„Primika“-dečja sprava za hvatanje ptica. „omča“,
Petole-brojalica
Plačipička-dete koje plače bez razloga
Proorati-progovori
Poubavo-lepše
Pomad-bela krema za negu lica devojaka
Poljubija-poljubio
Poviva-povijja
Premena-preobuka
Povreviše-razgovaraše
Pomete-počiste
Postot-deo ožetog žita ručnim srpom
Praime-pravimo, uraditi, radimo
„Preličotina“(Mečkar)-preušena osoba
Potpiraljka-podmetnuto drvo kao poluga u ispomoć podizanja nekog tereta
Porta-velika kapija
Pomeljara-devojka koja radi u vodenici i uzima ušur
Podlagano-nešto obećano a neučinjeno, neverna ljubav,
Pelin-biljka koja ima gorak ukus
Pazuke-devojačka nedra
Presno-taze, neskuvano mleko
Pavlovica-mlada nevesta Pavlova
Posmivale-podsmevale
Pisamce-pismo
Produma-progovori
R
Rastoka-mesto gde se reka račva na rukavce, izdignuti deo reke gde se voda razliva
Ripni-skoči
Rukoljke-rukovati ožetog žita ručnim srpom
Rastaviče-rastavić
Rezetla-vrsta cveća
Rastužija-rastužio se
Razođujem se-skitam, hodam bez cilja
Rodnina-rođak
S
Svinjka-dečja igra hokeja
„Strela“-dečja igra lukom i strelom
Stožer-uspravan kolac oko koga se vrše žito na gumno konjima ili volovima
„Svetiilija“-vašar 2.avgusta na Čobancu
s’g-sad
Sinko-sine
Samouk-osoba koja se sama naučila da piše i čita bez školovanja
Stolička-drvena stolica tronoška
Sušenička-sušenica, meso sušeno
Snaška-mlada nevesta(žena)
s’lnce-sunce
snoplje-snop žita uvezanog posle ručne žetve srpom
Sobira-sakupljaju se, skuplja nešto
Sojka-vrsta ptica
Spije-spava
Sura-tamne boje
Sopleti-sapleti
Slunce-sunce
Sugare-kasno ojaljnjeno jagnje ili poslednje rođeno dete u familiji
Skapaja-skapao, uhvatila ga trulež, lenja osoba
Starino-uzvik u pesmi za staru osobu ili planine u junačkim pesmama
Svikam-dozovem
S’pletnem- sapletem
Slavej-slavuj
T
„Tirke“- čobanska igra
Tojaga-štap ovčara i govedara
„tablići“-igra kartama
„Trnovka“-vašar u avgustu na verski parznik u selo Svođe
Tranakop-budak, vrsta ratarskog alata
Terzija-ručni krojač odela
Tuj-tu
Tatko-otac
Telence-tele
Torbička-torbica izatkana od vune
Tulben-bela marama, fino platno
Turila-stavila
Tavra- dika, diči se, ulepšava se
T’nka-tanka
Trandafil-vrsta ruže
Turi-stavi
Tolko-toliko
Tija-takvi
Tkanica- opasač tkan na razboju od vune sa šarama
Tike-tako
Ć, ćev-ćef
U
Uapa-ujede
Ukači se-popne se,
Ujanulo-popelo na konja
Uzomo-uzosmo
Ubava-lepa
Uznemo- uzeli smo
F
Futa-vutara, vuta, ženska suknja „šopca“,
H, harač-turski porez
C
„Caruške“-dečja igra
Cura-devojka
Cavtim-cvetam
Č
Čovke,-gumeni opanci od točkova kamiona
Četvorele( Četvere, Čivile, Čardak, Čabar, Čičino),-brojalice Čorbadžija-gazda, bogataš
Čerge-pokrivka izatkana od vune ili konoplja ioli od kozine
Čungur-vrsta primitivnog muzičkog instrumenta, drveni tupan, bubanj
Čuma-kuga
DŽ
„Džilit“-Čobanska igra, klis, štap sa kvrgom
„ Džide“-dečja igra na ledu
Džanu-uzrečica u narodnim pesmama
Š
Šivke-pletenice kose
Šumka-grančica sa listom
Ševelji-zanositi se, hodati nesigurno
Školarica(„Školica“)-dečja školska igra
„Šutka“,-šutira
Šićer-šećer
Šajka-vrsta kape, ekser
Šerbet-vrsta napitka od vode i šećera
Šimšir-zimzeleno drvo
Iz rukopisa : DECA U IGRAMA I PESMAMA POVLASINJA(narodna književnost-Etnologija/), 2012.g. Vlasotince- Autor: Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije
* * *
REČNIK ARHAIZMA I LOKALIZMA
A
Abna- kvarna
abre- uzrečica
avlija-dvorište ‘ajd- hajde, uzrečica
‘ajde-hajde, idemo
‘aje- ne razume
‘ajmo (ajde)-, hajde, idemo
ak’l- pamet
akča-turska novčana jedinica
al’-uzrečica
ala-čudovište
alal- reč pohvale
alajbegova slama- svačije i ničije
alamani-mangupi
alen- crven
ališ-kvariš, ljutiš (Boga ališ)
aljine-odeća, paramanje
ama- uzrečica
amanet-poruka
apaš- nemirno dete, razbojnik
arlija- sreća
arno-dobro
‘armonikaši-harmonikaši
B
Baba- stara žena, tašta
babica-medecinska sestra
bađavdžije-neradnici
baksuz- loš čovek
blago- slatko
bajanje:- gatanje, vračanje, izgovaranje čarobne formule u lečenju neke bolesti.
bata- stariji brat
bataldžija- neradnik
banjanje-kupanje
„banda“-družina
bapka-mekoća,
batali – ostavi
bašta-otac
bež’ – beži
beklike.- Turski porez „desetak“ pod turskim ropstvom u 16-19. veku.
belmuž- južnjački specjalitet od mladog sira (ili od masla-maslac) i od belog kukuruznog vodeničnog brašna u vremenu Premlaza kada se jaganjci odlučuju (25. maj-19 dana posle Đurđevdana ) i ili na Đurđevštinu, jedan dan pre Đurđevdana (6. maj)
‘bem-psovka
besuje-luduje, neverstvo žene, parenje ženke psa
beu-bili su
beše- bejah, prisutan, bio je
b’zdi- miriše, loš miris
bija-bio
bilmez- neradnik
bisadzi –dvodelna vreća sa preklapačem
bir – uzrečica
biral-birao
blagonjke- uzrečica
blaii-blaje
boemština- kafanski život
bolan – bolestan
bolni- bolesni
Boljare-selo („Boljar“: seljak velikoposednik)
boljka-bolest
bonbondžija-bonbondžija
braco-umiljatost prema bratu
braca-bliža rodbina po muškoj liniji
bre!-uzrečica
brgo-brzo
brđanin-planinski gorštak,
briga- sekiracija, neka nevolja čoveka
brljča- šašav, budalast,
brčkali-kupati se, gazili vodu, prskali se vodom
bua-buva
budala- loša osoba
budne- bude
bude- biće
„buka“ – drvo bukva, okrugla šuplja cev koja nodvodi vodu na vodenični točak koji pokreće rad vodenica koje menju brašno od pšenice, raži, ovsa i kukuruza
bunika-otrovna biljka
bunjište-smetlište
bure-drvena posuda za čuvanje rakije
V
‘Vala mu- hvala mu
varoš-stari naziv za varošicu-grad, centar grada
vašar – verski dan okupljanja naroda na veselje i prodaju
ve’ – uzrečica
vejka-vrh hrasta, vrh osušene grane drvrta
Veligden – uskrs (verski praznik)
velije- komad (grudva) sira koja se seče na komade pri ručnom dobijanju sira
Vepar- nerez
veresija – zajam
vergija-turski porez
vetarliga- uzrečica
Vetruška – ptica
vidrošnjak-donjo vodenično kolo na vodenici
videl- video
videlo – svetlost lampe na petrolej ili gasarčeta, svetlost po danu, dnevna svetlsot života
videja- video
viđuva-viđaju se
vikala-govorila, zvala nekog,
vildžan- šolja od gline (grnčara)
vime-deo krave sa sisama u kojima se muze mleko od krave
vir- udubljenje puno vodom
vol – vo, domaća životinja
voleja-voleo
volel-voleo
volenje-ljubav
„voćka“-ženski polni organ , voće, mlada sadnica
vr’ – vrh brda, vrh nekog drveta
vrana- ptica
vračarica-žena koja se bavi vradžbinama
vradžbine:- magija, čarolija
vreteno- drvena narava za predenje vune
vreća – džak napravljen od kozine
vrzala- vezala
vrzan- vezan
vrca-crn kanap, kanap
vrlji-baci
vrne- pada kiša, vraća zajam
vrneš-vratiš
vrni se- vrati se
vrnul- vratio
vrtam-vraćam
vrta se- vraća se
vrtu-vraćaju
vrči – propušta, pada kiša
vršnjik- sač
vuja-vuk
vuci – vuči, kurjak, divlja životinja, vuk
v’ške-vaške
G
Gad-loš čovek
gi- ih
gil –gilickanje, uzrečica
gilička – gilickanje
gle’-gledaj, pogledaj
gnjide-vašja jaja na glavi
gnjezdo-gnezdo
goveče -krava
golema – velika
golem – veliki
golemo – veliko
gomno – izmet čoveka, prljav čovek
golča –uzrečica, siromašan čovek
gorun –hrast, snažan planinski gorštak
gos’ – gost
godža – mnogo
gra’ – pasulj
gradina-bašta
granjke-grane na drvetu
grbav – čovek povijenih leđa
grbavo – mnogo rodilo u polje, dobar rod
grbina- leđa
grne-glinena ovalna posuda za kuvanje pored ognjišta(sa drškom i poklopcem
grobje – groblje
grozje- grožđe
grutka –parče sira, komad sira
gu-je, uzrečica
guša-grlo, okovratnik
„gušter“-mlad vojnik
D
Dabogda- uzrečica u kletvi žena
daval – davao
dal- dao
dejani-muči se
denem- izgubim, kude da se denem(gde da se izgubim)
denske –dnevne muke
„desetak“-turski porez
derbendžije- spcijalna vrsta čuvara (poluvojna pozadinska straža) puteva u klancima od hrišćanskog stanovništva koje je u vremenu pod turcima obezbeđivalo puteve i klance prolaza turskih karavana sa tovarom od hajdučije, koji su čuvali straže i udarali u tupane (bzbnjeve) ako su se pojavljivali hajduci ( mahala Tupanski Del-selo Borin Dol)
dečica- deca
digaja – digao se, podigao se
dignul – dignuo, podigao se
digse- diži se
diž’ se- diži se
dikse-diži se
direk- drvena greda, drveni stub kuće
d’n- dan
d’nske- danas
d’n’s- danas
d’nju- danju
dojde- dođe
dojdi-dođi
doodi- dolazi
doleko-daleko
dom- kuća
doma – kući, kuća
doleko-daleko
dosađa – dosada, izvinjenje
dos’g- dosada
dremka- tren oka u snu
dral- podviknuo, podigao glas
drpav- pocepan
drpni-uzmi, krađa,
drčan – zahtevan, svuda da proba
d’ske – daske
duduče- frula
dule-umiljata uzrečica za dete
dupe- zadnjica
dušmanin-gadurija, loš čovek
duševadnik- loš čovek
Đ
Đavol- đavo
đavolija-vešta žena, vagina
đavolasta –devojka koja „osvaja“ momke, lepa devojka
đidija-dobar junak
E
Eve- Evo
‘ede – jede
‘ektar- hektar
‘ed’n- jedan
‘el ti- jeli ti
‘ela-dođi, ala,ela ovam dojdi,ela ja bejo
‘er’m- jaram
est’k- jastuk
ete-uzrečica. (ete kvo napraji-eto šta napravi)
Ž
Ženka- žuto cveće u gradini
željke-kornjače
železo-gvožđe
ženka- žuto cveće u gradini
ženske- devojke
živuvali-dobro se slagali, lepo živeli
žmije – žmuri
žnješ – žetva
Z
Zabavil se- zakasnio se
zabradila se - zavezala maramu na glavu
zabraila- zaboravila je
zaboravil- zaboravio
zavalija-sažaljenje za bolesnog ili siromaha čoveka, gubitnik,
zavilo- umotano, jaukanje psa
zavrljil- ostavio
zagalamil – obogatio se, zagalamio, nepotrebno poriča
„zagorel“- zagoreo, seksualna požuda
„zagorela“- strast žene za muškarcem
zagrcnulo se – zaletela hrana u jednjaku
zadavil se –zadavio se
zadremal- zadremao
zainat- inadžija
zajebava se- šali se
zajebancija- šala
zajebalo – uzrečica
zajebant-šaldžija, šeret, veseo čovek
zakasotina – muka, nevolja u životu, težina posla
„zaklan“- pospan, umoran od teškog posla ( spava ko „zaklan“)
zakrpa- krpljena krpa na pantalone
„zalepi“ – iskazane ružne reči starijoj osobi
zaluav-šuntav, blesav, izgubljen, budalast, priglup
zalci- parče hčeba stavljeno u usta
zaluđan- bez posla
zamajan-izgubljen, rasejan
zamet- tor za ovce
„zamočuvala“- zapišala, nepoštovanje žene prema mužu
zanovetaš- ispravka, prepravka
zanoveta – zapoveda, mnogo traži
„zanosi se“ – izmotava se u hodanju, pijan, priča ono što ne dolikuje, pravi se važan
znaja- znao je
zapodevam- podsmeh, podsmevanje
zapoveda- naredba, naređuje, podela poslova
zapoj- zapevaj
zapojal- zapevao
zaprška – začin
zaradovala- obradovala, radost
zatoj- zato
zatrla se – zagubilo se, propast
zatrlo – zagubilo se, nestanak
zacapal se- zaljubio se
začeša- samo kad se dobije pomoć od drugoga onda se ide napred
zašeja- zaobišao
zaš’l- zašao, mnogo zahteva
zbere- sakupi
zbirali se – sakupili se
zbirkate - sakupljate
zdravje- zdravlje
„zev“- obredni čin u tkanju na drvenom razvoju
zevnjanu- zemnjanu porciju
zjala – lenjost, mitsko biće
zmni- trese se
znaje – zna
I
Izbečil – iskokolio oči, izbečio
Izvrnul se- izvrnuo se, umro
izvrljija- izbacio
izvrlji- izbaci
izvrnul- izvrnuo
izvoljevaš- tražiš, potražuješ previše
„izginusmo“.reč pošalica
izd’ne- izdane, umre, umor od teškog rada
izdule- napasena stoka na pašnjaku, zatrovanost u povećanju stomaka
„izginusmo“-reč pošalica
„izede“-ujede, pojede, nanosi bol
„izedem“- pojedem, uzrečica
izel- pojeo, izeo
„izele je“- nanele joj zlo, zloba, podvala,
„izeja“- pojeo, izeo, bol („izeja me“ za srce)
izjalovi- ne bude onako kako je pogođeno, nesigurnost
„izlegne“ – izađe, izvedu se pilići pod kvočku
izlipšu- polipšu, uginu
izm’kne-izmakne
izdživdžija – iskokolio oči
imal – imao
isek’l se – isekao se , posekao se
iska-traži
isna- jeste, istina (isna si je bilo)
iskarali – isterali, oterali
iskaruvali- isteruvali, isterali,
iskaruje- isteruje
iskočil- iskočio
ispogani – iskazivanje ružnih reči, („nahrani ga gomnima“), vređanje ličnosti
ispraznim“- odbaci suvišnost
istroveno- izgubljeno
istrovil se – izgubio se
isčuka- potroši
iš- beži
J
Jajca-jaja
jevtika- bolest turbekuloza
jed’n – jedan
jeđ’-jedi, ručaj
jela-odi
jer’m-jeram za zaprežnu stoku
jugovina – opadanje snega u proleće
juže – konopac
June – mlado tele
jutre-sutra
jučer-juče
K
Kavga- svađa
kakoj – kako
kantar- sprava za merenje težine
kapija – ulazna vrata na dvorište kuće
karala-ljutnja, ljutila, grdnja, grdila (majka karala ćerku)
kaca- drvena posuda u kojoj se stavljaju šljive za pečenje rakije
kačamak-srpski južnjljčki specijalitet od kukuruznog brašna(belog ili žutog) samleto u vodenici
kvačka – kokoška koja je iz jaja izvela piliće
kvo-šta (kvo rabotiš-šta radiš)
k’d-kad
„kec“-igrač na kraju narodnog kola
kida- seče
kide-gde
kilava –nesposbna osoba
kiseljke- divlje kisele jabuke
klepan – oštren kamen na vodenici (nakovan kamen, sekira, kosa, motika kod kovača)
kluvče –klupče
kljekav- nespretan, trapav u poslu
klječka-saplitanje nogom, podmuklost,
knoći-večeras
kova- posuda
koj – ko
kolaj- lako, bezbrižno
kolko-koliko
kolovođa-igrač koji vodi narodno kolo
komat – komad hleba
komendija-šala
komiživa- Kapu uzrečica u zakletvi u potvrdi istine koja se izgovara drugom licu (Komiživa-zakletva u majku ili sestru)
komiživ – uzrečica u zakletvi u potvrdi istine koja se izgovara drugom licu (komiživ- zakletva u oca ili brata)
kompir-krompir
kordeljke-okrunjen klas kukuruza
korička-kora
koske- kosti
kotal(kot’l)-kotao
koti- izležu se
kodža-mnogo
kral- krao
krvnik-zao čovek, ovčji krpelj
krvopija- loš čovek
krotka-mirna
krotko –polako
krotka – mirna
krpi – šije, sašiva pocepano
krdžalije- banditske čete koje su presretale Turke negde ba početku 18 veka (1792-1806.godine), ubijali i pljačkali: često su napadali i potkradali stoku i orimali stočarima Srbima, pa se toga stanovništvo po drugi put raseljavalo u planinama u crnotravskom, lužničkom i vlasotinačkom kraju
kude-gde
kuj- ko
kukavica – ptica, čovek bez karaktera
kukovdan- neće nikada da bude (jer kukavica „nema dan“
kupil-kupio
kupen- kupljen
kurata –loša sreća
kurvaluk-preljuba, varanje u braku,
kusa – jede kašikom, kratka suknja
kuso- kratko
kutrak- pas „trećak“, malo poraslo štene psa
kućevne-Kućne
kufer-kofer
kučka.-loša žena, keruša
kuče-pas
L
„Lagal“- lagao, laž, ne uzvraćena ljubav, udvaranje
lagarija-šaljivost, duhovita „laž“, lažov, prevara
‘ladno – hladno
„laje“ – velika pričalica, sklonost ogovaranju
lanjski – predhodna godina
‘leb- hleb
‘lebac – hleb
legalo – kuća, štala. staja, tor
ležarina- leži se a ništa ne radi, nadnica plaćena pečalbaru kada je kišni dan
leleje se – leluja se, slabog zdravlja
lelejka-dečja izatkana rukotvorevina od vune na razboju u kojoj se nosi dete na leđima ili ljuška u ljuljašku
„l’že“- „laže“, ne uzvraća ljubav
„l’žu ae“-„lažu se“ (vole se)
lizguz –reč pošalice kada se neko iskija
lija- lisica
lipsal-lipsao, uginuo
lipši – umri
lisje-Lišće
l’ka – laka
l’ko – lako
lozje – lozje, vinograd
lokmaš – koji grabi tuđe, pohlepan čovek
lomoti-nepotrebno govori, lupetnje, svašta govori, stalno nešto priča
l’cka –lacka, neko te spominje
ločka-mala barica vode napravljena stopalom govečeta
LJ
„Ljuto“- vredno, nalati na posao, svađalica
ljuška-Ljuljaška
M
Maćija-maćeha
Mejana -mehana, kafana, krčma
Mučil-mučio
Motovilka-drvena naptrava za motanje pređe za tkanje na razboju
Mislil-mislio
Mladunci-mladi bračni par
Mladenci-verski praznik posvećen mladom bračnom paru posle napravljene svadbe
Milcacajac-milicioner
Meter-zidarski metar
Molija-molioi
Malko-malo
Mlogo-mnogo
Meraklija- prevelika ljubav prema nečemu: ženama, vinu i rakiji
Majete-lunjanje, skitnja po selo
Mru-umiru
Merak-volja, nešto se previše voli
Mlogi-mnogi
Mukački-posmuklost
Mandža-jelo
Mauzer- nemača reč (pusška „mauzerka“)
Motka-tojaga, drveni štap za batine
Mogare-magare
Maler – neka nesreća
Modar – plav
Mlogo – mnogo
Mu – uzrečica
Mater – majka
Mukački -podmuklost
More – uzrečica
Maznica – dvolična osoba
Malkice – malo
Mazan – podmukla osoba
Mandalo – nevažna osoba
Mlati – udara
Mandža- jelo
Mojega – uzrečica muškarca
Mazgov -neradnik
Madžar plot- plot zidan kamenom ili prućem pleten
Masnica – modrica od udara
Mogarica- veliki kašalj
Mufljuz – loša osoba
Muda- mošnice
Mišolovka- sprava za hvatanje miševa
Mrte- uzrečica
Majal- skitao se
Majačina – skitnja
Magare –domaća životinja
Majanje- skitnja
N
Nemog’l-nije mogao
Narani-nahrani
Nedoš’l-nije doša, ženska kletva
Naz’d- nazad
Nekakoj-nekako
Neraboti-neuradi
Neprojdoše-neprođoše
Nek’d-nekad
Neprojdoše-neprođoše
Navrevi-nagovori, napriča, ispriča
Nikoj-niko
Neje-nije
Nožice.-ovčarske makaze
Nik’d-nikad
Najebaja-najebao, nadrljao, neprileke u životu,
Nagazija-nagazio,
Nesam-nisam
Najmalečko-najmanje
Napolic-napola, polovina dnevnice ili dobiti u obradi zemlje
Naide-naiđe
Nes’m-nisam
N’ć’s-noćas
Nenalitaj-nezalitaj se, nežuri
Neaje-nereaguje, nezainetersovan (čuje al neaje), pravi se gluv
Natreskal se-napio se, pterao u alkoholu, zaljubio se
Našeja-našao
Neje – nije
Natreskal se- zaljubio se
Napraje- naprave
Naranim – nahranim
Nadžgari- nabode
Nadenem – stavim
Nesvrtala – nije svraćala
Najgolema – najveća
Najgolem – najveći
Napija se – napio se
Najdem – nađem
Nicaju – niču
Najak – najači
Nemalo –nema se
Najeli – nahranili
Neimal- nikada ne imao
Nevrnul se- ne vratio se
Nevidel – ne video
Nepodigal se- ne podigao se, postao nepokretan
Nemka – zanemeo, gubljenje govora
Nagrnuja – nagrnuo( rad motikom u okopavanju kukuruza ili krompira u polje)
NJ
Njojzin-njen
njokavica- nos
njuma – nju, nje
O
Obličišta- nečasne radnje, sramotno, nemoralno (podaj mu toj pa mu gle’ obličišta) sramotno, nemoralno
Obešeno (nakačeno) – stavljeno na klin zida, urađeno (nema meseno pa obešeno)
obukeja-obukao
ovija-ovi
ovoj – ovo
ovolki – ovoliki
ovuj-ovu, ovo, pokazatelj uzimanja
og’nj(ogenj, oganj)-vatra
odila – hodala
odlati – skita se, vdalama
odvugla – vlažna
odma’- odmah
od’mna-odavna, nedavno
odnel.-odneo
oženil se -oženio se
ozgor-odozgo
oj- uzrečica
oodi- dođi, idi, putuje
oodimo-putujemo, idemo
oojj- molim, odgovor na odziv
opako- opasno, strašno
Op’nci-opanci:svinjski , praveni od kože (šumadinski), gumeni pirotski od gume
opouje-pevanje molitve od sveštenika, kadenje uz molitvu,
orata (orateška)-razgovor, govor
orati-govori
oratil-govorio
oratila – govorila
„Orašlike“-bonbone napravljene od oraha kod majstora bonbondžije
orezil-usrao se, uneredio se, prljav čovek,
or’l – ptica grabljivica orao
oro – narodno kolo
osiljke-bodljikave iglice klasja od žita,
ostaja-ostao
ostrilo-oštrilo, brus za oštrenje kosa
otidne-otišao
otido-odlazim
otišeja-otišao
otiš’l-otišao
„otkidao“-uzimao
Otoše ( odoše)- otidoše, otišli su
otpale – odpale
otud – pokazno mesto kretanja
otcekla – odsekla
oćala-htela
oćaravel – oćoraveo, ostao bez vida
‘oću-hoću
‘oče (‘oće)- hoće
očukal-očukao, udario, polomio, šteta,
odžak-dimnjak
P
Padal-padao
palaverka-žena koja ogovara, prenosi vesti
palitika- politika
panađur-vašar
pandilj-deo odeće, postiljak (pelena)
pandur-žandar, policajac, seoski kmet, opštinski činovnik koji naplaćuje porez u selo
papriče – mala ljuta paprika
para-novac, dohodak, plata
paraman-deo odeće
paramanje-odeća
pari- novac,
patka- muški polni organ, pernata ptica, domaća živina
pačvara- prljaava krpa, prljav čovek, čovek s kojim svi „brišu“patos
pekljavina – osoba koja se svuda meša
penilo- pena od sapuna
pepeljiv – pepeljast, malo luckast
petal-petao
pet’l – petao
pečal (pekal)-tuga, bol, zarada, materijalna dobit
pečalba- nadnica, težačenje, argatluk, rabota
pečalovnik (pečalbar)- čovek koji ide u pečalbu, radi da bi nešto zaradio, nadničari, argatin (zidar, ciglar, pinter..)
pečalovina-zarada u pečalbu
pečeno- gotova stvar, svršeno, dato
pijanka-veselje
pijavica- životinjka koja živi u vodu
pilajka – mlado pile, lepa mlada devojka
pisuval-pisao, piše olovkom
pituju-pitaju, raspituju se, navodadžisanje devojke
pladne-podne
pobegal-pobegao
povalene – pohvalene
povrte se-snebiva se, nešto traži, okretanje
povrta-prigovara starijoj osobi
podade-daje mu, usluga podebel-deblji
podveška – kanap ženske pletene čarape od vune dokolenica
podmuklica – prljava osoba
podoleko- podaleko, još dalje, podalje
poganac – miš
pogolema-poveća
pogreboja – stalno kašikom grebe šerpe, zbiranje ostatka, zadnje rođeno dete
poitaj-požuri
pojdomo-pođomo
polipsali – pomrli, uginuli
polipšu-uginu
lol’čke-polako
polog-kokošje gnezdo na kome se snose jaja
poločajke- pločajke, pločice od kamena
pol’čke-polako
pomor – smrt
ponekoje-poneko
poore- Iore njiva drvenim ralom, plugom ili traktorm
pop-sveštenik
popadija – supruga (žena) sveštenika (popa)
popadiče-popvova(sveštenikova ćerka
popisuvali-popisali
popke-ženski gumeni opanci
popuje – deli savete
poredžija- oštinski činovnik koji naplaćuje porez
potrepoja – stalno trepće očima, čovek sa određenom manom
popadiče-popvova(sveštenikova ćerka
porekla – odustala od „date reči“ za udaju
poreva – povraća
poprike-paprike
posnalažljiv-više snalažljiv, dovitljivost, snalažljivost
postradosmo – neka nevolja
potikala se – izgubila se, gubljenje orjentira života
počuka – potroši, polomi, izlomi, što zaradi sve potroši
pošal – pošao
preduzimač (preduzetnik)- privatni poslodavac, grupovođa
prozevuška-žena koja se prozeva od nerada, neradnik, lenja žena
projde-prođe
praili-pravili
prdne- ispušta gasove
privati-prihvati, „primi“ se posađeno drvo
prizetko – prizećen, momak zasniva porodicu u porodici devojke
prijavil-prijavio
prikane-prijatelju
„priča“-događaj, načinjena šteta na selo
preapaja se – ujeo se
prevrnula – okrenula
prekaral-preterao
Prekara se-umre, prošlo vreme za parenje životinja, prezrelo voće
premena- devojačko rublje
premenjuje-presvlači
premla-veliki strah od nečega
pregnjetalce-stomak
prepreza – menja „stranu“ u jaram pri oranju plugom njive volovima
proodi-prolazi
proraduju se –provesele ase na neko veselje, radost u kući
preturila se- uplašila se
pupče-pupak deteta, pupčana vrpca
R
Rabota-posao, rad, zarada
r’žen- ražen hleb
razboj- drvena sprava za tkanje tekstila
razboleja-razboleo
razbolel- razboleo
raznel-razneo
radela-radila
rakija- alkoholno piće
‘rana-hrana
ranil-’ranio, hranio, rana od puščanog metka
ranke – uzrečica u kletvi („Ranke“-neka teška bolest)
rasprštal- rasprštao, razneo
raštrkale se – razišle se na sve strane
rek’l-rekao, kazao
rekne- kaže, kazala
reknuja-rekao, kazao
reknula-rekla
rečemi – kaže mi, kazao mi
r’ž- biljka raž
rija- njuškom svinja njuška u livadu
ripa – skače
ripče –vagina kod devojčice, umiljatost prema ženskom detetu
ris- divlja mačka
rovine-uvala od rudokopa
rodi- rađanje, berićet u polje, nevolja
rodija se -rodio se, otkačio se nekog beljaja, rađanje
S
Sabajle(sobalje)-ranu ujutru, pre izlaska sunca
sabor(sobor)-igranka, okupljanje ljudi uz muziku na verski praznik
saveljka-drvena naprava za razboj za tkanje na selo
sag-sad
sarani – sahrani, uništi
sas-sa
svekrva – majka momka
svitke – svitac, „svitci“(mutno sa „zvezdicama“ u očima od udaraca)
sv’ki-svaki
sv’ku-svaku
svo-celokupno, sve
svraka – ptica
s’g-sad
sedenjkanje-sedenjka, zimsko noćno okupljanje devojaka i momaka po kućama
seiz-konjušar
seir (Sair)-šega,šala., podsmeh
sekiracija – briga, nervoza, napetost
selska-seoska
sinidar- senica ptica pevačivca
sinko-sine
Sirotinja – siromaštvo, siromah
Sindžir- gvozdeni lanac kojim se vezuje pas
sirenje-sir
Sirotija – siromašrno stanje
„sitno“-mali broj dana do odsluženja vojske
situlacija-situacija
skomina – kiselost
skršlila – slomila, polomila
skrše-slome, polome
slavej – slavuj
slama –stabljike posle vršidbe na gumnu od raži i ovca i ječma
sl’ze-suze
slive-šljive
slomil – slomio
slugovanje-sluga, nadničar kod gazde (stočar)
s’m-sam
smejurija-smeh
smi – nešto loše
smišljaja-smišljao
snajka-nevesta, mlada udata devojka
snjuma- s njom
sobuje- izuje
soveljka – drvena naprava na kojoj se mota pređa sa kojom se tkaje na drvenom razboju
sojka- ptica pevačica
sol-so
sokak-seoski put u naselje, tesna ulica, krstoputina u selo, mesto okupljanja,
somun- beli hleb
sotona – đavo
sofra-trpeza, drveni mali okruglo niski sto
spijete-spavate
spi –spava, neradnik
spim-spavam
„sredinka“-srednji deo, untrašnji deo hleba bez korice
starejoga-starijeg
„starkan“-stari vojnik
starojko-stari svat (pobratim)
starudije-staro, neupotrebljivo
starčuga – starac, stara muška osoba
stegnul – stegnuo
stignaja – stigao
Stoka – domaća životinja, loša osoba, pokvarenost
stra’-strah
strinka-strina, žena strica
str’na-strana
sune se-okrene se
surci –izmet pseta, prljave osobe
T
Tag-tad
„tvrd“ – teška osoba
„tvrdica“- štedljiva osoba, samoživenik
takoj – tako
tamnjan – tvorevina od voska (meda pčele)
tante – uzrečica
tatabica- vrsta štetnog insekta, štetan čovek
tatko- otac
t’g-tad
t’d-tad
tej- te (tej ovce-te ovce)
tepa – udara, batina
„tepanje“-batine, tuča, umiljatost prema detetu
„tepaš“-udaraš, uljigivanje, dodvoravanje
teranje-izoran plugom jedan deo njive na selo, izlazak stoke, primoravanje
tija- taj, oni. takvi
t’j-taj
tkanica-muški izatkan pojas od vune
t’koj-tako
t’nko-tanko
toj-to
tojaga-drveni štap ovčara i govedara
tojače-tojaga, mali štap
totije- to je
topka-buket ljubičica
trabunja – mnogo priča
tranakop- budak, motika
„trećak“- mladi vo od tri godine
trešti – mnogo se čuje, glasnost
„trlica“- pričalica, drvena naprava za grubo odvajanje stabljike konolja i vlakana
trijanka- vrsta šljive, šljiva sa tri stabla iz jednog korena ( tri četalke- tri kraka; pošalica za muški polni organ sa mošnicama ili za ženski )
tronoška-mala stolica sa tri nogara
tropa-glasno govori
trpen- trpljen, koji ćuti, izdržljiv
trtomute-nešto neko muti, prevrtljivac
trupčiki-mali trupci (obla drva)
tugičke- uzrečica sažaljenja
tuj-tu
tulben-bela marama
tunjav- neokretljiv
tura – stavlja
turaj-stavljaj
tup- ne izoštren, priglup
tupan – bubanj, goč, muzički instrument
Ć
Će- uzrečica, potvrdno (će bude)
ćera-tera
ćerimidžija (ćirimidžija)-pečalbar, nadničar, argatin
đidija – junak
đugum-glinena posuda
ćorav – ne vidi
ćotek- tepanje, batina
ćorča – priglup, ne vidi
ćurka – priglupa ženska osoba
ćušne-gurne ga
ćušnem-gurnem
U
Ubava-lepa
ubavi – lepi
ubavo-lepo
ubavilo-lepota
uberi se- uzmi se (uzmi se u pamet)
ubija-ubijo, povredio se
uvati se- uhvati se
uvati ga-uhvati ga
uvatio- uhvatio
udal-udao ćerku
„udaren“- priglup
udaril-udario
udzrtu-zagleđuju
udri- udari, batina
uzeja-uzeo
uzrel-uzreo, doba starosti
ujani-ujahao
ujka- ujak
umočaja-umočao, umokrio se, upišao se
umočal-upišao se, umokrio se
umreja-umro
upecaja se- upecao se
uraboti-uradi
ureknula ga- uročila ga
utepaja-utepao, ubio, batina
utepal-ubio, batina, udario, tukao,
utepala-udarila
učukan-priglup, uštroven vepar, uštogoljen (ovan ili vo)
učkur- kanap
uš’l-ušao
F
fala- hvala
fali-hvali, nedostaje nešto
„Fenjer“- stočarska lampa na gas(petrolej) „fazan“, svetiljka
H
Holštaper-bezobraznik, prljav čovek
C
Carevica-kukuruz
c’vti-cavti, cveta
cvrsto-čvrsto
cvrcc (Milojka!)!-biti (kao biti ili kao bio Milojka!)
cel-ceo
celivka-poljubac
celivuvanje-ljubljenje
„cepi“- dobro radi, sekirom razdvaja cepanice
cvili- plače, jauče
crepulja-ovalna glinena posuda u kojoj se peče hleb ispod sača na ognjištu
crkja-crkao, umro
crkni- umri
crknul-crkao, umro
cuni-poljubi
Č
Ča’-stric
čakšire- pantalone
čamovina-daske drveta od čama(bora)
čantra-čutura, torba
čebrnjak-oblo drvo na koji se nosio veliki kotao sa vodom sa izvora
‘čela-pčela
čemerika-vrsta otrovne biljke
čengela- krivudava kuka na kojoj se stavljaju stavri ( Pomagalo od gvožđa u obliku slova latinice U sa kukama na kraju )
čereči se-krivljenje ženskih nogu, sram, stid
čerge- pokrivka, tkani ćilim na razboju
češlja- krađa, uređenje kose češljom
čital-čitao
č’k-čak
čkola-škola
č’s-čas
čuvanje-dobar odnos prema bližnjemu
čuma-kuga
čumka-čuma, kuga
č’čkolj- čačkolj, dete koje se stalno zadirkuje
DŽ
Džabeleske-džabe, besplatno, ispod cene
džabolebonja- neradnik
džaka-traži
podžakala-ogovarala, razgovarala
džambas-ukrotitenj divljih konja
dživdžanu- vrabac, umiljato tepanje malom detetu
džibronja- prljava osoba, džibra(prljavi ostatak posle pečenja rakije na kazanu)
džinče-ljuto papriče(paprika)
džigerica- deo tela
džezvija- šteta, odšteta,
Š
„šala“- koketiranje
šaljivdžija-šeret, čovek koji voli šale
šaren:- koji vara ženu u braku
šarene- ćilim sa šarama, neverne žene
štala- staja za krupnu stoku
šatrovački-govorni jezik stočara i pečalbara
ševa- ptica pevačica, krivuda levo i desno
šilj’k-šiljak
švaler-ljubavnik
švrljka-preljuba, lažov, nepoverljiva osoba
šljiva- voće
šljivar-voćnjak
štala- staja za krupnu stoku
šiša-uzrečica, skidanje kose kod berberina
šiše-pljosato staklena posuda za rakiju
špancir-majanje, skitnja
šondaš-zavitlavaš
štrapka- stopa životinje
štrkljaš-kada se neko osili, goveče se „štrklja“(kada su letnje vrućine goveče podigne rep kada ga ujede „zolja“ i nekom silom trči da gazi sve pred sobom: kukuruz, žito)
štroven-uštogoljen, vađenje testisa kod vepra
študir-lutanje, lunjanje, lutanje bez cilja, skitnja
šturka se- nešto traži bez cilja
šubara- kapa od štavljene ovčje kože
šunel- bežanje
DZ (Ѕ)
DZver- zver, divlja životinja, loš čovek
DZmni – čvrst hod (kad se hoda „zemlja da se trese“), trese se
DZvere se- čude se, začuđeni
DZid-zid
DZidar-zidar
DZviska-Dviska, mlada ovca koja se nije jagnjila
DZombav-Zombav, lošeg izgleda u licu
*
Iz rukopisa PEČALNIK (Vlasotince, 2012.g)-Autor: Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije
Postavljeno: 28.jul 2013.g. Vlasotince jug Srbije
* * *
REČNIK ARHAIZMA I LOKALIZMA
A
Akne-natera, nabije, utera
Apne-ujede
ajd’-hajde, čakom, odmah, otpozdrav,
alal-uzrečica pohvale:alal vera
alatka- *urac, penis, muški polni organ
aljavotina- preličotina, izmotava se , pravi se čaknut,
abre-uzrečica, znak čuđenja
B
blesav-nerazuman čovek
bašta-otac
bogče-Boga
baba-tašta
birov-seoski kmet
bijen-tučen, pretučen
bodcka-bodlja od ježa
bratac-prijatelj
brljča- šašav, budalast,
brljiva-budalasta
bađavdžija-neradbik
bitanga-loš čovek, bezobraznik,
banzov(bandzov)-nerazuman čovek, tupavko
baraba-loš čovek
blai-bleje
buljav-razokav, jednogled, velike oči
buljina-ptica sova
bulji-negde gleda, skriven pogled
bulka-razbulkano zrno kukuruza na vatri, creveni mak
V
videlo-svetlost
vrni se-vrati se
vrljaj-bacaj
vlačezi-drvena naprava za stočnu zapregu
vrtam-vraćam
vikam-zovem
vašljivo-prljavo
vurda babo- vrsta mlečnog proizvoda, uzrečica
vickast-šaljiv, koji zna viceve
vuna kićo-uzrečica u šali
vandžirala-pobesnela, poludela, gnevna
vucibatina-pokvaren čovek, prljav i zao čovek, lažov
vutara-ženska suknja od vune ovce
vaćanje-hvatanje, seksualno zlostavljanje žena
vr’-vrh
G
gazdarica-domaćica kuće
guzica-zadnjica
gu-je
gi-ih
gnjevnica-dnevnica
gumen- savitljiv kao guma
grnci-posuđe od pečene gline
gol’-go
golem-veliki
gluvča-gluv, nedočuje,
gužnjak-zadnjica
gle-gledaj
guzan-kriv, grešan
guzonja-sin visokog državnika na funkciji
gadan-opak, zao
govno-gomno, loš čovek, izmet
gomnjar-prljav čovek
gade jedan-prljav čovek, pokvarenost,
gnjido jedna-pokvarenost, dvoličnost
gadurija-pokvarenost, prljavština, pokvaren čovek
gradina-bašta
gagrica-skrčav čovek, samoživenik
glibava-troma
gubav-nekom prljavštinom obeležen, sa krastama
glupča-budala
glupav-budalast
gluvara-koji samo lunja, noćna lutalica, ide od kuće do kuće,
goloigra- grblja,
D
detence-dete
detinja-dečja
domaćica-supruga, žena domaćina
dupence-dečja zasnjica, dečje dupe
dupe-zadnjica
dojdo-dođoh
dom-kuća
dadem-dajem
drž mu-drži ga
de-uzrečica u govoru
dokurči-dosadi
detinjo-dečje
dokurčilo-dosadilo
do mojega-uzrečica, do kurca, ljutnja
drvi se-erekcija penisa-muškog polnog organa, pravi se važan
drkadžija-oralni snošaj muškarca, koji ga drka, ljutnja,nesnalažljiv muškarac,
dada-starija sestra , seka, doda
drljav- ujutru neumiven, neuredan
drmbolj- stari naziv za neki muzički instrument
dviska(dzviska)-mlada ovca koja se nije jagnjila
duni mu-duvaj ustima
dupesta-velika ženska zadnjica, zgodna žena
digal(dignul) se-digao se, penis(*urac) u erekciji
dragička-poruka, aber, iskaz poruke
dinarče-dinar, novac
Đ
đoka-*urac, penis, zajebancija, šala
đura-uzrečica, „šije mu ga đura“, iskaz nezadovoljstva,
đubre nepregorelo-prljava osoba, pokvarenost,
đuvečar-osoba koja voli jelo đuveč, majstor grnčar koji pravi glinenu posudu đuveč, neradnik
đilkoš-nepočišan mladić na selo, obešenjak,
E
eve-evo
eooo-pogrdna muška šala na selo, zajebancija, uzrečica,
Ž,
ženče-mlada udata žena
živo-sve što se kreće
žvajzne-udari
žvizne-utera
ženka-žuta cvećka u gradini, žuto cveće,
ženski petko-muškarac koji radi ženske poslove
ženska-žena, ženska osoba, mlada devojka
Z
zbiberim-načukam, nabijem, uteram
zbrzi-utera
zvizne-udari
zarabotil-zarada
zajebancija-šala, pošalica, podskočica
zajebavaj-šala, zadirkuje, pošalica
zajebi me-ostavi me na miru, ne dosađuj
zezam-teranje šege, pošalica da se skrati dosada
zbije-utera
zaguljotina-džandrljav čovek, čudna osoba, nezgodan čovek, loše naravi
zajebant,-šaldžija, osoba koja stvara smeh u društvu
zaguljen-nezgodan, nepristupačan
zažuljija-osoba koja slabo vidi, mlakavost
zajeba se-uzrečica, učinio grešku
zevzak-neradnik, priglup
zguza-otpozadi
zagorela( zagorel)-jaka seksualna želja žene i muškarca na selo
I
iskočil-izašao
ispililo-iskubao, očerupao
J
* E B E M-seksualni čin
jes’-jeste
jebi se-uzrečica u govoru
jebi ga-uzrečica u govoru
ju-uzrečica ugovoru
jebal-jebao, seksualni čin
* E B E M gi-* E B E M ih, pošalica
*ebe mi se-uzrečica u govoru
jebana-žena posle seksualnog odnosa sa muškarcem, troma osoba, gubitnik,
jebote-uzrečica, znak čuđenja,
jebačina-seksualnost
jebivetar-nesigurna osoba, osoba bez poverenja, nesposobnost u radu, jeban-gubitnik,
******-seks
jebaja (jebal)-jebao, seksualni čin,
jeburljiva-žena koja mnogo voli da se *ebe, seksualna žena,
jebu se-polni odnos muškarca i žene
K
Kurvinska-prljava posla, nečista, žena koja stalno menja muškarce,
Kuj-koji
k’d-kad
kumica-žena (supruga) kuma
krvč’k-krv
krs’-krst
*urac-muški polni organ
kvo-šta
kuga-bolest
kur’c-*urac, penis
krši-lomi
kurči se-pravi se važan
kurajber-mangup
kačamak-srpski specijalitet od projnog(žutog) i belog brašna kude(kide)-gde
kravaj-mala pogačica
kalaj-sredstvo za kalaisanje bakarnih posuda,
kompir-krompir
kure-malo dete, dečje pače
kurata sreća-loša sreća, nezgoda, gubitnik,
keruša-ženka lovačkog psa
kreten-budala
kučka-ženka psa, loša žena
kurveštija-loša žena, preljuba žene
kuronja-mali dečak,
L
‘lebac-hleb
‘lebarnik-furuna za pečenje hleba,
lepče-hleb
lokmadžija-pijanica, alkoholičar, pohlepna osoba
lopuža-lopov
lipsonja-neuhranjena osoba, mlitav,
luša-*****, vagina, ženski polni organ, uzrečica:“čukam si lušu“,
lokatori-pijandure, alkoholičari
loču-piju
LJ,
ljubeš(Gornji i donji)-usta ili polni organ
M
materina- majkina
mater-majka
munem-stavi ga
more-izrečica u govoru
mojega-uzrečica muškarca u poslu, *urac, muški polni organ, penis
muda-mošnice muškarca, muška jaja
modar-plav
mrsomudonja-koji stvara probleme, loša osoba,
mati-majka
matovilka-drvena naprava za motanje pređe, *urac, muški polni organ
mandža-jelo
mustaći-brkovi kod muškarca
moja me-uzrečica žena u govoru
malečko-malo, nije veliko
malko-sasvim malo
majmunu jedan-ljutnja na drugu osubu, majmune jedan, glupak,
menđušar-osoba koja nosi menđuše na ušima, mlitava osoba,
muž-oženjen muškarac
mudonja-mlak, trom, neradnik
manda se-skita se
mandalo-skitara, betzvredna osoba, drvena naprava s kojom se zatvarala drvena vrata
mlogo-mnogo
mazgov-neradnik, tupava osoba, sebičnost,
masnica-modrica od batina po telu
mućkaroš-loša osoba, stalno nešto mućka, neradnik
mrs-svinjokolj u jesen, mast, polni odnos
N
natreskam-nabijem,
nanče-majku ti
nakaram-nabijem
nevesta-mlada udata žena
načukam-nabijem
naguzim-seksualni čin
nes’m-nisam
neje-nije
napraj-napravi
napsuva-napsovao
ne pizdari-ne galami,
nabutam-naguram
najebao je-nadrljao je
napičnjak-ženska osoba koja se pravi važna, mlada žena
najeba ga-velika muka, u nevolji
nik’d-nikad
nejebana-žena bez seksa, nevoljna žena,
najebal si-nadrljao si, u problemima,
nakaral-uterao
naprail-napravio
neposolen-nerazuman čovek
natrti se-naguzi se
načukal-načukao, seksualni čin muškarca
numeje-ne ume, ne zna
NJ
njuma-uzrečica žena, njoj
O
oplajvazim-muška pošalica
ovam-pvamo
ovuj-ovu
ovoj-ovo
od’mna-odavna
opasena-pojedena trava u livadi, čaknuta
‘oćeš-hoćeš
‘oprem-muška pošalica
odjebi-beži od mene, ljutnja, skloni se
‘ostar-oštar
otišeja (otišaja)-otišao
opalim-spalim, seksualnost,
omaknem-nabijen, seksualnost
obed-ručak
odma’-odmah
otresem-načuka, odjebem, seksualnost
omrsi se-nešto *ebe, jebačina, seks,
obesil ga-muška pošalica za impotenciju, starost
onoj-onmo
objaši-ujahati
opanci-obuća
P
pogan-prljav čovek,
pogana-prljava žena
povitak-pelene
prdi-pušta gasove
po spisku-psovka cele familije
prljica-usta
pizda- *****, prljava osoba, kukavica čovek, prevarant
pečalbar-radnik u nadnici, mučen radnik,najamni radnik u tuđinu
preduzimač-privatni poslodavac
prejeba-prevari
prejebal,-prevario
poserem-ljutnja, nezadovoljstvo, nužda, izmet čoveka
prokurcal-sve potrošio
popizdio-razljutio se
picajzla-kukavica, prevarant
pičkolizac-dvoličnjak, ulizica
pičkara se-psuje majku
prcalo-jeburljiv, nezrela osoba
patka-*urac, penis, muški polni organ
pogolema-veća
prnjka- njuška, nos
porasaja,-porastao, izrastao
plakne-stavi ga
prdalo-zadnjica, ispuštanje gasova
panica-činija, tanjir od pečene gline
pičkica-zgodna devojka
piče-mlado devojče, ženski polni organ, mala devojčica
počekotina-koji stalno čeka, smirenost, strpljivost, uzrečica“stara počekotina“
pojeba ga-prevari ga
p’škaš-pašlaš, pušta gasove
pijandura-alkoholičar
picopevac-prevrtljiv muškarac,
perunika-biljka sa plavim cvetom,
proodio-prohodao
počel-počeo
poje-peva
R
rđa-loša osoba, pokvarenost
rabota-rad
rabadžija-trgovac sa zaprežnom stokom
raskurcal-sve rasturio, sve potrošio, upropastio ceo imetak,
razjebotina-lošo urađen posao,
rokne-udari
rutavo-jako, veoma snažno, čvrsto
razmrkala se-ovca traži ovna da se pari
razbukarila se-svinja traži vepra da se pari
razbucal se-razjebao se, nekontrolisano ponašanje
rogonja-budala, nasamaren
riđosana-dobra riba, zgodna žena, boja ženske kose
rospija-pokvarena žena,
rundov-pas
raspikuća-rasturač kuće
razbucana-razjebana, neočešljana žena, seuksalna želja
račevrljan-razbijen deo kruške, nabijeno, posledica udarca kamenom u glavu
reknuja-rekao
S
spalim- uterm, nateram, nabijem
steram-nateram, nabijem
sisa-dojka žene
sorta-vrsta, familija
spregnem-savije, nategne, nabije, utera
smrdljiva-prljava žena, pokvarenost
strinka-strina
semka-semenka, klica
sovra-sofra, trpeza za ručavanje
smrdljivo-prljavo
stuj-s tom
s’m-sam
sas-sa
snajka-mlada nevesta, snaha, snaja
sovce-sa ovcama
s’g-sad
skurcao-potrošio
siroma’-siromah
stojko-*urac, muški polni organ, penis
str’na-strana
skrčav-cicija, loš čovek, nedaje ništa, tvrdica
skokam-nabijem, uteram
steram-nateram, uteram
sojka-ptica pevačica
samo baje- glasno iskazivanje nezadovoljstva, stalno nešto priča
sivonjo-neznalico
spregni se-namesti se
spičkal-potrošio
smrdlja-prljava
svrši-orgazam
strugotina-otpadak drveta posle struganja drveta na pilani(strugari)
sramotičina-bezobrazluk, nedolično ponašanje
stoko-ljutnja, uvreda
skaplja-troma osoba u poslu
sprdačina-neozbiljnost
seronja-nesposobnost
skecan-lošeg fizičkog izgleda
surtuk-budala
srdito dete-naljuteno dete
selski-seoski
svitke-svetlost, bubaljke koje svetucaju noću
sednuja-seo
stra’-strah
T
turim-stavim
tetka-sestra majke
tam-tamo
tup-nezaoštren, muška pošalica
tija-taj
tvrd-muška pošalica
tupadžija-onaj koji nešto „tupi“, uvek nešto pokvari, pokvarenost
troši-lomi
toj-to
tatko-otac
tojaga-drveni ovčarski štap
taraba-istesana daska do metar dužine sa šiljkom na vrhu
trtonja-onaj koji se „trti“, dokazivanje u poslu, svuda se napliće, tikvan-glupan
tranakop(budak)-kopač, šiljata motika
tuca se-*ebe se, vrši seksualni odnos
tvrdica-škrt
Ć
ćorča-ima slab vid, nenalažljiv, pogrdna izreaka prema onom ko slabo vidi
ćoravi-ne vidi dobro
ćurane-pogrdna uvreda prema muškarcu
ćurko-pogrda uvreda prema ženi
ćuskija-glupak, gvozdena poluga
ćutuk-glupak, krnjuga, sub odsečak odsečenog stabla bukve
ćulavka- obeležen nekom manom : „ima ćulavku na glavu“ , čuperak dečaka na glavi
ćopša-pogrdna izreka za onog što hramlje, ima jednu kraću nogu, trom,
U
uzo-uzeo
ukači-popeo se
uprčil-digao ga, uspravio se,
ukoravija-ukoravio, učvrsten,
uapeš-ujedeš
ujani-ujaši
utepaja-utepao, ubio, batine,
umreja-umro
usmrdeja-usmrdeo
F
Familija-uža porodica
frtalj-četvrtina
H,
C
Cune-poljubi
Crevar-pogrdan naziv za loše ljude u Vlasotincu, neradnik,
cvika-plaši se
ciganštura-pogrdan naziv za loše cigane, pogrdan naziv za lopove i lažove
cimir-uzrečica: „cimir *****“, plačljivo dete,
cmizdri-plačljivko, dete koje plače bez razloga ,
cinkaroš-dvoličnjak, prevarant, potkazivač
cepanka-nezgrapni muškatac, dužni metar rascepanog oblog drveta,
Č
čovka-glava
čukam-* E B E M, nabijem, muška pošalica
čukalo-muški ud, osoba koja mnogo priča
češire(čakšire)-pantalone ručno skorojene od vunenog platna(klašnje)
čivta se-rita se
DŽ
džandrljalo-pokvaren čovek
džerima-prokletstvo nesreća
džeremoljina-*****, pogrdna ženska šala, „pusta džeremoljina svašta rađa“, ženski polni organ
džibra-prljavi ostatak koštica šljiva posle pečenja rakije na kazanu, prljava osoba, pokvarenost, pogrdna uvreda
džukela-budala
džombav-neravan
Š
Šašav-ludcakst
Šija-vrat
š’š’knj si-otkačen blesav
šibne-udari
šugavo-neuhranjeno, prljavo
šuga-kožna bolest
šupeljka-muzički instrument okarina napravljen od gline, pogrdna muška šala
šonja-nesnalažljiva osoba, pogrdna šala, priglup
šmoklja-pogrdna šala, nesređenost,
šiparica-mlada svinja koja se prvi put pari, mlada devojka
špirtosan-previše umoran, bez snage
švrlja-preljuba, piše olovkom
šiljokuran-nezrela osoba, pubertetlije,
šilibajzer-nedorasla osoba, prevarant
šilježe-mlado jagnje od ovce
Š.L.B-šašav, lud i brljiv, muška pošalica:“ti si Š.L.B“
šinter-pas
šiše-flaša, staklena boca
* * *
Iz rukopisa:- PSOVKE I RUŽNE REČI IZ VLASOTINAČKOG KRAJA U SRPSKOM JEZIKU- POVLASINJE(2012.g.Vlasotince)-Autor:
Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije
Postavljeno: 28.jul 2013.g. Vlasotince jug Srbije
* * *
A
Alavutka(„šupeljka“)-narodni muzički instrument od gline,
Aeroplan-Avion,
Anterija-Kratka muška mi ženska haljina ispunjena pamukom, sa štepovima.
Abadžija-krojač anterija i dolama
Ambar-Drveni „četrtasti“ sanduk za čuvanje žita na selo,
Argati- Nadničari u polje
Aršin-mera za duzžinu kod ručnog tkanja,
Ajdučki- Hajdučki, junački
Alen-Crven
Aber(turc.)-poruka, vest glas
B
Bašta-otac
Bešte-bežite
Bijač-izvršitelj fizičke kazne
B’z-Zova
„Baba“-Dužina štapa u igri dečje igre „džilita“
„baskije“-letve od mladica bukovine,
Bata-Stariji brat,
„Borojalice“:-razbrajalice u dečjim igrama „žmurkama“
Bega- beži
Bojelek-„Dugačka anetrija“
Belgrad- Beograd
Bel-beo
Brdine-Brda, pobrđa, neravvne udodoline
Bača-bašta
Bećar-momak
Banica-pita gužvara
Brana-drljača, poljoprivredna sprava od pruća za ravnjanje posle oranja drvenim ralom ili plugom
Buljuk-stado ovaca
Barjaktarče-momče koje nosi barjak na svadbi
Bluza-kratka ženska haljina
Banjala-kupala se
Brale-uzrećica za umiljatost bratu
Barjak- belo ili crveno platno kao zastava, koga su nosili hajduci ili se nosio na svadbi
Boljka-neka bolest
Bataljonu-bataljon, formacatska četa u partizanima
V
Vane-uhvati
Vakli-šareni, crni
Vitel-vitao, naprava za ljuškanje
„Vodenice“-Dečja naprava od kukuruzovine za vodenice potoičare
Verga-veverica
Vutarka-Suknja od tkane vune devojčica
Vojno-le(devojče)-draga, dragi, (u pripevu)
Vojno-dragi ,muž
Vojče-devojče
Vraknjička-vraknjica, vratanca, kapijica
Vatamao(vaćamo)-hvatamo
Vane-Uhvati se
Vrzale-uvezale snoplje žita
Vrni-vrati
Vržete-vežete
Vrćaj-vraćaj
Vrljam-bacam
Vrtkaju-upredaju
G
Gorun-vrsta hrasta
Gajde-stari muzički narodni instrument
Gorešnjak-verski dan vašara 26. jula u Vlasotincu
„Giganje“,-Poskakaivanje na jednu nogu
Gige(Gigalje)-štule, hodaljke
Gasarče-limena kupasta svetiljka pomoću petroleja
Gomna-Govna, izmet životinje ili čoveka
Gorocvet-vrsta cveta
Golema-Velika
Godinica-godina
Gradina-bašta
Građanče-momče koje živi u gradu, varošanče,
Građanka-varošanka
Graba-hvata, uzima
Guja-zmija
Golemo-veliko
Gnjila-Meka prezrela kruška
Gorjanine-vetar koji u proleće razvija goru
Gunja-gornji deo muške odeće od grube vunene tkanine
D
Damba-dečja igra
Dutka(Duderka)-suve stabljike konoplje, koje su služile kao svetiljke , koja se dobija iz potopljenog konopljinog stabla u barama vode
Duduče-frula, narodni instrument pastira
Dubac-dečja kolica
„Dlakara“-lopta za igru od kravlje ili konjske dlake
Dvole-brojalica
Doma-kuća
Devojče-mlada devojčica, devojka
Doline-udodoline potoka
Doode-dolaze
Dućan-prodavnica mešovite robe
Dodijalo-dosadilo
Dojdem-dođem
Dvanaes-brojalica
Dolanče-devojački jelek
Deveju-zbiraju, sakupljaju
Dunđeri-majstori građevinari, zidari
Dada-starija sestra
Diboka-duboka
Dolama-muška nošnja u vidu dugačke pelerine
Doda-seka, dada
Doodim-dolazim
d’n-dan
Đ
đavolče-momče, momak
E
Ergen(turc.)-momak)
El’-dođi
e’dn-jedan
Ž
Žutajka-vrsta ptice
„Žegalo“-dečja igra
„Žmurke“-dečja igra
Ž’miš-žmuriš
Žnjite-žetva žita srpom
Ženka-vrsta cveća, kadifica, tursko cveće
Žalba-žal za nečim, nepravda, nepravo
Živovali-slagali se , druženje
Žaleje-tuga za nečim
Žandar-policajac
Z
Zablajala-blejanje ovce
Zamet-tor za ovce
Zbirale-sakupljale
Zbor-govor, reč
Zborile-govorile
Zumbul-vrsta cveta(plavi i roze zumbul)
Zainat-inaćenje
z’lva-zaova
zgledamo-vidimo, ugledamo
zdravac-vrsta cveća
zgodilo se-desilo se
I
Iznik’l-iznikao
Izede-pojede
Iskačajte-izađite
‘Iljado-hiljadu
Isvrljila-izbacila
iskam-tražim, želim
iskaruje-isteruje
J
Jed’n-jedan
Jednuš-jedanput, jednom prilikom
Jednole-brojalica
Ječmenka-devojka mkoja žanje ječam, vrsta kruške
Jergen-momak
K
Karakaca-mitološka buba, opasna,
Kato-čas(arhaično)-svakog časa
“Klopka“(„Sklopka“)-dečja hvataljka za ptice
Kuče-pas
„Klečka“-saplitanje
Knoći-pred veče, večeras
Krstat-šare oblika „krsta“
Klisa(Džilit)-dečja igra
Klis(Kliska)-dečja igra
„Kotarka“-dečja korpica napravljena od pruća
Kude-gde
Kraljice-obredne pesme i igre koje izvodi grupa devojaka
Kitka-cvet(zakiti se)
Kladanac(kladenac)-izvor vode napravljen od kamenja
Kladenče-mali izvor
Koledari-grupa dečaka koja peva koledarske pesme u vreme Božića
Krotko-mirno
kojemi ga-šta ga
krošnja-korpa
kučka-pogrdna reč za ženu, ženka psa,
kudelja-preslica za predenje vune na vretenu
karaćeme-grdiće me
kuda-kamo, gde
kumitcke-kumitcke, hajdučke čete
kiltlerove-hitlerove
Kopanje(okopavanje)-prašenje kukuruza, krompira i vinograda
komat-komad, parče hleba
kodža-mnogo
L
„Luška“-Ljuška, ljuljaška, ljuljati
Lelejka-dečja ljuljška izatkana na razboju
„Krpenjača“_lopta od krpa
Lazarice-plavi cvet, devojke koje pevaju lazaričke pesme, obredne pesme
„Lazar“-vođa lazarica
„Latinke“-žene starosedeoca pre dpalska južnih slovena u ovim krajevima, rimljanke
Lele-uzvik i naricanje za tugu, neki bol ili žal za nečim
Lani-prošle godine
Livatka-mala livada sa zelenom travom
latinče(Dragoljub)-vrsta cveća
ležaja-ležao
lozje-vinograd
‘leb-hleb
Lepotija-lepota
Leleje-ljuljati
Lađane-vrsta vetra koji hladi
LJ
Ljiljak-jorgovan
Ljuška-Ljuljaška
M
Mladinja(mladiti)-mladi, momci i devojke
„Magarac“-igra kartama
Male-majko
Moma-devojka
Momče-momak
Muznice-ovce koje se jagnje, koje imaju leko i muzu se tokom leta
Mlogo-mnogo
Mladenci-verski prolećni praznik za dvoje mladih koji su stupili u bračnu zajednicu
Maleno-omalo, nedoraslo, tepanje devojci
Mori-uzrečica u govoru
Mauzerka-vrsta puške
Materina-majkina
Maćija-maćeha
Majčica-majka
Meriše-mirisati
N
Na-evo, uzmi
„Nišaljka“-Ljuljaška
Nožice-makaze
Nevesta-mlada udata žena(devojka)
Naminuše-navratiše
N(M)isice-vrsta cveća, divlji zumbul plave boje
Nadžinje-nažinje
Najvolila-najvolela
Nikoj-niko
Nakara-natera
Napuderisala-namirisala se
Niša-ljuljati se
Navađujem- navodim
Naminem-navratim, svratim,
Nuni-spavaj
NJ
Njojzi-k njoj
Njojne,-njene
O
Obaljnje-rvanje
„Oglavak“-ženska nošnja
Oro-narodno kolo
“Orasi“-dečja igra
Ogleduju-ogleđuju se
Odeju-dolaze. idu putem, odlaze
Ozdol-odozdo
Obed-ručak
Ozgor-odozgo
Ostri-oštri kosu oštrilom
Ogenj(oganj)-vatra na oljnjištu
Odmenica-stasala ćerka za rad u polje, majkina odmena
Orate-govore
Orata-govor
Obikoli-okruži
Odadba-udadba
P
„Pulke“-dugmadi, dečja igra
Pandur-policajac
Praćka-dečja čobanska naprava za igru
„Pucaljke“-dečja igra
„Primika“-dečja sprava za hvatanje ptica. „omča“,
Petole-brojalica
Plačipička-dete koje plače bez razloga
Proorati-progovori
Poubavo-lepše
Pomad-bela krema za negu lica devojaka
Poljubija-poljubio
Poviva-povijja
Premena-preobuka
Povreviše-razgovaraše
Pomete-počiste
Postot-deo ožetog žita ručnim srpom
Praime-pravimo, uraditi, radimo
„Preličotina“(Mečkar)-preušena osoba
Potpiraljka-podmetnuto drvo kao poluga u ispomoć podizanja nekog tereta
Porta-velika kapija
Pomeljara-devojka koja radi u vodenici i uzima ušur
Podlagano-nešto obećano a neučinjeno, neverna ljubav,
Pelin-biljka koja ima gorak ukus
Pazuke-devojačka nedra
Presno-taze, neskuvano mleko
Pavlovica-mlada nevesta Pavlova
Posmivale-podsmevale
Pisamce-pismo
Produma-progovori
R
Rastoka-mesto gde se reka račva na rukavce, izdignuti deo reke gde se voda razliva
Ripni-skoči
Rukoljke-rukovati ožetog žita ručnim srpom
Rastaviče-rastavić
Rezetla-vrsta cveća
Rastužija-rastužio se
Razođujem se-skitam, hodam bez cilja
Rodnina-rođak
S
Svinjka-dečja igra hokeja
„Strela“-dečja igra lukom i strelom
Stožer-uspravan kolac oko koga se vrše žito na gumno konjima ili volovima
„Svetiilija“-vašar 2.avgusta na Čobancu
s’g-sad
Sinko-sine
Samouk-osoba koja se sama naučila da piše i čita bez školovanja
Stolička-drvena stolica tronoška
Sušenička-sušenica, meso sušeno
Snaška-mlada nevesta(žena)
s’lnce-sunce
snoplje-snop žita uvezanog posle ručne žetve srpom
Sobira-sakupljaju se, skuplja nešto
Sojka-vrsta ptica
Spije-spava
Sura-tamne boje
Sopleti-sapleti
Slunce-sunce
Sugare-kasno ojaljnjeno jagnje ili poslednje rođeno dete u familiji
Skapaja-skapao, uhvatila ga trulež, lenja osoba
Starino-uzvik u pesmi za staru osobu ili planine u junačkim pesmama
Svikam-dozovem
S’pletnem- sapletem
Slavej-slavuj
T
„Tirke“- čobanska igra
Tojaga-štap ovčara i govedara
„tablići“-igra kartama
„Trnovka“-vašar u avgustu na verski parznik u selo Svođe
Tranakop-budak, vrsta ratarskog alata
Terzija-ručni krojač odela
Tuj-tu
Tatko-otac
Telence-tele
Torbička-torbica izatkana od vune
Tulben-bela marama, fino platno
Turila-stavila
Tavra- dika, diči se, ulepšava se
T’nka-tanka
Trandafil-vrsta ruže
Turi-stavi
Tolko-toliko
Tija-takvi
Tkanica- opasač tkan na razboju od vune sa šarama
Tike-tako
Ć, ćev-ćef
U
Uapa-ujede
Ukači se-popne se,
Ujanulo-popelo na konja
Uzomo-uzosmo
Ubava-lepa
Uznemo- uzeli smo
F
Futa-vutara, vuta, ženska suknja „šopca“,
H, harač-turski porez
C
„Caruške“-dečja igra
Cura-devojka
Cavtim-cvetam
Č
Čovke,-gumeni opanci od točkova kamiona
Četvorele( Četvere, Čivile, Čardak, Čabar, Čičino),-brojalice Čorbadžija-gazda, bogataš
Čerge-pokrivka izatkana od vune ili konoplja ioli od kozine
Čungur-vrsta primitivnog muzičkog instrumenta, drveni tupan, bubanj
Čuma-kuga
DŽ
„Džilit“-Čobanska igra, klis, štap sa kvrgom
„ Džide“-dečja igra na ledu
Džanu-uzrečica u narodnim pesmama
Š
Šivke-pletenice kose
Šumka-grančica sa listom
Ševelji-zanositi se, hodati nesigurno
Školarica(„Školica“)-dečja školska igra
„Šutka“,-šutira
Šićer-šećer
Šajka-vrsta kape, ekser
Šerbet-vrsta napitka od vode i šećera
Šimšir-zimzeleno drvo
Iz rukopisa : DECA U IGRAMA I PESMAMA POVLASINJA(narodna književnost-Etnologija/), 2012.g. Vlasotince- Autor: Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije
* * *
REČNIK ARHAIZMA I LOKALIZMA
A
Abna- kvarna
abre- uzrečica
avlija-dvorište ‘ajd- hajde, uzrečica
‘ajde-hajde, idemo
‘aje- ne razume
‘ajmo (ajde)-, hajde, idemo
ak’l- pamet
akča-turska novčana jedinica
al’-uzrečica
ala-čudovište
alal- reč pohvale
alajbegova slama- svačije i ničije
alamani-mangupi
alen- crven
ališ-kvariš, ljutiš (Boga ališ)
aljine-odeća, paramanje
ama- uzrečica
amanet-poruka
apaš- nemirno dete, razbojnik
arlija- sreća
arno-dobro
‘armonikaši-harmonikaši
B
Baba- stara žena, tašta
babica-medecinska sestra
bađavdžije-neradnici
baksuz- loš čovek
blago- slatko
bajanje:- gatanje, vračanje, izgovaranje čarobne formule u lečenju neke bolesti.
bata- stariji brat
bataldžija- neradnik
banjanje-kupanje
„banda“-družina
bapka-mekoća,
batali – ostavi
bašta-otac
bež’ – beži
beklike.- Turski porez „desetak“ pod turskim ropstvom u 16-19. veku.
belmuž- južnjački specjalitet od mladog sira (ili od masla-maslac) i od belog kukuruznog vodeničnog brašna u vremenu Premlaza kada se jaganjci odlučuju (25. maj-19 dana posle Đurđevdana ) i ili na Đurđevštinu, jedan dan pre Đurđevdana (6. maj)
‘bem-psovka
besuje-luduje, neverstvo žene, parenje ženke psa
beu-bili su
beše- bejah, prisutan, bio je
b’zdi- miriše, loš miris
bija-bio
bilmez- neradnik
bisadzi –dvodelna vreća sa preklapačem
bir – uzrečica
biral-birao
blagonjke- uzrečica
blaii-blaje
boemština- kafanski život
bolan – bolestan
bolni- bolesni
Boljare-selo („Boljar“: seljak velikoposednik)
boljka-bolest
bonbondžija-bonbondžija
braco-umiljatost prema bratu
braca-bliža rodbina po muškoj liniji
bre!-uzrečica
brgo-brzo
brđanin-planinski gorštak,
briga- sekiracija, neka nevolja čoveka
brljča- šašav, budalast,
brčkali-kupati se, gazili vodu, prskali se vodom
bua-buva
budala- loša osoba
budne- bude
bude- biće
„buka“ – drvo bukva, okrugla šuplja cev koja nodvodi vodu na vodenični točak koji pokreće rad vodenica koje menju brašno od pšenice, raži, ovsa i kukuruza
bunika-otrovna biljka
bunjište-smetlište
bure-drvena posuda za čuvanje rakije
V
‘Vala mu- hvala mu
varoš-stari naziv za varošicu-grad, centar grada
vašar – verski dan okupljanja naroda na veselje i prodaju
ve’ – uzrečica
vejka-vrh hrasta, vrh osušene grane drvrta
Veligden – uskrs (verski praznik)
velije- komad (grudva) sira koja se seče na komade pri ručnom dobijanju sira
Vepar- nerez
veresija – zajam
vergija-turski porez
vetarliga- uzrečica
Vetruška – ptica
vidrošnjak-donjo vodenično kolo na vodenici
videl- video
videlo – svetlost lampe na petrolej ili gasarčeta, svetlost po danu, dnevna svetlsot života
videja- video
viđuva-viđaju se
vikala-govorila, zvala nekog,
vildžan- šolja od gline (grnčara)
vime-deo krave sa sisama u kojima se muze mleko od krave
vir- udubljenje puno vodom
vol – vo, domaća životinja
voleja-voleo
volel-voleo
volenje-ljubav
„voćka“-ženski polni organ , voće, mlada sadnica
vr’ – vrh brda, vrh nekog drveta
vrana- ptica
vračarica-žena koja se bavi vradžbinama
vradžbine:- magija, čarolija
vreteno- drvena narava za predenje vune
vreća – džak napravljen od kozine
vrzala- vezala
vrzan- vezan
vrca-crn kanap, kanap
vrlji-baci
vrne- pada kiša, vraća zajam
vrneš-vratiš
vrni se- vrati se
vrnul- vratio
vrtam-vraćam
vrta se- vraća se
vrtu-vraćaju
vrči – propušta, pada kiša
vršnjik- sač
vuja-vuk
vuci – vuči, kurjak, divlja životinja, vuk
v’ške-vaške
G
Gad-loš čovek
gi- ih
gil –gilickanje, uzrečica
gilička – gilickanje
gle’-gledaj, pogledaj
gnjide-vašja jaja na glavi
gnjezdo-gnezdo
goveče -krava
golema – velika
golem – veliki
golemo – veliko
gomno – izmet čoveka, prljav čovek
golča –uzrečica, siromašan čovek
gorun –hrast, snažan planinski gorštak
gos’ – gost
godža – mnogo
gra’ – pasulj
gradina-bašta
granjke-grane na drvetu
grbav – čovek povijenih leđa
grbavo – mnogo rodilo u polje, dobar rod
grbina- leđa
grne-glinena ovalna posuda za kuvanje pored ognjišta(sa drškom i poklopcem
grobje – groblje
grozje- grožđe
grutka –parče sira, komad sira
gu-je, uzrečica
guša-grlo, okovratnik
„gušter“-mlad vojnik
D
Dabogda- uzrečica u kletvi žena
daval – davao
dal- dao
dejani-muči se
denem- izgubim, kude da se denem(gde da se izgubim)
denske –dnevne muke
„desetak“-turski porez
derbendžije- spcijalna vrsta čuvara (poluvojna pozadinska straža) puteva u klancima od hrišćanskog stanovništva koje je u vremenu pod turcima obezbeđivalo puteve i klance prolaza turskih karavana sa tovarom od hajdučije, koji su čuvali straže i udarali u tupane (bzbnjeve) ako su se pojavljivali hajduci ( mahala Tupanski Del-selo Borin Dol)
dečica- deca
digaja – digao se, podigao se
dignul – dignuo, podigao se
digse- diži se
diž’ se- diži se
dikse-diži se
direk- drvena greda, drveni stub kuće
d’n- dan
d’nske- danas
d’n’s- danas
d’nju- danju
dojde- dođe
dojdi-dođi
doodi- dolazi
doleko-daleko
dom- kuća
doma – kući, kuća
doleko-daleko
dosađa – dosada, izvinjenje
dos’g- dosada
dremka- tren oka u snu
dral- podviknuo, podigao glas
drpav- pocepan
drpni-uzmi, krađa,
drčan – zahtevan, svuda da proba
d’ske – daske
duduče- frula
dule-umiljata uzrečica za dete
dupe- zadnjica
dušmanin-gadurija, loš čovek
duševadnik- loš čovek
Đ
Đavol- đavo
đavolija-vešta žena, vagina
đavolasta –devojka koja „osvaja“ momke, lepa devojka
đidija-dobar junak
E
Eve- Evo
‘ede – jede
‘ektar- hektar
‘ed’n- jedan
‘el ti- jeli ti
‘ela-dođi, ala,ela ovam dojdi,ela ja bejo
‘er’m- jaram
est’k- jastuk
ete-uzrečica. (ete kvo napraji-eto šta napravi)
Ž
Ženka- žuto cveće u gradini
željke-kornjače
železo-gvožđe
ženka- žuto cveće u gradini
ženske- devojke
živuvali-dobro se slagali, lepo živeli
žmije – žmuri
žnješ – žetva
Z
Zabavil se- zakasnio se
zabradila se - zavezala maramu na glavu
zabraila- zaboravila je
zaboravil- zaboravio
zavalija-sažaljenje za bolesnog ili siromaha čoveka, gubitnik,
zavilo- umotano, jaukanje psa
zavrljil- ostavio
zagalamil – obogatio se, zagalamio, nepotrebno poriča
„zagorel“- zagoreo, seksualna požuda
„zagorela“- strast žene za muškarcem
zagrcnulo se – zaletela hrana u jednjaku
zadavil se –zadavio se
zadremal- zadremao
zainat- inadžija
zajebava se- šali se
zajebancija- šala
zajebalo – uzrečica
zajebant-šaldžija, šeret, veseo čovek
zakasotina – muka, nevolja u životu, težina posla
„zaklan“- pospan, umoran od teškog posla ( spava ko „zaklan“)
zakrpa- krpljena krpa na pantalone
„zalepi“ – iskazane ružne reči starijoj osobi
zaluav-šuntav, blesav, izgubljen, budalast, priglup
zalci- parče hčeba stavljeno u usta
zaluđan- bez posla
zamajan-izgubljen, rasejan
zamet- tor za ovce
„zamočuvala“- zapišala, nepoštovanje žene prema mužu
zanovetaš- ispravka, prepravka
zanoveta – zapoveda, mnogo traži
„zanosi se“ – izmotava se u hodanju, pijan, priča ono što ne dolikuje, pravi se važan
znaja- znao je
zapodevam- podsmeh, podsmevanje
zapoveda- naredba, naređuje, podela poslova
zapoj- zapevaj
zapojal- zapevao
zaprška – začin
zaradovala- obradovala, radost
zatoj- zato
zatrla se – zagubilo se, propast
zatrlo – zagubilo se, nestanak
zacapal se- zaljubio se
začeša- samo kad se dobije pomoć od drugoga onda se ide napred
zašeja- zaobišao
zaš’l- zašao, mnogo zahteva
zbere- sakupi
zbirali se – sakupili se
zbirkate - sakupljate
zdravje- zdravlje
„zev“- obredni čin u tkanju na drvenom razvoju
zevnjanu- zemnjanu porciju
zjala – lenjost, mitsko biće
zmni- trese se
znaje – zna
I
Izbečil – iskokolio oči, izbečio
Izvrnul se- izvrnuo se, umro
izvrljija- izbacio
izvrlji- izbaci
izvrnul- izvrnuo
izvoljevaš- tražiš, potražuješ previše
„izginusmo“.reč pošalica
izd’ne- izdane, umre, umor od teškog rada
izdule- napasena stoka na pašnjaku, zatrovanost u povećanju stomaka
„izginusmo“-reč pošalica
„izede“-ujede, pojede, nanosi bol
„izedem“- pojedem, uzrečica
izel- pojeo, izeo
„izele je“- nanele joj zlo, zloba, podvala,
„izeja“- pojeo, izeo, bol („izeja me“ za srce)
izjalovi- ne bude onako kako je pogođeno, nesigurnost
„izlegne“ – izađe, izvedu se pilići pod kvočku
izlipšu- polipšu, uginu
izm’kne-izmakne
izdživdžija – iskokolio oči
imal – imao
isek’l se – isekao se , posekao se
iska-traži
isna- jeste, istina (isna si je bilo)
iskarali – isterali, oterali
iskaruvali- isteruvali, isterali,
iskaruje- isteruje
iskočil- iskočio
ispogani – iskazivanje ružnih reči, („nahrani ga gomnima“), vređanje ličnosti
ispraznim“- odbaci suvišnost
istroveno- izgubljeno
istrovil se – izgubio se
isčuka- potroši
iš- beži
J
Jajca-jaja
jevtika- bolest turbekuloza
jed’n – jedan
jeđ’-jedi, ručaj
jela-odi
jer’m-jeram za zaprežnu stoku
jugovina – opadanje snega u proleće
juže – konopac
June – mlado tele
jutre-sutra
jučer-juče
K
Kavga- svađa
kakoj – kako
kantar- sprava za merenje težine
kapija – ulazna vrata na dvorište kuće
karala-ljutnja, ljutila, grdnja, grdila (majka karala ćerku)
kaca- drvena posuda u kojoj se stavljaju šljive za pečenje rakije
kačamak-srpski južnjljčki specijalitet od kukuruznog brašna(belog ili žutog) samleto u vodenici
kvačka – kokoška koja je iz jaja izvela piliće
kvo-šta (kvo rabotiš-šta radiš)
k’d-kad
„kec“-igrač na kraju narodnog kola
kida- seče
kide-gde
kilava –nesposbna osoba
kiseljke- divlje kisele jabuke
klepan – oštren kamen na vodenici (nakovan kamen, sekira, kosa, motika kod kovača)
kluvče –klupče
kljekav- nespretan, trapav u poslu
klječka-saplitanje nogom, podmuklost,
knoći-večeras
kova- posuda
koj – ko
kolaj- lako, bezbrižno
kolko-koliko
kolovođa-igrač koji vodi narodno kolo
komat – komad hleba
komendija-šala
komiživa- Kapu uzrečica u zakletvi u potvrdi istine koja se izgovara drugom licu (Komiživa-zakletva u majku ili sestru)
komiživ – uzrečica u zakletvi u potvrdi istine koja se izgovara drugom licu (komiživ- zakletva u oca ili brata)
kompir-krompir
kordeljke-okrunjen klas kukuruza
korička-kora
koske- kosti
kotal(kot’l)-kotao
koti- izležu se
kodža-mnogo
kral- krao
krvnik-zao čovek, ovčji krpelj
krvopija- loš čovek
krotka-mirna
krotko –polako
krotka – mirna
krpi – šije, sašiva pocepano
krdžalije- banditske čete koje su presretale Turke negde ba početku 18 veka (1792-1806.godine), ubijali i pljačkali: često su napadali i potkradali stoku i orimali stočarima Srbima, pa se toga stanovništvo po drugi put raseljavalo u planinama u crnotravskom, lužničkom i vlasotinačkom kraju
kude-gde
kuj- ko
kukavica – ptica, čovek bez karaktera
kukovdan- neće nikada da bude (jer kukavica „nema dan“
kupil-kupio
kupen- kupljen
kurata –loša sreća
kurvaluk-preljuba, varanje u braku,
kusa – jede kašikom, kratka suknja
kuso- kratko
kutrak- pas „trećak“, malo poraslo štene psa
kućevne-Kućne
kufer-kofer
kučka.-loša žena, keruša
kuče-pas
L
„Lagal“- lagao, laž, ne uzvraćena ljubav, udvaranje
lagarija-šaljivost, duhovita „laž“, lažov, prevara
‘ladno – hladno
„laje“ – velika pričalica, sklonost ogovaranju
lanjski – predhodna godina
‘leb- hleb
‘lebac – hleb
legalo – kuća, štala. staja, tor
ležarina- leži se a ništa ne radi, nadnica plaćena pečalbaru kada je kišni dan
leleje se – leluja se, slabog zdravlja
lelejka-dečja izatkana rukotvorevina od vune na razboju u kojoj se nosi dete na leđima ili ljuška u ljuljašku
„l’že“- „laže“, ne uzvraća ljubav
„l’žu ae“-„lažu se“ (vole se)
lizguz –reč pošalice kada se neko iskija
lija- lisica
lipsal-lipsao, uginuo
lipši – umri
lisje-Lišće
l’ka – laka
l’ko – lako
lozje – lozje, vinograd
lokmaš – koji grabi tuđe, pohlepan čovek
lomoti-nepotrebno govori, lupetnje, svašta govori, stalno nešto priča
l’cka –lacka, neko te spominje
ločka-mala barica vode napravljena stopalom govečeta
LJ
„Ljuto“- vredno, nalati na posao, svađalica
ljuška-Ljuljaška
M
Maćija-maćeha
Mejana -mehana, kafana, krčma
Mučil-mučio
Motovilka-drvena naptrava za motanje pređe za tkanje na razboju
Mislil-mislio
Mladunci-mladi bračni par
Mladenci-verski praznik posvećen mladom bračnom paru posle napravljene svadbe
Milcacajac-milicioner
Meter-zidarski metar
Molija-molioi
Malko-malo
Mlogo-mnogo
Meraklija- prevelika ljubav prema nečemu: ženama, vinu i rakiji
Majete-lunjanje, skitnja po selo
Mru-umiru
Merak-volja, nešto se previše voli
Mlogi-mnogi
Mukački-posmuklost
Mandža-jelo
Mauzer- nemača reč (pusška „mauzerka“)
Motka-tojaga, drveni štap za batine
Mogare-magare
Maler – neka nesreća
Modar – plav
Mlogo – mnogo
Mu – uzrečica
Mater – majka
Mukački -podmuklost
More – uzrečica
Maznica – dvolična osoba
Malkice – malo
Mazan – podmukla osoba
Mandalo – nevažna osoba
Mlati – udara
Mandža- jelo
Mojega – uzrečica muškarca
Mazgov -neradnik
Madžar plot- plot zidan kamenom ili prućem pleten
Masnica – modrica od udara
Mogarica- veliki kašalj
Mufljuz – loša osoba
Muda- mošnice
Mišolovka- sprava za hvatanje miševa
Mrte- uzrečica
Majal- skitao se
Majačina – skitnja
Magare –domaća životinja
Majanje- skitnja
N
Nemog’l-nije mogao
Narani-nahrani
Nedoš’l-nije doša, ženska kletva
Naz’d- nazad
Nekakoj-nekako
Neraboti-neuradi
Neprojdoše-neprođoše
Nek’d-nekad
Neprojdoše-neprođoše
Navrevi-nagovori, napriča, ispriča
Nikoj-niko
Neje-nije
Nožice.-ovčarske makaze
Nik’d-nikad
Najebaja-najebao, nadrljao, neprileke u životu,
Nagazija-nagazio,
Nesam-nisam
Najmalečko-najmanje
Napolic-napola, polovina dnevnice ili dobiti u obradi zemlje
Naide-naiđe
Nes’m-nisam
N’ć’s-noćas
Nenalitaj-nezalitaj se, nežuri
Neaje-nereaguje, nezainetersovan (čuje al neaje), pravi se gluv
Natreskal se-napio se, pterao u alkoholu, zaljubio se
Našeja-našao
Neje – nije
Natreskal se- zaljubio se
Napraje- naprave
Naranim – nahranim
Nadžgari- nabode
Nadenem – stavim
Nesvrtala – nije svraćala
Najgolema – najveća
Najgolem – najveći
Napija se – napio se
Najdem – nađem
Nicaju – niču
Najak – najači
Nemalo –nema se
Najeli – nahranili
Neimal- nikada ne imao
Nevrnul se- ne vratio se
Nevidel – ne video
Nepodigal se- ne podigao se, postao nepokretan
Nemka – zanemeo, gubljenje govora
Nagrnuja – nagrnuo( rad motikom u okopavanju kukuruza ili krompira u polje)
NJ
Njojzin-njen
njokavica- nos
njuma – nju, nje
O
Obličišta- nečasne radnje, sramotno, nemoralno (podaj mu toj pa mu gle’ obličišta) sramotno, nemoralno
Obešeno (nakačeno) – stavljeno na klin zida, urađeno (nema meseno pa obešeno)
obukeja-obukao
ovija-ovi
ovoj – ovo
ovolki – ovoliki
ovuj-ovu, ovo, pokazatelj uzimanja
og’nj(ogenj, oganj)-vatra
odila – hodala
odlati – skita se, vdalama
odvugla – vlažna
odma’- odmah
od’mna-odavna, nedavno
odnel.-odneo
oženil se -oženio se
ozgor-odozgo
oj- uzrečica
oodi- dođi, idi, putuje
oodimo-putujemo, idemo
oojj- molim, odgovor na odziv
opako- opasno, strašno
Op’nci-opanci:svinjski , praveni od kože (šumadinski), gumeni pirotski od gume
opouje-pevanje molitve od sveštenika, kadenje uz molitvu,
orata (orateška)-razgovor, govor
orati-govori
oratil-govorio
oratila – govorila
„Orašlike“-bonbone napravljene od oraha kod majstora bonbondžije
orezil-usrao se, uneredio se, prljav čovek,
or’l – ptica grabljivica orao
oro – narodno kolo
osiljke-bodljikave iglice klasja od žita,
ostaja-ostao
ostrilo-oštrilo, brus za oštrenje kosa
otidne-otišao
otido-odlazim
otišeja-otišao
otiš’l-otišao
„otkidao“-uzimao
Otoše ( odoše)- otidoše, otišli su
otpale – odpale
otud – pokazno mesto kretanja
otcekla – odsekla
oćala-htela
oćaravel – oćoraveo, ostao bez vida
‘oću-hoću
‘oče (‘oće)- hoće
očukal-očukao, udario, polomio, šteta,
odžak-dimnjak
P
Padal-padao
palaverka-žena koja ogovara, prenosi vesti
palitika- politika
panađur-vašar
pandilj-deo odeće, postiljak (pelena)
pandur-žandar, policajac, seoski kmet, opštinski činovnik koji naplaćuje porez u selo
papriče – mala ljuta paprika
para-novac, dohodak, plata
paraman-deo odeće
paramanje-odeća
pari- novac,
patka- muški polni organ, pernata ptica, domaća živina
pačvara- prljaava krpa, prljav čovek, čovek s kojim svi „brišu“patos
pekljavina – osoba koja se svuda meša
penilo- pena od sapuna
pepeljiv – pepeljast, malo luckast
petal-petao
pet’l – petao
pečal (pekal)-tuga, bol, zarada, materijalna dobit
pečalba- nadnica, težačenje, argatluk, rabota
pečalovnik (pečalbar)- čovek koji ide u pečalbu, radi da bi nešto zaradio, nadničari, argatin (zidar, ciglar, pinter..)
pečalovina-zarada u pečalbu
pečeno- gotova stvar, svršeno, dato
pijanka-veselje
pijavica- životinjka koja živi u vodu
pilajka – mlado pile, lepa mlada devojka
pisuval-pisao, piše olovkom
pituju-pitaju, raspituju se, navodadžisanje devojke
pladne-podne
pobegal-pobegao
povalene – pohvalene
povrte se-snebiva se, nešto traži, okretanje
povrta-prigovara starijoj osobi
podade-daje mu, usluga podebel-deblji
podveška – kanap ženske pletene čarape od vune dokolenica
podmuklica – prljava osoba
podoleko- podaleko, još dalje, podalje
poganac – miš
pogolema-poveća
pogreboja – stalno kašikom grebe šerpe, zbiranje ostatka, zadnje rođeno dete
poitaj-požuri
pojdomo-pođomo
polipsali – pomrli, uginuli
polipšu-uginu
lol’čke-polako
polog-kokošje gnezdo na kome se snose jaja
poločajke- pločajke, pločice od kamena
pol’čke-polako
pomor – smrt
ponekoje-poneko
poore- Iore njiva drvenim ralom, plugom ili traktorm
pop-sveštenik
popadija – supruga (žena) sveštenika (popa)
popadiče-popvova(sveštenikova ćerka
popisuvali-popisali
popke-ženski gumeni opanci
popuje – deli savete
poredžija- oštinski činovnik koji naplaćuje porez
potrepoja – stalno trepće očima, čovek sa određenom manom
popadiče-popvova(sveštenikova ćerka
porekla – odustala od „date reči“ za udaju
poreva – povraća
poprike-paprike
posnalažljiv-više snalažljiv, dovitljivost, snalažljivost
postradosmo – neka nevolja
potikala se – izgubila se, gubljenje orjentira života
počuka – potroši, polomi, izlomi, što zaradi sve potroši
pošal – pošao
preduzimač (preduzetnik)- privatni poslodavac, grupovođa
prozevuška-žena koja se prozeva od nerada, neradnik, lenja žena
projde-prođe
praili-pravili
prdne- ispušta gasove
privati-prihvati, „primi“ se posađeno drvo
prizetko – prizećen, momak zasniva porodicu u porodici devojke
prijavil-prijavio
prikane-prijatelju
„priča“-događaj, načinjena šteta na selo
preapaja se – ujeo se
prevrnula – okrenula
prekaral-preterao
Prekara se-umre, prošlo vreme za parenje životinja, prezrelo voće
premena- devojačko rublje
premenjuje-presvlači
premla-veliki strah od nečega
pregnjetalce-stomak
prepreza – menja „stranu“ u jaram pri oranju plugom njive volovima
proodi-prolazi
proraduju se –provesele ase na neko veselje, radost u kući
preturila se- uplašila se
pupče-pupak deteta, pupčana vrpca
R
Rabota-posao, rad, zarada
r’žen- ražen hleb
razboj- drvena sprava za tkanje tekstila
razboleja-razboleo
razbolel- razboleo
raznel-razneo
radela-radila
rakija- alkoholno piće
‘rana-hrana
ranil-’ranio, hranio, rana od puščanog metka
ranke – uzrečica u kletvi („Ranke“-neka teška bolest)
rasprštal- rasprštao, razneo
raštrkale se – razišle se na sve strane
rek’l-rekao, kazao
rekne- kaže, kazala
reknuja-rekao, kazao
reknula-rekla
rečemi – kaže mi, kazao mi
r’ž- biljka raž
rija- njuškom svinja njuška u livadu
ripa – skače
ripče –vagina kod devojčice, umiljatost prema ženskom detetu
ris- divlja mačka
rovine-uvala od rudokopa
rodi- rađanje, berićet u polje, nevolja
rodija se -rodio se, otkačio se nekog beljaja, rađanje
S
Sabajle(sobalje)-ranu ujutru, pre izlaska sunca
sabor(sobor)-igranka, okupljanje ljudi uz muziku na verski praznik
saveljka-drvena naprava za razboj za tkanje na selo
sag-sad
sarani – sahrani, uništi
sas-sa
svekrva – majka momka
svitke – svitac, „svitci“(mutno sa „zvezdicama“ u očima od udaraca)
sv’ki-svaki
sv’ku-svaku
svo-celokupno, sve
svraka – ptica
s’g-sad
sedenjkanje-sedenjka, zimsko noćno okupljanje devojaka i momaka po kućama
seiz-konjušar
seir (Sair)-šega,šala., podsmeh
sekiracija – briga, nervoza, napetost
selska-seoska
sinidar- senica ptica pevačivca
sinko-sine
Sirotinja – siromaštvo, siromah
Sindžir- gvozdeni lanac kojim se vezuje pas
sirenje-sir
Sirotija – siromašrno stanje
„sitno“-mali broj dana do odsluženja vojske
situlacija-situacija
skomina – kiselost
skršlila – slomila, polomila
skrše-slome, polome
slavej – slavuj
slama –stabljike posle vršidbe na gumnu od raži i ovca i ječma
sl’ze-suze
slive-šljive
slomil – slomio
slugovanje-sluga, nadničar kod gazde (stočar)
s’m-sam
smejurija-smeh
smi – nešto loše
smišljaja-smišljao
snajka-nevesta, mlada udata devojka
snjuma- s njom
sobuje- izuje
soveljka – drvena naprava na kojoj se mota pređa sa kojom se tkaje na drvenom razboju
sojka- ptica pevačica
sol-so
sokak-seoski put u naselje, tesna ulica, krstoputina u selo, mesto okupljanja,
somun- beli hleb
sotona – đavo
sofra-trpeza, drveni mali okruglo niski sto
spijete-spavate
spi –spava, neradnik
spim-spavam
„sredinka“-srednji deo, untrašnji deo hleba bez korice
starejoga-starijeg
„starkan“-stari vojnik
starojko-stari svat (pobratim)
starudije-staro, neupotrebljivo
starčuga – starac, stara muška osoba
stegnul – stegnuo
stignaja – stigao
Stoka – domaća životinja, loša osoba, pokvarenost
stra’-strah
strinka-strina, žena strica
str’na-strana
sune se-okrene se
surci –izmet pseta, prljave osobe
T
Tag-tad
„tvrd“ – teška osoba
„tvrdica“- štedljiva osoba, samoživenik
takoj – tako
tamnjan – tvorevina od voska (meda pčele)
tante – uzrečica
tatabica- vrsta štetnog insekta, štetan čovek
tatko- otac
t’g-tad
t’d-tad
tej- te (tej ovce-te ovce)
tepa – udara, batina
„tepanje“-batine, tuča, umiljatost prema detetu
„tepaš“-udaraš, uljigivanje, dodvoravanje
teranje-izoran plugom jedan deo njive na selo, izlazak stoke, primoravanje
tija- taj, oni. takvi
t’j-taj
tkanica-muški izatkan pojas od vune
t’koj-tako
t’nko-tanko
toj-to
tojaga-drveni štap ovčara i govedara
tojače-tojaga, mali štap
totije- to je
topka-buket ljubičica
trabunja – mnogo priča
tranakop- budak, motika
„trećak“- mladi vo od tri godine
trešti – mnogo se čuje, glasnost
„trlica“- pričalica, drvena naprava za grubo odvajanje stabljike konolja i vlakana
trijanka- vrsta šljive, šljiva sa tri stabla iz jednog korena ( tri četalke- tri kraka; pošalica za muški polni organ sa mošnicama ili za ženski )
tronoška-mala stolica sa tri nogara
tropa-glasno govori
trpen- trpljen, koji ćuti, izdržljiv
trtomute-nešto neko muti, prevrtljivac
trupčiki-mali trupci (obla drva)
tugičke- uzrečica sažaljenja
tuj-tu
tulben-bela marama
tunjav- neokretljiv
tura – stavlja
turaj-stavljaj
tup- ne izoštren, priglup
tupan – bubanj, goč, muzički instrument
Ć
Će- uzrečica, potvrdno (će bude)
ćera-tera
ćerimidžija (ćirimidžija)-pečalbar, nadničar, argatin
đidija – junak
đugum-glinena posuda
ćorav – ne vidi
ćotek- tepanje, batina
ćorča – priglup, ne vidi
ćurka – priglupa ženska osoba
ćušne-gurne ga
ćušnem-gurnem
U
Ubava-lepa
ubavi – lepi
ubavo-lepo
ubavilo-lepota
uberi se- uzmi se (uzmi se u pamet)
ubija-ubijo, povredio se
uvati se- uhvati se
uvati ga-uhvati ga
uvatio- uhvatio
udal-udao ćerku
„udaren“- priglup
udaril-udario
udzrtu-zagleđuju
udri- udari, batina
uzeja-uzeo
uzrel-uzreo, doba starosti
ujani-ujahao
ujka- ujak
umočaja-umočao, umokrio se, upišao se
umočal-upišao se, umokrio se
umreja-umro
upecaja se- upecao se
uraboti-uradi
ureknula ga- uročila ga
utepaja-utepao, ubio, batina
utepal-ubio, batina, udario, tukao,
utepala-udarila
učukan-priglup, uštroven vepar, uštogoljen (ovan ili vo)
učkur- kanap
uš’l-ušao
F
fala- hvala
fali-hvali, nedostaje nešto
„Fenjer“- stočarska lampa na gas(petrolej) „fazan“, svetiljka
H
Holštaper-bezobraznik, prljav čovek
C
Carevica-kukuruz
c’vti-cavti, cveta
cvrsto-čvrsto
cvrcc (Milojka!)!-biti (kao biti ili kao bio Milojka!)
cel-ceo
celivka-poljubac
celivuvanje-ljubljenje
„cepi“- dobro radi, sekirom razdvaja cepanice
cvili- plače, jauče
crepulja-ovalna glinena posuda u kojoj se peče hleb ispod sača na ognjištu
crkja-crkao, umro
crkni- umri
crknul-crkao, umro
cuni-poljubi
Č
Ča’-stric
čakšire- pantalone
čamovina-daske drveta od čama(bora)
čantra-čutura, torba
čebrnjak-oblo drvo na koji se nosio veliki kotao sa vodom sa izvora
‘čela-pčela
čemerika-vrsta otrovne biljke
čengela- krivudava kuka na kojoj se stavljaju stavri ( Pomagalo od gvožđa u obliku slova latinice U sa kukama na kraju )
čereči se-krivljenje ženskih nogu, sram, stid
čerge- pokrivka, tkani ćilim na razboju
češlja- krađa, uređenje kose češljom
čital-čitao
č’k-čak
čkola-škola
č’s-čas
čuvanje-dobar odnos prema bližnjemu
čuma-kuga
čumka-čuma, kuga
č’čkolj- čačkolj, dete koje se stalno zadirkuje
DŽ
Džabeleske-džabe, besplatno, ispod cene
džabolebonja- neradnik
džaka-traži
podžakala-ogovarala, razgovarala
džambas-ukrotitenj divljih konja
dživdžanu- vrabac, umiljato tepanje malom detetu
džibronja- prljava osoba, džibra(prljavi ostatak posle pečenja rakije na kazanu)
džinče-ljuto papriče(paprika)
džigerica- deo tela
džezvija- šteta, odšteta,
Š
„šala“- koketiranje
šaljivdžija-šeret, čovek koji voli šale
šaren:- koji vara ženu u braku
šarene- ćilim sa šarama, neverne žene
štala- staja za krupnu stoku
šatrovački-govorni jezik stočara i pečalbara
ševa- ptica pevačica, krivuda levo i desno
šilj’k-šiljak
švaler-ljubavnik
švrljka-preljuba, lažov, nepoverljiva osoba
šljiva- voće
šljivar-voćnjak
štala- staja za krupnu stoku
šiša-uzrečica, skidanje kose kod berberina
šiše-pljosato staklena posuda za rakiju
špancir-majanje, skitnja
šondaš-zavitlavaš
štrapka- stopa životinje
štrkljaš-kada se neko osili, goveče se „štrklja“(kada su letnje vrućine goveče podigne rep kada ga ujede „zolja“ i nekom silom trči da gazi sve pred sobom: kukuruz, žito)
štroven-uštogoljen, vađenje testisa kod vepra
študir-lutanje, lunjanje, lutanje bez cilja, skitnja
šturka se- nešto traži bez cilja
šubara- kapa od štavljene ovčje kože
šunel- bežanje
DZ (Ѕ)
DZver- zver, divlja životinja, loš čovek
DZmni – čvrst hod (kad se hoda „zemlja da se trese“), trese se
DZvere se- čude se, začuđeni
DZid-zid
DZidar-zidar
DZviska-Dviska, mlada ovca koja se nije jagnjila
DZombav-Zombav, lošeg izgleda u licu
*
Iz rukopisa PEČALNIK (Vlasotince, 2012.g)-Autor: Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije
Postavljeno: 28.jul 2013.g. Vlasotince jug Srbije
* * *
REČNIK ARHAIZMA I LOKALIZMA
A
Akne-natera, nabije, utera
Apne-ujede
ajd’-hajde, čakom, odmah, otpozdrav,
alal-uzrečica pohvale:alal vera
alatka- *urac, penis, muški polni organ
aljavotina- preličotina, izmotava se , pravi se čaknut,
abre-uzrečica, znak čuđenja
B
blesav-nerazuman čovek
bašta-otac
bogče-Boga
baba-tašta
birov-seoski kmet
bijen-tučen, pretučen
bodcka-bodlja od ježa
bratac-prijatelj
brljča- šašav, budalast,
brljiva-budalasta
bađavdžija-neradbik
bitanga-loš čovek, bezobraznik,
banzov(bandzov)-nerazuman čovek, tupavko
baraba-loš čovek
blai-bleje
buljav-razokav, jednogled, velike oči
buljina-ptica sova
bulji-negde gleda, skriven pogled
bulka-razbulkano zrno kukuruza na vatri, creveni mak
V
videlo-svetlost
vrni se-vrati se
vrljaj-bacaj
vlačezi-drvena naprava za stočnu zapregu
vrtam-vraćam
vikam-zovem
vašljivo-prljavo
vurda babo- vrsta mlečnog proizvoda, uzrečica
vickast-šaljiv, koji zna viceve
vuna kićo-uzrečica u šali
vandžirala-pobesnela, poludela, gnevna
vucibatina-pokvaren čovek, prljav i zao čovek, lažov
vutara-ženska suknja od vune ovce
vaćanje-hvatanje, seksualno zlostavljanje žena
vr’-vrh
G
gazdarica-domaćica kuće
guzica-zadnjica
gu-je
gi-ih
gnjevnica-dnevnica
gumen- savitljiv kao guma
grnci-posuđe od pečene gline
gol’-go
golem-veliki
gluvča-gluv, nedočuje,
gužnjak-zadnjica
gle-gledaj
guzan-kriv, grešan
guzonja-sin visokog državnika na funkciji
gadan-opak, zao
govno-gomno, loš čovek, izmet
gomnjar-prljav čovek
gade jedan-prljav čovek, pokvarenost,
gnjido jedna-pokvarenost, dvoličnost
gadurija-pokvarenost, prljavština, pokvaren čovek
gradina-bašta
gagrica-skrčav čovek, samoživenik
glibava-troma
gubav-nekom prljavštinom obeležen, sa krastama
glupča-budala
glupav-budalast
gluvara-koji samo lunja, noćna lutalica, ide od kuće do kuće,
goloigra- grblja,
D
detence-dete
detinja-dečja
domaćica-supruga, žena domaćina
dupence-dečja zasnjica, dečje dupe
dupe-zadnjica
dojdo-dođoh
dom-kuća
dadem-dajem
drž mu-drži ga
de-uzrečica u govoru
dokurči-dosadi
detinjo-dečje
dokurčilo-dosadilo
do mojega-uzrečica, do kurca, ljutnja
drvi se-erekcija penisa-muškog polnog organa, pravi se važan
drkadžija-oralni snošaj muškarca, koji ga drka, ljutnja,nesnalažljiv muškarac,
dada-starija sestra , seka, doda
drljav- ujutru neumiven, neuredan
drmbolj- stari naziv za neki muzički instrument
dviska(dzviska)-mlada ovca koja se nije jagnjila
duni mu-duvaj ustima
dupesta-velika ženska zadnjica, zgodna žena
digal(dignul) se-digao se, penis(*urac) u erekciji
dragička-poruka, aber, iskaz poruke
dinarče-dinar, novac
Đ
đoka-*urac, penis, zajebancija, šala
đura-uzrečica, „šije mu ga đura“, iskaz nezadovoljstva,
đubre nepregorelo-prljava osoba, pokvarenost,
đuvečar-osoba koja voli jelo đuveč, majstor grnčar koji pravi glinenu posudu đuveč, neradnik
đilkoš-nepočišan mladić na selo, obešenjak,
E
eve-evo
eooo-pogrdna muška šala na selo, zajebancija, uzrečica,
Ž,
ženče-mlada udata žena
živo-sve što se kreće
žvajzne-udari
žvizne-utera
ženka-žuta cvećka u gradini, žuto cveće,
ženski petko-muškarac koji radi ženske poslove
ženska-žena, ženska osoba, mlada devojka
Z
zbiberim-načukam, nabijem, uteram
zbrzi-utera
zvizne-udari
zarabotil-zarada
zajebancija-šala, pošalica, podskočica
zajebavaj-šala, zadirkuje, pošalica
zajebi me-ostavi me na miru, ne dosađuj
zezam-teranje šege, pošalica da se skrati dosada
zbije-utera
zaguljotina-džandrljav čovek, čudna osoba, nezgodan čovek, loše naravi
zajebant,-šaldžija, osoba koja stvara smeh u društvu
zaguljen-nezgodan, nepristupačan
zažuljija-osoba koja slabo vidi, mlakavost
zajeba se-uzrečica, učinio grešku
zevzak-neradnik, priglup
zguza-otpozadi
zagorela( zagorel)-jaka seksualna želja žene i muškarca na selo
I
iskočil-izašao
ispililo-iskubao, očerupao
J
* E B E M-seksualni čin
jes’-jeste
jebi se-uzrečica u govoru
jebi ga-uzrečica u govoru
ju-uzrečica ugovoru
jebal-jebao, seksualni čin
* E B E M gi-* E B E M ih, pošalica
*ebe mi se-uzrečica u govoru
jebana-žena posle seksualnog odnosa sa muškarcem, troma osoba, gubitnik,
jebote-uzrečica, znak čuđenja,
jebačina-seksualnost
jebivetar-nesigurna osoba, osoba bez poverenja, nesposobnost u radu, jeban-gubitnik,
******-seks
jebaja (jebal)-jebao, seksualni čin,
jeburljiva-žena koja mnogo voli da se *ebe, seksualna žena,
jebu se-polni odnos muškarca i žene
K
Kurvinska-prljava posla, nečista, žena koja stalno menja muškarce,
Kuj-koji
k’d-kad
kumica-žena (supruga) kuma
krvč’k-krv
krs’-krst
*urac-muški polni organ
kvo-šta
kuga-bolest
kur’c-*urac, penis
krši-lomi
kurči se-pravi se važan
kurajber-mangup
kačamak-srpski specijalitet od projnog(žutog) i belog brašna kude(kide)-gde
kravaj-mala pogačica
kalaj-sredstvo za kalaisanje bakarnih posuda,
kompir-krompir
kure-malo dete, dečje pače
kurata sreća-loša sreća, nezgoda, gubitnik,
keruša-ženka lovačkog psa
kreten-budala
kučka-ženka psa, loša žena
kurveštija-loša žena, preljuba žene
kuronja-mali dečak,
L
‘lebac-hleb
‘lebarnik-furuna za pečenje hleba,
lepče-hleb
lokmadžija-pijanica, alkoholičar, pohlepna osoba
lopuža-lopov
lipsonja-neuhranjena osoba, mlitav,
luša-*****, vagina, ženski polni organ, uzrečica:“čukam si lušu“,
lokatori-pijandure, alkoholičari
loču-piju
LJ,
ljubeš(Gornji i donji)-usta ili polni organ
M
materina- majkina
mater-majka
munem-stavi ga
more-izrečica u govoru
mojega-uzrečica muškarca u poslu, *urac, muški polni organ, penis
muda-mošnice muškarca, muška jaja
modar-plav
mrsomudonja-koji stvara probleme, loša osoba,
mati-majka
matovilka-drvena naprava za motanje pređe, *urac, muški polni organ
mandža-jelo
mustaći-brkovi kod muškarca
moja me-uzrečica žena u govoru
malečko-malo, nije veliko
malko-sasvim malo
majmunu jedan-ljutnja na drugu osubu, majmune jedan, glupak,
menđušar-osoba koja nosi menđuše na ušima, mlitava osoba,
muž-oženjen muškarac
mudonja-mlak, trom, neradnik
manda se-skita se
mandalo-skitara, betzvredna osoba, drvena naprava s kojom se zatvarala drvena vrata
mlogo-mnogo
mazgov-neradnik, tupava osoba, sebičnost,
masnica-modrica od batina po telu
mućkaroš-loša osoba, stalno nešto mućka, neradnik
mrs-svinjokolj u jesen, mast, polni odnos
N
natreskam-nabijem,
nanče-majku ti
nakaram-nabijem
nevesta-mlada udata žena
načukam-nabijem
naguzim-seksualni čin
nes’m-nisam
neje-nije
napraj-napravi
napsuva-napsovao
ne pizdari-ne galami,
nabutam-naguram
najebao je-nadrljao je
napičnjak-ženska osoba koja se pravi važna, mlada žena
najeba ga-velika muka, u nevolji
nik’d-nikad
nejebana-žena bez seksa, nevoljna žena,
najebal si-nadrljao si, u problemima,
nakaral-uterao
naprail-napravio
neposolen-nerazuman čovek
natrti se-naguzi se
načukal-načukao, seksualni čin muškarca
numeje-ne ume, ne zna
NJ
njuma-uzrečica žena, njoj
O
oplajvazim-muška pošalica
ovam-pvamo
ovuj-ovu
ovoj-ovo
od’mna-odavna
opasena-pojedena trava u livadi, čaknuta
‘oćeš-hoćeš
‘oprem-muška pošalica
odjebi-beži od mene, ljutnja, skloni se
‘ostar-oštar
otišeja (otišaja)-otišao
opalim-spalim, seksualnost,
omaknem-nabijen, seksualnost
obed-ručak
odma’-odmah
otresem-načuka, odjebem, seksualnost
omrsi se-nešto *ebe, jebačina, seks,
obesil ga-muška pošalica za impotenciju, starost
onoj-onmo
objaši-ujahati
opanci-obuća
P
pogan-prljav čovek,
pogana-prljava žena
povitak-pelene
prdi-pušta gasove
po spisku-psovka cele familije
prljica-usta
pizda- *****, prljava osoba, kukavica čovek, prevarant
pečalbar-radnik u nadnici, mučen radnik,najamni radnik u tuđinu
preduzimač-privatni poslodavac
prejeba-prevari
prejebal,-prevario
poserem-ljutnja, nezadovoljstvo, nužda, izmet čoveka
prokurcal-sve potrošio
popizdio-razljutio se
picajzla-kukavica, prevarant
pičkolizac-dvoličnjak, ulizica
pičkara se-psuje majku
prcalo-jeburljiv, nezrela osoba
patka-*urac, penis, muški polni organ
pogolema-veća
prnjka- njuška, nos
porasaja,-porastao, izrastao
plakne-stavi ga
prdalo-zadnjica, ispuštanje gasova
panica-činija, tanjir od pečene gline
pičkica-zgodna devojka
piče-mlado devojče, ženski polni organ, mala devojčica
počekotina-koji stalno čeka, smirenost, strpljivost, uzrečica“stara počekotina“
pojeba ga-prevari ga
p’škaš-pašlaš, pušta gasove
pijandura-alkoholičar
picopevac-prevrtljiv muškarac,
perunika-biljka sa plavim cvetom,
proodio-prohodao
počel-počeo
poje-peva
R
rđa-loša osoba, pokvarenost
rabota-rad
rabadžija-trgovac sa zaprežnom stokom
raskurcal-sve rasturio, sve potrošio, upropastio ceo imetak,
razjebotina-lošo urađen posao,
rokne-udari
rutavo-jako, veoma snažno, čvrsto
razmrkala se-ovca traži ovna da se pari
razbukarila se-svinja traži vepra da se pari
razbucal se-razjebao se, nekontrolisano ponašanje
rogonja-budala, nasamaren
riđosana-dobra riba, zgodna žena, boja ženske kose
rospija-pokvarena žena,
rundov-pas
raspikuća-rasturač kuće
razbucana-razjebana, neočešljana žena, seuksalna želja
račevrljan-razbijen deo kruške, nabijeno, posledica udarca kamenom u glavu
reknuja-rekao
S
spalim- uterm, nateram, nabijem
steram-nateram, nabijem
sisa-dojka žene
sorta-vrsta, familija
spregnem-savije, nategne, nabije, utera
smrdljiva-prljava žena, pokvarenost
strinka-strina
semka-semenka, klica
sovra-sofra, trpeza za ručavanje
smrdljivo-prljavo
stuj-s tom
s’m-sam
sas-sa
snajka-mlada nevesta, snaha, snaja
sovce-sa ovcama
s’g-sad
skurcao-potrošio
siroma’-siromah
stojko-*urac, muški polni organ, penis
str’na-strana
skrčav-cicija, loš čovek, nedaje ništa, tvrdica
skokam-nabijem, uteram
steram-nateram, uteram
sojka-ptica pevačica
samo baje- glasno iskazivanje nezadovoljstva, stalno nešto priča
sivonjo-neznalico
spregni se-namesti se
spičkal-potrošio
smrdlja-prljava
svrši-orgazam
strugotina-otpadak drveta posle struganja drveta na pilani(strugari)
sramotičina-bezobrazluk, nedolično ponašanje
stoko-ljutnja, uvreda
skaplja-troma osoba u poslu
sprdačina-neozbiljnost
seronja-nesposobnost
skecan-lošeg fizičkog izgleda
surtuk-budala
srdito dete-naljuteno dete
selski-seoski
svitke-svetlost, bubaljke koje svetucaju noću
sednuja-seo
stra’-strah
T
turim-stavim
tetka-sestra majke
tam-tamo
tup-nezaoštren, muška pošalica
tija-taj
tvrd-muška pošalica
tupadžija-onaj koji nešto „tupi“, uvek nešto pokvari, pokvarenost
troši-lomi
toj-to
tatko-otac
tojaga-drveni ovčarski štap
taraba-istesana daska do metar dužine sa šiljkom na vrhu
trtonja-onaj koji se „trti“, dokazivanje u poslu, svuda se napliće, tikvan-glupan
tranakop(budak)-kopač, šiljata motika
tuca se-*ebe se, vrši seksualni odnos
tvrdica-škrt
Ć
ćorča-ima slab vid, nenalažljiv, pogrdna izreaka prema onom ko slabo vidi
ćoravi-ne vidi dobro
ćurane-pogrdna uvreda prema muškarcu
ćurko-pogrda uvreda prema ženi
ćuskija-glupak, gvozdena poluga
ćutuk-glupak, krnjuga, sub odsečak odsečenog stabla bukve
ćulavka- obeležen nekom manom : „ima ćulavku na glavu“ , čuperak dečaka na glavi
ćopša-pogrdna izreka za onog što hramlje, ima jednu kraću nogu, trom,
U
uzo-uzeo
ukači-popeo se
uprčil-digao ga, uspravio se,
ukoravija-ukoravio, učvrsten,
uapeš-ujedeš
ujani-ujaši
utepaja-utepao, ubio, batine,
umreja-umro
usmrdeja-usmrdeo
F
Familija-uža porodica
frtalj-četvrtina
H,
C
Cune-poljubi
Crevar-pogrdan naziv za loše ljude u Vlasotincu, neradnik,
cvika-plaši se
ciganštura-pogrdan naziv za loše cigane, pogrdan naziv za lopove i lažove
cimir-uzrečica: „cimir *****“, plačljivo dete,
cmizdri-plačljivko, dete koje plače bez razloga ,
cinkaroš-dvoličnjak, prevarant, potkazivač
cepanka-nezgrapni muškatac, dužni metar rascepanog oblog drveta,
Č
čovka-glava
čukam-* E B E M, nabijem, muška pošalica
čukalo-muški ud, osoba koja mnogo priča
češire(čakšire)-pantalone ručno skorojene od vunenog platna(klašnje)
čivta se-rita se
DŽ
džandrljalo-pokvaren čovek
džerima-prokletstvo nesreća
džeremoljina-*****, pogrdna ženska šala, „pusta džeremoljina svašta rađa“, ženski polni organ
džibra-prljavi ostatak koštica šljiva posle pečenja rakije na kazanu, prljava osoba, pokvarenost, pogrdna uvreda
džukela-budala
džombav-neravan
Š
Šašav-ludcakst
Šija-vrat
š’š’knj si-otkačen blesav
šibne-udari
šugavo-neuhranjeno, prljavo
šuga-kožna bolest
šupeljka-muzički instrument okarina napravljen od gline, pogrdna muška šala
šonja-nesnalažljiva osoba, pogrdna šala, priglup
šmoklja-pogrdna šala, nesređenost,
šiparica-mlada svinja koja se prvi put pari, mlada devojka
špirtosan-previše umoran, bez snage
švrlja-preljuba, piše olovkom
šiljokuran-nezrela osoba, pubertetlije,
šilibajzer-nedorasla osoba, prevarant
šilježe-mlado jagnje od ovce
Š.L.B-šašav, lud i brljiv, muška pošalica:“ti si Š.L.B“
šinter-pas
šiše-flaša, staklena boca
* * *
Iz rukopisa:- PSOVKE I RUŽNE REČI IZ VLASOTINAČKOG KRAJA U SRPSKOM JEZIKU- POVLASINJE(2012.g.Vlasotince)-Autor:
Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije
Postavljeno: 28.jul 2013.g. Vlasotince jug Srbije
* * *
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Re: Vlasotinački govor
REČNIK ARHAIZMA I LOKALIZMA
A
Aran-dobar.
Ajs’-hajde.
Alen-crven konac.
‘Artija-hartija.
Astal-sto za ručavanje.
Ajde-Hajde.
Avlija-dvorište kuće.
Ambar-drveni snduk za smeštaj žita, drveni silos.
Arno-dobro.
Amrel-kišobran.
Ama-uzrečica, će.
Aber-poruka.
‘Ajte-hajdete.
B
Bil-bio.
Bašta-otac.
Bučka-drvena posuda za bućkanje maslaca od ovčjeg mleka. Bučkanje-bućkanje, radnja dobijanja maslaca iz ovčjeg mleka iz bučke bućkanjem mleka.
Bosiljak-mirišljava biljka.
Banica-pita gužvara.
B’š-baš.
Bejo-Beh, kad sam bio.
Sabor(sobor)- narodno kolo, igranka uz muziku svirača.
Bata-stariji brat sestre i brata.
Bačal’k-prtljag.
Berićet-bogatstvo.
Banjal- kupao se.
Beše-bilo je.
Bratko-drugar.
Bija-bio.
Bruka-preljuba, sram, stid, nemoral.
Brljča-budala, nije pri zdravoj pameti.
V
Vrta-vraća.
Vikne-zove.
Vunovlačara-mašina za vlačenje vune, radi na rečicama. Vutarica-dečja vunena suknjica od grubog sukna (klašnje).
Vrca-kanap ispleten od vune.
Vi-vas.
Vrtanje-povratak.
Visočina-visoko.
Vodil-vodio.
Vampir-duh.
Vikav-nazivaju, zovu.
Vača-hvata.
Vrcani-nadimak po „vrci“-kanapa.
Vršnjik-sač, poklopac crepulje pečenja hleba kraj ognjišta. Vani se-uhvati se u kolo.
Vanul-uhvatio.
„Vrlja“-baca.
Vršlja-prljavština, pravi štetu, nečasnost.
Vrljak-brdovita planinska strmina gde se jedino „vrlja“(baca) kamenom.
Vrljija-vljio, bacio.
Vamilija-familija.
G
Gaće-pantalone.
Gomna-lajna, čovekov izmet.
Gradina-bača.
Gorštak-čovek koji živi u planini.
Golem-veliki.
Gnjezdo-gnezdo ptica.
Granjka-grana drveta.
Gasrače-limeno kupasta svetiljka na petrolej(gas).
Gute-krompir.
Glavata-glava.
Golemijat-veći, poveći, stariji.
Gajdardžija-narodni muzičar koji svira gajde.
Gadno-loše.
Grbina-leđa.
Greovi-grehovi.
Grvalju se-grle se.
Gica-rita se, opira se, udara se, odbijanje.
Glavurina-glupak, budalast, velika glava.
D
Dojdooše-došli(torlačko-šopski).
Dejani-muči se.
D’nske-danas.
D’l-uzrečica:dal, jeli.
D’nju-danju.
Doodi-dolazi.
Drugar-drug.
D’dnovi-dani.
Dom-kuća, zavičaj.
Dobival-dobijao.
Dika-radost.
Dupe-zadnjica, guzica.
Dubalo-pomoćna drvena naprava za malo dete da prohoda.
Dojde-dođe, stiže.
Dalečina-daljina, tuđina.
Dom-kuća.
Drum-kaldrmisani put.
Dušmani-loši ljudi, zločesti.
Drozgov-drozg ptica pevačica.
D’-da.
D’n-dan.
Devojčetija-devojke.
Doodili-dolazili.
Dvor-dvorište kuće.
Dos’g-dosada.
Devojće-devojke.
Detevo-dete.
DZmija-zmija.
Drobil-drobio, zamrsio.
Doodil-dolazio.
Druške-drugarice, vršnjakinje.
Dobričina-dobar čovek.
DZveri-loši ljudi.
Doguraja-dogurao.
Dignuja-dignuo.
Dos’g-dosada.
Doš’l-došao.
E
Eve-evo.
El’-uzrečica, ili, il’.
‘Emput-jedanput.
Epa-uzrečica u razgovoru
Ebemliga-uzrečica u razgovoru.
‘Edeš-jedeš.
Ž
Žnjem-žanjem.
Ženata-žena.
Ženče-žena.
Z
Zvrcne-zazvoni.
Zbiram-sakupljam.
Zivne-zovne, pozove.
Zavljil-zavljio, odbacio, ostavio.
Zabrajiš-zaboraviš.
Zdravje-zdravlje.
Zabraj’-zaboravi.
Zalčak-parče hleba.
Zevnja-zemlja.
Zapel-zapeo.
Zinul-zinuo, otvorio usta.
Zbor-reč.
Zbori-govori.
Zaraduje-razveseli, obraduje.
Zbirotina-različito sakupljeno voće, sakupljeno grabuljom seno na livadu, različita gomila.
Zagori-pojačana želja za seksom.
Zbirština-okupljanje ljudi, gomila, seoska krstoputina, sokak. Zašeja-zašao.
Zažmurija-zažmurio.
Zasral-pokvario, upropastio.
Zašašaveja-zašašavio, šenuo, van pameti.
Zavrljija-zavrljio, odbacio, ostavio.
Zaljubija-zaljubio.
Zapuštija-zapuštio.
I
Istrovi-izgubi.
Ič-uopšte.
Iš’l-išao.
Izedem-pojedem, umiljata uzrečica majke prema detetu, umiljatost preme deci.
Iska-traži.
Idenje-odlazak.
Išal-išao.
Izoratim-izgovorim.
Istrovi-izgubi.
Ič-uopšte.
Iš’l-išao.
Iskrivil-iskrivio.
Isprskaja-isprskao.
Izgubija-izgubio.
Išeja-išao, odlazio.
J
Jedanput-jednom.
Jest’k-jastuk.
Jednuš-jednom.
Jebaja-uzrečica u razgovoru.
Jed’n-jedan.
Jabuće-jabuke.
Jasenje-Drvo Jasen sa lepim mirisom cveta.
Jeđ-jedi.
K
K’o-kao.
K’d-kad.
K’vo-šta.
Kazuval-kazao, govorio.
Kuj-koji.
Kakoj-kako.
Karakaca-umiljato tepanje mački.
Kazuj-kaži.
Kude-gde.
Korička-kora hleba.
Kožuk-kožuh, pravi se od štavljene kože ovaca.
Kompiri-krompiri.
Kosov-kos ptica pevačica.
Kravajče-mali hlebić pečen u pepelu ognjišta.
Kuka-žeravica od gvožđa s kojom se meša žar na ognjište. Kladenac-izvor planinske vode sagrađen sa kamenom.
Kikotalo-smejalo.
Klašnje-izatkana i uvaljena vunena tkanina u valjavicu od vune ovce.
Kurjak-vuk divlja životinja.
Karakondžula-plašilo.
Kopneje-vene, sekira se, tuga.
Kriška-zadnjica žene, isečeno parče hleba.
Karale se-svađale se.
Kušlja- brdski konj.
Kučeto-kuče, pas.
Koj’-ko.
K’ko-kako.
Kruškovača-rakija od divljih krušaka.
Krušak-mesto od divljih krušaka.
Krotko-mirno, staloženo, tiho.
Kufer-drveni kofer.
Kaca-drvena posuda u koj se sakupljaju šljive za pečenje rakije na kazanu.
Kudelja-preslica sa kojoj se prede vuna na vretenu.
Kide-gde.
L
Lasica-licica.
Lapov-lopov.
Labavo-popuštanje.
Lega-leži.
Lenstvovanje-nerad.
L’ko-lako.
‘Ladno-hladno.
‘Lad-hlad.
Lele-uzrečica lelekanja (iskaz nezadovoljstva).
Ložica-kaišika, pribor za jelo.
L’že-laže.
L’žov-lažov.
Loče-pije alkohol, liže mleko.
‘Leb-hleb.
L’žu se-vole se.
Lagaja-lagao.
Lozje-vinograd.
LJ
Ljutenica-specijalitet jela od ljutih suvih paprika.
Ljubil-ljubio.
M
Mori-uzrečiva u govoru.
Mater-majka.
Malko-malo.
Majačina-nerad, šenlučenje, lenstvovanje, šetnja, zabava.
Mlogo-mnogo.
Maje se-ne radi, lenjstvovanje, nerad.
Malterka-zidarski alat.
Mistrija-zidarski alat.
Malečko-malo.
Močka-mokraća.
Mami-zove, povikuje, pozove.
Moste’-mali mostić, brvno na potoku.
Momčetija-momci.
Mojega-uzrečica u razgovoru.
Mog’l-mogao. Mačće-mačke.
Momčeto-momak.
Mužata-muž, suprug.
Mogare-magare.
Mos’-most.
Mečkata-mečka.
Merak-volja.
Miraz-devojkin dar, dukati, imanje, nekretnine, pri udaji nosi u kuću momka.
Mrsil-mrsio.
More-uzrečica u govoru.
Muvaja-muvao, štetočina, pokvarenost, loša namera.
N
„Na konjče“-svadbeni običaj sa malim detetom i snajkom.
Nek’d-nekad.
Naučil-naučio.
Neg’-nego.
Nosil-nosio.
Natam-na jednu stranu.
Navam-na drugu stranu.
Nik’d-nikad.
Našo-naše.
Napraji-napravi.
Nes’m-nisam.
Neče-neće.
Neći-neki.
Nesu-nisu.
Nođe-noge.
Nadničar-sezonski radnik u pečalbu ili polju.
Nadnica-novčana ili robna vrednost rada sezonskog radnika za jedan dan rada.
Nemož’-nemože.
Navodadžija-ugovarač udadbe i ženidbe u stara vremena, „navodi“ udaje i ženidbe u selo.
Mislil-mislio.
Nikoj-niko.
Našeja-našao.
Neslan-nerazuman.
Načukaja-načukao, pijanica, previše popio alkohol.
Neje-nije.
Nosija-nosio.
NJ
Nji-njima, Ovo, Njim, s njim.
Nji-njima, Ovo, Njim, s njim.
Njuma-njoj, nju, k njojzi, kod nje.
O
Otidne-otide.
Ov’m-ovam.
Onuj-onu.
Obed-ručak.
Obrtam-okrećem.
Od’nem-odmorim.
Odma’-odmah.
Ošišal-ošišao.
Ošljaci-izmet.
Oodilo-prohodalo, hodalo.
Očokljane-ožiljci na nogama dece.
Onej- uzrečica , oni, ovi, one.
Ošav-voće.
Od-iz.
Or’l-orao ptica grabljivica.
Ov’s-ovas žitarica.
Omamil-omamio.
Oratilo-razgovaralo.
Orata-razgovor.
Onakoj-uzrečica, onako.
Odovde-odavde, poreklo.
Orati-govori.
Oodil-’odio, hodao, išao.
Oče-’oće, hoće.
Okne-zovne,zove.
Opanciti-opanci.
Op’nci-opanci.
Oro-narodno kolo.
‘Oće-hoće.
Oskudacija-nemaština, siromaštvo, bez novca, bedan život. Odžak-dimnjak kuće.
Oodi-hoda.
Ol’kša-olakša.
O’ladim-ohladim.
Od’nem-odmorim.
Ood-hod.
Omađijalo-mađijima nanete čini ( vradžbine) da se ne vole.
Opraj-opravi.
Obuk’l-obukao.
Oka- mera za težinu.
Otoše-otidoše.
Odgovaraja-odgovarao.
Otišeja-otišao.
Opametuje-opameti.
Ostareja-ostario.
Obrukaja-obrukao.
P
Prevara-preljuba.
Podveška-kanap na ženskoj pleteno vunenoj čarapi.
Postal-postao.
Pričal-pričao.
Pisal-pisao.
Pominjujem-pominjem, štedim, zamena za nešto.
Prati-pošalji,
Povalim-pohvalim.
Pladne-podne.
Mine-prođe.
Pisuj-piši.
Pečlba-odlazak na sezonski rad.
Pitujem-pitam .
Poslal-poslao.
Panica-drvena činija, tanjir od drveta.
Prdne-ispustanje neprijatnih gasova.
Pica-ženski polni organ.
Proodi-prohoda.
Pojdo-pođoh.
Plećka-najbolji deo mesa od pleća svinje.
Proodiše-prođoše.
Pilitija-ptice.
Pojalo-pevalo.
Pregorel-pregoreo.
Panj- presečeni deo obla drva bukovine sa korenom.
Pretura-premešta.
Putanjka-kozja staza.
Preodili-prolazili.
Potražil-potražio.
Poslušal-poslušao.
Pazuka-nedra žene.
Posadil-posadio.
Pisuval-pisao.
Poblizu-bliže.
Pandilj-obleklo, stari kaput.
Pokrovac-pokrivka od kozine, konoplja i vune za tegljeću stoku. Projde-prođe.
Porasnul-porastao.
Praimo-pravimo, radimo, izrađujemo.
Pokršil-pokršio, polomio, napravio štetu.
Povisoko-na visine.
Padnuja-pao sa funkcije.
Poodole-niže, dole.
Poganac-miš.
Prosil-prosio.
Patija-patio.
Pedese’-pedeset (50).
Pceto-pseto, pas.
Prejel-prejeo, previše uzeo hrane.
Pesnopojci-pevači pesama.
Protedza-proteza se, isteže se.
Puzder-loš, nije dobro.
Prejde-pređe.
Promrlja-progovori.
Pojde-pođe.
Proodila-prolazila.
Pituvale-pitale.
Pomagal-pomagao.
Pojdo-pođo, pođoh,pošla sam.
Pekmez-poslastica od šljiva.
Poprika-paprika.
Prozbori-progovori.
Prajiš-praviš.
Plandovanje- ovce leti u podne se od crućine odmaraju u hladu. Pobra-drugar, jaran.
Pečalovina-sezonska zarada u pečalbu.
Pustelija-ženski polni organ.
Pokusal-pokusao.
Pramanje-obleklo, odeća i obuća.
Poranija-poranio.
Pošašaveja-pošašavio, budalast, šenuo.
Propaja-propao.
Pobrljaveja-pobrljavio, van pameti, budalast, nerazuman.
Poroodaja-prodao.
Potikaja-potikao, zagubio se, pobudalio, budalast.
R
Raboti-radi.
Radoval-radovao se.
Ripa-skače.
R’ž-raž, žitarica.
Rovina-uvalina gde je nekada sa površine kopana ruda.
‘Ranili-hranili.
Razvrže-razveže.
Ragoža-rogozina od sdlame ražene.
Raboti-radi.
Radoval-radovao se.
Rub-kora hleba.
Ruće-ruke.
Razboj-drvena naprava za tkanje čergi(ćilima) , platna od vune i konoplja.
Razbucana- pojačan seksualni hormon, pojačana seksualnost. Raspuštenica-razvedena i slobodna žena.
Rabotija-rabotio, radio.
S
Snjega-sa njim.
Sl’nce-sunce.
Sas-sa.
Svak’-svako.
Sv’ki-svaki.
S’g-sad.
Spi-spava.
Skitnja-lenjstvovanje, besposličar.
Snjeg’-s njim.
S’m-sam.
Spijenje-spavanje.
Sinko-sine.
Sprsti-prstima.
Sirenje-sir (kravlji, ovčji).
Sobajle-rano ujutro, dok sunce nije izgrejalo, u zoru.
S’njalo-sanjalo.
Spalo-spavalo.
Stra’-strah.
Stareji-stariji.
Snjega-sa njim.
Sl’nce-sunce.
Svak’-svako.
Setija-setio se.
S’njuje-S njom je.
Senća-senka.
Sećira-sekira.
Sluđa-sluga.
Starej-stariji.
Scepani-pocepani.
Stigal-stigao.
Srpemil-spremio.
Sliva- voće šljiva.
Selska-seoska.
Sair-sramota, greh, ljaga.
Strakan-stari vojnik (stari borac).
„Sitno“-mali broj ostalih dana služenja vojske.
Siroma’-siromah.
Spaja-spavao.
Sovra- niski okrugli sto za ručavanje sa tronoškama stolicama. Stroši-slomi, polomi.
Svrnuja-svratio.
S’g’l’m- nije čitav, nije normalan, van pameti, budalast.
Sv’ko-svako.
Starčuga-starac.
Staros’-starost.
T
Toj-to. Tuj-tu.
Tija-te, ovi.
Tatko-otac.
Tural-stavljao.
Tepa-tuče, batina.
Tropa-glasno govori, velika buka.
Trkaljalo-prevrtalo.
Trkalja-prevrta.
Tojaga-drveni štap.
Tronoška- mala stolica sa tri nogara.
Tarabe-ostrugane daske za ogradu dvrišta.
T’g-tad.
Tolko-toliko.
Takoj-tako.
T’kav-takav.
T’kvo-takvo.
Teka-taj.
Trupulajest-okrugao.
Talanta-galama, gužva, problemi.
T’nke-Tanke.
Tropaja-tropa, glasno govori.
Tereja-terao.
T’ju-tuj, tu.
Ć
Ćirimidžija-pečalbar, najamni radnik: ciglar , crepar i ćerimidžija. Ćirimidžija-pečalbar, najamni radnik: ciglar , crepar i ćerimidžija.
Ćorav-dobro ne vidi, slep.
U
Ustanuje-ustaje.
Ubave-lepe.
Uroci-sile zlih demona.
Uvatim-uhvatim.
Uzdisal-uzdisao.
Uživancija-uživanje, radosni i srećni trenutak.
Ustanuje-ustaje.
Ukači-popne, stavi.
Umejal-umeo.
Udzr’l-ugledao se, zagledao se.
Umrl-umro, preminuo.
Umislela-umislila se.
Uvanem-uhvatim.
Uvane-uhvati.
Umočala-odbacila u kolo, nepristajanje hvatnja momka do devojke u kolo.
Ukraja-ukrao.
Uzmuval-uzmuvao, kretanje.
F
„Fazan“-mlad vojnik.
C
Crnči-muči se, previše radi.
Cel-ceo.
Celival-celivao, ljubio.
„Civilka“-služenje vojske van kasrane bez vojničih obaveza: u mabulante, pošti.
Cunem-poljubim.
Carevica-kukuruz.
Cunem-poljubim.
Cavti-cveta.
Crnči-muči se, previše radi.
Cel-ceo.
Celival-celivao, ljubio.
„Civilka“-služenje vojske van kasrane bez vojničih obaveza: u mabulante, pošti.
Cunem-poljubim.
Cvećka-cvet.
Cure-devojke.
Celivuvanje-ljubljenje.
Č
Č’s-čas, trenutak.
Če-će.
Čigra-veselost.
Čiča-stric.
Čelenka-ožiljak na glavi , beleg od nekog udarca deteta na čelo glave.
Čkola-škola.
Čevrljuga-Ševa ptica pevačica.
Č’k-čak.
Čabrica-drvena posuda u kojoj se muzu ovce.
Čerga-ćilim izatkan od vine na razboju sa šarama.
Čes’-čast.
Š
Šušumiga-prevrtljivac.
Šušenica-dimljena sušena vešalica mesa.
Štrapća-štrapka.
Šija-vrat.
Šiše-staklena flaša za vodu ili rakiju.
Šimšir-zelenika, zimzeleno drvo.
Šteta-prevara, preljuba.
Šućka-lunja, besciljan čovek, smuca.
Šonja-priglup, nesnalažljiv.
Iz objavljene zbirke pesama na dijalektu:: ABER SA PLANINE (2011. Vlasotince, “Mladi Grafičar”) , autor: Miroslav B. Mladenović Mirac, lokalni etnolog I istoričar I pisac pesama I priča na dijalektu juga Srbije, Vlasotince (strana 111)
Postavljeno: 28. jul 2013.g Vlasotince, južna Srbija
Autor: Miroslav B. Mladenović Mirac
Napomena: Na kraju zbirke je REČNIK LOKALIZMA I ARHAIZMA
* * *
PRILOG:
“Lopušnjanački govor”
Od svih govora u ovom kraju “lopunjanački govor”(sa okolnim selima:Gornja i Donja Lopušnja, Ravna Gora, Gradište, Samarnica, Brezovica, Jastrebac) ima svoje izgovore:došaja, bija, išaja-sve do “Poljci”(od sela Orašje i Ladovicu, do sela:Konopnica, Gložane, Stajkovce, Prilepac i Batulovce).
U “poljcima” (rade u “polje” pa ih nazivamo “poljci”)-u izgovoru umesto reči došaja, oni govore DOĐOVAJA…
Zanimljivo je da u selu Ravna Gora i Lopušnja jedino se tu može čuti ovakav dijalekat u upotrebi reči: Lasica (lisica), lapov (lopov)-podvukao M.M 2013.g.
Autor: Miroslav B Mladenović Mirac, lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije
28.jul 2013.godine Vlasotince, jug Srbije
A
Aran-dobar.
Ajs’-hajde.
Alen-crven konac.
‘Artija-hartija.
Astal-sto za ručavanje.
Ajde-Hajde.
Avlija-dvorište kuće.
Ambar-drveni snduk za smeštaj žita, drveni silos.
Arno-dobro.
Amrel-kišobran.
Ama-uzrečica, će.
Aber-poruka.
‘Ajte-hajdete.
B
Bil-bio.
Bašta-otac.
Bučka-drvena posuda za bućkanje maslaca od ovčjeg mleka. Bučkanje-bućkanje, radnja dobijanja maslaca iz ovčjeg mleka iz bučke bućkanjem mleka.
Bosiljak-mirišljava biljka.
Banica-pita gužvara.
B’š-baš.
Bejo-Beh, kad sam bio.
Sabor(sobor)- narodno kolo, igranka uz muziku svirača.
Bata-stariji brat sestre i brata.
Bačal’k-prtljag.
Berićet-bogatstvo.
Banjal- kupao se.
Beše-bilo je.
Bratko-drugar.
Bija-bio.
Bruka-preljuba, sram, stid, nemoral.
Brljča-budala, nije pri zdravoj pameti.
V
Vrta-vraća.
Vikne-zove.
Vunovlačara-mašina za vlačenje vune, radi na rečicama. Vutarica-dečja vunena suknjica od grubog sukna (klašnje).
Vrca-kanap ispleten od vune.
Vi-vas.
Vrtanje-povratak.
Visočina-visoko.
Vodil-vodio.
Vampir-duh.
Vikav-nazivaju, zovu.
Vača-hvata.
Vrcani-nadimak po „vrci“-kanapa.
Vršnjik-sač, poklopac crepulje pečenja hleba kraj ognjišta. Vani se-uhvati se u kolo.
Vanul-uhvatio.
„Vrlja“-baca.
Vršlja-prljavština, pravi štetu, nečasnost.
Vrljak-brdovita planinska strmina gde se jedino „vrlja“(baca) kamenom.
Vrljija-vljio, bacio.
Vamilija-familija.
G
Gaće-pantalone.
Gomna-lajna, čovekov izmet.
Gradina-bača.
Gorštak-čovek koji živi u planini.
Golem-veliki.
Gnjezdo-gnezdo ptica.
Granjka-grana drveta.
Gasrače-limeno kupasta svetiljka na petrolej(gas).
Gute-krompir.
Glavata-glava.
Golemijat-veći, poveći, stariji.
Gajdardžija-narodni muzičar koji svira gajde.
Gadno-loše.
Grbina-leđa.
Greovi-grehovi.
Grvalju se-grle se.
Gica-rita se, opira se, udara se, odbijanje.
Glavurina-glupak, budalast, velika glava.
D
Dojdooše-došli(torlačko-šopski).
Dejani-muči se.
D’nske-danas.
D’l-uzrečica:dal, jeli.
D’nju-danju.
Doodi-dolazi.
Drugar-drug.
D’dnovi-dani.
Dom-kuća, zavičaj.
Dobival-dobijao.
Dika-radost.
Dupe-zadnjica, guzica.
Dubalo-pomoćna drvena naprava za malo dete da prohoda.
Dojde-dođe, stiže.
Dalečina-daljina, tuđina.
Dom-kuća.
Drum-kaldrmisani put.
Dušmani-loši ljudi, zločesti.
Drozgov-drozg ptica pevačica.
D’-da.
D’n-dan.
Devojčetija-devojke.
Doodili-dolazili.
Dvor-dvorište kuće.
Dos’g-dosada.
Devojće-devojke.
Detevo-dete.
DZmija-zmija.
Drobil-drobio, zamrsio.
Doodil-dolazio.
Druške-drugarice, vršnjakinje.
Dobričina-dobar čovek.
DZveri-loši ljudi.
Doguraja-dogurao.
Dignuja-dignuo.
Dos’g-dosada.
Doš’l-došao.
E
Eve-evo.
El’-uzrečica, ili, il’.
‘Emput-jedanput.
Epa-uzrečica u razgovoru
Ebemliga-uzrečica u razgovoru.
‘Edeš-jedeš.
Ž
Žnjem-žanjem.
Ženata-žena.
Ženče-žena.
Z
Zvrcne-zazvoni.
Zbiram-sakupljam.
Zivne-zovne, pozove.
Zavljil-zavljio, odbacio, ostavio.
Zabrajiš-zaboraviš.
Zdravje-zdravlje.
Zabraj’-zaboravi.
Zalčak-parče hleba.
Zevnja-zemlja.
Zapel-zapeo.
Zinul-zinuo, otvorio usta.
Zbor-reč.
Zbori-govori.
Zaraduje-razveseli, obraduje.
Zbirotina-različito sakupljeno voće, sakupljeno grabuljom seno na livadu, različita gomila.
Zagori-pojačana želja za seksom.
Zbirština-okupljanje ljudi, gomila, seoska krstoputina, sokak. Zašeja-zašao.
Zažmurija-zažmurio.
Zasral-pokvario, upropastio.
Zašašaveja-zašašavio, šenuo, van pameti.
Zavrljija-zavrljio, odbacio, ostavio.
Zaljubija-zaljubio.
Zapuštija-zapuštio.
I
Istrovi-izgubi.
Ič-uopšte.
Iš’l-išao.
Izedem-pojedem, umiljata uzrečica majke prema detetu, umiljatost preme deci.
Iska-traži.
Idenje-odlazak.
Išal-išao.
Izoratim-izgovorim.
Istrovi-izgubi.
Ič-uopšte.
Iš’l-išao.
Iskrivil-iskrivio.
Isprskaja-isprskao.
Izgubija-izgubio.
Išeja-išao, odlazio.
J
Jedanput-jednom.
Jest’k-jastuk.
Jednuš-jednom.
Jebaja-uzrečica u razgovoru.
Jed’n-jedan.
Jabuće-jabuke.
Jasenje-Drvo Jasen sa lepim mirisom cveta.
Jeđ-jedi.
K
K’o-kao.
K’d-kad.
K’vo-šta.
Kazuval-kazao, govorio.
Kuj-koji.
Kakoj-kako.
Karakaca-umiljato tepanje mački.
Kazuj-kaži.
Kude-gde.
Korička-kora hleba.
Kožuk-kožuh, pravi se od štavljene kože ovaca.
Kompiri-krompiri.
Kosov-kos ptica pevačica.
Kravajče-mali hlebić pečen u pepelu ognjišta.
Kuka-žeravica od gvožđa s kojom se meša žar na ognjište. Kladenac-izvor planinske vode sagrađen sa kamenom.
Kikotalo-smejalo.
Klašnje-izatkana i uvaljena vunena tkanina u valjavicu od vune ovce.
Kurjak-vuk divlja životinja.
Karakondžula-plašilo.
Kopneje-vene, sekira se, tuga.
Kriška-zadnjica žene, isečeno parče hleba.
Karale se-svađale se.
Kušlja- brdski konj.
Kučeto-kuče, pas.
Koj’-ko.
K’ko-kako.
Kruškovača-rakija od divljih krušaka.
Krušak-mesto od divljih krušaka.
Krotko-mirno, staloženo, tiho.
Kufer-drveni kofer.
Kaca-drvena posuda u koj se sakupljaju šljive za pečenje rakije na kazanu.
Kudelja-preslica sa kojoj se prede vuna na vretenu.
Kide-gde.
L
Lasica-licica.
Lapov-lopov.
Labavo-popuštanje.
Lega-leži.
Lenstvovanje-nerad.
L’ko-lako.
‘Ladno-hladno.
‘Lad-hlad.
Lele-uzrečica lelekanja (iskaz nezadovoljstva).
Ložica-kaišika, pribor za jelo.
L’že-laže.
L’žov-lažov.
Loče-pije alkohol, liže mleko.
‘Leb-hleb.
L’žu se-vole se.
Lagaja-lagao.
Lozje-vinograd.
LJ
Ljutenica-specijalitet jela od ljutih suvih paprika.
Ljubil-ljubio.
M
Mori-uzrečiva u govoru.
Mater-majka.
Malko-malo.
Majačina-nerad, šenlučenje, lenstvovanje, šetnja, zabava.
Mlogo-mnogo.
Maje se-ne radi, lenjstvovanje, nerad.
Malterka-zidarski alat.
Mistrija-zidarski alat.
Malečko-malo.
Močka-mokraća.
Mami-zove, povikuje, pozove.
Moste’-mali mostić, brvno na potoku.
Momčetija-momci.
Mojega-uzrečica u razgovoru.
Mog’l-mogao. Mačće-mačke.
Momčeto-momak.
Mužata-muž, suprug.
Mogare-magare.
Mos’-most.
Mečkata-mečka.
Merak-volja.
Miraz-devojkin dar, dukati, imanje, nekretnine, pri udaji nosi u kuću momka.
Mrsil-mrsio.
More-uzrečica u govoru.
Muvaja-muvao, štetočina, pokvarenost, loša namera.
N
„Na konjče“-svadbeni običaj sa malim detetom i snajkom.
Nek’d-nekad.
Naučil-naučio.
Neg’-nego.
Nosil-nosio.
Natam-na jednu stranu.
Navam-na drugu stranu.
Nik’d-nikad.
Našo-naše.
Napraji-napravi.
Nes’m-nisam.
Neče-neće.
Neći-neki.
Nesu-nisu.
Nođe-noge.
Nadničar-sezonski radnik u pečalbu ili polju.
Nadnica-novčana ili robna vrednost rada sezonskog radnika za jedan dan rada.
Nemož’-nemože.
Navodadžija-ugovarač udadbe i ženidbe u stara vremena, „navodi“ udaje i ženidbe u selo.
Mislil-mislio.
Nikoj-niko.
Našeja-našao.
Neslan-nerazuman.
Načukaja-načukao, pijanica, previše popio alkohol.
Neje-nije.
Nosija-nosio.
NJ
Nji-njima, Ovo, Njim, s njim.
Nji-njima, Ovo, Njim, s njim.
Njuma-njoj, nju, k njojzi, kod nje.
O
Otidne-otide.
Ov’m-ovam.
Onuj-onu.
Obed-ručak.
Obrtam-okrećem.
Od’nem-odmorim.
Odma’-odmah.
Ošišal-ošišao.
Ošljaci-izmet.
Oodilo-prohodalo, hodalo.
Očokljane-ožiljci na nogama dece.
Onej- uzrečica , oni, ovi, one.
Ošav-voće.
Od-iz.
Or’l-orao ptica grabljivica.
Ov’s-ovas žitarica.
Omamil-omamio.
Oratilo-razgovaralo.
Orata-razgovor.
Onakoj-uzrečica, onako.
Odovde-odavde, poreklo.
Orati-govori.
Oodil-’odio, hodao, išao.
Oče-’oće, hoće.
Okne-zovne,zove.
Opanciti-opanci.
Op’nci-opanci.
Oro-narodno kolo.
‘Oće-hoće.
Oskudacija-nemaština, siromaštvo, bez novca, bedan život. Odžak-dimnjak kuće.
Oodi-hoda.
Ol’kša-olakša.
O’ladim-ohladim.
Od’nem-odmorim.
Ood-hod.
Omađijalo-mađijima nanete čini ( vradžbine) da se ne vole.
Opraj-opravi.
Obuk’l-obukao.
Oka- mera za težinu.
Otoše-otidoše.
Odgovaraja-odgovarao.
Otišeja-otišao.
Opametuje-opameti.
Ostareja-ostario.
Obrukaja-obrukao.
P
Prevara-preljuba.
Podveška-kanap na ženskoj pleteno vunenoj čarapi.
Postal-postao.
Pričal-pričao.
Pisal-pisao.
Pominjujem-pominjem, štedim, zamena za nešto.
Prati-pošalji,
Povalim-pohvalim.
Pladne-podne.
Mine-prođe.
Pisuj-piši.
Pečlba-odlazak na sezonski rad.
Pitujem-pitam .
Poslal-poslao.
Panica-drvena činija, tanjir od drveta.
Prdne-ispustanje neprijatnih gasova.
Pica-ženski polni organ.
Proodi-prohoda.
Pojdo-pođoh.
Plećka-najbolji deo mesa od pleća svinje.
Proodiše-prođoše.
Pilitija-ptice.
Pojalo-pevalo.
Pregorel-pregoreo.
Panj- presečeni deo obla drva bukovine sa korenom.
Pretura-premešta.
Putanjka-kozja staza.
Preodili-prolazili.
Potražil-potražio.
Poslušal-poslušao.
Pazuka-nedra žene.
Posadil-posadio.
Pisuval-pisao.
Poblizu-bliže.
Pandilj-obleklo, stari kaput.
Pokrovac-pokrivka od kozine, konoplja i vune za tegljeću stoku. Projde-prođe.
Porasnul-porastao.
Praimo-pravimo, radimo, izrađujemo.
Pokršil-pokršio, polomio, napravio štetu.
Povisoko-na visine.
Padnuja-pao sa funkcije.
Poodole-niže, dole.
Poganac-miš.
Prosil-prosio.
Patija-patio.
Pedese’-pedeset (50).
Pceto-pseto, pas.
Prejel-prejeo, previše uzeo hrane.
Pesnopojci-pevači pesama.
Protedza-proteza se, isteže se.
Puzder-loš, nije dobro.
Prejde-pređe.
Promrlja-progovori.
Pojde-pođe.
Proodila-prolazila.
Pituvale-pitale.
Pomagal-pomagao.
Pojdo-pođo, pođoh,pošla sam.
Pekmez-poslastica od šljiva.
Poprika-paprika.
Prozbori-progovori.
Prajiš-praviš.
Plandovanje- ovce leti u podne se od crućine odmaraju u hladu. Pobra-drugar, jaran.
Pečalovina-sezonska zarada u pečalbu.
Pustelija-ženski polni organ.
Pokusal-pokusao.
Pramanje-obleklo, odeća i obuća.
Poranija-poranio.
Pošašaveja-pošašavio, budalast, šenuo.
Propaja-propao.
Pobrljaveja-pobrljavio, van pameti, budalast, nerazuman.
Poroodaja-prodao.
Potikaja-potikao, zagubio se, pobudalio, budalast.
R
Raboti-radi.
Radoval-radovao se.
Ripa-skače.
R’ž-raž, žitarica.
Rovina-uvalina gde je nekada sa površine kopana ruda.
‘Ranili-hranili.
Razvrže-razveže.
Ragoža-rogozina od sdlame ražene.
Raboti-radi.
Radoval-radovao se.
Rub-kora hleba.
Ruće-ruke.
Razboj-drvena naprava za tkanje čergi(ćilima) , platna od vune i konoplja.
Razbucana- pojačan seksualni hormon, pojačana seksualnost. Raspuštenica-razvedena i slobodna žena.
Rabotija-rabotio, radio.
S
Snjega-sa njim.
Sl’nce-sunce.
Sas-sa.
Svak’-svako.
Sv’ki-svaki.
S’g-sad.
Spi-spava.
Skitnja-lenjstvovanje, besposličar.
Snjeg’-s njim.
S’m-sam.
Spijenje-spavanje.
Sinko-sine.
Sprsti-prstima.
Sirenje-sir (kravlji, ovčji).
Sobajle-rano ujutro, dok sunce nije izgrejalo, u zoru.
S’njalo-sanjalo.
Spalo-spavalo.
Stra’-strah.
Stareji-stariji.
Snjega-sa njim.
Sl’nce-sunce.
Svak’-svako.
Setija-setio se.
S’njuje-S njom je.
Senća-senka.
Sećira-sekira.
Sluđa-sluga.
Starej-stariji.
Scepani-pocepani.
Stigal-stigao.
Srpemil-spremio.
Sliva- voće šljiva.
Selska-seoska.
Sair-sramota, greh, ljaga.
Strakan-stari vojnik (stari borac).
„Sitno“-mali broj ostalih dana služenja vojske.
Siroma’-siromah.
Spaja-spavao.
Sovra- niski okrugli sto za ručavanje sa tronoškama stolicama. Stroši-slomi, polomi.
Svrnuja-svratio.
S’g’l’m- nije čitav, nije normalan, van pameti, budalast.
Sv’ko-svako.
Starčuga-starac.
Staros’-starost.
T
Toj-to. Tuj-tu.
Tija-te, ovi.
Tatko-otac.
Tural-stavljao.
Tepa-tuče, batina.
Tropa-glasno govori, velika buka.
Trkaljalo-prevrtalo.
Trkalja-prevrta.
Tojaga-drveni štap.
Tronoška- mala stolica sa tri nogara.
Tarabe-ostrugane daske za ogradu dvrišta.
T’g-tad.
Tolko-toliko.
Takoj-tako.
T’kav-takav.
T’kvo-takvo.
Teka-taj.
Trupulajest-okrugao.
Talanta-galama, gužva, problemi.
T’nke-Tanke.
Tropaja-tropa, glasno govori.
Tereja-terao.
T’ju-tuj, tu.
Ć
Ćirimidžija-pečalbar, najamni radnik: ciglar , crepar i ćerimidžija. Ćirimidžija-pečalbar, najamni radnik: ciglar , crepar i ćerimidžija.
Ćorav-dobro ne vidi, slep.
U
Ustanuje-ustaje.
Ubave-lepe.
Uroci-sile zlih demona.
Uvatim-uhvatim.
Uzdisal-uzdisao.
Uživancija-uživanje, radosni i srećni trenutak.
Ustanuje-ustaje.
Ukači-popne, stavi.
Umejal-umeo.
Udzr’l-ugledao se, zagledao se.
Umrl-umro, preminuo.
Umislela-umislila se.
Uvanem-uhvatim.
Uvane-uhvati.
Umočala-odbacila u kolo, nepristajanje hvatnja momka do devojke u kolo.
Ukraja-ukrao.
Uzmuval-uzmuvao, kretanje.
F
„Fazan“-mlad vojnik.
C
Crnči-muči se, previše radi.
Cel-ceo.
Celival-celivao, ljubio.
„Civilka“-služenje vojske van kasrane bez vojničih obaveza: u mabulante, pošti.
Cunem-poljubim.
Carevica-kukuruz.
Cunem-poljubim.
Cavti-cveta.
Crnči-muči se, previše radi.
Cel-ceo.
Celival-celivao, ljubio.
„Civilka“-služenje vojske van kasrane bez vojničih obaveza: u mabulante, pošti.
Cunem-poljubim.
Cvećka-cvet.
Cure-devojke.
Celivuvanje-ljubljenje.
Č
Č’s-čas, trenutak.
Če-će.
Čigra-veselost.
Čiča-stric.
Čelenka-ožiljak na glavi , beleg od nekog udarca deteta na čelo glave.
Čkola-škola.
Čevrljuga-Ševa ptica pevačica.
Č’k-čak.
Čabrica-drvena posuda u kojoj se muzu ovce.
Čerga-ćilim izatkan od vine na razboju sa šarama.
Čes’-čast.
Š
Šušumiga-prevrtljivac.
Šušenica-dimljena sušena vešalica mesa.
Štrapća-štrapka.
Šija-vrat.
Šiše-staklena flaša za vodu ili rakiju.
Šimšir-zelenika, zimzeleno drvo.
Šteta-prevara, preljuba.
Šućka-lunja, besciljan čovek, smuca.
Šonja-priglup, nesnalažljiv.
Iz objavljene zbirke pesama na dijalektu:: ABER SA PLANINE (2011. Vlasotince, “Mladi Grafičar”) , autor: Miroslav B. Mladenović Mirac, lokalni etnolog I istoričar I pisac pesama I priča na dijalektu juga Srbije, Vlasotince (strana 111)
Postavljeno: 28. jul 2013.g Vlasotince, južna Srbija
Autor: Miroslav B. Mladenović Mirac
Napomena: Na kraju zbirke je REČNIK LOKALIZMA I ARHAIZMA
* * *
PRILOG:
“Lopušnjanački govor”
Od svih govora u ovom kraju “lopunjanački govor”(sa okolnim selima:Gornja i Donja Lopušnja, Ravna Gora, Gradište, Samarnica, Brezovica, Jastrebac) ima svoje izgovore:došaja, bija, išaja-sve do “Poljci”(od sela Orašje i Ladovicu, do sela:Konopnica, Gložane, Stajkovce, Prilepac i Batulovce).
U “poljcima” (rade u “polje” pa ih nazivamo “poljci”)-u izgovoru umesto reči došaja, oni govore DOĐOVAJA…
Zanimljivo je da u selu Ravna Gora i Lopušnja jedino se tu može čuti ovakav dijalekat u upotrebi reči: Lasica (lisica), lapov (lopov)-podvukao M.M 2013.g.
Autor: Miroslav B Mladenović Mirac, lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije
28.jul 2013.godine Vlasotince, jug Srbije
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Ko je OnLine
Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost