Nekoliko čudnih i zabavnih činjenica

Re: Nekoliko čudnih i zabavnih činjenica

Postod branko » 05 Okt 2015, 17:24

31. Uf! Koliko ostade...
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
 
Postovi: 10575
Pridružio se: 08 Dec 2010, 17:14

Re: Nekoliko čudnih i zabavnih činjenica

Postod Bibliotekar » 05 Okt 2015, 22:06

Onih faličnih jošte poprilično, Lane Moje dično, no Ti ne uzimaj to k srcu sada odvjeć lično. Prelazimo na analizu nazovi „Činjenice” Tvoje jošte jedne, spoznaje nam geološke pak jamačno biće vrlo vredne. Elem...

7. Postoji glečer koji se zove „Krvavi vodopadi“ na Antarktiku koji redovno sipa crvenu tečnost, te nam se čini kao da glečer krvari. (Zapravo je reč o oksidiranoj slanoj vodi.)


Fero-oksidom bogati „Krvavi vodopad” na Tejlorovom glečeru u Viktorijinoj zemlji na Antarktiku vaistinu jeste prirode čudo dično, jedini je problem što crvenu vodu ne sipa redovno već samo sporadično!

Slika

Krvavi vodopad snimljen dok je u svom aktivnome stanju...

Slika

... a evo i fotosa snimljenog u trenutku kada je u potpunom on mirovanju

Stoga primi sada izraze osebujne Geološke Sućuti mi moje, imam dojam da Tvoje „Činjenice” sve lošije stoje. Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
 
Postovi: 4149
Pridružio se: 09 Dec 2010, 05:41
Lokacija: Senta

Re: Nekoliko čudnih i zabavnih činjenica

Postod branko » 06 Okt 2015, 08:55

30. Uh! Umorih se od brojanja.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
 
Postovi: 10575
Pridružio se: 08 Dec 2010, 17:14

Re: Nekoliko čudnih i zabavnih činjenica

Postod Bibliotekar » 06 Okt 2015, 17:10

Dužnost nam je sveta ukloniti činjenični šumor, jerbo Istinska Spoznaja ne poznaje umor! Raviziju treba nastaviti nad vajnim „Činjeničnim Fondom”, a obračun nastavićemo sa stavkom „najstariji kondom”. Elem, Ti nam kano „činjenicu” predstavi sledeći narativ:

3. Najstariji kondomi koji su pronađeni, datiraju iz 1640. godine. Nađeni su u septičkoj jami Dadli zamka i napravljeni su od creva riba i drugih životinja.


Problem je u tome što je isti zbog tačnosti svoje uporabiv jedino kano laki laksativ! Nastariji kondom na svetu zaista potiče iz 1640. godine, ali ne predstavlja nikakav u septičkoj jami engleskoga zamka pronađeni relikt, već apsolutno neupotrebljavani i u originalnom pakovanju pronađeni protektivni produkt načinjen od svinjskog creva, koji je zajedno sa uputstvom za upotrebu na latinskom jeziku pronađen u švedskome gradu Lundu.

On se, štaviše, i danas nalazi na uvidu javnosti u okviru stalne izložbene postavke Kabineta Kuriozuma pri Istorijskom muzeju Univerziteta u Lundu:

http://www.luhm.lu.se/kuriosa.htm

Slika

Najstariji kondom na svetu iz 1640. u Istorijskom muzeju u Lundu - Äldsta bevarade kondom gjord av gristarm 1640. på Historiska museet i Lund

Ostade Ti, Lane Moje, bez jošte jedne „Činjenice”, vreme je da nam se opet latiš Evidencione Računice. Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
 
Postovi: 4149
Pridružio se: 09 Dec 2010, 05:41
Lokacija: Senta

Re: Nekoliko čudnih i zabavnih činjenica

Postod branko » 06 Okt 2015, 18:08

Šta je "ravizija"?
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
 
Postovi: 10575
Pridružio se: 08 Dec 2010, 17:14

Re: Nekoliko čudnih i zabavnih činjenica

Postod Bibliotekar » 06 Okt 2015, 19:43

Isto što i „revizija” u kojoj se usled hitrine javila kucačka greška, nadam se da Evidenciona Računica zbog toga Tebi neće biti odvjeć teška. 8-)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
 
Postovi: 4149
Pridružio se: 09 Dec 2010, 05:41
Lokacija: Senta

Re: Nekoliko čudnih i zabavnih činjenica

Postod branko » 06 Okt 2015, 23:06

Ne priznaje se. Ostaje 30.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
 
Postovi: 10575
Pridružio se: 08 Dec 2010, 17:14

Re: Nekoliko čudnih i zabavnih činjenica

Postod Bibliotekar » 07 Okt 2015, 00:30

Kasno Ti je da se sad nama tu koprcaš, Lane Moje, živ Ti nama tako jogunast bio: ja sam nakon najstarijega kondoma na svetu za Te jošte jedan naudnjak naučni štedro pripremio. Naučićeš Ti sada, Lane Moje - daće nama to dobri Bog - da jako zbijenih dlaka u vidu roga zapravo nema nijedan nosorog! Elem, gledni amo šta nam Ti onomad reče:

9. Rog nosoroga je napravljen od zbijene dlake. Veoma zbijene!


Pogrešio Ti si tada grdno baš! Naučnici sa Ohajo univerziteta utvrdili su jošte poodavno da ta tvrdnja tek puka spekulacija je – to treba obavezno da znaš! Rog nosoroga ma kojega po strukturi svojoj zapravo konjskome kopitu sliči, no ako tako više voliš Ti slobodno milu reč Ti „papak” u svakoj prilici ističi. U osnovi reč je o keratiniziranim ćelijskim tubulama koje se nalaze u amorfnoj keratinskoj masi (Cerathoterium simum), a koja pak nema ničeg zajedničkog sa strukturom ma kakvih zbijenih vlasi!

Slika

Rendgenološki snimak strukture rinocerosovog roga

A ako meni ne veruješ evo Ti i direktnog linka do „Žurnala za morfologiju” u kojem objavljen je prof. dr Tobina L. Hijeronimusa, dr Lorensa Vitmera i dr Rajana C. Riglija originalni naučni rad:

http://www.oucom.ohiou.edu/dbms-witmer/Downloads/2006_Hieronymus-Witmer-Ridgely_rhino_horn.pdf

Štaviše, evo i pojednostavljene verzije za Tebe, ako za duže čitanje okice Ti nisu kadre sad:

http://www.sciencedaily.com/releases/2006/11/061106144951.htm

Naročitu pažnju obrati na sledeće engleske reči: „The study also ends speculation that the horn was simply a clump of modified hair.” Tek da posle ne kažeš kako u naučnoj analizi Tvoje „Činjenice” ja nisam bio fer.

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
 
Postovi: 4149
Pridružio se: 09 Dec 2010, 05:41
Lokacija: Senta

Re: Nekoliko čudnih i zabavnih činjenica

Postod branko » 07 Okt 2015, 08:49

"Moje" činjenice. =)) Nešto si pobrkao. No, hajde, dobra sam srca. 29.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
 
Postovi: 10575
Pridružio se: 08 Dec 2010, 17:14

Re: Nekoliko čudnih i zabavnih činjenica

Postod Bibliotekar » 07 Okt 2015, 15:59

Slika

:ymhug:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
 
Postovi: 4149
Pridružio se: 09 Dec 2010, 05:41
Lokacija: Senta

Re: Nekoliko čudnih i zabavnih činjenica

Postod branko » 11 Jul 2018, 15:35

Ako nestanu pčele, nestat će i ljudi

Veliki znanstvenik Albert Einstein svojedobno je izjavio: "Nestanu li pčele sa planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života." Bez pčela, nema oprašivanja, ne bi bilo plodova, hrane pa ni ljudi. Na Zemlji se samo oko 10 posto biljaka cvjetnica oprašuje vjetrom, dok 90 posto oprašuju insekti. Glavninu tih insekata čine upravo pčele
Pčele u ekosustavu imaju vjerojatno jednu od najvažnijih uloga. Osim što proizvode med, također doprinose ekosustavu na način da oprašuju biljke. Svi dobro znamo da bez oprašivanja biljaka ne njihovih plodova, pa tako ni hrane za ljude i životinje.

Dvadeset tisuća vrsta pčela
Drevni narodi su duboko shvaćali ulogu pčele u prirodi. Spominjanje pčela seže još u davna vremena neolitika kada su naši preci na zidovima pećina, osim životinja, crtali i pčele. Američki Indijanci su još prije šest tisuća godina koristili med kao lijek i jelo. Tu su još i faraoni, te rimski vladari na čijim su grobnicama redovito bile naslikane pčele. Tu sitnu posvećenu životinju, iznimne inteligencije, štovali su mnogi narodi i vjerojatno odatle potječe izreka da "pčele umiru, a ne ugibaju". Pretpostavlja se da pčele žive na planeti Zemlji oko 110 milijuna godina, a danas raspoznajemo oko 20 tisuća vrsta.

Mogu naučiti brojati do pet
Osim što igra ulogu glavnog oprašivača, pčelu se može nazvati i čudom prirode, a njenom načinu života i inteligenciji se možemo diviti. Dobitnik Nobelove nagrade Karl Von Frisch otkrio je da pčele posjeduju memoriju za vrijeme i prostor, te da tu sposobnost koriste prilikom izgradnje nove košnice. Pri tome je bitno naglasiti da kod izgradnje košnice, proizvodnje meda ili bilo koje druge aktivnosti, pčelinja zajednica savršeno funkcionira kao jedna cjelina. Nema nesuglasica ili svađa. Primjer savršene obitelji. Ugledni znanstvenik ih je također uspio izdresirati da odlaze na hranjenje u određeno doba dana, te da nauče brojati do pet.

Izvrsni tragači
Kada lete u mraku, pčele su u mogućnosti lokalizirati točno odredište cvijeta, nektara, peludi, te svih ostalih bitnih informacija. Pri tom zadatku ključne su dvije antene na njenom tijelu koje sadrže tri tisuće senzora. U divljini razlikuju oko 130 različitih mirisa, a točnost pogađanja je izvanredna. Primjerice, pas tragač posjeduje točnost pogađanja mirisa od 71 posto, za što mu je potrebno oko tri mjeseca treninga, dok pčela posjeduje točnost od 98 posto, nakon samo 10 minuta dresure, bez obzira na ometajuće mirise u blizini kao što su: motorno ulje, losioni itd. Stoga se razmišlja i o primjeni pčela u otkrivanju narkotika ili eksploziva.

Pčelinji proizvodi kao lijek
Otac medicine Hipokrat, smatrao je da su med, zrak i voda lijek za sve ljudske tegobe. Iz vremena u kojem je živio javljaju se prvi pisani tragovi o primjeni pčelinjih proizvoda i pčelinjeg otrova u medicinske svrhe. Danas se taj način liječenja naziva apiterapija. Apiterapija koristi pčelinje proizvode kao što su polen, vosak, med i pčelinji otrov, kako bi došlo do izlječenja određene bolesti. Apiterapija se pokazala uspješnom kod liječenja kašlja, predmenstrualnog sindroma, herpesa, visokog kolesterola i prehlade, a vjeruje se da je uspješna i kod osteoartritisa, alergija i multiple skleroze.

Ustanovljeno je da se med i ostali pčelinji proizvodi, posebice propolis uspješni u borbi protiv virusa i bakterija. Jedna srodna grana apiterapije naziva se apipunktura i koristi se u Kini, a i u svijetu već tisućama godina. Pri tome se koristi pčelinji otrov, ubodom igle ili ubodom pčele. Tako se pouzdano zna da su neke povijesne ličnosti bile tretirane i izliječene ovom metodom. Među njima su Karlo Veliki, Ivan Grozni, Mao Ce Tung i Leonid Brežnjev.

Opasnost od izumiranja
Posljednjih nekoliko desetljeća u svijetu se pojavljuje fenomen pod nazivom "poremećaj raspada kolonija", colony collapse disorder (CCD). Radi se o misterioznom nestajanju pčela kao vrste. Znanstvenici sumnjaju da je za ovaj problem zaslužna grupa pesticida pod imenom neoniktinoidi, koji su se počeli koristiti u poljoprivredi devedesetih godina prošlog stoljeća. Danas upravo insekticidi te vrste spadaju među najčešće korištene. Smatra se da kemikalije iz pesticida uzrokuju smrt, a u blažem slučaju gubitak orijentacije kod pčela pri čemu se izgube, te umiru daleko od kolonije. Ovo automatski znači raspadanje košnice jer u nju pristiže manje hrane.

Na institutu u Avignonu znanstvenici su objavili studiju pri kojoj bi ova priča mogla biti moguća. Pčele su bile opremljene mikročipovima koji su pratili njihovo kretanje, te su ih tretirali niskom dozom pesticida tiametoksama. Rezultat je bio taj da su tretirane pčele dva do tri puta češće umirale nego one koje nisu bile tretirane navedenim pesticidom. Pokazalo se da i najmanja doza pesticida na određen način šteti pčelama. Daljnje teorije o izumiranju pčela odnose se na GMO usjeve, te na zračenje mobitela, međutim sve ovo su samo pretpostavke jer nažalost, problem još nije riješen. Posljednjih godina znanstvenici su se uhvatili u koštac s ovom problematikom te otkrili na nekim živim pčelama nekoliko vrsta gljivica i virusa što dokazuje da je njihov imunitet narušen. Ohrabrujemo ih u njihovim nastojanjima kako bi otkrili uzroke ovih problema, te spriječili izumiranje ove slabo zamjetne, ali za život na planeti Zemlji uvelike važne vrste.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
 
Postovi: 10575
Pridružio se: 08 Dec 2010, 17:14

Prethodni

Povratak na ZANIMLJIVOSTI

Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost