In memoriam

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo profesor Vladimir Jevtović

Glumac i profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu Vladimir Jevtović preminuo je u 66. godini.

Jevtović je rođen 30. aprila 1947. godine u Beogradu. Diplomirao je filozofiju 1970. godine, a glumu 1971. godine.

Na Fakultetu dramskih umetnosti glumu je predavao od 1975. godine.

Magistarsku tezu iz filozofije sa temom "Sartrova književnost kao medijum njegove filozofije" odbranio je 1979. godine, a doktorirao na FDU 1986. godine sa tezom "Glumac u teatru laboratorijumu".

Izabran je u zvanje redovnog profesora 1991. godine i bio predsednik Umetničkog veća fakulteta od 2009. godine.

Predavao je i na Fakultetu umetnosti Priština, na BK Akademiji umetnosti, Akademiji umetnosti Banja Luka i radio u Školi glume i govora "Dadov".

Od oktobra 1982. do jula 1983. boravio je kao stipendista Vlade Francuske u Centru Pitera Bruka u Parizu.

Radio je u emisijama "Zeleni megaherc", "Putokaz" i "Ozon" na Radio Beogradu.

Osnovao je pozorište "Pod razno" i letnju radionicu mediteranskih pozorišnih škola "Masline".

Jevtović je bio član Upravnog odbora Evropskog konzorcijuma za saradnju visokih pozorišnih škola "Koncepts".

Igrao je u pozorištu, na filmu i televiziji. Režirao u pozorištu, uglavnom sa svojim bivšim studentima.

Od jula 1999. do decembra 2000. godine obavljao je funkciju vršioca dužnosti direktora Jugoslovenskog dramskog pozorišta.

Pisao je eseje objavljivane u časopisima "Scena", "Teatron", Zbornik Matice srpske, Zbornik FDU. Autor je knjiga: "Scenska kultura", "Neposlušni bumerang", "Siromašno pozorište", "Uzbudljivo pozorište", "Odbrana glume" i "Moj pedagoški metod".

Kroz njegovu glumačku "radionicu" prošli su Slobodan Boda Ninković, Nebojša Dugalić, Sergej Trifunović, Mirjana Joković, Srđan Todorović, Vesna Trivalić, Dragan Bjelogrlić, Nataša Ninković...

Njegovi sinovi Ivan i Jakov su takođe glumci.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: In memoriam

Post od Upravnik »

Preminuo Džejms Gandolfini iz Sopranovih
Izvor: B92

Slika

Američki glumac Džejms Gandolfini, najpoznatiji po svojoj ulozi mafijaškog bosa u popularnoj seriji “Sopranovi”, preminuo je u 52. godini života.

Gandolfini (51) je preminuo verovatno od srčanog udara, tokom odmora u Rimu, saopštila je televizijska mreža HBO, koja je emitovala i producirala ovu seriju.

Američki mediji su preneli da je Gandolfini otišao u Italiju kako bi, između ostalog, prisustvovao filmskom festivalu na Siciliji.

U seriji "Sopranovi" igrao je Tonija, šefa italijanske mafijaške porodice u Nju Džerziju, koji pokušava da održi balans između svog porodičnog života i poslovne karijere u mafijaškoj organizaciji čiji je član.

Za tu ulogu dobio je tri "Emija".

Serija koja je emitovana od 1999. do 2007. na kanalu HBO, našla se na prvom mestu 10 najboljih TV serija u istoriji.

"Sa ogromnom tugom saopštavamo da je naš klijent Džejms Gandolfini preminuo danas dok je bio na odmoru u Rimu", naveo je njegov menadžer u saopštenju.

"Naša srca su slomljena, i mnogo će nam nedostajati. On i njegova porodica su bili deo naše porodice dugo godina i svi tugujemo", prenosi saopštenje menadžera BBC.

"Bio je poseban čovek, veliki talenat, ali još važnije - prijatan i pun ljubavi, prema svima se ponašao sa jednakim poštovanjem, bez obzira na titulu ili položaj", navode iz HBO i dodaju da će ga pamtiti po humoru, toplini i skromnosti.

Gandolfini je rođen 18. septembra 1961. u Vestvudu, u američkoj državi Nju Džerzi. Iza sebe je, osim brojnih uloga, ostavio suprugu Debru Lin, ćerku Lilijanu i sina Majkla.

Podsetimo, serija "Sopranovi" je osvojila brojne nagrade, uključujuću 21 Emi i pet Zlatnih globusa. Proglašena je za najbolju seriju svih vremena. Kao jedan od najpoznatijih proizvoda popularne kulture 2000-ih, "Sopranovi" su postali predmet mnogih analiza, kontroverzi i parodija, a priča o ovoj porodici proširila se i na knjige, video igre, muzička izdanja i niz drugih komercijalnih proizvoda.
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: In memoriam

Post od Upravnik »

Slika

Preminuo Denis Farina

Holivudski glumac Denis Farina preminuo je u 70. godini života. Poznat po ulogama mafijaša u filmovima poput "Midnight Run", "Get Shorty" i „Sneč“, Farina će takođe ostati upamćen i po zapaženoj ulozi u seriji „Zakon i red“.

Denis Farina, zvezda serija Zakon i red, preminuo je u Skotsdejlu u Arizoni u 70. godini života. Glumac je umro od krvnog ugruška u plućima.

Farina je bio holivudska legenda, a pojavio se u mnogim filmovima i serijama.

Osim uloga policajaca, Farina je često glumio mafijaše, poput Džima Serana u filmu Midnight Run, Reja „Bounsa“ Barbonija u komediji Get Shorty i rođaka Ejvija u Sneču.

Upamćen će ostati i po ulozi policajca Majka Torela u seriji Crime Story. Pored zapaženog izdanja u seriji Zakon i red, Farina je bio jedna od zvezda nove serije Sreća u produkciji „Ha-Be-O“.

Pre nego što je postao glumac, Farina je radio kao policajac u čikaškoj policiji od 1967. do 1985. godine.

Rođen je u Čikagu 1944. godine, a iza sebe je ostavio troje dece iz braka sa bivšom ženom Patrisijom, sa kojom se razveo 1980. godine. Ima i šestoro unučadi.

Portparol glumca rekao je da je glumac iza sebe ostavio i ožalošćenu devojku i „ljubav svog života“ Merijan Kejhil.
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Преминуо новинар Драган Бабић

Slika

Драган Бабић, један од највећих новинара у Србији и бившој Југославији, умро је у 77. години у Врању.

Рођен је 3. септембра 1937. у Крушевцу, где је завршио основну школу. Гимназију је завршио у Београду, а потом апсолвирао енглески језик и књижевност. Најпре се појавио у књижевној јавности, причама у НИН-у, а потом је писао у књижевном часопису Дело.

У његов литерарни опус спадају и књиге Путовање на крај језика, Ти можда мислиш другачије и документарни роман Као мехур од сапунице.

Аутор је неких од најбољих телевизијских емисија и серија, где спада и непоновљиви Двоглед с почетка његове телевизијске каријере, који је био намењен деци и емитован је у више циклуса.

Његова успешна телевизијска остварења су и Кино-око, То сам ја, Умјеће живљења, Крај епохе, У сенци, Национална географија...

Његови интервјуи на телевизији представљали су посебан догађај - разговарао је са Џоном Хјустоном, Лијем Стразбергом, Глендом Џексон, Шели Винтерс, Ингмаром Бергманом, Ерландом Јозефсоном, Лив Улман...

Био је први новинар из некадашње Југославије који је добио позив да ради на Би-Би-Сију, али је уместо понуђених пет година остао само пола године и вратио се, јер се сусрео са администрацијом којој није био вичан, пошто га је занимао ауторски, а не чиновнички посао.

Никада није био члан ниједне партије.

Цео радни век је провео у Телевизији Београд, где је најпре отишао на принудни одмор, а током бомбардовања 1999. године добио је отказ и отишао у пензију, наводи се у Бабићевој биографији коју је 2005. године објавио НИН.

Његове емисије које су мењале динамику социјалног живота и остављале снажан одјек у јавности, остаће заувек стандарди у нашем новинарству.

Време и место сахране, биће накнадно саопштени.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Umro Mirko Kovač

Jedan od najvećih južnoslovenskih pisaca našega doba, Mirko Kovač (74) umro je danas u Rovinju.

Mirko Kovač (rođen u Petrovićima, Banjani, 26. decembra 1938), Crnogorac po rođenju, živio u Beogradu, pa u Rovinju, ostvario se u krugu najdarovitije generacije srpske i jugoslovenske književnosti druge polovine dvadesetoga vijeka (Kiš, Kovač, Pekić, Bulatović, David), našavši u poznim godinama dom u Istri, u Hrvatskoj, sebe je smatrao crnogorskim, hrvatskim, srpskim i bosanskim piscem, na taj način, s jedne strane suprotstavljajući se nacionalnoj histeriji i isključivosti koja je bješnjela regionom, a s druge strane uvažavajući realnost isprepletenosti bliskih naroda i književnosti. Takav je bio i Kovačev književni jezik – svoj majstorski osjećaj za jezik naslanjao je na tradiciju i život svih jezičkih standarda na prostoru jednog, četvoroimenog jezika, što su mu nacionalisti i malograđani “svih boja” žestoko zamjerali.

Kovač je studirao dramaturgiju na Akademiji dramskih umetnosti u Beogradu.

Prva knjiga proze Gubilište (1962), doživljava političku i ideološku osudu "zbog crne slike svijeta", i ta će ga politička etiketa pratiti tokom šezdesetih i sedamdesetih godina. Slijede – roman Moja sestra Elida (1965), 1971. izlazi kratki roman Životopis Malvine Trifković. Ovaj roman je preveden na brojne jezike. Ruganje s dušom izlazi 1976. godine, a dvije godine kasnije objavljuje Vrata od utrobe, roman koji će mu donijeti NIN-ovu nagradu (1978), nagradu Željezare Sisak (1979) i nagradu biblioteka Srbije za najčitaniju knjigu (1980). Vrata od utrobe je vjerojatno najbolji Kovačev roman, složene post-modernističke narativne tehnike, u kojemu se preklapaju autorova vizura Hercegovine u rasponu više decenija i spiritualne dileme vjerske i sekularne naravi. Po motivima ovoga romana Lordan Zafranović snimio je film “Večernja zvona”. Slijede romani Uvod u drugi život (1983), te Kristalne rešetke (izdanje Bosanska knjiga, Sarajevo, 1995). Posljednju fazu Kovačevog pisanja obilježio je roman “Grad u zrcalu”, koji mu je donio brojne nagrade.

Kovač se našao na udaru velikosrpskog nacionalizma i Šešeljevih jurišnika, čak je na jednoj promociji Saveza reformskih snaga pogođen fotoaparatom u glavu. Nakon toga je emigrirao u Hrvatsku. Nedavno su mu objavljena Sabrana djela u 12 tomova.

Među scenarijima najpoznatiji su oni za filmove - Lisice, Okupacija u 26 slika, Pad Italije... Njegove knjige prevedene su na više desetina jezika. Kovač je posljednjih petnaestak godina bio vrlo prisutan i u Crnoj Gori. Bio je saradnik Crnogorskog književnog lista i član Savjeta za standardiziranje crnogorskog jezika. Dobio je prvu Njegoševu nagradu u nezavisnoj Crnoj Gori, za knjigu priča “Ruže za Nives Koen”.

Njegov roman “Vrata od utrobe” Vijesti su objavile u kolekciji “Crnogorski roman”, dok je “Gubilište” objavljeno u prvoj ediciji, “XX vijek”.

Kako "Vijesti" saznaju, Kovač će biti sahranjen u Rovinju.

Podsjećamo na intervju koji je Kovač dao "Vijestima" u februaru ove godine:
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: In memoriam

Post od Upravnik »

Umro general Đap koji je Americi naneo najsramotniji poraz


Slika

Vijetnamski general Vo Ngujen Đap koji je oterao Francuze iz Vijetnama i čiji je snažan otpor doveo do jednog od najvećih poraza SAD, preminuo je u petak u 102. godini u Hanoju, prenosi “Njujork Tajms”.

Bio je glavni komandant u Prvom ratu u Indokini (1946–1954) i Ratu u Vijetnamu (1960–1975).

U Vijetnamskom ratu sukobile su se vojske Severnog Vijetnama u savezu sa Vijet Kongom i Južnog Vijetnama u savezu sa SAD.
Đap je predvodio vojsku Severnog Vijetnama i učestvovao u značajnim bitkama koje su dovele do toga da SAD napuste Vijetnam 1973. godine uz ogromne gubitke.

Nakon ujedinjenja Vijetnama bavio se politikom i novinarstvom.
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo televizijski reditelj Jovan Ristić

Televizijski reditelj Jovan Ristić, koji je potpisao brojne emisije, filmove, TV serije i pozorišne predstave, preminuo je u 74. godini, javio je RTS.
Jovan Ristić Rica rođen je 1939. godine u Beogradu, gde je završio gimnaziju, a potom i Fakultet dramskih umetnosti.
Režirao je oko 2.500 TV emisija, dva filma, pedesetak pozorišnih predstava, spotove, 3.000 manifestacija među kojima i osam sletova za Josipa Broza Tita.
U Televiziji Beograd proveo je 48 godina, kao reditelj, urednik i autor emisija.
Režirao je "Sedmoricu mladih", TV serije "Koncert za ludi mladi svet", "Divlje godine", emisiju "Povratak džezu", kviz "Malo ja, malo ti", bio autor "Nedeljnog popodneva".
Ristić se takmičio na festivalima u Varšavi, Dablinu, Moskvi. Dobitnik je više domaćih i stranih nagrada.
Vreme komemoracije i sahrane biće naknadno saopšteni.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminula Jovanka Broz!

Udovica bivšeg predsednika SFRJ Jovanka Broz preminula je danas u 11.45 sati u Beogradu u 89. godini, potvrdio je Tanjugu direktor Urgentnog centra Zlatibor Lončar.

Slika

Jovanka Broz rođena je decembra 1924. godine u zaseoku Pećane kod Korenice, u Lici, tadšnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

Udovica Josipa Broza Tita, neprikosnovenog lidera socijalističke Jugoslavije i doživotnog predsednika SFRJ, kako je navođeno u njenim zvaničnim biografijama, imala je 17 godina kada je postala članica Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ).

Poput brojnih drugih njenih zemljaka u NOB-u je učestvovala od 1941. godine. Gotovo čitava njena porodica stradala je tokom drugog svetskog rata.

Jovanka Broz, devojačko prezime Budisavljević, iz rata je izašla kao dobitnik dva ordena za hrabrost, major JNA, i noslac Partizanske spomenice 1941. ali i sa jednim dragocenim poznanstvom. Prilikom nemačkog desanta na Drvar maja 1944. gde se ona našla kao pripadnica Šeste ličke, upoznala je Josipa Broza Tita.

U njegovoj neposrednoj okolini počela je da radi krajem četrdesetih. Prema pisanju medija bila je glavna domaćica vile u Užičkoj 15.

Konačno aprila 1952. u Iloku, u vili "Dunavka“ oni su se venčali, skriveno od javnosti. Kumovi su bili Aleksandar Ranković i Ivan Gošnjak. Pojedini mediji pisali su da je administrativni deo obavljen u opštini Čukarica. Ona je imala 28, a on 60 godina.

Javnost je za taj brak doznala docnije, prilikom zvanične posete Entonija Idna britanskog ministra inostranih dela.

Idilični bračni odnosi, kako je to delovalo gledano sa strane, kao da su narušeni negde tokom ranih sedamdesetih a u svakom slučaju od početka 1974 godine.

Tako je sticajem okolnosti taj odnos postao tema niza špekulacija oko njenih eventualnih političkih ambicija. Tada, a pogotovo docnije pominjane su najrazličitije neobične navodne njene političke kombinacije sa pojedinim nezadovoljnim generalima. Navodno je aprila 1975. Tito konačno napustio Užičku 15, a poslednji put su zajedno viđeni u javnosti juna 1977. prilikom jednog prijema delegacije Norveške.

Iako više nisu živeli zajedno, nije poznato da je Tito ikada izgovorio išta što bi moglo da bude protumačeno kao netrpeljivost ili animozitet prema njoj.

Tokom Titove bolesti, dok je ležao u bolnici, Jovanka ga je posećivala, a na sahrani se pojavila na mestu koje joj je i pripadalo, ali joj je ubrzo potom naloženo da se iseli iz Užičke 15, pri čemu joj je dopušteno da ponese lične stvari, ali ne i nakit i druge dragocenosti.

Smeštena je u jedan rezidencijalni objekat na Dedinju. Reč je o vili "Bor“ sagrađenoj krajem 19. veka, veličine oko 750 kvadrata, smeštenoj nasuprot ulaza u kompleks kraljevskih dvorova u Bulevaru kneza Aleksandra Karađorđevića. Objekat je izgleda već tada bio zapušten, poslednji put je renoviran 1961. uoči Prvog samita nesvrstanih u Beogradu.

Od 1983. godine Jovanka Broz sudskim putem tražila je Titovo nasledstvo i zahtevala da joj se vrate oduzeti lični predmeti. Spor je između ostalog postojao zbog činjenice da je odbijala ličnu penziju na šta je imala pravo, dok je ona sve vreme insistirala na porodičnoj penziji, što joj je osporavano. Tako joj je svakog meseca resorno ministarstvo isplaćivalo određenu naknadu, što je poslednji put određeno Rešenjem Vlade Srbije avgusta 2006. Kako je tada rečeno, nije bila reč o penziji, već o "vanrednoj i izuzetnoj naknadi".

Tek posle 2000. uspela je da se izbori za manju adaptaciju vile u kojoj je živela, u kuću joj je uvedeno grejanje, ali sudskom procesu koji je vođen za povraćaj lične imovine nije se nazirao kraj. Imovina Josipa Broza pretvorena u društvenu 1988. ali je 2000. godine Ustavni sud poništio taj zakon.

Jovanka dugo nije imala nije imala ni lična dokumenata, poput lične karte i pasoša, što je konačno rešeno u leto 2009. godine zahvaljujući angažovanjima Rasima Ljajića i Ivice Dačića.

Koliko je poznato kontakte je održavala samo s najužom rodbinom i nekoliko bliskih prijatelja, ali ne i s potomcima Josipa Broza Tita.

Decenijama, prvo godinama uoči smrti predsednika Tita, a pogotovo kasnije, do pre par godina, živela je potpuno povučeno, daleko od očiju javnosti, i pojavljivala se jedino o godišnjicama njegove smrti.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo legendarni američki roker Lu Rid

Lu Rid, jedan od najuticajnijih američkih kantautora i gitarista koji je skoro 50 godina uticao na formiranje pravaca rok muzike, preminuo je u nedelju u 71. godini

Slika

Lu Rid, jedan od najuticajnijih američkih kantautora i gitarista koji je skoro 50 godina uticao na formiranje pravaca rok muzike, preminuo je danas u 71. godini.

Zasad nije poznato od čega je preminuo Rid, kome je u maju presađena jetra, javio je muzički časopis "Roling stoun".

Rid je 1960-ih godina, u okviru eksperimentalne grupe "Velvet Underground", koja je sarađivala sa tvorcem pop-art kulture Endijem Vorholom, stvarao neobičnu mešavinu umetnosti i muzike.

Grupu, koja je postala najuticajniji američki rok bend svih vremena, formirao je sa čuvenim velškim violinistom Džonom Kejlom.

Nakon njenog raspada 1970-ih, Rid je nastavio solo karijeru tokom koje je inventivnošću često iznenađivao fanove, pa se danas glem, pank i alternativni rok ne mogu zamisliti bez osnova koje je on postavio.

Put do zvezda rok muzike doneo mu je već album iz 1972. godine "Transformer", koji je producirao njegov "učenik" Dejvid Bouvi, a na kome se nalaze hitovi "Walk On the Wild Side", "Perfect Day", "Satellite of Love".

Eksperimentišući na svakom koraku, Rid nije mario za negativne kritike, pa je tako u jednom intervjuu, objašnjavajući svoj neobični muzički put, rekao "Moje sranje vredi više nego tuđi dijamanti".

Pisao je o brojnim temama koje se tiču ličnog iskustva, a o kojima se prethodno nije tako otvoreno govorilo u rokenrolu, kao što su seksualnost i korišćenje narkotika.

Od 1980-ih zauzima nešto "mekši" stav prema muzici i životu, pa do 2000-ih godina, nekada dekadentni roker postaje marljivi učenik taj čija, koji je tokom jednog koncerta na scenu izveo svog učitelja ove borilačke veštine.

Sarađivao je sa brojnim muzičarima i grupama, kao što su "Metallica", "Simple Minds", "The Killers", "Gorillaz" i mnogi drugi.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo Aleksandar Tijanić

Slika

Aleksandar Tijanić, direktor Radio-televizije Srbije preminuo je danas u 65. godini, objavio je RTS.

Prema nezvaničnim informacijama do kojih je MONDO došao, Tijaniću je naglo pozlilo na stepenicama kod Yu biznis centra gde stanuje i lekari su samo mogli da konstatuju smrt.

Aleksandar Tijanić rođen je 13. decembra 1949. godine u Đakovici. Živeo je u Podujevu i Prištini.

Nakon završetka srednje škole, Tijanić je studirao žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, odakle je pozvan u nedeljnik NIN gde započinje profesionalnu karijeru. Tijanić nije završio fakultet.

Oženjen, ima ćerku Zaru i sina Stefana.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Umro glumac Janoš Tot

Glumac Janoš Tot, stalni član Pozorišta na Terazijama, preminuo je danas oko 11. sati posle kraće i teške bolesti u 53. godini..

Slika

Janoš Tot je rođen u Vršcu 16. juna 1961. godine, Studirao je glumu na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi Dejana Mijača. Karijeru je započeo u Srpskom narodnom pozorištu, a iza njega su ostale brojne uloge u teatru, na filmu i televiziji.

Bio je član Pozorišta na Terazijama od 1990. godine.
Kao prvak drame odigrao je brojne uloge u predstavama "Noć ludaka u Gospodskoj ulici", "Bitka za Senjak", "Zimski dvorac", "Tri frtalja Beograda", "Kabare", "Lukrecija iliti ždero", "Alan Ford", "Mir", "Lutka sa naslovne strane", "Jubilej", "Paradoks", "Poljubi me Kejt", "A Chorus line", "Učene žene", "Svadba u kupatilu", "Maratonci trče počasni krug".

Kao gostujući glumac igrao je u svim beogradskim pozorištima.

Ostvario je uloge u poznatim TV serijama i filmovima: "Porodično blago", "Srećni ljudi", "Moj rođak sa sela", "Montevideo", "Zvezdara", "Žena sa slomljenim nosem", "Kupi mi Eliota", "Falsifikator" i drugim.

Dobitnik Godišnje nagrade Pozorišta na Terazijama, „Zlatnog ćurana“ na festivalu „Dani komedije“ za predstave "Jubilej" - uloga Rekvizitera (2001) i "Maratonci trče počasni krug" - uloga Aksentija Topalovića (2009).

Datum i vreme komemoracije i sahrane naknadno će biti objavljeni.

Vujke: Trebalo je da proslavimo tri decenije prijateljstva

Vest o smrti Janoša Tota prvaka drame "Pozorišta na Terazijama" šokirala je mnoge mnoge njegove kolege. Dragan Vujić Vujke za Blic kaže da je Tota poznavao još iz studentskih dana u Novom Sadu.

- Bio je u klasi ispred mene na Akedemiji umetnosti u Novom Sadu, i ove godine smo se spremali da proslavimo trideset godina prijateljstva. Igrali smo zajedno u mnogim predstavama. Poseban “gušt” nam je bio da zasmejavamo publiku u “Alan Fordu”. On kao Bob Rok, a ja kao Broj 1. Bili smo kao nokat i meso na sceni...što bi stariji kazali kao Tine i Radojka...Joca Tot je bio jedan od mojih najboljih prijatelja i mnogo me boli njegov odlazak, kaže Dragan Vijić i dodaje da je znao koliko je Tot bolestan i da će brzo otići.

- Bolovao četiri meseca. Dijagnoza: rak pluća, metastaze na mozgu. Zoran Radmilović je jednom rekao da se prvaci pozorišta razboljevaju od najtežih bolesti. Znao sam kako će sve da se završi ali kada su mi javili iz pozorišta šta se dogodilo srce me je zabolelo. U mojoj garderobi postoji prekidač za svetlo na kojem je on napisao “Tot”, rekao mi je “Ako te drmne strija, da znaš od koga je”. Još čuvam njegov kačket koji mi je poklonio. Otišao je veliki glumac i nadam se da će se negde sustesti sa velikim glumcima koji su otišli pre njega, kaže Vujić
Za njega Tot je imao neponovljiv stil glume. Potpuno unikatan
- Joca je igrao kao da je najbolje pokupio od Čarlija Čaplina i Gručo Marksa. Uživala je publika ali i njegove kolege sa kojima je delio scenu.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminuo glumac Dragomir Čumić - Drago Čuma

Slika

Glumac Dragomir Čumić Čuma umro je u nedelju, posle kraće bolesti.

Omiljeni glumac Puriše Đorđevića i sjajni komičar iz filmova Zdravka Šotre rođen je u Siraču 8. maja 1937. godine. Glumu je diplomirao na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a karijeru je započeo ulogom u filmu „San“ (1966) Puriše Đorđevića.

Popularni Čuma razvio se u jednog od najprepoznatljivijih likova srpske kinematografije. Bez pompe i afera, suptilno i iskreno, tumačeći na stotine malih i velikih likova, upisao se u vrh karakternih glumaca.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Preminula nobelovka Doris Lesing

Nobelovka Doris Lesing, autorka „Zlatne beležnice „ i „Trava peva“, preminula je juče u 94. godini, javljaju agencije.

Rođena u Iranu, odrasla u Zimbabveu, Prvi roman „Trava peva“ napisala je 1959. Najveći deo života provela u Londonu. Doris Lesing je sa 88 godina bila najstariji autor koji je dobio Nobelovu nagradu. Nobelovu nagradu dobila je 2007. godine.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

ODLAZAK LEGENDE BORILAČKIH VEŠTINA

Preminuo Ljubomir Vračarević!


Otac i majstor realnog aikidoa Ljubomir Ljuba Vračarević (67) preminuo je noćas nakon duže i teške bolesti, saznaje alo.rs. Vračarević je tvorac borbene veštine realni aikido i na Zvezdari je imao Svetski centar realnog aikidoa. Bio je vlasnik crnog pojasa 10. dan. Radio je u obezbeđenju Moamera Gadafija, trenirao je ruske specijalce i jedan je od najcenjenijih majstora borilačkih veština u svetu.

Slika

Vračarević je postao majstor aikidoa 1971. godine. Tokom svog prvog boravka u Japanu vežbao u Hombo dođou kod Kišomaru Uješibe, 10. Dan, sina osnivača Aikidoa Moriheji Uješibe.
Poštujući dostignuća japanskih majstora, izgrađuje svoj stil primeren mentalitetu, konstituciji i tradiciji ljudi podneblja sa kog potiče.
Rad sa policijom i specijalnim jedinicama vojske, podstakao ga je da razvija svoj stil u pravcu praktične primene, stalno ga nadograđujući.
Tokom drugog boravka u Tokiju 1993. godine i vežbanja u Jošinkan dođou, školi majstora Gozo Šiode 10. Dan, uviđa ispravnost svog shvatanja aikidoa.
Međunarodnu reputaciju majstor Vračarević izgradio je obučavajući jedinice policije, vojske,službi obezbeđenja, kao i telohranitelje više državnika.
U toku svoje karijere održao je više od 250 seminara širom sveta. Kroz klubove realnog aikidoa do sada je prošlo više od 130 000 učenika. Oblast obučavanja kojoj pridaje veliku pažnju je rad sa decom od 5 do 12 godina. Autor je 12 knjiga o realnom aikidou i samoodbrani.
Majstor Vračarević je bio i instruktor u IBSSA, profesor na Visokoj školi za sport u Beogradu, bio je redovan član Ruske akademije nauka o Zemlji i Internacionalne akademije za nacionalnu bezbednost.
Takođe je bio nosilac drugih međunarodnih priznanja: Tehnički Direktor Ruske Asocijacije za Realni Aikido, član Evro-Azijskog Kjokušinkai Komiteta, Počasni predsednik Vušu Federacije oblast Šenuang - Kina, Počasni član MMA.
Međunarodna akademija za pitanja nacionalne bezbednosti Rusije, dodelila mu je čin general-lajtant.
U SAD 2002. godine izabran je za člana United States Martial Arts Hall of Fame.
Na ceremoniji kuće slavnih United States Martial Arts Hall of Fame 9. avgusta 2003. Ljubomiru Vračareviću je dodeljeno najveće zvanje u borilačkim veštinama: Crni pojas 10. Dan-Soke kao tvorcu stila Realni aikido.
Realni aikido je uvršćen u internacionalnu klasifikaciju borilačkih veština kao autentična srpska veština. Majstor Vračarević je 2007. godine u Beogradu osnovao Evropsku kuću slavnih za borilačke veštine i sportove.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

U Sloveniji umro jugoslovenski političar Mitja Ribičič

Mitja Ribičič, slovenački političar iz vremena socijalističke Jugoslavije i nekadašnji predsednik Saveznog izvršnog veća (vlade), umro je u 95. godini, potvrdio je za slovenačke medije njegov sin Ciril Ribičič.

Ribičič je obavljao je niz partijskih i državnih dužnosti u tadašnjoj republici Sloveniji i u Beogradu, a izmedju ostalog bio je funkcioner jugoslovenske bezbednosno-obaveštajne službe OZNA.

Od 1969. do 1971. bio je predsednik Saveznog izvršnog veća, tadašnje jugoslovenske vlade.

Protiv Ribičiča je 2005. godine nova slovenačka vlast bila podneta krivičnu prijavu za učešće po komandnoj odgovornosti u ubistvima posle Drugog svetskog rata, na osnovu dokumenta otkrivenog u državnom arhivu o zatvorenicima iz
posleratnih ljubljanskih zatvora OZNA.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: In memoriam

Post od Upravnik »

Ima ih još.
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
tanja
Postovi: 401
Pridružio se: 08 Dec 2010, 13:15
Lokacija: Senta

Re: In memoriam

Post od tanja »

U godini kada slavimo 120 godina od rođenja Miloša Crnjanskog....na sutrašnji dan, pre 36 godina, priča ide ovako....

„...Početkom novembra, stanje njegovog zdravlja se naglo pogoršalo. Vida Crnjanski je 22. Novembra pozvala doktora Bogdanovića. Odmah je došao. „Sve je gotovo, doktore“, rekao mu je Crnjanski. „Nema ništa više od života. Kad čovek ne može više ništa da radi, ne treba ni da živi...“
Tu noć Crnjanski je proveo u košmaru-hteo je da ustane, da nekuda ode...supruga je jedva uspevala da ga vrati u krevet ili u fotelju, preklinjući ga da se smiri. A kad je došlo jutro, ona je telefonirala doktoru Bogdanoviću i zamolila ga da hitno dođe. Doktor je došao i konstatovao da Crnjanski mora odmah u bolnicu. Bio je psihički veoma uznemiren. Govorio je tiho, ali skroz nerazgovetno. Čas je govorio srpskim, čas engleskim ili nemačkim jezikom. Pokušavao je da skoči iz kreveta...
Prenet je u bolnicu „Dr. Dragiša Mišović“, na interno odeljenje, kod doktora Bogdanovića. Smešten je sam u sobu. Bio je već u stanju bunila – nije znao gde je, šta je sa njim.
Odbija da primi hranu i piće.
Sve analize, koje su odmah urađene, pokazivale su da je stanje organizma sasvim normalno – i srce, i pluća. Nikakve organske promene lekari nisu mogli da pronađu. Neprekidno su pored njega dežurali sestra ili bolničar. Stalno su mu zatvorene oči. Ni sa najbližima ne želi da razgovara niti da oči otvori. Prilikom pregleda neurologa, poslednji put će otvoriti oči i prošaptati: „Doktorka, nemojte da me mučite...“ pokušavaju da ga nagovore da uzima hranu. Posle nekoliko kašičica čaja, više usta ne otvara. Doktor Bogdanović mu kaže da mora da uzima hranu, a Crnjanski mu na to odgovori: „ Ja uopšte nemam nameru da živim...“
To su bile poslednje reči koje je izgovorio. Posle dva dana, Miloš Crnjanski je umro. Bolnica „Dr. Dragiša Mišović“ saopštila je da je 30-tog novembra, oko 17 časova, umro pesnik i pripovedač, romansijer i dramski pisac Miloš Crnjanski, u 84. godini života.
Ni posle obdukcije, konzilijum lekara nije uspeo da objasni uzrok smrti. Konstatovali su da je smrt psiho-somatske naravi.
Najveći srpski pesnik XX veka sahranjen je 2. Decembra 1977. godine, u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu, u sumrak jednog snežnog dana, uz recitovanje Lamenta nad Beogradom:
„ A kad umorno srce moje ućuti, da spi,
Uzglavlje meko ćeš mi, u snu, biti, Ti“
The only difference between a good day and a bad day is your attitude.
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: In memoriam

Post od Upravnik »

Slika


Preminuo Nelson Mandela

Nelson Mandela, bivši predsednik Južnoafričke Republike i simbol borbe protiv aparthejda i rasizma, preminuo je u 96. godini života, prenose svetski mediji.
Vest o Mandelinoj smrti saopštio je Džejkob Zuma, predsednik Južne Afrike.
Mandela je preminuo u u 20.50 sati po lokalnom vremenu u svom domu u u predgrađu Johanesburga, izjavio je Zuma.
"On se sada odmara. On je našao mir. Naša nacija je izgubila svog najvećeg sina. Naš narod je izgubio oca. Ono što je Mandelu napravilo velikim jeste ono što ga je činilo čovekom. Videli smo u njemu ono što smo tražili u nama samima. Iako smo znali da će ovaj dan doći, ništa ne može da umanji naš osećaj duboke tuge i trajnog gubitka. Njegova neumorna borba za slobodu zaslužila je poštovanje celog sveta. Njegova poniznost, strast i humanost zaslužili su ljubav celog sveta", rekao je Zuma u obraćanju narodu.
Mandela će imati državnu sahranu. Zuma je naredio da se sve zastave spuste na pola koplja od sutra pa do dana kada će biti sahranjen.
Nelson Mandela je iz bolnice, gde je proveo skoro tri meseca zbog plućne infekcije, otpušten 1. septembra i od tada se nalazio u svojoj kući.
Za sobom je ostavio suprugu Grasu i šestoro dece.


BIOGRAFIJA

Nelson Rolilala Mandela, rođen 18. jula 1918. godine bio je prvi demokratski izabran predsednik Južne Afrike i prvi crnac koji je obavljao ovu funkciju (9. maj 1994 - 14. juna 1999).
Bio je jedan od glavnih boraca u borbi protiv dominacije belaca nad crnim narodom Južne Afrike i protiv aparthejda.
Rođen je u jednom selu u blizini Umtate u kraljeskoj porodicu plemena Tembu.
Kao student prava, 1942. godine, priključio se Afričkom nacionalnom kongresu (ANC), organizaciji koja se borila za prava većinskog crnog stanovništva u Južnoj Africi.
Postao je jedan od glavnih organizatora od početka nenasilne borbe protiv aparthejda.
Pošto ta politika nije urodila plodom, Mandela je zauzeo stav da jedino oružana borba može oboriti politiku aparthejda vladajuće bele manjine.
Organizovao je vojno krilo ANC-a 1961. godine i započeo kampanju sabotaža, ali ubrzo je, zajedno sa još nekim članovima organizacije uhapšen, optužen za terorizam i osuđen na doživotni zatvor.
U zatvoru je proveo 27 godina u zatvoru od 1963. do1990. godine kada je pod pritiskom međunarodne zajednice pušten na slobodu.
Posle oslobađanja iz zatvora ponovo je počeo da se bavi politikom. Bio je cenjen zbog svog napora koje je uložio da ujedini Južnoafrikance, koji su vekovima živeli rasno i plemenski podeljeni.
Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1993.
Sledeće godine je na prvim opštim izborima u Južnoj Africi izabran za predsednika.
U junu 1999. godine se povukao iz politike i posvetio humanitarnom radu.
Mandela je imao problema sa plućima još od poslednjih godina koje je proveo u zatvoru, od 1988. godine, a 2001. godine mu je otkriven rak prostate, ali je od njega uspeo da se oporavi.
Od 2011. godine u više navrata je hospitalizovan zbog ozbiljnih respiratornih infekcija, a 2012. je podvrgnut hirurškoj intervenciji zbog abdominalnih tegoba.
Proveo je 18 dana u bolnici krajem 2012. godine, a ove godine je, u veoma ozbiljnom stanju, upućen u bolnicu u martu i aprilu, a zatim i junu.
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Umrla glumica Elenor Parker

LOS ANDJELES, 10. decembra 2013. (Beta) - Američka glumica Elenor Parker, najpoznatija po ulozi baronice u mjuziklu "Moje pesme, moji snovi", umrla je u 92. godini, javljaju američki mediji.

"Elenor Parker bila je i ostala jedna od najlepših dama koje sam poznavao", rekao je njen kolega Kristofer Plamer.

Elenor Parker koju su na vrhuncu karijere zvali "žena s hiljadu lica", tri puta je nominovana za Oskara 1950, 1951. i 1955.

U filmovima se pojavljivala sa brojnim holivudskim zvezdama poput Kirka Daglasa, Čarltona Hestona, Klarka Gejbla, Frenka Sinatre i Erola Flina.

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: In memoriam

Post od branko »

Umro glumac Piter O Tul

Glumac koji se proslavio ulogom u filmu "Lorens od Arabije" preminuo je danas u bolnici u Londonu u 81. godini života.

Slika

Foto: Screenshot iz filma Lorens od Arabije

Strani mediji prenose da je Piter O'Tul preminuo u Velington bolnici nakon duge i teške bolesti.

On je rođen u Irskoj, a karijeru je započeo na daskama pozorišta u Bristolu i Londonu kad je imao 17 godina. Proslavio se tek kad je dobio ulogu u filmu "Lorens od Arabije" Ser Dejvida Lina snimljenom 1962. godine. Za ulogu u tom filmu nominovan je za Oskara čak osam puta.

Poznat je i po ulogama u filmovima "Goodbye Mr Chips", "The Ruling Class", "The Stunt Man" i "My Favourite Year".

Počasnog Oskara pokušali su da mu dodele 2003. godine, ali je Piter odbio.

Čuveni glumac je zamolio je Američku akademiju za film da mu ne dodeli počasnog Oskara, jer je želeo da prvo osvoji regularnog.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 8 gostiju