Zanimljivosti

Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Zanimljivosti

Post od Palma »

Kako izgleda 10 petabajta ?

Juče je Backblaze, online servis za bekap podataka objavio zanimljive sličice koje nam pokazuju kako izgleda 10 petabajta. Naime, ovaj servis za 5 dolara mesečno bekapuje sve vaše podatke, bez obzira koliko ih imate, i na osnovu dugogodišnjeg sakupljanja i čuvanja podataka, nedavno su došli do brojke od 10 petabajta podataka. Kako bi proslavili ovo, napravili su nekoliko infografika gde prikazuju kako koliko je to u stvari veliko.

Skladišta (više hardova u jednom skladištu)

Slika

Po broju običnih hard diskova

Slika

Ili kao najveća zgrada na svetu

Kada bi sve hard diskove naređali jedan na drugi, ukupna visina bi premašila trenutno najvišu zgradu na svetu Burj Kalifu.
6.195 hardova x 14,6 cm (visina hard diska) = 904,47 metara (Burj Kalifa je visoka 828 metara).

Slika

Zanimljivo?
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Zanimljivosti

Post od Palma »

Zašto ne treba NIŠTA ZNATI o kompjuterima?

Posvećeno, pre svega, našoj tehničkoj podršci i svim vlasnicima čeličnih živaca koji imaju dovoljno strpljenja da saslušaju i odgovore na naša često nebulozna pitanja. Zatim, posvećeno, svim programerima koji su istovremeno komšije IT neznalica. I za kraj, posvećeno svim dobrim ljudima koji su se ikada izlanuli da umeju da uključe računar.

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

©Muskimagazin.com
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Zanimljivosti

Post od Palma »

Srbija zbunila superkompjuter

IBM-ov moćni računar Watson konačno je ove nedelje uspeo da uverljivo pobedi šampione u američkoj igri Jeopardy, međutim ni on nije znao tačno da odgovori da je Slovenija jedina država nastala raspadom Jugoslavije koja je već članica EU. Kompjuter je rekao – Srbija.

Slika

Ovaj kviz, koji se već dugo godina emituje u Sjedinjenim Državama, poznat je po pravilu da se pitanje postavlja u obliku odgovora, a odgovara se u formi pitanja. Na primer, na pitanje: „Najveći hrvatski naučnik u 18. veku koji je, među ostalim, otkrio da Mesec nema atmosferu“, pravilan odgovor bi bio: „Ko je Ruđer Bošković?“ Pitanja u više kategorija kreću od jednostavnijih prema sve zahtevnijima, a ispitanici imaju pet sekundi za odgovor.

U sukobu protiv ljudi, koji se održao tokom tri večeri, Watson je pobedio prikupivši 77.147 dolara, dok su dosadašnji rekorderi igre Bred Ruter i Ken Dženings osvojili 21.600 odnosno 24.000 dolara. Watson je pobedom takođe osvojio i glavnu nagradu od milion dolara koju će IBM dati u dobrotvorne svrhe.

Div govori tečnim engleskim

Kompanija je na konstrukciji superračunara radila četiri godine. Watson je sposoban da dradi 80 triliona operacija u sekundi. Ima oko 2.800 jezgara procesora i 16 terabajta radne memorije.

Njegov sistem pokazao se mnogo zahtevnijim od onoga koji je programiran za igranje šaha 1990-ih.

„To je bitno drugačiji problem. Šah je vrlo zahtevan zbog matematike. Ovo je, međutim, sasvim drugačija vrsta programa“, rekao je Dejvid Feruči, vodeći menadžer projekta Watson u IBM-u. „Ovde ne postoji konačan problem ili jasno definisan prostor. Bavite se nekim neodređenostima i kontekstualnom prirodom jezika.“

Superračunar koristi program Apache UIMA za analiziranje nestrukturisanih podataka. No, najvažnije oružje mu je program za procesuiranje jezika DeepQA kojim, prema IBM-u, može razumeti ljudske rečenice. Upravo po njemu razlikuje se od uobičajenih mašina za pretraživanje koji nude liste rezultata na temelju grupe ključnih reči.

Pitanja su se Watsonu dostavljala u obliku teksta tako da nije morao koristiti tehnologiju za prepoznavanje glasa, međutim odgovarao je ugodnim sintetizovanim glasom.

U Watsonovu enciklopediju znanja ubačeno je 200 miliona stranica sadržaja, kako strukturisanih tako i nestrukturisanih. Mašina pretražuje odgovarajuće sadržaje i potom se, uz pomoć oko šest miliona logičkih pravila, odlučuje za najbolje odgovore. Kada mu se postavi pitanje, program ga prvo analizira te prepoznaje u njemu imena, datume, geografske lokacije i druge činjenice. Takođe istražuje fraze i gramatiku pitanja kako bi shvatio šta se njime traži.

Prvog dana okršaja još se činilo da bi borba mogla biti ravnopravna – Watson i Ruter osvojili su po 5000 dolara, a Feruči 2000. Međutim, nadmoć mašine došla je do izražaja tokom druge i posebno treće, finalne večeri.

Watson izvalio i gluposti

Iako je Watson na pitanja uglavnom tačno odgovarao, imao je nekoliko provala koje su nasmejale čak i publiku. Tako je na primer u utorak na zahtev da imenuje najveću američku vazdušnu luku nazvanu po heroju iz II. svetskog rata odgovorio: „Toronto“ – što je, naravno, ime kanadskog grada. Watson je pogrešno odgovorio i na pitanje koja je jedina država nastala raspadom Jugoslavije već ušla u EU. Rekao je „Srbija“, međutim na taj se odgovor niko nije mogao nasmejati, jer niko osim voditelja nije znao tačan odgovor (pogledajte video na kraju teksta – jedno od prvih pitanja).

IBM ne planira konstruisati Watsona 2, međutim svakako će pokušati iskoristiti njegovu tehnologiju u različitim područjima poput zdravstva koja mogu imati koristi od njegova obimnog znanja.

Dženifer Ču-Kerol, istraživačica u IBM-ovom projektu, kaže kako Watson takođe može promeniti odnos ljudi prema računarima. „Watson predstavlja značajan korak koji ljudima omogućuje da se prema računarima odnose kao prema ljudima. On vam ne nudi liste dokumenata koje morate pretraživati, već korisne odgovore.“

Nije bio fair play?

Neki kritičari ove pobede računara nad ljudima istakli su da je bilo očigledno kako je Watson bio brži u pritiskanju dugmeta kojim se označava spremnost za davanje odgovora. Naime, brzina kompjutera često je vidno nervirala Rutera i Dženingsa.

No IBM-ov istraživač Erik Braun kaže da u okršaju ljudi i računara svaka strana ima određene prednosti. Tako su, na primer, ljudi puno bolji u razumevanju jezika, a računari u brzini reakcija na signale. IBM se potrudio biti pravedan pa je Watsonu ugradio mehanički sistem pritiskanja dugmeta, umesto električnog kakvim se koristio na početku, objasnio je Braun.

Prekretnica u trci veštačke inteligencije i ljudi

Neki stručnjaci smatraju da uspeh Watsona predstavlja najveći korak na području razvoja veštačke inteligencije u poslednjih nekoliko decenija.

„Rekao bih da je to najveći računarski uspeh ovoga veka“, rekao je Ričard Doerti, direktor istraživanja u Envisioneering Group. „Ja sam u računarstvu od 1973, a i pre sam pratio tehnologiju. Ovo je najveći napredak u poslednjih nekoliko decenija. To nije iPad. Govorno komuniciranje s računarom i dobijanje učenih odgovora velika je promena u računarstvu“, naglasio je Doerti.

Izvor: T-Portal
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Zanimljivosti

Post od Palma »

Kako koristiti laptop

Ispravljena leđa, ruke u laktovima pod pravim uglom, pogled pravo...uostalom pogledajte video.

Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Zanimljivosti

Post od Palma »

Internet stranice koje troše najviše energije?

Slika

Pri pomisli na potrošnju energije najčešće nam je prva asocijacija industrijska postrojenja ili teški strojevi. No, mnoge će iznenaditi podatak koliko mnogo energije troše i internet servisi koje koristite svaki dan.
Facebook, Google, Microsoft, Yahoo i mnogi drugi najveći su potrošaći energije na internetu. Procenjuje se kako samo u Sjedinjenim Američkim Državama tehnologija potrebna za održavanje internet stranica godišnje troši 100 miljardi kWh energije što je 1,5 posto od ukupne potrošnje energije u SAD-u.

Sudeći prema rezultatima istraživanja najveći potrošači su serveri stranica Facebook i Google. Iza njih se nalazi Microsoft zatim Yahoo, ebay i AOL. Firma Peer1 Hosting provela je istraživanje i objavila je detaljnu infografiku koja sadrži informacije o potrošnji energije najposećenijih svetskih stranica.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Zanimljivosti

Post od Palma »

Produžite vek laptopu

Prosečan vek laptopa je četiri godine. Ali ukoliko ga redovno servisirate i primenite neki od naših saveta jednom nedeljno, računar će vas služiti bar dve godine duže.

Slika

Jednom nedeljno odvojite pet minuta za održavanje vašeg laptopa. Ne samo što će vaš računar biti ispravan, nego mu time i produžavate vek.

* Osnovno pravilo je da na vašem laptopu podesite parametre za uštedu energije. Počev od osvetljenosti ekrana, koji će se odmah odraziti na znatno duže trajanje baterije.

* Opcije da kada niste pri računaru, on nakon određenog perioda odlazi u sistem uspavanosti ili pripravnosti trebalo bi obavezno da aktivirate, jer takođe dorinosi dužem trajanju baterije.

* Održavajte kontakt baterije čistim, da bi se energija priliko punjenja isporučivala što efikasnije. Uz pomoć malo vate i alkohola vaš laptop će zasijati kao kada ste ga kupili.

* Litijum jonske baterije mogu da se prazne delimično i pune se bez problema. Stare nikl baterije trebalo bi isprazniti do kraja, pa tek onda puniti. Ako niste sigurni koju vrstu baterije vi imate, ova vrsta informacije ispisana je na njoj.

* Potrudite se da dok koristite laptop, otvor za ventilaciju, odnosno hlađenje bude slobodan. Na taj način njegova efikasnost se povećava, ali i vek trajanja baterije.

* Pre odlaska na put, laptop stavite na hladno mesto i pokrite ga da prašina ne bi upadala u sve priključke.

* Isključite bežičnu mrežu kada vam ne treba.

* Redovno ažurirajte softver i proverite da li koristite antivirusne programe koji će vas zaštiti dok surfujete netom.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
aleksey
Globalni moderator
Postovi: 1008
Pridružio se: 08 Dec 2010, 15:28

Re: Zanimljivosti

Post od aleksey »

 
NOVI REKORD SRPSKE WIKIPEDIJE

20. novembra, u 5 časova i 32 minuta, Wikipedija na srpskom jeziku dobila je svoj stopedesethiljaditi članak.

Lokalna verzija najpoznatije internet enciklopedijetrenutno je 28. Wikipedija po broju članaka i najveća na bilo kom južnoslovenskom jeziku, kao i najveća enciklopedija na srpskom jeziku uopšte.

Ima preko 500.000 pregleda dnevno, i 150.000 članaka, što po količini teksta odgovara korpusu od šezdeset odštampanih enciklopedijskih tomova.

Izvor: b92.net
Don't cry because it is over, smile because it happened.
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Zanimljivosti

Post od Palma »

BRZINA: Kako Gugl pretraži ceo internet za pola sekunde

Da li ste se ikada zapitali, kako Gugl uspeva da pretraži ceo internet praktično dok još niste ni završili kucanje? Ako je odgovor da, onda bi trebalo da znate da niste jedini. Jedan Nemac je nedavno to pitanje postavio samom Guglu. Odgovor je u obliku video klipa dobio ni manje ni više nego od Meta Katsa, glavešine samog pretraživača.

Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Zanimljivosti

Post od Bibliotekar »

Ah, ta jednostavno, draga moja gđa Palmo: on jednostavno indeksira dokumente koji mogu da sadrže odgovor.

Ali mnogo je intrigantnije pitanje kako radi Ubica GuglaVolfram Alfa, apsolutno unikatni kompjuterski program koji daje odgovore na direktna pitanja proračunavajući odgovor iz prethodno strukturiranih podataka!

Slika

Znate, kada u polje za pretraživanje Gugla ukucate neki pojam, on će Vam naći sva ona mesta na kojima se dotični pojam javlja. Ali ako ga upitate za mnogo stvari odjednom on će se zbuniti. Dobri, stari Gugl naime, samo pretražuje ono postojeće. Volfram Alfa stvara ono čega prethodno uopšte nije bilo! Njega apsolutno ne interesuje broj pojmova koje ste mu zadali – on ih sve objedinjuje u proračun svog odgovora! 8-)

Dok Vam Gugl istavlja na ekran linkove ka mestima na kojima se dotični pojmovi koje ste uneli u polje za pretraživanje nalaze, Volfram Alfa Vam daje direktan odgovor na pitanje koje tražite! Ako, na primer, tražite ključnu terminološku frazu „visina atmosfere” Gugl će Vam dati more linkova do mesta na kojima ćete naći reči „visina” i „atmosfera”, a Vi sami tada morate na njima da tražite ono što Vama treba. Volfram Alfa pak shvata šta Vi želite da znate – kolika je visina atmosferskog omotača planete Zemlje – i umesto linkova daje vam tačan odgovor – 1000 km. ;)



Štaviše, Volfram Alfa je kadar da pruži odgovor na svaku matematičku formulu koju mu zadate, uključujući i matematička pitanja izražena običnim rečima. Kadar je da Vas snabde grafovima i drugim grafičkim prikazima zajedno sa informacijama koje su Vam potrebne.

Stoga otiđite do sledećeg web odredišta:

http://www.wolframalpha.com/

I zapitajte ga sve što Vas interesuje. Ko je, npr. dobio „Oskara” za najbolju žensku ulogu 1958? Ili koji su aerodromi i u kojim gradovima bili uključeni u Lindbergovo preletanje Atlantika? Ili koje su to države bile potpisnice Versajskog mirovnog ugovora? Ili kakav je uzajamni odnos broja medicinskih radnika na Kubi i u SAD? Ili koliko ima nosilaca Olimpijskih medalja u alpskom skijanju u Norveškoj? Ili kako glasi Vaše ime ispisano znacima Morzeove azbuke? Ili koliko ima vitamina „A” u 250 grama paradajza? Ili... još nebrojeno mnogo toga.

Uvidećete da je Gugl zapravo tek začetak onoga šta je Kraljica Nauka - Matematika u stanju da pruži čoveku.

Vi ćete pak imati jednu jedinu obavezu - da joj umešno postavljate ona prava pitanja. :)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Zanimljivosti

Post od Palma »

Kako mejl stigne tamo gde si ga poslao

Google je objasnio kako e-mail koji pošaljemo putuje od našeg računara, pametnog telefona ili tableta, do svog odredišta.

U animiranoj priči pokazano je ne samo putovanje e-maila već i objašnjenje šta sve Google mora da uradi kako bi zadržai viruse da ne dospeju u naše elektronsko poštansko sanduče.
Osim toga, pokazano je i kako Google štedi energiju zahvaljujući visokim ekološkim standardima.

"Naši ’data centri’ spadaju među najefikasnije u svetu, koriste samo 50 odsto energije od ostalih tipičnih centara za obradu podataka“, saopšteno je iz Googla.
"Kad god možemo kupujemo i korstimo takozvanu ’zelenu energiju’ za obradu podataka. To je, uz efikasnost, i način da eliminišemo naš uticaj na klimatske promene.“

Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Zanimljivosti

Post od Bibliotekar »

Autonomni borbeni robotelekinetički kompleks ABRK-10 „Oplot”

Dok čekamo na otpočinjanje izgradnje perspektivne fabrike čipova i početak produkcije raketnog kompleksa „Alas”, a koji će zahvaljujući benevolentnim donacijama njegove ekselencije šeika Muhameda bin Zajeda jamačno predstavljati najveću srpsku investiciju u proteklih 35 godina i svojevrsnu lokomotivu naučno-tehničkog progresa i generator uvećanja odbrambene moći RS, evo i prilike da zavirimo u intrigantnu projekciju integrativnih kibernetičko-odbrambenih projekata ruskog „Rosoboronoeksporta”:



P.S: Svaka eventualna kompatibilnost sistema sa potencijalnim odbrambenim izazovima Republike Srbije potpuno je slučajna i nenamerna. :)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Zanimljivosti

Post od branko »

Vaš novi televizor vas možda špijunira

Možda vam zvuči kao naučna fantastika, ali mnogi novi TV aparati su u stanju da vas posmatraju i da oglašivače obaveštavaju koje su vaše omiljene emisije. Ili čak da vas snimaju dok sedite na kauču ispred njih. A pritom ne postoji dugme na koje bi ta funkcija mogla dase isključi!

Zamislite scenu: nalazite se u sopstvenoj spavaćoj sobi, u pidžami, udobno ušuškani u krevetu, s voljenom osobom pored sebe. Pijete mleko, grickate grickalice, i uživate u kasnom televizijskom programu. Zavese su navučene, vrata su zaključana, uživate u miru i u svojoj privatnosti. Ili bar vi tako mislite.

Ako je TV aparat na kome gledate program jedan od “pametnih” sa ravnim ekranom, sasvim je moguće da vas negde, možda čak i na drugom kraju sveta, ljudi za koje ni ne slutite da postoje pomno posmatraju i pažljivo beleže sve o vama.

Mogu da vide kakvu odeću nosite, koju hranu jedete, da čuju svaku vašu izgovorenu reč i da uloguju svaku TV emsiiju koju ste gledali. Neki od njih su kriminalci, drugi rade za velike korporacije. A znaju sve vaše najintimnije tajne.
Nažalost, ovo nije scenario nekog paranoidnog naučno-fantastičnog filma, već sve izvesnija realnost koju je omogućio uređaj prisutan skoro u svakom domaćinstvu. Drugim rečima, naši televizori su počeli da nas špijuniraju.

Prošle nedelje, u Britaniji je veliku pažnju privukao slučaj IT konsultanta Džejsona Hantlija, koji je utvrdio i dokazao da LG televizor koji mu od letos stoji u dnevnoj sobi ugrožava privatnost njegove porodice. Ovaj takozvani smart TV (tj. pametni telvizor) povezan na internet slao je proizvođaču u Koreju sve podatke o emisijama koje gleda i svemu za šta svoj televizor koristi, a ovaj je na tome dobro zarađivao, reklamirajući se oglašivačima kao sposoban da im obezbedi “oglašivačko iskustvo o kom su oduvek sanjali”.

Među podacima koje je TV aparat slao bili su i sadržaj Hantlijeve privatne video kolekcije koju je preko televizora gledao, kao i snimci porodičnih proslava, njegove supruge i dvoje male dece.

Hantlijevo otkriće je, međutim, samo vrh ledenog brega. Pametni televizori priključeni na internet praktično fukcionišu kao računari - što znači da nisu samo prijemnici, već ostvaruju dvosmernu komunikaciju, a kao i u svaki kompjuter u njih je lako provaliti i iskoristiti ih da šalju podatke o korisniku. S tom razlikom što, za razliku od računara, nemaju zaštitne programe, niti mogućnost da se ovi programi u njih ugrade, kao ni bilo kakavo dugme kojim bi takva aktivnost mogla efikasno da se isključi.

Zahvaljući najpre smatrfonima, a sada i pametnim TV uređajima, polako ulazimo u vrli novi svet, u kome smo na svakom koraku i u svakom trenutku okruženi uređajima koji nas posmatraju. A to su uvek i ljudi koji to umeju da iskoriste za svoje ciljeve.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Zanimljivosti

Post od Bibliotekar »

Ako bi bili u stanju da vidite zračenje stanica za mobilnu telefoniju svet bi Vam izgledao ovako

Kako bi Vam izgledao svet da možete da vidite elektromagnetno zračenje mobilne telefonije? Umetnik Nikolaj Lem se potrudio da iznađe korektan vizuelni odgovor na to pitanje.

Tokom jula ove godine lem je načinio seriju verističkih ilustracija gradova u SAD u kojima je zračenje postaja za mobilnu telefoniju predstavljeno u obliku koloritne geometrizovane izmaglice.

Slika

Zračenje antene mobilne telefonije sa krova Ministarstva trgovine u Vašingtonu

Lem je konsultovao više univerzitetskih profesora elektrotehnike i kompjuterskog inženjeringa – dr Danila Erikolu sa Državnog univerziteta Ilinoja u Čikagu, dr Pavela Nikitina sa Vašingtonskog univerziteta, dr Frana Harackijeviča sa Univerziteta Južnog Ilinoja u Karbondejlu i dr Jun Či Čaoa sa Teksaškog univerziteta u Arlingtonu – kako bi njegove ilustracije bile naučno korektne.

Slika

Zračenje antenskih sistema baznih stanica alociranih na njujorške oblakodere

Na slikama je vidljiva šestougaona mreža baznih stanica koja prekriva naseobine. Bazne stanice, popularno nazvane tornjevima, počivaju na uglovima svih šestougaonih „ćelija” koje čine mrežu. Slike takođe prikazuju antenske signale koji izlaze i van okvira individualne ćelije kako bi prekrili neurbanizovane delove jezera Mičigen.

Slika

Mreža mobilne telefonije u Čikagu koja pokriva i deo jezera Mičigen

Mreža mobilne telefonije se širom sveta sastoji od multiplikovanih šestougaonih zona, pošto šestougaona mreža predstavlja veoma efikasan vid mreže: svaki toranj počiva na presecištu tri uzajamno susedne ćelije, a svaka od po tri usmerene antene na vrhu tornjeva prekriva sektor od 120 stepeni. Različite boje odražavaju različite frekvencije zračenja, koje pak omogućuju korisnicima da telefoniraju bez eventualnih pojava elektromagnetne interferencije.

Slika

Zračenje antenskog stuba sa Holivudskog brega

Imajući u vidu činjenicu da je još u izveštaju Svetske banke za 2012. godinu predočeno da signali mobilne telefonije prekrivaju tri četvrtine stanovništva Zemlje, kao i fakt da svi radio-talasi u ljudskom telu izazivaju pojavu intrigantnih Fukoovih vrtložnih struja, možda je vreme da se zapitamo o svrsishodnosti izrade Faradejevih kaveza za upotrebu u domaćinstvu.

Originalna vest, poštovane dame i gospodo, dostupna je ovde:

http://www.myvouchercodes.co.uk/#cellular-network
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Zanimljivosti

Post od branko »

Društvena mreža za izbegavanje ljudi Anketa

Aplikacija Cloak napravljena je za one koji žele da prilikom hodanja kroz grad izbegnu osobe koje imaju na društvenim mrežama.

Kako bi ova "nedruštvena" mreža funkcionisala potrebno je da joj omogućite pristup informacijama sa Instagrama i Foursquare-a.
Tada ćete dobiti spisak osoba sa kojima se pratite i sa kojima ste prijatelji na tim mrežama na posebnoj mapi.

Cloak prikuplja podatke o njihovim poslednjim aktivnostima i prikazuje vam, tako na taj način možete da ih izbegnete. Pored toga, imate i mogućnost da dobijate upozorenje za određene osobe koje vam se nalaze blizu.

Aplikacija je za sada dostupna samo za iOS uređaje, ali se uskoro očekuje i na Androidu.
Šta reći, a ne zaplakati...
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Zanimljivosti

Post od branko »

Sa ovom aplikacijom pročitaćete knjigu za 90 minuta.

Evo i kako! U pitanju je aplikacija Spritz koja je donela novi vid čitanja u kojem nema potrebe za pomeranjem očiju, već je potrebno da se fokusiramo samo na jednu tačku. Ona je za sada dostupna samo na Galaxy S5 smartfonu i Gear Fit pametnom satu

Uskoro ćemo, verovali ili ne, moći da pročitamo kompletnu knjigu koja ima oko 300 stranica za manje od 77 minuta. Kako bi ovo uspeli, neophodno je da pročitamo oko 1000 reči u minuti, a u tome će nam pomoći aplikacija Spritz koja se već pojavila na Samsung Galaxy S5 smartfonu i Gear Fit pametnom satu.

Svaka reč koju pročitamo ima ORP (Optimal Recognition Point), odnosno optimalnu tačku prepoznavanja. ORP je uglavnom na levoj strani reči, i kako čitamo naše oči prelaze sa jedne na drugu, često preskačući kraće reči. Kada oči pronađu ORP mozak automatski počinje da procesuira značanje reči koju gledamo.

Spritz pokazuje ORP crvenom bojom, a pozicija reči je uvek na istom mestu što znači da nemamo potrebu za pomeranjem očiju. Ova tehnologija i način čitanja je odlično rešenje za manje uređaje kao što su smartfoni ili pametni satovi, i uz pomoć nje nema potrebe za skrolovanjem ili zumiranjem.

Aplikacija Spritz će omogućiti da pročitamo između 250 i 1000 reči u jednom minutu, dok prosečan čovek za isto vreme pročita od 200 do 400 reči.

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Zanimljivosti

Post od branko »

Srednjoškolac dao rešenje američkoj vladi za uštedu 400 miliona dolara.

Četrnaestogodišnji učenik je smislio kako bi američka vlada mogla da uštedi 400 miliona dolara, i to samo kada bi promenila font koji koristi u zvaničnim dokumentima.

Prema proračunima Suvira Mirčandanija, vlada bi trošila 25 odsto manje mastila kada bi, umesto u fontu Times New Roman, dokumente štampala u fontu Garamond, u kome su svi znakovi tanji i svetliji.

Sve je počelo kada je, analizirajući podeljene letke, izračunao kako bi njegova škola u Pensilvaniji mogla da uštedi na mastilu.

“Mastilo je dva puta skuplje od francuskog parfema”, rekao je Suvir za CNN. Kasnije je istraživanje proširio na državni nivo i zaključio da bi savezna vlada uštedela 136 miliona dolara godišnje kada bi koristila samo font Garamond.

Sara Fankhauzer, jedan od osnivača časopisa “Journal of Emerging Investigators”, gde Suvir namerava da objavi svoj rad, izjavila je da “smo veoma impresionirani” i da “zaista možemo da zamislimo kako se Suvirova studija primenjuje u praksi”.

Geri Somerset, menadžer za medije i odnose za javnošću u Vladinoj kancelariji za štampanje dokumenata (GPO), opisao je dečakov rad kao “vredan pažnje”, ali nije rekao da li je GPO spremna da primeni njegove ideje u praksi.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Zanimljivosti

Post od branko »

Guglovi trikovi

Većina korisnika Gugl vidi kao osnovni pretraživač koji služi za pronalaženje informacija, ali on krije vrlo korisne opcije.

Od jednostavne konverzije mernih jedinica i kalkulatora do pronalaženja jeftinih letova i kompleksnih prevoda reči, Gugl pretraživač nudi korisnicima veliki broj skrivenih opcija. Izdvojili smo najzanimljvije koje mogu da vam pomognu u svakodnevnom korišćenju interneta i drugih servisa.

Pronađite jeftine letove
Na internetu postoji veliki broj pretraživača letova, ali i Gugl je odlučio da se uključi. Preko adrese google.com/flights pronađite željene informacije.

Nutritivna vrednost
Ukoliko volite da pratite koliko ste kalorija uneli, odnosno da poredite koliku nutritivnu vrednost ima koja hrana, samo ukucajte „compare” i navedite željenu hranu.

Kurs
Veoma jednostavan način da pratite odnos svih deviznih kurseva. Samo treba da ukucate traženi iznos i međunarodne oznake valuta i dobiće njihov kurs za taj dan.

Google Sky
Ako vam se svideo Google Earth, Google Sky će vas sigurno oduševiti. Ovaj servis omogućava korisnicima da pregledaju nebo, planete, zvezde, udaljene galaksije...

Prebacivanje jedinica
Jedna od najboljih stvari jeste brzo konvertovanje između različitih jedinica metričkog i imperijalističkog sistema. Primera radi, potrebno je samo da ukucate „10 km to miles”

Prevod
Kada želite da saznate kako se određena reč kaže na nekom jeziku, nema potrebe da otvarate poseban prozor. Samo treba da ukucate „translate”, pa željenu reč i jezik i dobićete prevod.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Zanimljivosti

Post od branko »

NEMA U VUGLU, IMA NA GUGLU: Ovo su najbizarnije Gugl pretrage!

Gugl može da iščačka zapanjujuće mnogo informacija, ali neki su to shvatili doslovno pa od pretraživača zahtevaju da bude bračni savetnik ili da im reši životne probleme, dok neke treće muče zaista čudna pitanja.

Skoro 2.000 ljudi mesečno u pretraživač ukuca pitanje "Kako da se izvučem sa ubistvom", otkrilo je istraživanje australijske kompanije specijalizovane za optimizaciju veb stranica za pretraživače, "Search Factory". Pošto su se svakodnevno susretali sa bizarnim pitanjima, izdvojili su neka od najzabavnijih.

Najčešće od njih je ono o postojanju Deda Mraza, koje u Australiji mesečno postavi 60,5 hiljada korisnika interneta. Nešto više od 40 hiljada njih pitaju Gugl (i sebe) zašto su se oženili, a isto toliko njih zanima odgovor na pitanje kako dobiti na lotou.

Zabrinjavajuće, ali 22.000 nezadovoljih radnika ukuca "Mrzim svoj posao" u pretraživač svakog meseca.

Oko 18.000 znatiželjnika mesečno zanima zašto muškarci imaju bradavice, a gotovo jednako toliko njih zanima da li je Lejdi Gaga muškarac. Guglu se obraćaju i za rešavanje ljubavnih problema: 9.900 ljudi zanima kako izlečiti slomljeno srce, a oko 18.000 kako da pozovu dečka na sastanak.

Hiljadu neopreznih pretraživača interneta pitalo je kako najbolje mogu da sakriju leš, a oko 2.000 njih zanima kako da počine ubistvo i izvuku se bez kazne, piše 24sata.hr. Oko 400 ljudi mesečno nije zadovoljno količinom ljubavi koju im iskazuje njihova kućna mačka, pa pita kako da je "nateraju" da ih voli.

Takođe, hiljadu njih mesečno ima upit "Kako se koristi Gugl", dok 1.400 ljudi odustaje od razmišljanja i otvoreno pita kako da izguglaju nešto.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Zanimljivosti

Post od Bibliotekar »

Alexa, are you connected to the CIA?



:twisted:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Zanimljivosti

Post od branko »

Programer pravi interslovenski jezik – jezik koji će razumeti svi Sloveni

Pričaj interslovenski da te svi Sloveni razumeju, ideja je od koje je pošao profesor informatike na Češkom tehničkom univerzitetu u Pragu Vojteh Merunjka koji sa timom kolega iz inostranstva privodi kraju projekat veštačkog jezika koji bi bez učenja i problema spontano razumeli svi Sloveni.

Jezik nazvan međuslovenski ili interslovenski ima već 37.000 reči, pojednostavljenu gramatiku kako probleme ne bi pravile specifičnosti pojedinih slovenskih jezika i nekoliko ljudi koji njime govore, a kako je Merunjka kazao Češkom radiju, ima i prve strance zainteresovane da ga nauče – privrednike iz Kine i Hrvatske.

„U prošlosti su panslavisti mislili da će nastati nekakav superslovenski jezik na kome će se objavljivati knjige, igrati pozorišne predstave i ne znam šta sve još. To je besmisleno. Ništa ne može da zameni čisti češki, ruski ili poljski jezik, jer svaki od njih ima svoje emocije i svoju magiju“, kazao je Merunjka.

Interslovenski jezik polazi od 15 slovenskih jezika i iz njih po matematičkom modelu veštački bira reči, a gramatiku pojednostavljuje maksimalno kako bi svima bila razumljiva.

„Rečnik pravimo statističkom metodom. Pogledamo kako se šta kaže u svakom od 15 jezika, imamo koeficijente šta više ili manje liči na šta, koliko je brojan narod i rezultat je rečnik“, rekao je Merunjka.

Vatreno krštenje interslovenski jezik ima u filmu „Obojena ptica“ koji češki režiser Vaclav Marhoul snima po istoimenom romanu iz 1965. godine američkog pisca jevrejsko-poljskog emigranta Ježija Kosinjskog.

Cilj projekta je da se olakša sporazumevanje ne samo među Slovenima već i sa strancima a prvi zainteresovani za udžbenik gramatike i rečnik su kineski privrednici u Hrvatskoj, pošto bi im interslovenski omogućio poslovnu komunikaciju i razumevanje na prostoru širem od jedne slovenske zemlje.

Prema tvrdnjama idejnih tvoraca slovenskog esperanta, učenje sledećeg slovenskog jezika kasnije bi bilo daleko lakše i brže.

Merunjka je sa kolegama već na početku projekta proverio potencijalne efekte kada je tokom letovanja, na obali Mrtvog mora gde su za turiste uputstva i table samo na engleskom jeziku, postavio i interslovensko upozorenje: „Bezplatny vstup na otkryty hotelovy bazen jest od 8:00“ i „Hotel takože imaje svoju privatnu plažu“.

„Uspeh među turistima iz slovenskih zemalja da to razumeju kretao se oko 80 odsto“, rekao je Merunjka.

„Pisac navodi da se radnja romana odvija negde na istoku Evrope gde ljudi govore čudnim dijalektom. Iz raznih nagoveštaja u knjizi proizilazi da je to negde na granici Ukrajine i istočne Poljske. Poigravao sam se sa idejom nekakvog slovenskog esperanta a onda sam otkrio da takav projekt već postoji. Nije takav da čovek može da priča odmah, interslovenski je jezik i mora da se nauči, nije lako govoriti na njemu ali razume se u startu“, kazao je režiser Marhoul.

Film „Obojena ptica“ na interslovenskom jeziku imaće češke i engleske titlove a svetska premijera očekuje se u maju 2019. godine.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost