Melodija i ritam naše ličnosti

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Melodija i ritam naše ličnosti

Post od branko »

Melodija i ritam naše ličnosti

Muzički ukus govori o nama više nego što mislimo. Ekstroverte, pored glasne muzike, privlače objekti u živim drečavim bojama, pikantna hrana, a introverti vole nežnije tonove, hladne i tamno obojene objekte, laganu hranu

Oni koji slušaju optimističnu/konvencionalnu muziku su najmanje otvoreni za nova iskustva

Čak i osoba koja sebe smatra veoma tajanstvenom i drugima nedokučivom, zahvaljujući svom muzičkom ukusu „pročitana je”.

Šta, u stvari, poručujete okolini ako ste verni rok zvuku, a šta ako uživate u pop baladama?

Da li je jednom roker zauvek roker? Kakav sklop ličnosti se krije u ljubitelju džeza, a kakav je hevimetalac? O tome za "Život plus" govori Leonora Mihailović, konstruktivistička psihoterapeutkinja, pozivajući se na mnoga istraživanja, uz napomenu da su sve tvrdnje dobijene ovim istraživanjima mnogo puta empirijski potvrđene.

- U istraživanjima o kojima je ovde reč korišćeni su testovi ličnosti koji nam daje, ne samo informacije o osobinama ličnosti već i mnogo više od toga. Korišćenjem testa autori ispituju brojne parametre i njihovu povezanost sa muzičkim ukusom, na primer koliko su saosećajni, iskreni, kritični, otvoreni za nova iskustva i savesni ljudi koji slušaju različite muzičke pravce. Tu nije reč samo o ispitivanju osobina ličnosti već i o tome kakvi su narav, sistem vrednosti, stavovi, kao i emocije i motivacija ljudi koji slušaju određenu vrstu muzike.

Na primer, zahvaljujući istraživanju koje su 2003. godine sproveli Džejson Rentfrou i Semjuel Gosling, intervjuišući američke tinejdžere o tome koju muziku slušaju, sačinjena je lista od 16 muzičkih žanrova, a zatim su oni svrstani u četiri kategorije: refleksivna/kompleksna (obuhvata bluz, džez, klasičnu i kantri muziku), intenzivna/buntovnička (rok, alternativna i hevi metal muzika), optimistična/konvencionalna (religiozna, pop i muzika iz filmova) i energična/ritmična (rep, hip-hop, soul, fank, elektronska i dens muzika).

Posle toga je proučavano kako su ove muzičke dimenzije povezane sa dimenzijama ličnosti. Ispostavilo se da su oni koji slušaju refleksivnu/kompleksnu, kao i intenzivnu/buntovničku muziku, otvoreniji za nova iskustva u poređenju sa preostale dve grupe.

Zatim, oni koji slušaju optimističnu/konvencionalnu muziku su najmanje otvoreni za nova iskustva, ali su zato ekstrovertni i pokazuju visok stepen saradnje i savesnosti. Najzad, oni koji vole energičnu/ritmičnu muziku, su ekstrovertni i sremni na saradnju. Autori su svoje nalaze objasnili pozivanjem na teoriju potreba i pristup gratifikacije. U skladu sa tim, ljudi vole određenu vrstu muzike jer poseduju određene karakteristike ličnosti koje ta muzika zadovoljava. Ekstroverti najviše vole muziku koja inicira socijalne interakcije, na primer dens. Osobe koje su veoma otvorene za iskustva vole "teške i mračne" tipove muzike, recimo hevi-metal.

Kakve osobe vole smireniju, a kakve "težu" muziku?

- Smireniju muziku radije slušaju osobe koje su rezervisane, tihe i oprezne. Tipičan introvert strogo kontroliše i pokušava da izbegne uzbuđenje, promene i većinu socijalnih aktivnosti, pa je laganija muzika njegov logičan izbor. Sa druge strane, one koji vole bučniju muziku, odlikuje druželjubivost, energičnost i optimizam, to su pričljive i aktivne osobe, koje vole velike skupove ljudi i uzbuđenja.

Druga važna linija razlikovanja osoba koje vole laganiju od onih koje vole bržu i "težu" muziku jeste stepen otvorenosti za iskustva. Opšta tendencija je da su oni koji slušaju smireniju muziku u većem stepenu zatvoreni za nova iskustva, neretko imaju konvencionalan izgled, ponašanje, stavove, više vole poznato u odnosu na novo, i imaju umerenije emocionalne reakcije. Nasuprot njima, ljubitelji "težeg" zvuka su otvoreni za nova iskustva, karakteriše ih intelektualna radoznalost, estetska senzitivnost, prijemčivost za različite opcije, potreba za promenom, nezavisnost mišljenja...

Koliko sam pokret koji pravimo, odnosno ne pravimo uz muzički ritam, utiče na naš određeni izbor?

- Muzički izbor i tip ličnosti u neposrednoj su vezi sa ponašanjem pojedinca. Teorija potreba i pristup gratifikacije pomažu u razjašnjenju ove povezanosti. U skladu sa tim, ljudi vole određenu vrstu muzike jer poseduju određene karakteristike ličnosti koje ta muzika zadovoljava.

Tako, ekstroverti čiji je izbor dinamičnija i ritmična muzika, upravo i prave ovakav izbor jer su ekspresivni, aktivni i druželjubivi.

Takva muzika im daje obilje mogućnosti da izraze ove svoje potencijale. Nasuprot njima, introverti su mirni, staloženi, povučeni i pasivniji, pa im više prijaju manja okupljanja na kojima telesna ekspresija, odnosno pokreti koji se prave uz muziku, nisu u prvom planu.

Ako se većina mladih ljudi najradije odlučuje za rokenrol muzičku filozofiju, može li se zaključiti da u tome veliku ulogu ima energija koja je svojstvena mladosti?

- Adolescencija je životni period kada je izuzetno važna samostalnost, kritičko preispitivanje stavova odraslih, borba protiv autoriteta i buntovna orijentacija. Rok muziku sluša tip ličnosti koji voli različitosti, pokazuje otpor, dovodi u pitanje uvrežena mišljenja i ideje, pokazuje nezavisnost u mišljenju i sklon je formiranju originalnih stavova.

Stoga bih pre rekla da je ključna karika "bunt", kao neminovnost adolescencije a ne energija kao vid poletnosti i pokretačke snage mladih. Sa izlaskom iz adolescencije gasi se potreba za otporom prema autoritetima i nastupa adaptacija na preovlađujući sistem vrednosti. Zato ne čudi što rezultati istraživanja govore u prilog tome da, sa odrastanjem, opada zanimanje za rok muziku.

Pojasnite ulogu nervnog sistema u stvaranju muzičkog ukusa ličnosti...

- Nalazi brojnih studija širom sveta svedoče o tome da je povezanost između sklopa ličnosti i izbora muzike čak fiziološki, tačnije neurološki uslovljena. Za to je zadužena specifična nervna struktura smeštena u centralnom delu moždanog stabla.

Ova struktura zove se retikularni aktivacioni sistem (RAS) i njegova glavna funkcija je da održava mozak na optimalnom nivou budnosti. Smatra se da su RAS ekstroverta i introverta različiti. RAS ekstroverta je hiposenzitivan, nedovoljno osetljiv prilikom prijema stimulacije koja dolazi iz spoljašnjeg sveta. Zato je ekstrovertima potrebna dodatna, intenzivna stimulacija da bi RAS bio aktivan.

Ekstroverti tako imaju potrebu za brzom i bučnom muzikom, jer bi u suprotnom doživeli efekte dosade i pospanosti. RAS introvertnih, hipersenzitivan, aktivira se i na veoma blage draži. Sa druge strane, intenzivnije draži za introverte mogu biti čak i bolne, pa oni biraju mirniju i laganiju muziku. Postoje i dodatne ose razlikovanja. Ekstroverte, pored glasne muzike, privlače objekti u živim, drečavim bojama, pikantna hrana i slično. Introverti vole nežnije tonove, hladne i tamno obojene objekte, laganu hranu, bez preteranih začina...

Ovi podaci takođe podupiru tezu o značajnom udelu neuroloških faktora za objašnjenje značajnih životnih izbora.

Kakve veze sa odabirom muzičkog pravca ima polna pripadnost?

- Literatura ne ističe značajnu razliku u muzičkom ukusu koja bi mogla da se pripiše polnoj pripadnosti. Ali, uočljivo je da devojčice pokazuju veći stepen stabilnosti u odabiru muzičkog žanra i doslednije su pravcu koji su počele da slušaju.

To je moguće objasniti činjenicom da je "nežniji" pol osetljiviji na kritiku, da češće teži za bliskošću naspram individualnosti, i da mu je važan osećaj pripadnosti.

Devojčice dugo ostaju verne određenom žanru, jer im taj ostanak obezbeđuje sigurnost i prihvaćenost od strane vršnjačke grupe. Sa druge strane, muškarci su uglavnom vrednovani po svojoj snazi, nezavisnosti i samostalnosti, pa generalno teže tome da svoju individualnost i moć dokazuju kroz izvestan otklon putem psihološkog otcepljenja od grupe i formiranja osobenog stila. Na primer, mnogi dečaci koji slušaju rok muziku kasnije se preusmere na slušanje nekog urbanog pravca.

Da li je muzički ukus stabilan tokom vremena?

- Relativno jeste, ali ima odstupanja. Vremenom raste interesovanje za tzv. urbane muzičke pravce, a slabi za ostale. Ekstrovertne osobe od početka ne interesuje rok, a nema izgleda da će kako odrastaju početi da slušaju tu vrstu muzike. Može se reći da s godinama opada interesovanje za rok i pop/dens, a raste za elitnu muziku.

ROK, ELIT, URBAN I POP

Studija Delsinga obuhvatila je više od 2.000 adolescenata iz Nemačke. On je sa saradnicima ustanovio četiri dimenzije ličnosti - rok, elit, urban i pop/dens. Rok odgovara intenzivnoj/buntovničkoj muzici i uključuje: hevi metal/hard rok, hardkor/pank/grandž, gotik i rok. Elitna odgovara refleksivnoj/kompleksnoj muzici i tu spadaju: džez, gospel i klasična muzika. Urbana odgovara energičnoj/ritmičnoj muzici i obuhvata: hip-hop/rep, soul/r & b. Pop/dens odgovara optimističnoj/konvencionalnoj muzici (trens/tehno, MTV muzika).

Koristeći poznati "petofaktorski model" ličnosti Koste i Mekrija, uočeno je:

* Ljubitelji rok muzike otvoreni su za iskustva, ali imaju sniženu savesnost. Intelektualno su radoznali, estetski senzitivni, vole različitost, nezavisnost mišljenja. Interesuju ih događaji u spoljnjem svetu, ali i unutrašnji doživljaji. Intenzivnije doživljavaju i pozitivne i negativne emocije, dovode u pitanje autoritete, ali prihvataju nove ideje i vrednosti. Imaju slabiju samokontrolu, disciplinovani su kada idu ka cilju, mogu da budu hedonisti...

* Slušaoci elitne muzike takođe su otvoreni za nova iskustva, otvoreni za saradnju i često emocionalno nestabilni. To su saosećajne, altruistične osobe, iskrene, predusretljive, skromne, blage naravi, veruju ljudima. Međutim, intenzivno doživljavaju negativne emocije poput straha, tuge, krivice, uznemirenosti, što remeti njihovo prilagođavanje. Slabo kontrolišu impulse, a stresne situacije ne prevazilaze konstruktivno.

* Slušaoci urbane i pop/dens muzike sličnog su mentalnog sklopa. Ove ekstrovertne osobe su druželjubive, energične, optimistične, pričljive, aktivne, vole velike skupove i uzbuđenja. Savesne su, samodisciplinovane, teže ka akademskom i profesionalnom postignuću, tačne su, pouzdane, odlikuje ih i jaka volja, a katkada i sitničavost i kompulzivna urednost.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 6 gostiju