Koliko dobro radi vaš mozak

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Koliko dobro radi vaš mozak

Post od branko »

ZA ONE KOJI SE BAR MALO SLUŽE ENGLESKIM JEZIKOM

Glasno čitaj tekst unutar trougla (više puta).

Slika

Gotovo je sigurno da ste pročitali: 'A bird in the bush,' i........
Ako je TO zaista ono što ste PROČITALI, onda ste propustili da vidite da je reč THE napisana dva puta!
Pogledajte ponovo.

A šta sada vidite?

Slika

Verovatno nećete odmah videti da, dok bele praznine čine reč optical, na plavom pejzažu čitate reč illusion. Pogledajte ponovo! Shvatate li sada zašto je ova slika nazvana optical illusion (optička iluzija)?

Što ovde vidite?

Slika

Ova slika je prilično đavolasta!
Reč TEACH reflektuje se kao LEARN.

Šta vidite?

Slika

Verovatno čitate reč ME u smeđoj boji, ali.......
ako pogledate kroz reč ME
videćete YOU!
Hoćete li da pogledate ponovo?


ALCHAJMEROV OČNI TEST

Izbrojte sva slova 'F' u sledećem tekstu:
FINISHED FILES ARE THE RE
SULT OF YEARS OF SCIENTI
FIC STUDY COMBINED WITH
THE EXPERIENCE OF YEARS...


KOLIKO STE IZBROJILI?

POGREŠNO, IMA IH 6 – bez šale.

PROČITAJTE PONOVO !

Stvarno, ponovite čitanje i pokušajte pronaći 6 slova 'F' pre nego se naljutite.
Mozak ne može da prepozna reč 'OF'.
Ne verujete ili - šta? Vratite se i pogledajte ponovo!!
Svako ko je izbrojao svih 6 slova 'F' iz prvog pokušaja je genije.
Tri je normalno, a već četiri je prilično retko.


Smao pmaetni ljdui mgou čtitai ovo.
Moežte li veoratvi da ja svtanro mgou rzmautei šta sam npaiaso.
Femnoleanla slia ljoduksg mzoga, pemra itsžrainjvau na Kmebridže Uinervtiteza, njie btino po kjoem rdeu su sovla solžnea, vžano je smao da su pvro i polsdenje sovlo na pavrom msetu.
Osatatk mžoe btii u ptpouonm nreedu, a vi još uvek mžetoe čtitai bez porbemla.
Ovo je ztao što ljduksi mzoak ne čtia skvao sovlo pobesno, ngeo reč kao celu. Zidvljaućuje zar ne? A ja sam uvek msilio kkao je tčansot psianja vžana!
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Koliko dobro radi vaš mozak

Post od Palma »

Kad mozak šapuće: „Kupi me“!

Neuromarketing objašnjava kako brendovi i reklame vladaju našim osećanjima i odlučuju šta ćemo da kupimo

Slika

Neki kažu da od njih ne mogu da žive, a drugi da se od njih živi. Reč je o reklamama, nezaobilaznom delu naše svakodnevice, bilo da čitamo novine, gledamo TV ili slušamo radio, kada najčešće prekidaju našu omiljenu seriju ili pesmu. Dešava se da razne propagandne poruke toliko odzvanjaju, da više ne reagujemo na njih, a ponekad i nesvesno koristimo reklamne slogane koji su nam “ušli” u uši.

Čak i kada “krstarimo” Internetom, čitamo mejlove ili poruke na mobilnom telefonu, reklame “iskaču” sa svih strana nudeći nam letovanja, odeću, kozmetičke preparate, brzu zaradu.

Od njih se ne može pobeći ni kada izađemo iz kuće, jer nam na ulici guraju u ruke reklamne “flajere”, a njih ćemo u gomilama skupljati i iz naših poštanskih sandučića. A tek poruke sa bilborda, autobusa, zgrada, izloga...

Reklame su svuda oko nas, a koliku korist prodavci imaju od njih, odlučuju stručnjaci za neuromarketing, najmlađu granu marketinga.

Neuromarketing je spoj neuro(psiho)logije i marketinga koji, skeniranjem mozga pomoću magnetne rezonance, meri uticaj reklama na naša osećanja i odluke o tome šta ćemo da kupimo, jedemo, pijemo ili koja kola da vozimo. Poslednjih deset godina razvio se zahvaljujući napretku neuronauka koje pokušavaju da saznaju nešto više o funkcionisanju ljudskog nervnog sistema, radi uspešnijeg lečenja tumora, šizofrenije, autizma ili depresije.

Neuromarketing je, u stvari, “ulazak u glavu potrošača”, jer većina naših reakcija je podsvesna. Naša osećanja igraju glavnu ulogu u donošenju odluka o tome šta ćemo da kupimo, a razum objašnjava zašto to činimo, rekao je još 1994. godine neuronaučnik Antonio Damasio. Neuromarketing je bio velika preokupacija i izazovGeraldu Zaltmanu,naučniku sa Harvarda, jednom od inicijatora međufakultetske mreže koja je istraživala kako potrošači razmišljaju.

A mnogo pre njihPlaton je ljudsku dušu opisao kao kočiju koju vuku dva konja, od kojih jedan predstavlja razum, a drugi emocije.

Razum je oduvek bio naučno merljiv, dok su osećanja ignorisana, jer ih nije bilo moguće izmeriti. Međutim, to se promenilo pre 40-ak godina, kada su se u neurologiji razvile metode za snimanje mozga pomoću kojih može da se nagovesti šta neko podsvesno voli. Iako nam to može delovati kao prizor iz romana Džordža Orvela, činjenica je da prodavci sve više koriste najsavremenije medicinske uređaje kako bi videli šta se dešava u našim glavama. Skeniranje ispitanika magnetnom rezonancom, u trenucima kada odlučuju šta će da kupe, otkriva šta se dešava u njihovom mozgu dok posmatraju logotipe, oglase, reklame, brendove i proizvode. Jedan od prvih i najzanimljivijih zaključaka bio je da odluka hoćemo li nešto da kupimo ili ne, traje dve i po sekunde.

Jaki brendovi izazivaju jake reakcije u mozgu, a jedno od prvih neuromarketinških istraživanja bila je reakcija ljudskog mozga na “pepsi”, odnosno na “koka-kolu”. Kada ispitanici nisu bili svesni šta piju, više im se svideo ukus “pepsi-kole”, a kad su znali koje piće im je ponuđeno, više su birali “koka- kolu”, zbog snage brenda u svesti potrošača koja je ogromna.

Savremeni marketinški stručnjaci koriste funkcionalnu magnetnu rezonancu i elektroencefalografiju, prate otkucaje srca, brzinu disanja i reakcije kože, kako bi odredili zašto se jedan proizvod prodaje više od drugog. Tako mogu da saznaju da li, na primer, reagujemo na boju pakovanja, zvuk koji čujemo kad protresemo kutiju ili ideju da možemo da imamo nešto što reklamira naš omiljen glumac, sportista ili pevač.

Prodavci najviše utiču na kupce preko njihovih čula, a pošto najveći deo informacija primamo vidom, tako nas, npr. boje u izlozima radnji ili turističkih agencija privlače, upozoravaju, mame ili odbijaju. Pa tako, crvena nas požuruje, sivo-plava pruža osećaj sigurnosti, a zelena poziva na odmor.

Ni čulo sluha nije zanemareno. U restoranima ili kafićima je lagana muzika kada nema mnogo gostiju, kako bi ostali što duže, a što je gužva veća, ritam je brži, da bi gosti dobili želju da što pre odu i naprave mesta drugima.

Ipak, informacije preko čula njuha najjače se utiskuju u mozak i najviše pamte. Dok, na primer, stojimo u redu na kasi u supermarketu, osećamo miris svežeg hleba koji u nama budi sećanje na porodične ručkove, a na pamet nam ne pada da je taj miris iz spreja, odnosno, on je reklamni trik. Slično, kao i miris vanile u buticima ženske odeće koji, kako istraživanja pokazuju, udvostručuje prodaju.

Do pojave neuromarketinga, marketinške kompanije pribegavale su anketiranju ispitanika, čiji su odgovori mogli da budu i lažni ili na određena pitanja uopšte nisu želeli da odgovore. Pomoću magnetne rezonance, može se zaviriti u svest potrošača i videti što oni zaista žele i kako određeni delovi našeg mozga reaguju na oglase, reklamne spotove, slogane, visinu cena. Na primer, zašto primećujemo cenu od 1.999 dinara kao mnogo nižu od 2.000 ili kako su osobine ličnosti i navike povezane sa trošenjem novca.

Kada se ispitaniku prikaže neki predmet, poveća se protok krvi u pojedinim delovima njegovog mozga koje beleži magnetna rezonanca, a zatim tim stručnjaka, sastavljen od neurologa, psihologa, ekonomista, počinje da istražuje kako taj predmet utiče na kupca i kakve su njegove reakcije. Naučnim metodama, zapravo, pokušava da se otkrije šta se događa u “crnoj kutiji” potrošačevog mozga, a neurologija pomaže da se ta kutija otvori. Primena te tehnologije najviše maha uzela je u Americi gde najavljuju donošenje posebnih zakonskih i etičkih pravila za njenu upotrebu, jer osnovna namena magnetne rezonance ipak je spasavanje ljudskih života, a ne pridobijanje kupaca. Kritičari neuromarketinga stvorili su nov naziv za spoj nauke i marketinga, brandwashing, odnosno ispiranje mozga brendom, koji ukazuje na to da velike kompanije manipulišu našim umom.

Osim zakonske regulative koje još nema kada je u pitanju neuromarketing, i etika se postavlja kao prepreka, odnosno treba li uopšte koristiti medicinske uređaje radi analize efekata marketinga, i šta se dešava ako se slučajno otkrije bolest za vreme takvih ispitivanja.
Ima i onih koji tvrde da je i tzv. glupa reklama, tj. ona koja nas nervira, dobra reklama, jer se pamti baš zato što je izazvala negativnu emociju. Jedno je sigurno, a to je da naša osećanja odlučuju o tome šta ćemo da kupimo i koliko ćemo da potrošimo.

Marketinški stručnjaci tvrde da potrošačima treba dati “ono što im treba”, a vreme će pokazati da li kupujemo stvari zato što su nam zaista potrebne, ili je to samo reakcija na dobro osmišljenu reklamnu kampanju velikih kompanija.

“REPTILSKI” MOZAK ODLUČUJE

- Neki od najmoćnijih impulsa koji diktiraju čovekovo ponašanje dolaze iz najstarijeg dela, tzv. reptilskog mozga. Iako, sve statistike pokazuju da, primera radi, terenska vozila nisu bezbedna, jer su zbog svoje visine sklona prevrtanju, ona su danas u Americi sinonim za porodični automobil, čak i u gradskim uslovima gde najveću neravninu na putu predstavlja ivičnjak trotoara. Instinktivni osećaj sigurnosti koji putnicima daje visoka pozicija sedišta i utisak ušuškanosti u gomili čelika i gume, nadvladava racio koji bi, da ga neko konsultuje, podsetio na to da je jedan prosečni “sedan” daleko bezbedniji od “terenca”. Ali, na „reptilskom nivou“ ljudi razmišljaju: “Što sam viši, to sam sigurniji”, pa je reptilski mozak to izabrao, objašnjava kulturolog Jovana Papan.

LEVA RUKA - DESNI MOZAK

Ukoliko, na primer, posećujete radnje, raskošno uređen izlog kao iz bajke mami vas da uđete. I već tu počinju marketinški trikovi, jer vašu pažnju privlači leva strana izloga gde se “šepure” divne sandale, pa više ne možete da odvojite pogled od njih... “Krivac” za to je desna strana vašeg mozga, zadužena za emocije i kreativnost. Ulazite u radnju da ih probate, ali već na prvom koraku desnom rukom hvatate udobne sobne papuče, jer vas leva strana mozga, odgovorna za razum, upozorava da su baš one pravi poklon za vašu tetku. Ali, “krajičkom” levog oka ugledali ste fantastičnu tašnu i dok prelazite rukom preko mekane skupocene kože, oči vam sijaju, a “desni” mozak “šapuće” da je uzmete... Šta košta, nek košta, kažete sebi, dok idete prema kasi, ali kad čujete cenu, postaje vam jasno da će taj iznos napraviti “pustoš” u vašem novčaniku. I opet je pobedio racionalni, objektivni “levi” mozak.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 15 gostiju