Mediji o našem malom mistu

Odgovori
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Oh ja sam pre nekih dobranih desetak godinica još pomagao i u gašenju plamena koji je izbio na jednom primerku kod Gornjeg Brega... Na svu sreću su stari, dobri „Vatrospremovi” aparati za gašenje požara sa prahom radili savršeno... :roll:

No osnovni problem nije u samom šinobusu, koji je uistinu legendarno i svakog poštovanja dostojno šinsko vozilo za prevoz putnika, koje je savršeno prilagođeno svojoj nameni. Srazmerno je malo poznato da se šinobusi ovog tipa i dan-danas još uvek nalaze u upotrebi u jednoj Nemačkoj!



Ova vozila predstavljaju inače jedno od najekonomičnijih prevoznih sredstava u celokupnoj istoriji železnice. Konstruisani u Uerdinškoj fabrici vagona (Waggonfabrik Uerdingen) davne 1952. ovi šinobusi su predstavljali oličenje rentabilnosti železničkog prevoza putnika na neelektrificiranim, sporednim linijama sa niskim kvalitetom pružnog postroja koji nije bio podesan za veća osovinska opterećenja, te su u nemačkoj dobili epitet „spasilaca vicinalne železnice” (Retter der Nebenbahn), dok su ih putnici od milošte zvali „crvena gunđala” (Roter Brummer)

Uočivši kvalitete ovog vozila, FNRJ je kupila ponajpre desetak garnitura 1959. i uvrstila ih u saobraćaj, a potom čak otkupila i licencu za njihovu fabrikaciju i izradu vozila poverila „Goši” iz Smederevske Palanke, pri čemu su prva vozila dovršena 1960. i od tada se, uz okazione remonte, nalaze u redovnoj upotrebi!

I znaš šta je najžalosnije u celoj priči, sestrice? To što je najveći problem potiske železnice zapravo oličen u činjenici da je njen železnički postroj apsolutno dotrajao - šine na nekim sektorima pruge Senta - Subotica nisu menjane od 1896. godine! Upravo zbog toga stari, dobri šinobus, nije u stanju da na prugama ovakve dotrajalosti iskaže čak ni one performanse za koje bi bio sposoban i dan-danas. Da je, naime, kvalitet same pruge doveden na nivo koji se smatrao standardnim za pedesete godine prošlog veka, naš bi stari šinobus bio u mogućnosti da na otvorenoj pruzi poveća brzinu na savršeno pristojnih 80 km/h i time drastično skrati dužinu trajanja putovanja.

Naravno, cela začkoljica je u tome što to iziskuje kapitalna ulaganja. Jednostavan proračun po Vinkleru kazuje da bi primenom šina tipa S 45 (težina dužnog metra šine, tj. 45 kg/m) uz poštovanje limita naprezanja šine od 1000 kg/cm2, te uz pritisak po točku šinskog vozila od 10 tona (naš dobri šinobus ima tek 4,85t!) i razmak pragova od 65 cm omogućio savršeno bezbednu brzinu od 120 km/h našem dragom, ali ekonomičnom i robusnom šinobusu. :D

Činjenica je, međutim, da je njima resurs upotrebe odavno istekao, ali se čini da bi možda još jednim, uistinu poslednjim naporom, bilo moguće osposobiti ih za još kojih deset godinica službe, tj. do nabavke stvarno modernih šinskih vozila. Frem i karoserija šinobusa nisu problem. Problem su motori. Iako je originalni Bising U 10D sa skromnih 150 KS predstavljao oličenje pouzdanosti, naši „stručnjaci” su prilikom kapitalnog remonta ovih vozila od pre kojih deset godina umesto njegove idealne zamene, motora Bising U11 D 200 od 217 KS - koji je po dimenzijama jednak originalu, a koji se po vrlo povoljnim cenama još uvek može naći u ponudi polovnih pogonskih agregata u Evropi (proizvodio ih je renomirani MAN sve do 1979. nakon preuzimanja Bisinga 1971!) - ubacili u njega totalno neadekvatne, potpuno nove, ali pregrevanju izrazito sklone Dojc-motore iz zaludne, „vodeno hlađene” generacije (poimenično Deutz BF 6M), sprčkavši mnogo novca uzalud! No pošto se i njihovi resursi polako iscrpljuju, možda bi se par šinobuskih garnitura moglo opet remontovati i uz primenu stare, ali daleko pouzdanije tehnike funkcionalno osposobiti za punu, makar sredini XX veka primerenu voznu službu.

Slika

Uerdingen VT 95 - remek-delo tehničke pouzdanosti

Glavno je, dakle, da mi osposobimo samu prugu! A stari, verni „Goša-Uerdingeni” dobro će poslužiti svrsi dok mi ne prištedimo za potpuno nova, daleko naprednija vozila. ;)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
tanja
Postovi: 401
Pridružio se: 08 Dec 2010, 13:15
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od tanja »

Da, znam da je pruga prastara i da je pravo čudo da se još išta kotrlja tim šinama...Sve u svemu, videćemo da li će zahtev uroditi plodom.... :-???
The only difference between a good day and a bad day is your attitude.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Mislim da će morati, sestrice. Naravno, rekonstrukcija pruge neće biti uslovljena nekim osobitim prestižom miloga nam grada, njegovom političkom probitačnošću, ili pak nekim njegovim naročitim privrednim performansama. Razlog za izvršenje iste počivaće u ekonomskoj snazi i imperativnim potrebama Kikindskog okruga, koji predstavlja jednu od istinskih lokomotiva kakvog-takvog privrednog prosperiteta ove države, budući da za razliku od mnogih drugih okruga njegov suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni sa svetom za prvih 8 meseci ove godine iznosi respektabilnih 40.905.000 €. 8-)

Jednu od ključnih komponenti tog uspeha pak predstavlja i produkcija Metanolsko-sirćetnog kompleksa iz Kikinde (MSK), koji sa neto-izvoznim suficitom od 4.689.000 € za prvih 8 meseci ove godine spada među najznačajnije srpske izvoznike. Njegova uspešnost, međutim, potiče uglavnom iz dva razloga – on ima razvijenu visokotonažnu, masovnu proizvodnju globalno veoma atraktivnih hemikalija, pri čemu je nivo tražnje ovih hemikalija na domaćem tržištu veoma ograničen. U okviru MSK uspešno, naime, rade postrojenja za produkciju 200.000 t metanola i 100.000 t glacijalne sirćetne kiseline godišnje, kao i relativno mali pogon za proizvodnju 600 t natrijum-acetata za potrebe farmaceutske industrije. Ono što je po nas u ovom pitanju osobito važno jeste činjenica da su kompletne eksportne performanse ovog preduzeća direktno zavisne od železničkih prevoznih kapaciteta, pri čemu je relacija Senta-Subotica od krucijalne važnosti za izvoz hemijskih produkata u zemlje zapadne Evrope.

Slika

Vagon-cisterne MSK Kikinda – jedini stvarni razlog očuvanja železničkog saobraćaja na relaciji Subotica - Senta

Vreme je, draga sestrice, da se otvoreno kaže da celokupnu železničku relaciju Senta-Subotica praktično u životu održava esencijalna potreba železničkog transporta kikindskog metanola! Ona je pak uslovljena činjenicom da je jedino železnički robni saobraćaj kadar da čak i u uslovima derutnog donjeg pružnog postroja obezbedi nisku specifičnu cenu prevoza po prevaljenom tona/kilometru.

Razlog za postojano izdržavanje železnice u utakmici sa drumskim prevoznim sredstvima počiva, naime, u samim zakonima fizike – u činjenici da je otpor kotrljanja čeličnih točkova po čeličnim šinama osam puta manji nego otpor kotrljanja gumenih točkova po asfaltnom putu! Zbog toga je i moguće da se železnicama sa istom vučnom snagom prevozi osetno više tereta nego po drumovima. Istini za volju, železnica je u pogledu energetske efikasnosti prevoza u podređenom položaju prema vodenom transportu, ali ona i nadalje ima opipljiva preimućstva. Poimenično:

1) Mogućnost izvođenja mreže po celom kontinentu, što je kod rečne i kanalske plovidbe usled nepovoljnih hidrografskih prilika skopčano pak sa velikim tehničkim poteškoćama izvedbi plovnih puteva;

2) Mogućnošću postizanja daleko većih brzina u saobraćaju.

Ove jednostavne i neporecive fizičke činjenice, nasuprot totalno nebuloznim političko-ekonomskim trućketanjima propagandne provenijencije, predstavljaju i osnovnu zalogu naše železničko-privredne perspektive. Fakat je, naime, da voz za prevoz jedne tone tereta brzinom od 60 km/h potrebuje vučnu snagu od svega 40 kg, dok kamion za prevoz istog tereta brzinom od svega 45 km/h potrebuje čitavih 150 kg!

Pored redovitosti i gustine prometa jedan od osnovnih faktora transporta predstavlja i brzina. Brzina se meri dužinom puta koji prevozno sredstvo prevali za 1 čas. No pri evaluaciji ovog aspekta prevoza ljudi često greše. Ako se, naime, uzme u obzir ona najveća brzina koju prometno sredstvo može da razvije na pravoj deonici puta, a da kod toga bezbednost nije ugrožena, onda je to tzv. maksimalna tehnička brzina. Upravo zbog ovog faktora se činilo da je kamionski drumski prevoz nenadmašan. Ali se pri tim razmatranjima potpuno zanemarivala činjenica da maksimalna tehnička brzina predstavlja puku teorijsku vrednost, a da je od praktičnog značaja samo vozna brzina, tj. brzina koju dobijamo ako prevezenu dužinu puta između 2 zadržavanja podelimo sa odnosnim voznim vremenom! Ova brzina je manja od tehničke maksimalne (zbog uspona, krivina, drugih učesnika u saobraćaju, zaustavljanja, ponovnog pokretanja, itd.), a upravo zbog toga privredu prvenstveno interesuje putna brzina, koju dobijamo ako dužinu celog prevoznog puta podelimo sa vremenom putovanja.

Odnos između putne brzine i maksimalne brzine možemo matematički izraziti kao stepen efikasnosti vožnje. I tu sada dolazi do izražaja objektivnost matematike, draga sestrice. Zvučaće ti neverovatno, ali direktni teretni voz čija je maksimalna brzina 60 km/h na otvorenoj pruzi ima veću putnu brzinu od kamiona koji ima maksimalnu brzinu od 80 km/h, zbog toga što ga ne ometaju drugi učesnici u saobraćaju, te zbog toga što mu je broj zastanaka na putu manji! Uza sve to, ukupni utrošak sve skupljeg dizel-goriva je manji za cca 12%, i to čak i u slučaju primene lokomotiva koje su proizvedene po tehnologiji od pre 50 godina. :)

Pošto su se nekada planovi ekonomskog razvoja bazirali na konstantnim racionalno-tehničkim, a ne varijabilno-ekonomskim parametrima, Senta je planom ekonomskog razvoja iz 1982. upravo i nameravala da do sredine devedesetih godina prošlog veka radi postizanja što boljih ekonomskih efekata u transportu robe integriše železnički i rečni robni transport, a posredstvom izgradnje kontejnersko-robnog terminala na obali Tise, koji je po izvornoj nameni trebao da predstavlja bazu za dalje organsko upotpunjavanje matematički najefikasnijih saobraćajnih sredstava u robnom transportu.

Proklete devedesete su ceo taj plan totalno ruinirale. Derutna pruga o kojoj niko nije brinuo u epohi opšteg čerupanja, avaj, nije mogla da uspešno integriše rečni kontejnerski terminal u Senti sa evropskom železničkom transverzalnom konekcijom u Subotici, pa su tokom decenija na faktičkom gubitku bili apsolutno svi:

- Senta nije prerasla u rečni robni kontejnerski centar koji bi integrisao masovni robni transport sirovinskih i industrijskih dobara uz izvanredni energetski bilans po prevaljenom tona/kilometru;

- Subotica nije prerasla u ekspanzivno železničko robno čvorište, koje regionalno interkonektuje protok masovnih roba i industrijskih dobara;

- Privredni subjekti su bili prinuđeni da intenziviraju kamionski drumski transport koa jedino dostupno prevozno rešenje, koje je je usled postojanja objektivnih fizičkih parametara transporta uslovili povećanje individualne cene finalnih proizvoda na tržištu i time konkurantsku sposobnost istih, odnosno povećanje obima finansijskih izdataka krajnjeg kupca-potrošača, na koga su prevaljeni komponentni troškovi transporta.

Ako se uspe sa revitalizacijom Potiske pruge, draga moja sestrice, od toga ćemo svi imati istinske i neposredne, realno opipljive koristi. Štaviše, čak ćeš i Ti biti u prilici da kažeš tvojim vrlim Amerikancima da uz implementaciju novih transportnih sredstava postoji realna šansa za drastično pospešenje privrednog poslovanja preduzeća i sledstveno povećanje njegovog realnog profita zbog smanjenja transportnih troškova. Možeš da im prikažeš i fotografiju Preporodioca:

Slika

SGNSS 60 - UIC 571-4: vagon-platforma za prevoz kontejnera i zamenljivih sudova

Ako im nešto ne bude jasno, samo im Ti reci da dođu u lokalnu biblioteku. Sve će im biti potpuno besplatno objašnjeno. Dodatni minorni matematički kurs o Ircima osobito prijemčivim aspektima racionalnog iskorišćenja unutrašnjeg eskonta dobiće po cenu jedne standardne dnevnice. Papir i olovke su uračunati (lap-top kompjuteri i spredšitovi uopšte nisu potrebni!). Biće jeftinije od jednog jedinog celodnevnog prigodnog mlaćenja prazne slame pri Regionalnim centrima za društveno-ekonomski razvoj, a uz podršku Sekretarijata za privredu, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu, rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova, odnosno Kancelarija za pretpristupnu koordinaciju EU regija. :lol:

Nju ćemo pak iskoristiti za revitalizaciju starog jugoslovenskog železničkog voznog parka. Koji će pak tako revitalizovan lasno demonstrirati da toliko razvikana modernost po svojim faktičkim performansama i nije nešto bog zna šta:



Važno je samo da nam donji postroj železnice bude dobar. Jer bez kvalitetne Baze nema dobre Nadgradnje. ;)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Дуговања највећи проблем

СЕНТА: Даљинско грејање из топловодног система Фабрике шећера ТЕ-ТО у Сенти је почело прошлог викенда, два дана пре званичног термина, а цена грејања је остала непромењена по ценовнику из претходне.
Enlarge

На даљинско грејање прикључено је 2.200 домаћинстава и све образовне, културне и друге институције у граду. Генерални директор Фабрике шећера ТЕ-ТО Теодора Деак саопштила је да правилником о формирању цена потписаним са локалном самоуправом општине Сента, предвиђено је да се промена цена може тражити једино у случају значајнијег поскупљења неког енергента.

- Нама у овој години није мењана ни цена гаса ни електричне енергије, тако да по овом правилнику немамо право да тражимо измену цене грејања и садашња цена остаје све док не буде поскупљења енергената - каже Деак.
Планска цена грејања за ову сезону остала је на нивоу прошле, тако да за стамбене објекте по квадратном метру дневно износи 5,70 динара и за пословне објекте 9,12 динара, плус ПДВ од осам посто, а незнатно је нижа цена по киловат-
-сату топлотне енергије за објекте са уграђеним калориметрима.

Највећи проблем су значајна ненаплаћена потраживања за грејање из прошле сезоне, која износе око 67 милиона динара, од чега је око 40 милиона динара код правних лица и око 27 милиона код индивидуалних корисника.
- За грејање станова у индивидуалним домаћинствима наплата је 77 посто, а нажалост код правних лица наплата је свега 60 посто. Интензивно радимо на наплати преко Адвокатске канцеларије Ђорђевић, непрекидно иду опомене и тужбе, што ће се радити непрекидно преко целе године - каже Деак.

Фабрика шећера ТЕ-ТО је прошле године због неспоразума са локалном самоуправом отказала грејање града са истеком ове грејне сезоне, па се заједнички ради на решавању ове проблематика, за шта је оформљена радна група општине и Фабрике шећера ТЕ-ТО, па стручни тим ради на томе да се нађе најпогоднији модел како ће се грејање града одвојити од Шећеране.

Према речима Теодоре Деак, започето је снимање стања, па ће се радити на процени вредности имовине које се жели унети у ново предузеће, као и припреми докумената да би се тај пројекат реализовао.

Гаранција општине за гас

Пре десетак дана рачун ЈП „Елгас„, дистрибутера земног гаса за потрошаче у Сенти, блокиран је од стране ЈП „Србијагас„, па је према речима председника општине Рудолфа Цегледија, локална самоуправа морала да интервенише. Захваљујући гаранцији општине извршена је деблокада рачуна „Елгаса„ због основног дуга од 12 милиона динара, уз споразум о плаћању дуга у 12 месечних рата, али и редовне месечне потрошње гаса. Потрошачи ће морати одједном да плаћају месечне рачуне, без одложног плаћања дела рачуна, као што је то било до сада.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Предстоји сеоба Историјског архива

СЕНТА: Потпредседник Владе Војводине и покрајински секретар за културу и јавно информисање Славиша Грујић посетио је Сенту где је обишао Завод за војвођанску културу Мађара, Историјски архив Сента и Културно образовни центар "Турзо Лајош"

и са директорима тих културних установа Јене Хајналом, Иштваном Фодором и Нандором Ковачом, а потом се и Градској кући у разговору са председником сенћанске општине Рудолфом Цегледијем упознао са делатношћу и стањем културним институцијама у овом потиском граду, од којих поједине имају регионални и шири значај.

Између осталог разговарано је о предложеном пресељењу Историјског архива Сента, који је регионалног значаја и тренутно се у Сенти налази на три локације а четврта је у Бечеју. Према речима Рудолфа Цегледија предвиђено је да се Историјски архив смести у објекат бивше војне касарне која је недвано враћена сенћанској општини. Славиша Грујић је рекао да ће пружити подршку за пресељење, али и програме Историјског архива Сента, а такође и да се финансира опремање сенћанског позоришта.

- Као резултат разговора у Заводу за културу војвођанских Мађара издвојили смо неколико есенцијалних тема, од којих је на првом месту будуће финансирање, што ће се додатно разматрати у наредним сусретима-рекао је Грујић.- Наредне недеље имам намеру да се састанем са представницима свих националних савета мањинских заједница тако да ћемо иницирати како ће се ова проблематика решавати. Друго је питање проблем сарадње са Заводом за културу Војводине, јер је по мом мишљењу недовољан степен сарадње, што може да се унапреди врло брзо.

Грујић је рекао да се разговарало и о Стратегији у култури, најавивши да ће Покрајина снажно инсистирати пред републичким органима да војвођански представници учествују у изради Стратегије, поготово што и национални савети имају шта да кажу у овој области. Уочена је потреба да се приступи изради српско-мађарског, односно мађарског-српског речника, пошто је прошло дуго времена како је сачињен српскохрватско-мађарски речник.

- У спровођењу културне политике у Војводини не доживљавам Нови Сад као "центар света", него желим да се што је могуће више делатност изместимо и у друге средине по целој Војводини, да би дижући ниво културе на микро плану подизали ниво културе на ширем плану - рекао је Грујић.

М. Митровић
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Gospodin Grujić je prilikom svoje posete razgovarao i sa uposlenicima Kulturno-obrazovnog centra „Turzo Lajoš”. Obavestivši se iz prve ruke tokom kraćeg srdačnog i neposrednog razgovora o aktuelnom stanju u njima, on je izrazio tom prilikom i svoju rešenost spram realizacije preke potrebe što skorijeg dovođenja u sklad procentualne zastupljenost knjižnih publikacija na mađarskom jeziku u senćanskoj Gradskoj biblioteci (srazmera 50 : 50) sa procentualnom zastupljenošću stanovnika mađarske nacionalnosti u opštini Senta (80 : 20) uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, potvrdivši da će o toj temi uskoro razgovarati i sa članovima Mađarskog nacionalnog saveta i drugim nadležnim pokrajinskim institucijama.

Nakon par rekurzivnih natuknica uposlenika Gradske biblioteke vezanih za tu problematiku (poput one da je svih 29 knjiga na Mađarskom jeziku koje su tokom ove godine izdate od strane domaćih izdavača u RS dospele u pomenutu ustanovu besplatno putem Otkupa Ministarstva kulture i informisanja RS u Beogradu, a ne pak Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, ili one da ustanova još uvek nije uključena u jedinstveni nacionalni bibliotečko-informativni sistem COBISS-SR, već je da je novcem domicilnih poreskih obveznika uključena u Interoperabilni mađarski bibliotečko -informativni sistem „Szirén”, koji svaku manuelno u senćanskoj Gradskoj biblioteci izvršenu katalošku obradu knjižnih publikacija na srpskom, engleskom ili nemačkom jeziku automatski i potpuno besplatno uvrštava u Nacionalni sistem uzajamne katalogizacije republike Mađarske, obogaćujući u znatnoj meri besplatno njen nacionalni kataloški fond, te činjenice da broj uposlenika ustanove, a imajući u vidu ukupan broj knjižnih publikacija pohranjenih u istoj ima za 6 uposlenika manje u odnosu na propisani minimum uposlenika po domicilno ratifikovanom međunarodnom bibliotekarskom standardu, itd.) g. Slaviša Grujić je zamolio radnike Kulturno-obrazovnog centra da mu tokom naredne nedelje dostave elektronskom poštom rekapitulaciju predmetne materije, kako bi pri nadležnim pokrajinskim instancama mogao da u okviru svojih nadležnosti inicira rešavanje mnogih nagomilanih i već decenijama nerazrešenih problema.

U pratnji g. Grujića prilikom obilaska pomenute ustanove nalazili su se i pomoćnik Pokrajinskog sekretara za savremenu umetničku produkciju g. Dragan Srećkov, kao i pomoćnik Pokrajinskog sekretara za kulturu manjinskih nacionalnih zajednica i amaterizam, g. Atila Juhas.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Ako sam dobro razumeo postoje dva sistema za uvođenje knjiga i dva fundusa. Jedan gradski gde su proporcije 50:50 i jedan 100% mađarski, a traži se da i ovaj prvi bude u odnosu 80:20 u korist knjiga na mađarskom.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Nisi baš ponajbolje razlučio, dragaj dušo moja. No nema problema - pojasnićemo. Stvari stoje ovako:

- Postoje dva sistema za knjižnu obradu - Mađarski nacionalni (Szirén) i Srpski nacionalni - [zapravo balkanski, ali to nije bitno] (COBISS-OPAC). U Senti se, godinama, koristi isključivo Mađarski.

- Fundus knjiga u senćanskoj Gradskoj biblioteci je jedan. Knjige u njemu su zastupljene u jezičkoj srazmeri 50 % : 50 % (polovina knjiga je na srpskom, a polovina je na mađarskom jeziku - one na ruskom, engleskom, nemačkom, francuskom, italijanskom, rumunskom, poljskom i češkom su zanemarene).

- Pokrajinski sekretar je mišljenja da bi bilo neophodno promeniti jezičku strukturu zastupljenosti knjiga u fundusu prema proporciji 80 % : 20 % (80 % knjiga u fondu da bude na mađarskom, a 20 % na srpskom - saobrazno nacionalnoj strukturi lokalnog stanovništva).

Nadam se da je sada stvar u dovoljnoj meri pojašnjena. :)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Jeste. Razumeo. I imam rešenje. Spalite višak knjiga koje su na srpskom.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

I to se da rešiti...
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Privatizacija poljoprivrednih kombinata pod istragom!

U nekim slučajevima propalih privatizacija moćni pojedinci ne dozvoljavaju običnim paorima da dođu do zemlje, kaže Mladjan Dinkić

SENTA - Ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić izjavio je danas da će biti formiran međuresorni tim koji će se sastojati od tužilaštva, policije, ministarstava poljoprivrede i finansija da ispita „bezakonje koje vlada“ u slučajevima propalih privatizacija poljoprivrednih kombinata i poljoprivrednog zemljišta.

Dinkić je u Senti rekao da u određenim slučajevima propalih privatizacija „moćni pojedinci ne dozvoljavaju običnim paorima da dođu do zemlje".
„Zato ćemo početkom sledeće godine krenuti u raščišćavanje te situacije jer je tragedija da se plodna vojvođaska zemlja ne obrađuje kako bi mogla“, rekao je Dinkić i dodao da je cilj vlade da se što više zemljišta stavi na raspolaganje poljoprivrednicima.

„Ja mislim da je ovo oblast koja je bila zapostavljena godinama, neću da preuzimam na sebe odgovornost da sada preciziram rokove jer ovde će očito biti mnogo više posla za neke druge moje kolege nego Ministarstvo finansija, ali mislim da se kriminalu u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem mora stati na put“, naglasio je ministar.

Kako je naveo, treba ispitati da li stečajni upravnici u raznim slučajevima u Vojvodini i Srbiji rade u interesu države, poljoprivrednika ili u interesu nekog krupnog kapitala koji je zapravo izazvao te loše privatizacije zbog čega su te firme otišle u stečaj.

„Mislim da država mora biti jača od onih koji imaju novca i da konačno zemlja pripadne onima koji su u stanju da je obrađuju i da za to plaćaju rentu državi“, dodao je Dinkić.

„Imamo jedan kombinat u Senti koji je u stečaju, a imamo informacije da stečajni upravnik ne postupa baš po zakonu i da određeni pojedinci koji su doveli do propasti kombinat bez ikakvog zakupa koriste to poljoprivredno zemljište, da paori ne mogu da dođu do njega i da se na neki način ti pojedinci postavljaju kao jači od države“, naveo je on.

Mi mislimo da tu korenito promenimo stvari, trebaće nam vremena da to sagledamo celovito, ovaj primer u Senti će nam biti vodilja da tako napravimo analizu u čitavoj Vojvodini i rešimo ono što drugi nisu pre nas rešavali, istakao je Dinkić.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Kolona blokiranih vozila kod Sente

SENTA,NOVI BEČEJ - Kako su Radio – televiziji Vojvodine javili građani, kolona vozila duga nekoliko kilometara stvorena je kod Sente, na putu koji se nalazi kilometar od autoputa Subotica – Beograd.

Zastoj na tom saobraćajnom pravcu traje od 19 sati, a u koloni zavejanih vozila ima dece i bolesnih.

Sedamdeset dvoje putnika, mahom državljana Srbije, koji su rano sinoć krenuli iz Temišvara ka Novom Sadu, već 12 sati čekaju na izbavljenje nakon što su ostali zavejani u blizini Novog Bečeja, javlja "Alo".

Situacija kritična, jer među putnicima ima i dece i starijih lica, a vatrogasne ekipe su već dva puta pokušale da putnike izvuku na sigurno.

Sneg je, ipak, napravio velike probleme u Bečeju iako su ekipe Bačka puta, zadužene za regionalne puteve i JP Komunalac, odgovoran za uži centar grada, pravovremeno reagovale.

Ekipe subotičkog Komgrada, sa kojim je opština ugovorila da čiste 75 kilometara lokalnih puteva nisu stigle na vreme a potom su im se sve tri mašine zaglavile tako da su ulice i u samom centru grada bile teško prohodne.

Prethodne noći izbavljeni su putnici iz autobusa na putu ka Novom Bečeju kao i prema Temerinu. Iz Bačka puta kažu da su im tokom dana čišćenje su otežavali autobus i kamion koji su se isprečili na putu na izlazu iz Bačkog Gradišta ka Novom Sadu pa je ionako otežan saobraćaj, na svim pravcima ka i od Bečeja, na ovoj deonici gotovo stao.

Zrenjanin, Žitište, Kikinda, Senta, Sečanj, prve su lokalne samouprave u kojima je zbog snega proglašena vanredna situacija.

U Sečnju i Bečeju sutra neće raditi osnovne i srednje škole, a kako će biti u drugim mestima odlučivaće nadležne opštinske i gradske službe.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Ob's stürmt oder schneit, ob die Sonne uns lacht...

Slika

Slika

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Зима и каса диктирају темпо

СЕНТА: На градилишту спортске хале у Народној башти у Сенти, уочи овог снежног зимског таласа радници „Бест-Изградње„ из Новог Сада највећим делом радили су на затварању хале монтажом лимарских и стаклених панела који су допремљени из иностранства, па су обустављени и биће настављени када то дозволе временске прилике.
Председник сенћанске општине Рудолф Цегледи, који је са сарадницима обишао градилиште, том приликом је нагласио да је у питању капитални објекат за ову средину, површине око 5.000 квадратних метара, са главним тереном за рукомет, кошарку и одбојку, две мање сале за борилачке спортове и фитнес, свлачионицама и трибинама за гледаоце капацитета 1.800 места.
- Покрајински фонд за капиталне инвестиције обезбедио је 40 милиона динара за радове на затварању објекта - каже Цегледи. - Чим се време пролепша радови ће бити настављени, а после затварања, наставиће се са унутрашњим радовима. Од средства за њену изградњу, која обезбеђују Покрајина и Република, зависи да ли ће бити завршена у наредној години. Предрачунска вредност је износила око 400 милиона динара, а према садашњој рачуници за окончавање радова биће укупно потребно око 600 милиона динара - каже Цегледи.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Термални извор на 1.000 метара?

СЕНТА: Одмичу радови на бушењу термалног бунара у Народној башти у Сенти које изводе радници новосадске „Хидросонде". Руководилац постројења Зоран Станковић каже да је тренутно дубина бушотине 760 метара, а да се према прорачунима термални водоносни слој налази на дубини од 1.000 метара.

Радове на термалној бушотини у Сенти финансира Фонд за капитална улагања АП Војводине, а од температуре и квалитета термалне воде, зависи каква ће јој намена бити.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Награђени привредници и предузетници

КИКИНДА: Регионална привредна комора Кикинда обележила је своју десетогодишњицу, као једна од најмлађих комора у Војводини. С обзиром на остварене одличне резултате у протеклој деценији и одличну сарадњу, ова установа уручила је признања привредницима, предузетницима и појединцима, који су допринели развоју кикиндске Коморе. Награђени су: Ливница „Кикинда“, „Банини“ Кикинда, ‘’МСК“, „Тоза Марковић“, „Кикиндски млин“, „Ле Белеиер Кикинда“, „Ангропромет“, „Дуванска индустрија Чока“, „Алева“„ Про Медија“„Термометал“ ЈТИ Сента“ Фабрика шећера „Те – То“ Сента „TisaCoop“ Кањижа „Потисје Tondach“ Кањижа, Управа царина Републике Србије, Царинарница Зрењанин, Привредна комора Војводине, Удружења предузетника Кикинде, Чоке, Новог Кнежевца, Сенте и Кањиже. Награђени су и појединци: Ливија Кадо, Љубинко Максимовић Таљаи, Будимир Јанковић, Томислав Бакалић, Драган Вуковић, Михајло Павлов, Ненад Грбић и Веселинка Поповић.
-Колики је привредни значај ове средине говори податак да је привреда нашег региона у протеклих десет година, рачунајући и првих десет месеци ове године, остварила укупан суфицит у пословању са иностранством од приближно 850 милиона евра – истакао је председник Регионалне привредне коморе Кикинда Тибор Шебек.
- Између осталог и зато дубоко верујемо у оправданост постојања Регионалне привредне коморе Кикинда, да би привредна друштва са овог подручја могла директно да заступају своје интересе у центрима ове државе и иностранству, а не преко било каквих посредника. Наши пословни људи се добро сећају како је то било пре и како су завршавали њихове пређашње иницијативе. А. Ђ.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Prekrajanje međa na severu Vojvodine

Okružne mape pod lupom, mađarske partije najupornije. Ako bi Senta pripala Severnobačkom, Novi Bečej mora Severnobanatskom

KIKINDA - Hoće li tri vojvođanska okruga sa sedištima u Subotici, Zrenjaninu i Kikindi, pretrpeti određene teritorijalne korekcije, ili će sve ostati po starom? Na ovu temu neformalno se razgovara u najvišim političkim krugovima, a da li će uslediti crtanje novih okružnih granica, ostaje da se vidi.

Načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Vladimir Ilić napominje da su moguće, jer su nagoveštene, promene u nadležnosti svih okruga, čije bi službe dobile veće i konkretnije kompetencije, prevashodno zarad sopstvenog efikasnijeg delovanja. A što se tiče eventualnog prekrajanja sadašnjih okružnih mapa, zasada je sve na nivou inicijative Mađarskog nacionalnog veća i mađarskih partija - da se, u tom smislu, opštine u kojima je ova nacionalna manjina većinski živalj okrenu ka Subotici.

- Imamo konkretan zahtev SO Kanjiža od pre nekoliko godina da njihova opština izađe iz Severnobanatskog i pripoji se Severnobačkom okrugu. To isto žele i mađarske stranke u Senti, dok se u Adi, u kojoj je takođe, sličan sastav stanovništva, nakon izgradnje mosta na Tisi, promenilo raspoloženje. Sada je, naime, Ada od Kikinde udaljena 25 kilometara, a Subotica 70, pa je sasvim logično prosuđivanje Ađana da im je isplativije da svoja prava iz nadležnosti okruga ostvaruju u Kikindi.

Ilić naglašava da bi eventualno pripajanje kanjiške i senćanske opštine Severnobačkom okrugu automatski proizvelo dodatne korekcije okružnih međa. U tom smislu, u Severnobanatskom okrugu, pored kikindske, čokanske i novokneževačke opštine, bile bi i opštine Nova Crnja i Novi Bečej, koje su sada u Srednjobanatskom okrugu sa sedištem u Zrenjaninu. Ilić u tom smislu posebno apostrofira Srpsku Crnju i dva sela u novobečejskoj opštini Bočar i Novo Miloševo, koji, pre svega zbog blizine, oduvek gravitiraju ka Kikindi. Kikinda, naglašava naš sagovornik, u svakoj varijanti, mora da ostane regionalni centar, prevashodno zbog razvoja. U suprotnom, severnom Banatu, s urušenom privredom i osiromašenim građanima - loše se piše.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Izložba "Sava Tekelija - veliki srpski dobrotvor" u Senti

SENTA - Izložba Galerije Matice srpske pod nazivom "Sava Tekelija - veliki srpski dobrotvor" biće otvorena danas u okviru Svetosavske akademije u Domu kulture u Senti.

Izložbu čini 13 digitalnih printova na platnu originalnih portreta Save Tekelije i članova njegove porodice i pet digitalnih printova njegovih crteža, koji čine Legat Save Tekelije u Galeriji Matice srpske.

Jedan od najvećih srpskih dobrotvora i zadužbinara, ličnost koja je svojim nesebičnim zalaganjem doprinela kulturnom i prosvetnom unapređenju srpskog naroda u Ugarskoj krajem 18. i tokom 19. veka, Sava Tekelija (1761-1842) je jedan od najuglednijih, najobrazovanijih i najbogatijih Srba toga vremena u Ugarskoj.

Tekelija je osnivač prvih srpskih prosvetnih institucija, Tekelijanuma kome je 1840. godine zaveštao svu svoju imovinu, a Matici srpskoj poverio staranje o njoj, prvi doživotni predsednik Matice srpske, pisac, borac za očuvanje srpskog duha, jezika, kulture i tradicije.

Autor izložbe je Snežana Mišić, viši kustos Galerije Matice srpske. Izložba će biti otvorena do 10. februara.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 14 gostiju