Vesti

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

SUKOB ZBOG NEIZVEDENE PREDSTAVE: Bradić tužio Savića

Reditelj podneo tužbu protiv upravnika Narodnog pozorišta zbog izjave da je potpisao ugovor zbog koga je ova kuća morala da isplati odštetu od 103.000 evra

REDITELj Nebojša Bradić podneo je tužbu protiv upravnika Narodnog pozorišta Dejana Savića zbog izjave da je on, u vreme dok je bio upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, potpisao ugovor zbog koga je ova kuća morala da isplati odštetu od 103.000 evra - u sredu su preneli neki beogradski mediji.

Kako se navodi, u tužbi koju je Bradićev advokat dostavio Prvom opštinskom sudu u Beogradu traži se odšteta od 250.000 dinara sa zakonskom zateznom kamatom - počev od dana donošenja presude pa do konačne isplate. Između ostalog, navodi se i da su u tvrdnjama koje je Savić izneo, "teško povređeni čast i ugled tužitelja i iznete neistine o njegovoj prošlosti i radu koje se dalje prenose i komentarišu u medijima".

Inače, Nebojša Bradić (koji je na čelu nacionalnog teatra bio od aprila 1997. do jula 1999. godine) potvrdio je za naš list da je reč o "predstavi koju je trebalo da režira Mladen Materić, kao i da je ugovor sa Teatrom de la vil i Tetoviranim pozorištem, potpisao 2005. godine ispred Narodnog pozorišta tadašnji upravnik
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Remedijacija pozorišta: sve predstave onlajn na jednom mestu

Remedijacija pozorišta je način da se pozorište kao medij useli u nove medijske prostore, tačnije svetsku internet mrežu. Kod nas ovaj trend stiže u vidu projekta PlayBOX – platforme na kojoj će se u bližoj budućnosti naći snimci predstava pozorišta iz cele Srbije. Mladi bračni par umetnika, Teodora i Ivan Janković (Plots & Plays), u saradnji sa produkcijom Crossroads, tvorci su ovog projekta koji ima za cilj da pozorište približi domaćoj publici širom sveta.

Tokom vanrednog stanja izazvanog pandemijom virusa korona, pozorišta su svoje arhivske snimke prikazivala na internetu. Interesovanje publike za ovakav sadržaj je bilo ogromno, ali to iskustvo nije bilo naročito pozitivno, jer kvalitet video snimaka većine predstava nije bio zadovoljavajuć. Takođe, bilo je i gledalaca koji su propustili svoje omiljene predstave iz razloga što su bile prikazivane samo u određeno vreme. Plots & Plays dolaze na ideju da snime aktuelne predstave iz Srbije kako bi pozorište bilo dostupno svima, u bilo kom trenutku, sa bilo kog mesta koje ima pristup internetu. Tvorci ove ideje ističu da će eventualna saradnja sa srednjim školama takođe biti od ogromnog značaja.

Ideja o pokretanju projekta je naišla na pozitivne reakcije publike nakon što je osvanula na instagram stranici Plots & Plays, čiji su kreatori Teodora i Ivan. Dolazi i do prve saradnje i to sa Narodnim pozorištem Sombor, a prva snimanja somborske letnje scene su zakazana za dugu polovinu jula. Predstave koje će se prve naći na repertoaru PlayBOX-a su ,,Sumnjivo lice“ i ,,Duet za solistu“ u produkciji ovog višestruko nagrađivanog pozorišta. Projekat je dobio podršku i drugih pozorišta, te se uskoro očekuju i nove saradnje.

Ekipa PlayBOX-a trenutno radi na okupljanju kreativnog tima koji će aktivno učestvovati u procesu remedijacije pozorišta po ugledu na projekte iz Velike Britanije (Digital Theatre) i SAD-a (BroadwayHD).

Autori projekta tvrde da za sada monetizacija nije u planu. U prvoj fazi, kako kažu, žele da okupe tim, naprave bogatu bazu video sadržaja i ostvare saradnju sa što većim brojem pozorišta. Tek kada PlayBOX bude dobio svoju potpunu formu biće formirana i cena. ,,Cilj nam je da povežemo publiku i umetnike. Kasnije, kada publika bude pokazala veće interesovanje, cena će se formirati na osnovu ponude i priključiće se i investitori“, ističu autori projekta. Cena mesečne pretplate u inostranstvu kreće se oko 10 evra, te se očekuje da pristup srpskoj platformi neće preći ovaj cenovni rang.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Зоранов брк глумици Тањи Пјевац

Извор: Dnevnik.rs

ЗАЈЕЧАР: На 29. Међународном позоришном фестивалу "Дани Зорана Радмиловића", који траје од 16. до 23 октобра у Зајечару, изведена је представа СНП-а "Смедерево 1941." ауторке и редитељке Ане Ђорђевић, а награду "Зоранов брк" за најбољег глумца, жири фестивала је доделио глумици Тањи Пјевац.

Представу смо радили јако озбиљно и дуго. Ана је направила један диван спој историјских чињеница и онога што је она измаштала као могућност узрока експлозије. Допала ми се паралела између злочина и казне и теме у представи, самим тим одговорности за злочин у свакоме од нас. С обзиром на то да смо имали увид у архиве са подацима о глумцима који су погинули у тој ужасној несрећи, имам утисак да смо урадили нешто што су они заслужили, истиче Тања Пјевац.

Извођењу представе синоћ у зајечарском позоришту предходила је промоција истоимене књиге Ане Ðорђевић и фељтона "Страдање глумаца СНП у Смедереву 1941." аутора Александра Милосављевића, уредника издавачке делатности СНП-а и театролога.

Милосављевићев фељтон, публикован у новосадском "Дневнику", на основу документа реконструише смедеревску трагедију.

На промоцији су говорили др Зоран Ђерић, управник СНП-а и Александар Милосављевић.


Dani Zorana Radmilovića: "Zoranov brk" glumcu Borisu Isakoviću

N1 Beograd

Dani Zorana Radmilovića: "Zoranov brk" glumcu Borisu IsakovićuIzvor: Pozorište Zoran Radmilović
Žiri 29. Festivala "Dani Zorana Radmilovića" većinom glasova doneo je odluku da Nagradu za najbolje glumačko ostvarenje na Festivalu dodeli Borisu Isakoviću za ulogu Gospodina R. u predstavi "Zašto je poludeo gospodin R?", po tekstu Rajnera Vernera Fasbindera i Mihaela Fenglera, u režiji Boba Jelčića i produkciji Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Beograd.

U obrazloženju žirija, koji su činili predsednik dr Miroslav Radonjić i Enver Petrovci i dr Duško Ljuština, se kaže: "Svedenim glumačkim postupkom, suptilnom psihologizacijom, promišljenom karakterizacijom i odmerenim, preciznim i nenametljivim scenskim pokretom i gestikulacijom, Boris Isaković suvereno je i efektno oživeo kompleksni lik Gospodina R."

Kako se navodi u saopštenju, žiri u istom sastavu doneo je jednoglasnu odluku da Nagradu za vizuelni identitet dodeli predstavi "Ružni, prljavi, zli" Beogradskog dramskog pozorišta.

"Scenografija Aleksandra Denića i kostimi Bjanke Adžić Ursulov na funkcionalan način otelotvorili su autentičnu atmosferu predstave 'Ružni, prljavi, zli' i izuzetno doprineli osobenoj ekspresivnosti i duhovitosti ostvarenja Beogradskog dramskog pozorišta", piše u obrazloženju.

predstava "Ružni, prljavi, zli"Izvor: Pozorište Zoran Radmilović
Nagradu publike, prosečnom ocenom 9,24 dobila je predstava "1789" Narodnog pozorišta Niš, autora i reditelja Hadija Kurića.

Festival malih pozorišnih formi
Stručni žiri 3. Festivala malih pozorišnih formi doneo je odluku da Nagradu za najbolju predstavu dodeli monodrami "Dr Feler" u izvođenju Dragana Bože Marjanovića.

"Predstava na najbolji mogući način komunicira sa publikom i pokazuje svu raskoš kako glumačke izvedbe Dragana Bože Marjanovića, tako i monodrame kao dramske forme", saopštio je žiri u sastavu Ivan Bekjarev, predsednik, Nenad Novaković i Spasoje Ž. Milovanović.

Žiri u istom sastavu doneo je i odluku da Specijalnu nagradu dodeli Eciji Ojdanić za ulogu Vlajne u predstavi "Vla-vla-Vlajland cabaret" autora i reditelja Ivana Lela Lema.

"Gospođa Ecija i Ivan Leo Lemo opravdali su činjenicu da su pozorište i pozorišna umetnost prostori vanredno slobodne misli", piše u obrazloženju.

"Doktor Feler" je i po izboru publike najbolja predstava na Festivalu malih formi.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

KPGT Ljubiše Ristića postaje gradsko pozorište

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je gostujući na jutarnjem programu TV Hepi da će Grad Beograd preuzeti osnivačka prava nad pozorištem KPGT Ljubiše Ristića.

On je objasnio da se prošle nedelje dogovorio sa osnivačem KPGT-a Ljubišom Ristićem da tokom 2021. godine, a najkasnije do 1. jula, Grad Beograd preuzme osnivačka prava nad ovim pozorištem. Prema njegovim rečima, kao i u slučaju Teatra Vuk, Grad Beograd će pokrivati troškove rada pozorišta i projektno finansirati predstave, a svojevremeno je Grad Beograd, po istom principu, preuzeo Zvezdara teatar.

- Preuzimajući osnivačka prava, Grad će obezbediti da ovo alternativno pozorište normalno radi. Osim toga, pozorište se nalazi u Šećerani koja će do kraja godine izmenom Plana generalne regulacije Grada Beograda biti proglašena prostorom namenjenim za kulturu, obrazovanje, kreativnu industriju i inovacije. Grad će otkupiti Šećeranu, a potom će zgrade koje se tu nalaze biti rekonstruisane prema projektima Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Tako će ovaj, nekada industrijski objekat postati novi kulturni centar našeg grada a najvažniji sadržaj će biti upravo KPGT – objasnio je Vesić, prenosi Beoinfo.

On je istakao da je ova odluka zahvalnost Grada Beograda Ljubiši Ristiću za sve što je učinio za kulturu našeg grada i zemlje.

– Ljubiša Ristić je najveći jugoslovenski i srpski pozorišni reditelj modernog doba, a KPGT je njegov životni projekat i jedan od najvećih u našem pozorištu, koji postoji 42 godine. Ponosan sam jer poslednje dve godine ovo pozorište ima kontinuiranu podršku Grada Beograda. Ovo pozorište koje ima svoju scenu u Staroj šećerani, okuplja mlade glumce i posle četiri decenije, predstavlja pozorišnu avangardu i jedinstvenu pojavu u našoj kulturi – rekao je zamenik gradonačelnika.

Vesić je naglasio da Grad Beograd ulaže u kulturu više od 4% budžeta, što je nekoliko procenata više od drugih glavnih gradova u regionu.

– Kada govorim o tim ulaganjima, ne mislim na novi muzej grada, čiju izgradnju počinjemo na proleće a koji će koštati oko 20 mil EUR, niti na novi teatar Bojan Stupica, čija je vrednost 8 mil EUR na novu gradsku galeriju na Kosančićevom vencu, koja će koštati oko 2 mil EUR niti na rekonstrukciju Pozorišta Dadov, čija je vrednost malo veća od milion evra. Svaki dinar uložen u kulturu predstavlja ulaganje u budućnost. Kada bismo mogli, davali bismo više, mada Beograd poslednjih godina ulaže u kulturu više nego ikada decenijama unazad – poručio je Vesić.
Ukratko, neće biti više ničega van kontrole vlasti.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Igor Đorđević ovogodišnji dobitnik nagrade „Raša Plaović”

Katarina Đoković

Nagradu „Raša Plaović” dodeljuje Narodno pozorište na dan svog pozorišta, 22. novembra, glumcu ili glumici, za najbolju ostvarenu ulogu na beogradskim scenama u protekloj godini. Ovogodišnji dobitnik nagrade „Raša Plaović” je Igor Đorđević, nagrađen za ulogu Kaligule u predstavi „Kaligula” Albera Kamija, u režiji Snežane Trišić. Igor Đorđević je treći dobitnik koji je ovu nagradu dobio po drugi put.

Slika

„Kami je stvorio posebnog i autentičnog antiheroja koji je anticipacija njegove filozofije apsurda. Tumačenje Kaligule ne postoji bez Sizifa ili Mersoa. Politički prevrat u drami stvara neku vrstu lažnog zapleta u kome se skriva podzemni tok priče. Kaligula svojim vladanjem podstiče pobunu, zaverenici pobunu odlažu čekajući pravi i siguran trenutak. U tom paradoksu prelamaju se osnovne Kamijeve teme sloboda, revolt, smisao života, samoubistvo. Vođa poput Kamijevog Kaligule danas ne postoji. On može da preuzme lica i naličja mnogih vladara, kako bi ih koristio u svojim taktikama kao određene principe političke moći kojima se trenutno rukovodi i poigrava ali on sam je daleko izvan toga. U potrazi za jednom mnogo dubljom istinom, tražeći odgovor o smislu i razlog za život, sve je bliži smrti. Antijunak jedne civilizacije u nestajanju odigraće svoj poslednji ples. Vidim ovu predstavu kao makabrički ogled o svetu koji se raspada i pojedincu koji mora da proba da se uspostavi”, rekla je o predstavi i samom Kaliguli rediteljka Snežana Trišić.

Igor Đorđević je rođen u Topoli 17. decembra 1978. godine. Završio je Pozorišnu akademiju u Novom Sadu u klasi Vide Ognjenović. Stalni je član Narodnog pozorišta od 2002. godine. Trenutno je asistent na Akademiji lepih umetnosti i multimedija. U pozorištu je ostvario mnogobrojne uloge, ponajviše u svom matičnom pozorištu, Narodnom pozorištu u Beogradu, gde ima zvanje Prvaka drame. Neki od naslova u kojima je igrao: „Zli dusi”, „Kanjoš Macedonović”,„Ribarske svađe”, „Dan Krsto”, „Tišina treznih”... Na 52. Sterijinom pozorju osvojio je nagradu iz Fonda „Darinka Dara Čalenić” za najboljeg mladog glumca za ulogu Janka u predstavi „Odumiranje”, dok je na 59. Sterijinom pozorju osvojio Sterijinu nagradu za uloge Martina, Ričija i Dejana u predstavi „Bizarno” Željka Hubača, u režiji Snežane Trišić i koprodukciji Narodnog pozorišta u Beogradu i Šabačkog pozorišta. Pored brojnih nagrada u domaćim pozorištima i festivalima, Igor Đorđević je osvajao i nagrade u inostranstvu.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Награда „Бојан Ступица” постхумно редитељу Игору Вуку Торбици

Slika

Награда „Бојан Ступица” протеклог викенда постхумно је додељена Игору Вуку Торбици, после одигране представе „Тартиф”, по мотивима оригиналне Молијерове драме, у Народном позоришту у Сомбору, чији је ово ауторски пројекат. Реч је о признању које сваке друге године додељује Удружење драмских уметника Србије. Представа „Тартиф” рађена је у копродукцији Народног позоришта из Сомбора и Српског народног позоришта из Новог Сада.

За награду „Бојан Ступица” у 2019. години, конкурисала су најбоља редитељска остварења професионалних позоришта у Србији која су премијерно изведена од 1. априла 2017. до 31. марта 2019. Жири, који је радио у саставу редитељи Андраш Урбан и Ана Томовић (председник) и драматург Федор Шили, разматрао је остварења девет редитеља: Снежане Тришић, Татјане Мандић Ригонат, Бојана Ђорђева, Иване Вујић, Јагоша Марковића, Боба Јелчића, Милана Караџића, Егона Савина и Игора Вука Торбице, коме је једногласно доделио награду „Бојан Ступица”.

– Игор Вук Торбица је редитељ који је снажно обележио протеклу деценију нашег позоришта. У „Тартифу”, полазећи од Молијеровог комада, Торбица ставља у први план породичне односе и проблеме, који настају при немогућности или невољности комуникације, и који нас чине подложним манипулацијама и преварама. Вешто и с лакоћом, Торбица представу води из комедије у трагедију, дајући изванредан пример друштвено ангажованог позоришта са високим уметничким дометом. Суптилном, јасном и чистом режијом, ствара се изузетна представа, потпуно савремена, која говори о нама, нашем друштву, нашим проблемима и нашој стварности, пише у бразложењу жирија.

Са доделе признања „Бојан Ступица” (Фото Владимир Броћиловић)
Награда је уручена глумици Хани Селимовић, која је захвалила трочланом жирију, уз напомену да награда иде у руке Игоровом оцу.

– Игор је био човек који је умео на посебан, незабораван и непоновљив начин да спроведе друге људе кроз искуство. Био је готово као човек на некој мисији. И у томе је био јединствен и изузетан. Ја знам да све оно што је Игор Вук Торбица оставио иза себе, на сценама, а пре свега у људима, још дуго ће говорити за њега – рекла је Хана Селимовић.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Svetski dan pozorišta za decu - besplatna predstava Malog pozorišta "Duško Radović" i poruka rediteljke Anje Suše

Pozorište nije mesto, pozorište je misao o boljem svetu


Malo pozorište „Duško Radović“ povodom 20. marta, Svetskog dana pozorišta za decu i mlade, emitovaće nedelju dana besplatnu onlajn predstavu „Pepeljuga“ od 20. do 27. marta sa početkom od 18 sati na You Tube kanalu pozorišta.

Na poziv ASITEŽa Srbije ove godine poruku povodom Svetskog dana pozorišta za decu pisala je Anja Suša, pozorišna rediteljka i profesorka pozorišne režije na Stockholm University of the Arts, jedna od osnivača našeg nacionalnog ASITEŽ centra 2003. godine.

„Kako uopšte početi poruku u slavu pozorišta, posle čitave godine koja je protekla takoreći sasvim bez pozorišta?

Kako je moguće rečima slaviti pozorište, sada, kada reči sve više blede, zamuckuju i posustaju pred realnošću koju nastoje da opišu i objasne – naročito deci?

Ova poruka bi, stoga, veoma lako mogla da se pretvori u poruku samosažaljenja u ime nas, pozorišnih umetnika, širom planete, koji smo, možda prvi put u našoj umetničkoj egzistenciji, suočeni sa fundamentalnim pitanjem sopstvenog smisla i smisla pozorišne umetnosti, ali i pitanjem zajedništva, zajednice i solidarnosti koji su osnovna supstanca pozorišta još od njegovih ritualnih prapočetaka.

Ova poruka bi, zaista, mogla da bude i patetični vapaj za prošlim vremenima, koja naše sećanje, pretvara u bolja nego što su zaista bila.

Ova poruka bi mogla da bude i opomena našoj posrnuloj savesti zbog planete koju svakim danom sve više pustošimo, dok naša i pluća naše dece udišu trulež i otrove naše bahate ravnodušnosti i apatičnog prihvatanja klasne, etičke, rasne i socijalne nejednakosti, koja će, brže nego što želimo da verujemo, dovesti do toga da nezagađeni vazduh i čista voda postanu privilegija bogatih i moćnih.

Ova poruka bi lako mogla da se pretvori u romantizovanu čežnju za udobnošću pozorišne dvorane, za svetlošću reflektora koji boje naše scenske svetove najlepšim bojama i ispunjavaju naše uši lepim zvucima udaljenih predela na koje nas vodi imaginacija podstaknuta pozorišnom mašinerijom i trikovima.

Ali ova poruka bi takođe mogla da bude poruka o moći predstavljanja i zamišljanja.

Zato vas sada molim da zatvorite oči.

Zatvorite oči i zamislite da više nismo usamljeni između naših skučenih zidova, bez obzira da li su sagrađeni od betona ili naprosto od predrasuda.

Zamislite da će i ova nevolja jednom proći, a kada prođe, zamislite da ćete, srećni i nasmešeni da se zagrlite sa onima koji su tu, pored vas, bez obzira na to da li ih poznajete ili ne. Zamislite da ćete ih upoznati.

Zamislite da ćete se zagrliti rukama i telima, ali i srećnim mislima i verom da je moguće uraditi nešto dobro za nekoga ko će tu dobrotu preneti nekom drugom koji će je preneti nekom trećem, treći četvrtom i tako redom – sve dok ne nestane i poslednja loša misao koja proizvodi loša dela.

Zamislite da je svaki čovek u svakom deliću sveta podjednako vredan i da njegova vrednost nema veze sa ekonomijom – nego samo i isključivo sa ljudskošću.

Zamislite sada da kišne kapi počinju da padaju nagore, da sneg odjednom ima ukus sladoleda, da pravo sa ulice, kao sa velike trampoline, možemo da odskočimo tako daleko da dodirnemo zvezde.

Zamislite da ste deo velikog, dobro uvežbanog ljudskog orkestra koji svira najlepšu muziku koja odjekuje svemirom.

Otvorite oči.

Upravo ste bili u pozorištu.

Uvek možete da odete ponovo.

Pozorište nije mesto, pozorište je misao o boljem svetu.“

Anja Suša, Malo pozorište Duško RadovićBeograd
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Vesti

Post od Bibliotekar »

Beogradsko dramsko pozorište: Na zahtev većeg dela ansambla predstave „Kad su cvetale tikve” Branislav Lečić je izuzet iz predstojećih igranja predstave

Povodom zahteva dela glumačkog ansambla BDP da Branislav Lečić ne igra u predstavi „Kad su cvetale tikve”, zbog optužbi da je silovao koleginicu Danijelu Štajnfeld, oglasilo se i Beogradsko dramsko pozorište.

„Na zahtev većeg dela ansambla predstave ,Kad su cvetale tikve’, glumac Branislav Lečić izuzet je iz predstojećih igranja predstave, zbog aktuelne situacije” - stoji u saopštenju BDP.

Kako je navedeno, zbog kompleksnosti svih događaja, Beogradsko dramsko pozorište smatra da je ovaj slučaj isključivo u rukama nadležnih institucija i na ovu temu neće se više izjašnjavati.

Sedamanest glumaca je podržalo inicijativu da Lečić ne igra u pomenutoj predstavi, dok je njih 14 bilo uzdržano.

Ovo je i sam Lečić objavio na svom tviter-profilu kada je postavio poruku da će do daljeg predstava „Kad su cvetale tikve” reditelja Bobana Skerlića biti igrana bez njega.

On im je odgovorio da zaborave na dalju saradnju i poručio da ga „ni takvi ljudi, ni takvi glumci, uopšte ne zanimaju”.

„Oni, bez obzira na godine, ne znaju ni šta je pravo, a ni pravda. Neka me izbegavaju u širokom luku. Istina će pobediti” - naveo je Lečić.

Glumica Danijela Štajnfeld izjavila je da ju je Branislav Lečić silovao.

(Izvor: Nova.rs)
P.S. In angustiis amici apparent. :ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

BDP doživljava renesansu

Tanjug 03.04.2021.

Dramsku umetnicu Milicu Zarić u matičnom Beogradskom dramskom pozorištu u junu očekuje rad na pripremi predstave "U raljama života", a glumica za Tanjug kaže da je presrećna što upravo BDP dolaskom novog upravnika doživljava umetničku renesansu.

Od dolaska Juga Radivojevića na mesto direktora Beogradskog dramskog pozorišta 2019. godine, popularni Teatar na Krstu je obogatio glumački ansambl, unapredio repertoar i pružio priliku najznačajnijim rediteljima iz Srbije i regiona.

Zvezde srpskog glumišta Branka Katić i Mirjana Karanović postale su deo BDP-a. Reditelji Tomi Janežič, Sebastijan Horvat i Dijego de Brea iz Slovenije, Lenka Udovički ili Ivica Buljan iz Hrvatske, Jagoš Marković i Boris Liješević iz Srbije stvaraju u BDP-u.

Zarićeva napominje da je članica BDP-a već 20 godina i da je pre dolaška Juga Radivojevića pozorište bilo u najmračnijem periodu u svojoj istoriji.

- Nisam verovala da je u kratkom vremenu moguća tako velika promena u pozorištu kao što je to bio slučaj u BDP-u. Od teatra koji nije zapažen na mapi Beograda, BDP je postalo prepoznatljivo pozorište u regionu - kazala je Zarićeva, koja je deo predstave "Sumrak bogova" u režiji Jagoša Markovića.

Obeleženo 74 godine Beogradskog dramskog pozorišta: Podne u znaku nagrada, veče u ruhu premijere
- Reditelj je okupio zaista fantastičnu ekipu, i tu predstavu smo radili kao neki san. Bilo mi je čudesno da posle slabog perioda ovog pozorišta, ođednom radimo nešto tako dobro i uspešno - kaže glumica i dodaje da je za nju poseban umetnički izazov bio savladavanje uloge u predstavi "Čitač" Borisa Liješevića.

- Biti deo višeslojne predstave 'Čitač' izazov je za svakog glumca. Srećna sam što sam deo tog pozorišnog praznika - kazala je Zarićeva.

Sledeći izazov za nju je takođe poznat naslov - "U raljama života", prema istoimenom romanu Dubravke Ugrešić, u režiji Andreja Nosova, a prema dramatizaciji čuvene Biljane Srbljanović.


- Ne opterećujem se time što me čeka još jedan, treći zaredom projekat prema poznatom romanu ili filmu, već mi je divno što imam priliku da igram u predstavi po velikom delu. U suštini, tada budu samo veća očekivanja drugih ljudi, a ja nemam ni strah ni zaziranje od toga, već samo radost. Što je bolji tekst, lepši je posao. Svi se radujemo premijeri koja je zakazana za oktobar - objasnila je Milica Zarić.

Prema njenim rečima, vreme pandemije korona virusa bilo je izrazito zahtevno za sve umetnike.

- U vreme pandemije glumce je održala odluka da ne posustanu. U ovim vremenima je lakše raditi, kad je nešto konstruktivno, kreativno i zanimljivo, okruženi dobrim kolegama - kazala je Zarićeva.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Prvi laureat nagrade “Nebojša Glogovac” Miodrag Dragičević

Glumac Miodrag Dragičević prvi je laureat novoustanovljene Nagrade "Nebojša Glogovac", kojom je ovenčan na današnjoj proslavi Dana Jugoslovenskog dramskog pozorišta.

Nagradu koja nosi ime pokojnog glumca i nekadašnjeg prvaka drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta ovaj teatar ustanovio je u znak sećanja na Nebojšu Glogovca.

– Hvala vam što je nagrada koja nosi njegovo ime pripala meni – poručio je Dragičević, primajući priznanje danas u JDP-u.

Priznanje za najbolje glumačko ostvarenje nazvano po vrsnom dramskom umetniku postaće tradicionalno i dodeljivaće se svake godine, 3. aprila na Dan JDP-a, uz već postojeće Godišnje nagrade i Nagradu za lepotu scenskog govora “Dr Branivoj Đorđević”, kao i onu iz Fonda “Branka i Mlađa Veselinović”.

Nebojša Glogovac debitovao je na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta u komadu “Lažni car Šćepan Mali” 1993, a tri godine kasnije postao je stalni član glumačkog ansambla ovog teatra.

Na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta odigrao je uloge u brojnim komadima, među kojima su: “U potpalublju” Vladimira Arsenijevića, Koljadina “Poloneza Oginjskog”, Šekspirov “Troil i Kresida”, “Bure baruta” Dejana Dukovskog, “Bliže” Patrika Marbera, Bulgakovljev “Molijer, još jedan život”, “Šine” Milene Marković, “Hadersfild” Uglješe Šajtinca, Nušićevo “Sumnjivo lice”, Ovidijeve “Metamorfoze”, Klajstov “Razbijeni krčag“. Poslednji put stao je na scenu ovog teatra kao danski kraljević u Šekspirovom “Hamletu”, a dobitnik je nekoliko Godišnjih nagrada JDP-a.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Kokanova premijera u Sarajevu: Pad crvenog solitera

Da li rat ima nekakvo opšte, udaljeno, “istorijsko” lice (i ruku!), ili su ubice i žrtve, najčešće i najpre - susedi, ljudi koji žive pod istim krovom? Drukčije rečeno, kakvo god opravdanje za zločin bilo proklamovano - ideološko, nacionalno, metafizičko - nije li uvek i svuda, s obeju strana nišana - sam čovek, sa imenom i prezimenom? U znaku ovog dvoseklog pitanja sazdan je roman bosanskog pisca Darka Cvijetića “Šindlerov lift“, delo koje kroz potresnu parabolu o “Crvenom soliteru 101” svedoči stradanje prijedorskih muslimana-civila (tokom rata u Bosni), parabolu koja je prošle nedelje doživela ne manje potresno scensko uobličenje u sarajevskom Kamernom teatru 55, u adaptaciji i režiji Kokana Mladenovića.

Uzbudljivost i višeslojnost Cvijetićeve parabole počiva na tri vešto ukomponovana elementa. Time što, smeštajući radnju svog romana u konkretni urbani prostor, ostavlja svojim likovima, stanarima pomenutog solitera, njihova stvarna imena, autor postiže – slažući višestruko međusobno ukrštene slučajeve slepila, besmislene mržnje, ravnodušnosti, sebičnog straha i (retke) empatije – efekat dokumentarnog “horora“. Odolevajući pak, iskušenju da ovo širenje “virusa mržnje“ omeđi jednim središnjim, konvencionalnim zapletom, Cvijetić uspeva da emocionalno snažnije predoči pojedinačne sudbine, dopuštajući da se iskažu prividno nezavisno: kroz monolog, posrednu biografsku skicu ili društvene rituale (od rudničke menze do dečjeg igrališta), ili, konačno, kroz (gotovo neizbežnu) relaciju prema svojevrsnoj giljotini ove kule straha, liftu marke “Schindler“.

Konačno, okvir ovako istkane priče, sačinjene od nizova stradanja (ljudi ubijeni u svojim stanovima, po okolnim baštama, nestali u logorima) i nekolicine karakterističnih simboličnih “žarišta“ (recimo: Želimir i Edin, koji na ratištu razmenjuju mrtve, isto kao što su, kao dečaci iz susedstva, razmenjivali sličice fudbalera za album) suptilno i periodično upotpunjava lik naratora. On je senka/maska autora, ali i svedok, sa sopstvenim bremenom odgovornosti (pisac Cvijetić, inače, i danas živi u Crvenom soliteru!), figura koja ovoj paklenoj hronici “pozajmljuje” intelektualni stav, ali i intimni vapaj.

Cvijetićevu višeglasnu, tužno-krvavu baladu o unutrašnjem pustošenju jedne građevine, kao metafori propasti jedne zemlje i njenog duha, adaptator i reditelj Kokan Mladenović već samim izborom metoda podiže na emocionalno i vizuelno viši nivo. Naime, premda lik naratora/pisca/svedoka zadržava, koristeći ga, u vidu svojevrsnog danteovskog vodiča kroz ratni pakao Crvenog solitera, za “markiranje“ nekih značajnih momenata, on, zajedno sa dramaturgom Vedranom Fajkovićem, u prvi plan, umesto naratora, postavlja jednu efektnu mrežu scenske naracije, koja bi se mogla nazvati “gradacija i analogija igara”. Jer, i Cvijetićevi tokovi pojedinačnih sudbina, ali i čitav teško uhvatljivi socijalno-kulturni “bekgraund“ romana (industrijski polet sedamdesetih, koji i naseljava Crveni soliter rudarima i nastavnicima, prvomajski uranci, optimistički “rokenrol” prodori i srne u krugu lokalne fabrike) bivaju, najpre, karnevalski poletno (pr)osvetljeni bezbrižnošću dečijih ratnih igara “partizana protiv Nemaca“.

Upečatljivu vizuelnu ravnotežu ovakvom tonu Kokan Mladenović pruža prizorima izgradnje solitera od “lego” kocaka – metaforom obećanja novog društva (scenografija i kostimi Adisa Vatreš-Selimović). Zajednički poduhvat stanara na istrebljenju golubova-štetočina, koji sledi, promoviše, pak, “društvenu igru“ kao ritual sebičnosti, zbrke i teskobe sa primesama grotesknog. Odatle je, psihološki i emotivno, potrebno napraviti samo jedan korak, da bi se mirni (višenacionalni) suživot u 13-spratnom soliteru preobrazio u “dance macabre”, orgiju smrti: kao u nepogrešivo iskrivljenom ogledalu, Mladenović upotpunjava ovu agoniju scenom stvarnog (a simboličnog!) razgrađivanja makete Crvenog solitera.

Logično, tako ustrojen tragični ritam predstave dobija i drukčija, scenski efektnija žarišta, čija je posebna vrednost to što se unutar njih kristališu i glumački vrhunci predstave. Žanrovsku granicu između (udarničkog, rokerskog) poleta i sitnosopstveničke sumnje predočava nepoverljivo-neobuzdana ljubavnička priča Tice (ekstrasenzibilni Davor Golubović) i Dubravke (Dina Mušanović, koja, od tog trenutka, svojom svestranošću daje pečat ritmu i stilu predstave). Vispreno poimajući da (Cvijetićev) lik bageriste Obrada, “zaravnjivača” masovnih grobnica, podrazumeva i nasilnički “predživot“, Kokan Mladenović ga čini protagonistom silovanja, kao “lekcije” ponavljača sada (nacionalno)prokazanoj nastavnici istorije, u košmarno – ciničnom prizoru koji sa sjajnim smislom za tenziju odigravaju Maja Izetbegović i Muhamed Hadžović. Najzad, tumačeći Milosavu (čiji je sin Goran zbog nasilja počinjenog u logorima emigrirao) i Suphu (čiji su sinovi pobegli pred takvim nasiljem u Nemačku) koje, kad završe sa crkvom i džamijom, sednu da zajedno gledaju “Ubistva u Midsomeru” – sa napomenom “Tako malo mjesto, taj Midsomer, a vidi kako se ubijaju, jadne im matere” – Gordana Boban i Tatjana Šojić kroz majstorski kontrolisanu skalu raspoloženja daju doživljajnu poentu ove nesvakidašnje, katarzične predstave, kojoj – last but not least – naizgled lepršavi klavirski instrumentali Irene Popović pružaju dodatnu dimenziju žanrovske zrelosti.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

"ANA KARENJINA" OSVOJILA SEDAM NAGRADA: Na 70.Festivalu profesionalnih pozorišta Vojvodine

V.Strugar

PREDSTAVA "Ana Karenjina" Novosadskog pozorišta (Ujvidеki Sinhаz) ostvarila je apsolutnu dominaciju na jubilarnom 70. Festivalu profesionalnih pozorišta Vojvodine - osvojila je sadam festivalskih nagrada.

"Karenjina" je uvrštena u selekciju, pored još šest predstava vojvođanskih pozorišta, a o nagradama je odlučivao žiri u sastavu : rediteljka i književnica Vide Ognjenović, scenograf i kostimograf Miodraga Tabačkog i glumac i profesor Predrag Momčilovića.

Novosadska predstava proglašena je za najbolje ostvarenje u celini, nagradu za najbolju režiju dobio je je reditelj Dejan Projkovski, Tima Filep i Arpad Mesaroš (tumači Ane Karenjine i Vronskog), poneli su odličje za najbolju žensku i mušku ulogu, Valentin Svetozarev za scenografiju, Marija Papaučevska za kostime, dok je specijalnu nagradu za scenski pokret ponela Olga Panga.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Lokalni teatri „zbijaju redove”

Jedanaest ustanova kulture iz Srbije potpisalo sporazum o saradnji u oblasti pozorišne umetnosti

Požarevac – Jedanaest ustanova kulture potpisalo je u Požarevcu sporazum o saradnji u oblasti pozorišne umetnosti. Cilj ujedinjavanja, kako se čulo, prevashodno je razmena predstava, ali i zajedničko učešće u kreiranju projekata od značaja za pozorišni život i izrada dokumentacije za konkurse u oblasti kulture.

Prema rečima Galine Perić, direktorke Centra za kulturu Požarevac, motivi su i umrežavanje ustanova kulture i zastupanje zajedničkih interesa, unapređenje i razvoj pozorišta, povećanje broja gledalaca, edukacija, razmena znanja i iskustva, promovisanje pozorišnog stvaralaštva, jačanje i razvoj kapaciteta i zajednički medijski nastup.

Ideja je potekla od Aleksandra Lukića, urednika programa požarevačkog Centra za kulturu, a on navodi da će ovo doprineti da Požarevac na velikoj sceni ima oko 60 odličnih amaterskih predstava, što do sada nije bio slučaj. Isto će biti, kaže, i u ostalim gradovima koji su deo ovog sporazuma, a nada se da će se ideji priključiti i druge ustanove kulture u Srbiji.

Osim domaćina, potpisnici ovog sporazuma su i Gradsko pozorište iz Jagodine, Centar za kulturu Smederevo, „Milanovačko pozorište” iz Gornjeg Milanovca, Pozorište „Raša Plaović” iz Uba, Gradsko pozorište „Teatar 9” u Aleksincu, Dom omladine Kragujevac, Centar za kulturu „Masuka” iz Velike Plane, Centar za kulturu Stara Pazova, Centar za negovanje tradicionalne kulture „Abrašević” iz Kragujevca, Ustanova „ Kulturni centar” Smederevska Palanka.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Petru Božoviću Nušićeva nagrada za životno delo

Istaknuti dramski umetnik Petar Božović ovogodišnji je dobitnik Nušićeve nagrade za životno delo glumcu-komičaru koju dodeljuje festival "Nušićevi dani“.

Ovu odluku doneo je žiri u sastavu Miroslav Radonjić, teatrolog, direktor Sterijinog pozorja (predsednik žirija), Gordana Đurđević Dimić, dramska umetnica i Nebojša Dugalić, dramski umetnik.

Kako su istakli u obrazloženju, Petar Božović je po mnogo čemu jedinstven slučaj u praksi srpskog teatra, filma i televizije, jer je celim svojim delom dao nemerljiv doprinos umetnosti glume, a time i modernoj srpskoj kulturi.

Kao dramski umetnik koji je tokom pet decenija raskošne karijere igrao u svim beogradskim pozorištima i koji je ostvario oko dve stotine uloga na filmu i televiziji, ostvario je gotovo neverovatan dijapazon različitih likova po tekstovima srpskih i svetskih kalasika i autora novijeg doba.

Ako se za nekog dramskog umetnika može reći da je srastao s dušom ovog podneblja, da je narodni umetnik – to je svakako Petar Božović, istaknuto je u saopštenju.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Nenadu Jezdiću Gran-pri „Naisa“ za ulogu u filmu „Vikend sa ćaletom“

Gran pri „Naisa“ za najbolje glumačko ostvarenje na 56. Festivalu glumačkih ostvarenja „Filmski susreti Niš 2021“ uručena je večeras Nenadu Jezdiću za ulogu u filmu „Vikend sa ćaletom“ koji je režirao Miroslav Momčilović.

Jezdić je primajući nagradu rekao da je „srećan, ponosan ali ne i gord“.

„Moja radost i moja sreća bi ove večeri bili bi čin sebičluka i egoizma, a da se večeras sa posebnom zahvalnošću ne setim svih ljudi koji su radili film „Vikend sa ćaletom“, izjavio je Jezdić.

Nagrada „Carica Teodora“ za najbolju žensku ulogu na festivalu pripala je glumici Tamari Dragićević za ulogu Silvane Armenulić u filmu „Toma“ , a nagrada „Car Konstantin“ pripala je Milanu Mariću za ulogu Tome Zdravkovića u filmu „Toma“.

Povelju za izuzetnu žensku ulogu osvojila je Andjelka Prpić, a povelju za izuzetnu mušku ulogu žiri je dodelio Ivanu Tomiću.

Nagradu za najbolju epizodnu žensku ulogu dobila je Sanja Marković za ulogu u filmu „Toma“, a priznanje za mušku epizodnu ulogu pripalo je Andriji Kuzmanoviću, takodje za ulogu u filmu „Toma“.

Po mišljenju žirija, najbolju debitansku ulogu ostvario je Vukašin Jovanović, za ulogu u filmu „Ne igraj na Engleze“.

Na svečanoj dodeli nagrada, već po tradiciji dodeljena je i posebna nagrada „Milorad Mandić Manda“ za najbolje ostvarenu komičnu ulogu u filmovima u prethodnoj godini, a ona je ove godine pripala Gordanu Kičiću za ulogu u filmu „Realna priča“.

U konkurenciji za nagrade na ovogodišnjim Filmskim susretima bili su glumci koji su glumili u 11 filmova.

O nagradama je odlučivao žiri čija je predsednica bila glumica Ljiljana Dragutinović, a članovi žirija Svetislav Bule Goncić i Branislav Tomašević.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Predstavom ”Život se sa mnom mnogo poigrao” u režiji Dina Mustafića počinje Novi Tvrđava teatar

G. Nonin

Inspirisan istoimenim romanom Davida Grosmana, kao i dokumentarnim snimcima, izjavama i intervjuima o životu Eve Nahir Panić, pozorišni festival Novi Tvrđava teatar je producirao novu predstavu “Život se sa mnom mnogo poigrao” u režiji Dine Mustafića, a koju će publika premijerno moći da vidi u petak, 3. septembra, u Čortanovcima.

Upravo ovom premijerom će svečano biti otvoren 8. Novi Tvrđava teatar, festival koji se održava u lepom ambijentu Vile Stanković, ove godine sa motom “Pozorište vidi i u mraku”.

Predstave za ovaj festival selektuje književnica i rediteljka Vida Ognjenović, a ove godine na Festivalu biće prikazano pet predstava o kojima je na konferenciji za novinare bilo reči.

“Svakako sam želela da nalazim predstave u kojima će u centru biti čovek, njegova sudbina, njegova sreća i nesreća i njegov humani nastup prema svetu. Publika će se na ovom festivalu uveriti da postoji takvo pozorište, da je pozorište svemoćno i da ono vidi i u mraku”, izjavila je Vida Ognjenović obrazlažući svoju selekciju za ovogodišnje izdanje festivala.

Tim festivala nije krio ponos i radost što su, nakon izuzetno uspešne produkcije predstave “Upotreba čoveka”, uspeli i ove godine da u njihovoj produkciji bude urađen još jedan projekat.

“Vida je, znajući bespogovorno moje opsesivne teme u pozorištu, predložila da radim ovaj Grosmanov roman.

Znala je moju sklonost ka dramatizacijama i adaptacijama i uopšte prema velikim epohama koje nam mogu biti inspirativne jer one i danas oslikavaju naš položaj u društvu i naš odnos prema svetu.

Sećam se još kada sam bio dete kako se ispod tona govorilo o sudbini golootočana, o logorašima. Stidljivo je u jugoslovenskoj književnosti ova tema bila zastupljena.

Veliki broj ljudi, nevinih, stradalo je u toj golgoti i torturi koja je bila jeziva.

Izraelski pisac David Grosman bio je i sam inspirisan istraživanjem Danila Kiša o gospođi Nahir Panić a mi smo njegov roman adaptirali.

Darko Lukić potpisuje dramatizaciju ali mi smo, svakako inspirisani Grosmanovim romanom, unutra inkorporirali i drugog materijala koji je onda bio osnova za naš rad na predstavi.

Već odavno mi je puno interesantniji sam proces rada od konačnog rezultata. Pre svega, još jednom sam se podsetio koliko je svet bez ideala i humanizma okrutan i otuđen.

Mislim da mi upravo živimo u takvom svetu. Ako pođemo od toga da je Ernest Blok rekao da je humanizam odrastao u utopiji, onda nam je jasno koliko nam danas u 21. veku nedostaje utopija”, rekao je Dino Mustafić, koji je predstavio i junakinju predstave.

“Ona je upravo jedna takva žena sa fascinantnom biografijom, osoba koja je bila u stanju da žrtvuje svoj život, da ga podredi idealima u koje je verovala.

Među tim idealima je bila i socijalna pravda i jednakost. Ona u jednom momentu i kaže da je internacionalista, da je ona tamo gde je proleterijat.

Ona je fundirana i jednom mitskom ljubavi prema svom suprugu koji je na neki način i fabularni okidač zbog čega se sve i desi jer je on lažno optužen da je ruski agent. Eva Panić upravo na to ne pristaje, na tu političko ideološku konstrukciju i laž.

Zbog toga ona odlazi na golootočku torturu. Kada pomislite da ovo nije imaginacija nego da se radi o stvarnoj junakinji sa stvarnom biografijom, onda imate beskrajno divljenje prema takvim ljudima, prema takvim karakterima.

Mi upravo u ovom mraku oko nas, oportune i korumpirane elite koja se vladajući odavno prodala, vapimo za takvim ljudima. Danas je najteže na Balkanu sačuvati principijelnost, odanost i lojalnost principima u koje verujemo, sačuvati svoj svetonazor.

Danas kada vidimo kako mnogi presvlače odela, kako kao Joneskovi nosorozi riču u jednoj neofašizaciji društva, ova predstava je i te kako lekovita za dušu ali i upozoravajuća da bez ovakvih ljudi kakva je bila naša junakinja u našoj sredini nikada neće biti katarze i ozdravljenja.

Neverovatna je njena širina, njena spremnost za oprost, dubina njene duše, koja nestaje u ovakvom svetu neoliberalnog kapitalizma, u svetu koji više nema sluha za takve ljude kakva je ona bila.”

Sve predstave na festivalu Novi Tvrđava teatar počinju u 20 časova. Ulaznice su u prodaji u Giks tiksu.

Cena za pojedinačne predstave je 1.000 dinara, a komplet ulaznica za sve predstave je 4.000 dinara, a u cenu je uračunat i prevoz koji je organizovan do Vile Stanković u Čortanovcima i iz Beograda (kod Pete Beogradske gimnazije, svako veče u 18.30), kao i iz Novog Sada, svako veče od 19 časova (kod autobuske okretnice preko puta Srpskog narodnog pozorišta i Uspenske crkve).

Takmičarski program

Pored premijerne izvedbe predstave “Život se sa mnom mnogo poigrao”, publika videti i predstavu inspirisanu pesmom “Talisman” Šandora Vereša “Ostajem ostati” rediteljke Gabriele Crnković (4. septembar), “Jugoslavija, moja otadžbina” Gorana Vojnovića u režiji Marka Misirače u koprodukciji Gledališča Koper i Pozorišta Prijedor (5. septembar), “Nesrećni” Fišt Milana u režiji Ištvana Albua rumunskog pozorišta “Figura Studio Georgeni” (6. septembar) i “Berači snova” Vladimira Đurđevića u režiji Božidara Đurovića Zvezdara teatra iz Beograda (7. septembar).

Festival će biti zatvoren 8. septembra izvedbom prve reprize predstave “Život se sa mnom mnogo poigrao” i proglašenjem nagrađenih.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Vesna Trivalić dobitnica nagrade „Mija Aleksić“

Beta

Glumica Vesna Trivalić dobitnica je nagrade „Mija Aleksić – biti glumac“ za 2021. godinu, koju dodeljuju Opština Gornji Milanovac i milanovački Kulturni centar na manifestaciji „Dani Mije Aleksića“, saopšteno je danas.

Nagrada se dodeljuje za izuzetan doprinos umetnosti glume, a Vesnu Trivalić za ovogodišnjeg laureata predložili su raniji dobitnici priznanja glumci Nenad Jezdić, Nebojša Dugalić i Gordan Kičić.

Vesni Trivalić nagrada će biti uručena tokom manifestacije „Dani Mije Aleksića“, koja je počela 30. avgusta i traje do polovine oktobra.

Opština Gornji Milanovac i Kulturni centar zajednički organizuju manifestaciju Dani Mije Aleksića u čast glumca Milosava Mije Aleksića (1923-1995), koji je rođen u selu Gornja Crnuća kod Gornjeg Milanovca.

„Mija Aleksić je slavnom glumačkom karijerom zadužio zavičaj da mu se na adekvatan način oduži i da kroz festivalsku manifestaciju stalno obnavlja sećanje na njega, a ujedno da na buduće generacije prenese taj neverovatni životni i glumački duh koji ga je pratio i koji je ukorenjen u kulturnom nasleđu srpskog naroda“, rekao je direktor Kulturnog centra Dragan Arsić na konferenciji za novinare.

Tokom Dana Mije Aleksića, biće emitovano više filmova, prikazano nekoliko pozorišnih predstava, a planirani su i koncerti, promocije knjiga, likovne radionice i izložbe filmskih plakata.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Peticija za zaštitu Salašarskog pozorišta i odgovornost Hajnala zbog zabrane turneje

Danas Online

Više od hiljadu vojvođanskih pisaca, umetnika i intelektualaca peticijom protestuje zbog zabrane turneje Salašarskog pozorišta (Tanyaszínházi) i od Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine traži da se zbog te odluke ogradi od predsednika NSM M Jenea Hajnala i pozve ga na odgovornost.

Potpisnici traže da NSVM na prvoj jesenjoj sednici stavi na dnevni red diktat Jenea Hajnala i da se ogradi od njega! „Zatim, da se izjasni o tome da ljudi u pozorištu i pozorišni kritičari svoj rad, nadalje, mogu obavljati u slobodnoj atmosferi, a publika nesmetano može posećivati pozorište”, dodaje se u inicijativi.

Peticiju dostavljenua Nacionalnom savetu vojvođanskih Mađara (NSVM) u Srbiji potpisalo je 1.293 građana iz Srbije, Mađarske, Rumunije, Slovačke i drugih država sveta, među njima i brojni istaknuti stvaraoci.

Potpisnici protestuju zbog toga što je predsednik NSVM Jene Hajnal 27. jula „zamolio” Tanyaszínház (Salašarsko pozorište), koje izvodi predstave na mađarskom jeziku, da otkaže ovogodišnju turneju po Vojvodini, jer je neprihvatljiva predstava „Kazimir i Karolina freak show“ Edena fon Horvata, koju je režirao Robert Lenard.

Kako se navodi u dopisu inicijatora peticije, „bez autonomije kultura ne može da se stvori, a nije moguće obavljati ni naučnu ili umetničku delatnost.

U saopštenju se naglašava i da Nacionalani savet „slepo sledi uputstva partije Vajdasági Magyar Szövetség (Saveza Vojvođanskih Mađara)“, kao i da je raspodela pomoći „ravna dirigovanju, eksproprijaciji i podjarmljivanju vojvođanskih institucija (škola, pozorišta, medijskih i izdavačkih kuća, fakulteta, kreativnih kuća, domova kulture)“.

Odluku Nacionalanog saveta podržao je i predsednik SVM Ištvan Pastor.

Salašarsko pozorište, koje čine mladi glumci, studenti Akademije umetnosti, već 43 godine u letnjim mesecima igra predstave i po najmanjim mestima Vojvodine, a NSVM ga je proglasio instutucijom od nacionalanog značaja.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Представа Атељеа 212 се због Лечића повлачи са фестивала

БЕОГРАД: Екипа представе "64" ауторске Тене Штивичић, у режији Алиса Стојановиц и продукцији Атеља 212 из Београда неће учествовати у даљим активностима Сусрета позоришта/казалишта у Брчком пошто су сазнали да је члан фестивалског жирија глумац Бранислав Лечић, каже се у прогласу екипе.

"Из разлога што се поменути члан жирија активно укључио у поделу медија у Србији на подобне и неподобне, константно и посвећено бавећи се у, за њега, подобним медијима, искључиво иживљавањем, злостављањем и у сваком смислу малтретирањем наше колегинице Данијеле Штајнфелд, не можемо га сматрати ни на који начин особом која може да оцењује наш рад, нити то желимо да дозволимо", каже се у прогласу.

Драматуршкиња Биљана Србљановић је на свом фејсбук профилу Леја Келер објавила проглас екипе представе "64", наводећи да је прочитан у петак на 38. регионалним "Сусретима позоришта/казалишта" у Брчком, у коме се каже да су обавешетни "само сат времена пре почетка представе да је Лечић члан жирија".

Како се наводи, Атеље је представу одиграо у Брчком "само из поштовања према публици", и додаје се: "Надамо се да ћете разумети зашто нећемо учествовати у осталим активностима фестивала".

Глумица Штајнфелд била је пре неколико месеци оптужила Лечића за силовање, али је Више јавно тужилаштво у Београду оценило да не постоје основи сумње да је учињено наведено кривично дело. Приговор Штајнфелд на одлуку тужилаштва потом је одбио Апелациони јавни тужилац.

На наводе из прогласа, Лечић је данас одговорио преко своје фејсбук стране наводећи да се "десила непријатна сцена" у Брчком, када је после представе Атељеа 212 изашла Стојановић и пред глумцима рекла да не желе да их оцењује у жирију јер, како је навела, глумац напада групу медија и оптужује Штајнфелд.

"После овога, написао сам Алиси поруку, јер сам је волео и ценио и као редитеља и као особу. Рекао сам јој како је то чудно да постоји само једна опција - да сам крив, а не постоји опција да је Данијела лагала. И то без обрзира на правоснажну одлуку о одбацивању кривичне пријаве и брдо доказа који не само да показују да нема елемената да сам учинио то за шта ме је оптужила", навео је Лечић.

Глумац је истакао да на делу "замена теза", јер је њега "напала група медија у стравичној кампањи која је трајала пуних пет месеци у пуном интензитету, а наставила и после, ево три месеца након службене одлуке Тужилаштва".

"Не, не оптужујем Данијелу. Опет обрнуто. Она је мене оптужила јавно, а и кривично пријавила полицији и Тужилаштву. Ја се браним. Да ли ми треба одузети право и да се браним после свих напада и оптужби које су пљуштале на мој рачун месецима немилосрдно, док сам ћутао и чекао да све званично буде завршено?", упитао је Лечић.

Он је навео да неће ћутати нити бити равнодушан, јер су на његовој страни "и правда и истина и право".

"Шта је на страни вас који желите да постанете гласни активисти и борци на мој рачун, иако знате да нисам крив? Има сигурно нешто што је уз вас, али право и истина нису, то је сигурно", закључио је Лечић.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 3 gosta