Mediji o našem malom mistu

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

NIJE NI ČUDO ŠTO SVE UVOZIMO Dnevnica je 2.000 dinara, niko neće da radi, na kraju SVE PROPADNE!

Nedostaju berači paprike, strahuje se da će propasti rod

Začinska paprika je jedna od najznačajnijih povrtarskih kultura i izvozni brend Srbije. Samo na području Vojvodine proizvodi se na 2.500 hektara, a gotovo 80 odsto namenjeno je izvozu. U toku je berba, ali i pored solidnih dnevnica nema dovoljno berača, pa preti velika opasnost da deo ovogodišnjeg roda ostane neobran i propadne na njivama.

Porodica Ištvana Terteja iz sela Gornji Breg u opštini Senta, proizvodnjom začinske paprike bavi se duže od jednog veka. Trenutno je gaji na 20 hektara i očekuje proizvodnju od 200 tona.

"Dobra je zemlja i kvalitet paprike. Samo to treba ovde da proizvodimo. Naš kraj je najboljeg kvaliteta za industrijsku papriku", kaže Ištvan.

Za kvalitet je presudna ručna berba, ali je dobre i vredne nadničare sve teže pronaći. Gizela Nađ iz Padeja deset godina organizuje radnike. Ranije ih je, kaže, bilo više.

"Hteli su ljudi da rade a danas su svi mladi otišli u inostranstvo. Neki to i neće da rade ili imaju neku drugu zaradu", kaže Gizela Nađ i ističe da trenutno ima 20 do 22 radnika.

Eržebet Jakša iz Padeja više od 30 godina radi ovaj posao. Kaže da je težak, radi se i po suncu i po kiši, a leđa bole. Dnevno se, ističe, može zaraditi oko 2.000 dinara.

U Martonošu postoji šest fabrika za preradu začinske paprike, što su najveći kapaciteti za preradu začinske paprike u Srbiji.

Samo u porodičnom gazdinstvu Dušana Hajdina se proizvede oko 600 tona raznih začina od paprike.

"Velike količine prerađujemo već godinama, pretežno je ta paprika namenjena izvozu", naveo je Dušan i dodap da najviše izvoze u Evropsku uniju, a nešto malo u SAD i Kanadu.

Prinosi po jednom hektaru se kreću oko petnaest tona, što je prihvatljivo ali su ulaganja oko 1.500 evra za zasnivanje proizvodnje.

Otkupna cena na veliko ovih dana se kreće oko 45 dinara za kilogram, što bi proizvođačima i pored svih ulaganja donelo zaradu po hektaru i do pola miliona dinara.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Zaista nije čudo što sve uvozimo kada domaći poljoprivredni proizvođači u XXI veku još uvek očekuju da im umesto mašine ljudska bića argatuju kano crnci u Alabami pre jednog veka!

U nama iz nekih drugih razloga tako omraženim SAD nikome od proizvođača industrijskog bilja ni na kraj pameti ne pada da za ubiranje plantažnoga povrća koristi žive ljude! Tamo (a i drugde širom planete!) je, naime, počev od kasnih tridesetih godina XX veka savršeno znano da osnovni ekonomski zadatak svakog proizvođača predstavlja smanjenje troškova proizvodnje po jedinici proizvoda. A na tom planu valjanu mašinu ne može da nadmaši niko! Štaviše - mašina svojom produktivnošću oslobađa čoveka od potrebe za dehumanizujućim radom, ostavljajući mu na raspolaganju vreme za bavljenje istinski kreativnim pregalaštvom - radom u kojem obilato slivanje znoja niz guzicu uz pojavu lumbalne diskus hernije ne predstavlja obavezni zalog prosperitetnije budućnosti. Naprotiv!

Slika

Berač paprike „OXBO” 1500

Šta kažete, gospodo proizvođači? Sa vašim neto-prihodom od 500.000 dinara po hektaru vi ne možete da osigurate ubiranje roda? Pa što se ne udružite i ne nabavite zajednički jednu gore predstavljenu mašinu, koja će sama zameniti rad 1.800 ljudi, ubrati plod u momentu njegove optimalne dozrelosti, smanjiti trošak inputa radne snage najmanje četvorostruko, drastično umanjiti procenat oštećenja i sekundarne kontaminacije uroda, te istinski humanizovati rad (mašinu opslužuje jedan jedini operater!) u poljoprivredi? Nemate dovoljno novca? Šta vas sprečava da se udružite u zadrugu i uzmete kredit od neke od ovdašnjih banaka na komercijalnoj osnovi? Ili još bolje - zašto ne mrnjauknete malčice na nacionalno-produkcionoj osnovi fondaciji „Prosperitati” - za nju bi nabavka ovakve mašine bila mala maca (pukih 470.000 USD - manje od brojnih modela luksuznih automobila). Dotična je ionako navikla da šakom i kapom deli donacije u Evrima - još bi na osnovu kursne razlike i sama mogla nešto da ućari! Pa da ostvari još konstruktivniji doprinos kosmički bitnom opstanku Mađarstva na ovim prostorima. Štaviše, ja sam apsolutno uveren da bi i barem poneki Srbi takođe prosperirali. No najvažnije je da bi se tako neupitno humanizovao rad na ovim prostorima, na kojima se osobito naglašeno u najboljem Kavinističkom maniru očekuje da misaona i razumom obdarena ljudska bića umuknu i za šaku sitnog jada pristanu da rmbače onako kako je već i Kunta Kinte zaboravio!

To - slava neka je Svevišnjem i Danijelu Nuriju! - više neće biti moguće. Ljudi su se, ipak, u međuvremenu opismenili. :ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Meni je ovo bilo zanimljivo iz drugog aspekta. Mnogi se žale da nema posla, a ovako bi zaradili više od sto evra mesečno, nego ja sa 29 godina radnim stažem kao diplomirani pravnik. Nema posla? Nije nego.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

A kada odu na specijalistički pregled radi tretmana lumbalne diskus hernije nastale usled permanentnog rada u pognutom položaju daće 50 Evra kada otvore vrata ordinacije. Bolje da odu u Nemačku i voze viljuškar kao ljudi. Dobiće 2.000 Evra mesečno, a kada posle 10 godina dođu kući pevajući (ako se uopšte odluče da dođu!) moći će kao i naš bivši predsednik da kupe diplomu nekog privatnog pravnog fakulteta i okače je da im visi na zidu. Kao ukras. I dokaz intelektualnog postignuća koji s vremena na vreme treba prebrisati od prašine. :ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Ako svi odu u Nemačku, ostaćemo ti i ja. I kako ćemo podeliti funkcije?
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Oh, ne brini toliko sada nama Ti - do Nemačke uistinu neće poći svi.
Ostaće uz nas i Vučko, a i Čiča Toma, dva Eksperta Vrla - dva Ekonoma. :twisted:

A i ja prosto bojim se da krenem - u iskušenje bih došao da Nemačku svu preokrenem!

Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Horor u Senti: leševi u dvorištu porodične kuće!

Lokalni žitelj Ferenc Jablonski je u dvorištu porodične kuće u ulici Novi Šor br. 55 u Senti prilikom kopanja pronašao dva leša. Prema informacijama dnevnog lista „Blic”, ovu vest je potvrdila kikindska policija, dok slučaj trenutno ispituje Više javno tužilaštvo u Subotici, pošto senćansko tužilaštvo nije nadležno u ovom predmetu.

Slika

Kuća u senćanskoj ulici Novi Šor br. 55

Ferenc Jablonski je leševe pronašao tokom proteklog vikenda, kada je počeo da ruši jednu sporednu zgradu u dvorištu kuće koju je, kako piše dnevni list „Telegraf”, nedavno kupio. On je pronašao dva muška kostura i delove odeće, te je o tome obavestio policiju.

Slika

Lokalitet u dvorištu kuće na kojem su pronađeni posmrtni ostaci nepoznatih osoba

Prema informacijama dnevnog lista „Alo”, jedan leš se nalazio u zemlji 15-20 godina, dok je drugi pak tamo boravio i čitavih 30 godina.

Identitet lica čiji su zemni ostaci pronađeni i uzrok njihove smrti biće utvrđeni tokom istrage.

Istraga je u toku.

Izvor: Szabad Magyar Szó
:-ss
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Kupio kuću sa dva skeleta u ostavi

Kupovina kuće za Ferenca Jablonskog iz Sente pretvorila se u pravi horor film. Adaptirajući novokupljeni objekat u Novom šoru, za svoje i potrebe svoje porodice, ovaj Senćanin je u njegovom zadnjem delu (u nusprostoriji nalik na malu ostavu) našao – ljudske kosti. Iako su istražni organi, koje je Jablonski odmah obavestio o svom „pronalasku”, u prvi mah mislili da je reč o ostacima jedne osobe, stručnjaci iz Centra za sudsku medicinu u Novom Sadu, utvrdili su da prve pretpostavke nisu tačne. Prema rečima Mirka Gašovića, osnovnog tužioca u Senti, reč je o skeletu jedne i delovima kostiju druge osobe.

– Tužilaštvo je izdalo naredbu za obdukciju i posmrtni ostaci poslati su na analizu u Centar za sudsku medicinu u Novom Sadu. Očekujemo da će nam u narednih nedelju dana biti dostavljen kompletan izveštaj sa analizom, pa bi trebalo da znamo da li je reč o prirodnoj smrti ili je ona, pak, nastupila nasilnim putem – kazao je Gašević za „Politiku”.

Kuća koju je Jablonski kupio u februaru ove godine na bankarskoj licitaciji često je menjala vlasnike, ali i namenu. Nekada je na ovoj adresi, prema nezvaničnim informacijama, bio dom za stara lica, da bi potom njen vlasnik postao Senćanin kojeg meštani ovog gradića u Bačkoj dovode u vezu sa prevarama. Pre Jablonskog, kuća je bila u vlasništvu izvesnog radnika iz ovog mesta koji je bez nje ostao kada je preduzeće u kojem je radio otišlo u stečaj i kada on više nije mogao da plaća ratu stambenog kredita.

Porodica Jablonski je, kako za naš list govori Ferenc, čula da je banka stavila kuću na licitaciju i oni su odlučili da je kupe.

– Kupili smo je u februaru, a kako je bilo hladno vreme, a samim tim i nepogodno za radove na adaptaciji kuće, odlučili smo da ih odložimo do leta. Pre otprilike mesec dana, proveravali smo kanalizacione odvode, kada smo u zadnjem delu kuće, u nusprostoriji koja može da služi za odlaganje povrća, otkrili jedan odvod za koji nismo ni znali da postoji. S obzirom na to da je baš na tom delu bilo mnogo smeća i prljavštine, odlučili smo da angažujemo čoveka da nam to očisti i ako je moguće, priključak osposobi za dalju upotrebu. Moj otac je bio sa majstorom sve vreme. Majstor je, kako bi očistio odvod, u njega gurnuo žicu i osetio da ona ne može da prođe. Počeli smo da rasklanjamo i vadimo to što je bilo unutra. Videli smo da je reč o ljudskim kostima i odmah smo o svemu obavestili policiju – priča Ferenc Jablonski.

Slika

Faktičko mesto nalaza ljudskih ostataka u dvorištu kuće Ferenca Jablonskog

Vađenje kostiju, prema njegovim rečima, trajalo je nešto više od dva sata, a pronađeni ostaci spakovani su u čak 27 velikih kutija koje je on doneo „da se nađu” prilikom selidbe.

– Koliko sam uspeo da vidim, na jednom od izvađenih delova bilo je malo kože, a u predelu lica bili su uočljivi delovi brade, pa sam zaključio da je reč o muškarcu. Bio sam ubeđen da je reč o ostacima samo jedne osobe, ali sam kasnije saznao da su, ipak, dve. Jedna od pronađenih kostiju bila je toliko oštećena da smo pomislili da je bila u sonoj kiselini – kaže Ferenc Jablonski.

Prema nezvaničnim informacijama, kada iz Centra za sudsku medicinu u Novom Sadu stigne izveštaj sa analizama i ukoliko bude utvrđen identitet osoba čiji su ostaci nađeni, policija će početi sa proverama da li je, eventualno, reč o ljudima čiji je nestanak prijavljen ranije.

Izvor: „Politika”
P.S: Imajući u vidu činjenicu da do raspada leševa zapravo nije došlo u grobu (prema Deveržijeu postoji pet zasebnih i karakterističnih perioda procesa dekompozicije u tim uslovima), a budući da postoje krupne razlike u procesu dekompozicije u slučaju da je leš bio delimično ili u potpunosti izložen slobodnom vazduhu (u potonjem slučaju postoji 7 faza dekompozicije), za rasvetljavanje ovog uistinu nesvakidašnjeg i senćansku javnost izuzetno uznemirujućeg događaja, bilo bi od velike koristi postojanje opisa eventualno opservirane nekrofagije i egzemplara tanatološke entomologije. Temeljni radovi Žan Pjera Menjina, naime, diretkno potvrđuju da postojanje određenih vrsta insekata (npr. Tenebrio obscurus i Ptinus bruneus) na forenzičkom lokalitetu mogu srazmerno vrlo precizno ukazati na faktički vremenski period u kojem je došlo do smrti ili barem odlaganja leševa nepoznatih osoba.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Pa, ti si i forenzičar.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Avaj, samo sam puki bibliotekar. Koji još uvek čita.

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

'Ajte, ne budite skromni.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Minorna, ali potencijalno signifikantna dopuna pređašnoj žalosnoj vesti: na lokalitetu nalaza posmrtnih ostataka za sada nepoznatih osoba muškog pola, uz skelete je pronađen i mobilni telefon koji se nije proizvodio pre 20 godina.

Što pod pretpostavkom posedovanja navedenog uređaja od strane jedne od pronađenih osoba ukazuje na to da su posmrtni ostaci jedne od pronađenih osoba nešto svežiji. :ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Mora da je onaj kao cigla, Soni Erikson.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Потписан уговор Србија воза и пет војвођанских општина

БЕОГРАД: У Влади Србије данас је у присуству министарке грађевинарства, саобраћаја и инфраструктуре Зоране Михајловић, потписан уговор између предузећа "Србија воз" и пет локалних самоуправа у Војводини о суфинансирању железничког превоза на линији Суботица-Кикинда-Суботица.

"Планираном реконструкцијом пруге Суботица-Сента можемо очекивати још више путника на овој линији, али ће корист осетити и привреда кад се на обновљеној прузи повећа капацитет пруге за превоз терета", рекао је државни секретар у Министарству Имре Керн после потписивања.

Он је истакао да уговор показује да су локалне самоуправе препознале да треба финансијски да помажу не само аутобуски, већ и железнички саобраћај, саопштено је из ресорног министарства.

В. д. генералног директора “Србија воза” Југослав Јовић рекао је да је потписани уговор један од најважнијих који је та компанија као превозник потписала. “Овај уговор је пут за даље побољшање услуга и пример који би требало да следе и друге локалне самоуправе”, рекао је Јовић.

Председник општине Сента Рудолф Цегледи, која је иницирала потписивање уговора, рекао је да ће уместо гашења линије о којем се размишљало пре три године, од данас она моћи да се даље развија.

“Железничка линија Суботица-Кикинда-Суботица има велики значај и за путнички и теретни саобраћај и представља најјефтинији и најбезбеднији вид превоза између Суботице и Кикинде”, рекао је Цегледи.

Уговор са „Србија возом“ потписали су градови Суботица и Кикинда и општине Чока, Кањижа и Сента.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Ne mora, dušo moja. U onom periodu iz kojeg potiče pronađeni mobilni telefon bili su zapravo proizvođeni neki od najelegantnijih i funkcionalno najsvrsishodnijih ikada izrađenih uređaja:

Slika

Potonji tzv. funkcionalni razvoj mobilnih uređaja je u narednim decenijama, postepeno & neosetno, doveo tzv. mobilne uređaje do nivoa behaton ploče. :roll:

A što se pak tzv. železničkog ugovora tiče, mene bi osobito radovalo ukoliko bi rekonstrukcijom pruge negdašnje Bačko-bodroške vicinalne železniceu 2019. konačno bio dostignut nivo donjeg postroja železnice koji je francuski SNCF ostvario još davne 1952. godine:

Slika

Pa da nas sunce prosperiteta konačno ogreje dostizanjem prosečne brzine voza od fenomenalnih 54 km/h u XXI veku. :ymhug:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Čisto sumnjam.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

I ja takođe. Ugovorom se, naime, i nadalje ne predviđa elektrifikacija linije, tako da Senćanstvo Slavno ne može ni u XXI veku da računa na ekološki besprekorni srpski ekvivalent starog, dobrog Alstom-Erlikon-Somua Z-3800 elektro-šinobusa, koji je davne 1938. imao sposobnost ubrzavanja od 1,1 m/s2, odnosno sposobnost dostizanja brzine od 140 km/h 72 sec. nakon polaska:

Slika

Alsthom-Oerlikon-Somua Z 3800 - Vmax = 140 km/h u 1938.

No nije preporučljivo prisećati se u današnjoj Nikad-Joj-Ovako-Dobro-Išlo-Nije Sorabiji Miloj minulih poglavlja iz istorije evropskih železnica. Previše je psihički deprimantno. :(
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Nećemo previše da razmišljamo, samo ćemo uključiti TV i gledati zadruge, farme i parove. I ne znati. Ili ako i nešto znamo, potrudićemo sa da to zaboravimo.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Нови сјај Сенћанске гимназије: Добри услови за 1.100 средњошколаца

СЕНТА: У Сенти се приводе крају радови на реконструкцији, обнови и доградњи зграде Сенћанске гимназије у коју ће се ученици три средње школе у овом потиском граду уселити наредних дана.

Задовољство због завршетка радова исказано је на педагошком дану, на заједничком родитељском састанку, нису скривали ђаци, њихови родитељи, директори школа и челници локалне самоуправе општине Сента.

Око 1.100 ученика који похађају средње школе у Сенти имаће услове за образовање какви доликују 21.веку. У истој згради наставу на српском и мађарском језику похађају ђаци Сенћанске гимназије, Економско трговинске и Средње медицинске школе.

Родитељи, ђаци са својим разредним старешинама, представници локалне самоуправе и просветари су обишли обновљене просторије, а како су најавили званичници, наредних дана биће усељење у зграду која је добила нови сјај. За време обављања радова током прошле и у овој школској години настава за средњошколце сенћанских школа одржавана је у зградама основних школа.

Председник сенћанске општине Рудолф Цегледи нагласио је да су у претходних 10 месеци урађени обимни радови и да је остварен велики сан за просветне раднике и ученике, на основу планова који су почели да се праве пре четири-пет година, за доградњу и реконструкцију целе зграде. Мада, према речима Цегледија, пуно људи није веровало да ће то моћи да се оствари, што је прва фаза радова, а да су спремни пројекти за наставак за реконструкцију фискултурне сале, сређивање дворишта и евентуално за доградњу лифта.

Заједничким напором и радом можемо пуно да остваримо, што се потврдило и код овог значајног улагања у стварање савремених услова за образовање. Надамо се да ће у нашим школама бити све више ученика из целог региона Потисја, рекао је Цегледи.

Позамашна средства у износу од преко 215 милиона динара обезбедила је Влада Републике Србије, посредством Канцеларије за управљање јавним улагањима, Влада Мађарске донирала је 47 милиона динара, док је израду пројеката финнсирала локална самоуправа општине Сента.

Члан Општинског већа Сенте професор Данило Попов изјавио је да је Влада Републике Србије препознала потребу да зграда Сенћанске гимназије, која има традицију 140 година, треба да се адаптира и прошири, што је и урађено. Обновљени су улична фасада и кров, замењени подови, столарија, инсталације, дограђено шест учионица, уређени трпезарија и санитарни чвор и обезбеђена нова опрема.

Зграда Сенћанске гимназије представља репрезентативно здање у центру града и за њену обнову је уложен максималан напор, па ће ученици и просветни радници уживати у раду у добрим условима, сматра Попов.

Мајстори обављају још само ситније завршне радове, па се очекује да наредних дана по скидању грађевинских скела фасада зграде засија пуним сјајем. Директорка Сенћанске гимназије Ева Ухази каже да су искористили прилику да покажу родитељима и свим заинтересованим једну лепу, обновљену зграду, у коју ће се ђаци и просветари вратити највероватније већ током наредне недеље, када се добије употребна дозвола.

Добро је бити ђак у Сенти, а добро је бити и професор, истиче директор Средње медицинске школе Золтан Нађ Абоњи.

Како додаје, ко је пратио радове од самог почетка, зна да је све обновљено од подрума до крова, а доградњом смо добили леп ресторан с кухињом и шест нових учионица, од којих свака школа добија по две.

Нови део ће комплетно добити нов намештај и опрему, а обнављан је и стари намештај у старом делу зграде. Економско трговинска школа има 12, Сенћанска гимназија 16 одељења , а наша Средња медицинска школа има 320 ђака. Раније смо имали и више ученика, али и нас је дотакао пад наталитета, али имамо и одељења са пуним бројем од 30 ученика. Најпопуларнији је општи смер за медицинске сестре-техничаре, где сваке године отварамо по одељење на српском и мађарском. Као што је познато, медицински радници одлазе у иностранство, тако да има посла у зрдвственим установама у Сенти, Кикинди, Новом Кнежевцу и другим околним општинама, па ко хоће да остане има посла и код куће. Поносни смо на то да код нас у Сенту у све три школе долазе добри ученици, па их свима и препоручујемо, не само због школе, него и због могућности смештаја у интернату, богатог културно забавног и друштвеног живота, казао је Золтан Нађ Абоњи.

Средњошколци који се школују у сенћанским школама су тако добри, тврди директор Економско трговинске школе Корнел Тот, да заслужују да имају овако добре услове који им се омогућавају у обновљеној и дограђеној згради.

Срећа је у целој причи, да су надлежни сагледали и видели потребу, па се добрим условима јако радују сви просветни радници и ученици. Бити средњошколац у Сенти је посебан осећај. Отићи на факултет из било које сенћанске средње школе је препорука и одскочна даска за даље школовање, на шта смо заиста поносни што су се остварио наш сан да добијемо одличне услове за рад, наглашава Корнел Тот.
Jes da nisu primljeni radovi, al nema veze.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 2 gosta