Komunikacija

Odgovori
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Komunikacija

Post od Palma »

Veštine komunikacije

Prva impresija

Prva impresija ili prvi ustisak se stiču u samo nekoliko sekundi. Dovoljno je da pogledate drugu osobu i gotovo trenutačno je procenjujete. Koliko god bilo kratko ovo vreme i koliko god se mnogi ljudi suprotstavljali ovom utisku, činjenica je da u samo nekoliko sekundi stičemo mišljenje o našem sagovorniku na osnovu njegovog izgleda, držanja, govora tela, manira, jedva primetnih gestova. Prva impresija se brzo i lako stiče, međutim ona se teško menja. Da li je to dobra stvar ili ne, to je već pitanje koje se tiče toga koliko ste u stanju da ostavite verodostojni utisak o sebi, predstavite se u «lepom svetlu», ili sa druge strane čitate znakove koje drugi nesvesno šalju. Neretko se dešava da pojedinac nehotice ostavi loš utisak na sagovornika, te da mu potom treba mnogo vremena da to ispravi. U svim ovim situacijama se možemo okrenuti univerzalnim smernicama koje će pomoći da ostavimo poželjan prvi utisak.

Stignite na vreme na sastanak - kada se srećete po prvi put sa nekim, objašnjenje vašeg kašnjenja nije toliko bitno, koliko je bitna činjenica da ste zakasnili. Zato, planirajte da stignete minut ranije i da biste to ostvarili uzmite u obzir sve moguće zadrške koje će vas zadesiti na putu. Za prvi susret je mnogo bolje da stignete ranije, nego da kasnite, zato ne dozvolite sebi taj luksuz koji će verovatno narušiti prvi ustisak
Budite ono što jeste, budite opušteni – ako se osećate napeto ili nervozno povodom prvog sastanka, postoji milion malih znakova koji vas mogu odati, a to neće ostaviti dobar prvi utisak. Umesto toga budite opušteni i budite to što jeste. Smirenost je veoma bitna komponenta za ostavljanje pozitivnog utiska na drugu osobu. Ukoliko inače niste smirena osoba, postoje brojni načini da učinite sebe smirenim za prvi sastanak. Mislite pozitivno, mislite o tome šta ćete raditi, umesto da mislite šta ne bi trebalo da radite, dišite duboko i pravilno i na taj način smirite svoj puls, gradite veru u sebe misleći na protekle susrete koji su išli prema planu.
Predstavite se prikladno – odelo ne čini čoveka, ali fizički izgled je veoma bitan. Kada se sastajete sa nekim prvi put, on nikako ne može znati da je vaš izgled uobičajen, da li ste se posebno pripremili za ovaj sastanak i šta da očekuje od vas u budućnosti. To je savršena prilika da se prikažete u lepom svetlu. Naravno, to ne znači da treba da izgledate kao super model, osim ako inače to niste, već samo znači da treba da obratite pažnju na utisak koje će ostaviti vaše odelo. Izgled je obično prvi znak za stavarnje prve imresije. Slika vredi hiljadu reči, iskoristite mogućnost da vaš izgled priča za vas.
Ne izgubite iz vida vašu individualnost – dodterivanje, dolazak na vreme, iako nisu deo vaše svakidešnjice ne moraju da budu obojeni prikazivanjem u lažnom svetlu. Vi ste to što jeste i bilo bi dobro da to pokažete. Pretvaranje vam neće doneti pobedu, jer će druga strana kad tad shvatiti da je prevarena. Umesto da dopustite da do toga dođe praviće se da ste nešto što niste, opustite se tokom sastanaka, komunicirajte spontano, izrazite svoje mišljkenje i stavove i budite Vi.
Pobednički osmeh – smeh je zarazan! Ako se semjete, stvorićete dobru atmosferu. Retko ko ume da se nosi sa mrštenjem ili ravnodušnošću, posebno na prvom sastanku. Topao osmeh, pun poverenja će uticati opuštajuće na drugu osobu. To je znak da je komunikacija slobodna i poziv drugoj osobi da se otvori
Budite pozitivni – ovo se nadovezuje na osmeh. Ono što se vidi na vama, trebalo bi da izvire i iz vas. Ako to što pričate i radite nije kompatibilno, vaš sagovornik može ostati samo zbunjen. Pričajte pozitivno, čak iako ste napeti. Tenzija na prvom sastanku, ma koje god vrste on bilo, jednostavno ne prolazi.
Budite ljubazni i pažljivi - kako situacija nalaže. Znak pažnje koji će sagovorniku označiti da ga slušamo, kao i naša ljubazna naklonost, čine mnogo, a sigurno ostavljaju dobar prvi utisak.

Komunikacione veštine i aktivno slušanje

Komunikacija je veoma složena pojava jer se odvija verbalno i neverbalno, svesno i nesvesno, mi možemo namerno ili sasvim slučajno komunicirati nešto. Naša verbalna komunikacija može biti bogata ili siromašna. Mnogi ljudi razgovaraju na neadekvatan način, utrkivajući se ko će pre reći nešto. To se zove egocentrični govor. Na drugom kraju leži prava komunikacija, koja pored pričanja sadrži i aktivno slušanje sagovornika.

Logično je da ako želimo da razumemo svet oko sebe, moramo slušati šta on ima da kaže. Slušanje je proces koji se sastoji iz pet faza: čujemo šta neko govori, pazimo, razumevamo, odgovaramo i pamtimo. Aktivno slušanje sadrži sve ove elemente, dok pasivnom slušanju odgovara fraza «na jedno uvo uđe, a na drugo izađe». Činjenica je da pasivno slušanje prouzrokuje nerazumevanje, konflikte među ljudima pa čak i rastave braka i napuštanje posla. Sa druge strane, aktivno slušanje može sprečiti konflikt, pa čak i unaprediti naš odnos sa osobom sa kojom smo prethodno bili u konfliktu. Kada zaista čujemo, razumemo i zapamtimo šta druga strana ima da kaže, tada smo sposobni da vidimo perspektivu iz pozicije našeg sagovornika, a kao što znamo iz «tuđih cipela» svet često izgleda sasvim drugačije.

Postoji nekoliko koraka koji će vam pomoći da efektivnije i aktivnije slušate:

pričajte manje – imate jedna usta, a dva uha, to bi moglo da vam kaže nešto. Ako želite da čujete šta vaš sagovornik ima da kaže, omogućite mu da to kaže tako što ćete vi pričati manje
uklonite ometajuće faktore – za kvalitetnu komunikaciju i aktivno slušanje, najbolje je da napravite uslove za to. Kao kada se nekom poveravate, pa želite da to učinite na skrovitom i mirnom mestu, tako bi bilo dobro da takvo mesto nađete i za ostale vrste razgovora. Ako želite nekom da posvetite punu pažnju i slušate sa razumevanjem, mirna prostorija, bez buke i spoljašnjih uticaja će vam pružiti mogućnost za to
ne sudite prevremeno – jedan od osnovnih ometajućih faktora koji dolazi iz vaše unutrašnjisti je prevremeno suđenje. Ne skačite na zaključak i ne pravite se da umete da čitate tuđe misli, jer to niko ne ume. Ukoliko budete u pravu, svejedno nećete mnogo postići, jer nećete pustiti vašeg sagovornika da sam izrazi svoje misli. Sa druge strane ukoliko donesete pogrešan prerani sud, to će u najvećem broju slučajeva frustrirati vašeg sagovornika i on će se osetiti kao da ga ne slušate.
fokusirajte se na glavnu poruku priče – umesto da vam lete misli dok neko priča, umesto da zaključujete prerano ili da zanemarujete razgovor, fokusirajte se na poruku priče. Ako ste razumeli glavnu ideju, vaš sagovornik će se osetiti kao da ste razumeli njega
postavljajte iskrena pitanja – vašem sagovorniku nište neće prijati više i nište mu neće više ukazivati na to da ga zaista slušate, kao što će to raditi vaša iskrena pitanja. Ukoliko zaista slušate i trudite se da razumete, postavićete pravo pitanje koje će navesti vašeg sagovornika da se zamisli. Ova pitanja mogu biti veoma korisna. Dobronamerni kriticizam znači mnogo više od pasivnog slaganja sa nečijom pričom
parafrazirajte – parafraziranje znači da drugim rečima ponovite suštinu onoga što je vaš sagovornik rekao. Vi parafraziranjem postižete multiplu korist. Prvenstveno proveravate da li ste dobro razumeli poruku, sa druge strane kada drugačijim rečima ponovite isti sadržaj, on može delovati smislenije. Iznad svega, parafraziranje odaje utisak razumevanja i interesovanje za to što sagovornika ima da kaže.
emapatišite sa sagovornikom – empatija je nešto što se vežba. Kada empatišete vi saosećate sa drugom osobom., vi gledate svet sa njene tačke gledišta, ali ste za razliku od nje nepristrasni. Upravo ta nepristrasnost može vašem sagovorniku da pomogne u razumevanju samog sebe. iskrena empatija znači i vama veoma mnogo, jer kada uspete da empatišete sa drugom osobom, lakše razumete ljude oko sebe, to veoma pomaže da shvatite u kakvom svetu živite, šta od njega možete da očekujete. Empatija pomaže da sagledamo realnost, a svi mi težimo da imamo što realniji pogled na svet.

Aktivno slušanje pomaže vama i vašem sagovorniku na različite načine. Druga osoba će se osetiti poštovano, saslušano i shvaćeno, a vi ćete zaista razumeti i biti svesniji činjenica, ili bar tuđe perspektive. Samo komunikacija koja podrazumeva aktivno slušanje predstavlja prvu komunikaciju.

Pitam se, pitam te

Aktivno slušanje je sastavni deo dobre komunikacije, ali ne i jedini. Komunikacija bez pitanje nije komunikacija. Kada samo pričate ili samo slušate, to predstavlja monolog, vaš ili tuđ. Da biste vodili pravu komunikaciju, neophodna su i pitanja. Pitanja postavljate sebi i drugima i to na taj način da pitanja koja postavljate sebi odgovaraju pitanjima koje postavljate drugima. Logično je da vas o vašem sagovorniku interesuju slične stvari koje vas interesuju o vama samima. Međutim, obazrivost po pitanju tuđe otvorenosti i želje za pričom mora da postoji. Ako želite iskren razgovor, morate biti iskreni. Ukoliko ste neiskreni, vaš sagovornik nema mnogo razloga da vam se otvori. Iskrenost ne podrazumeva funkcionisanje po principu «što na um, to na drum». Vi možete biti iskreni čak iako ne želite da odgovorite na neko pitanje, ukoliko saopštitite da to ne želite. Neiskrenost stupa na scenu u onom trenutku kada se lažno predstvaljate, kada se lažno slažete sa sagovornikom, kada ste nezainteresovani za komunikaciju, a pravite se da slušate drugu osobu. Logično je zapitati se čemu vodi ovakva «komunikacija» i da li zaista želimo da trošimo vreme na nju. Poželjno je preispitati sebe u pogledu odnosa sa drugom osobom. Pitanja na koja ni trebalo iskreno odgovoriti su:

-Šta ja želim od ove osobe ( ako nešto želite, definišite šta je to, ako ne želite ništa, verovatno ni nemoate motiv za komunikaciju)
-Da li joj verujem (ukoliko verujete osobi, prema njoj se možete postaviti kao prema prijatelju, ukoliko joj ne verujete, komunikacija verovatno neće nositi važne poruke)
-Kako se sada osećam (jedino ako su vaša osećanja vezana za trenutnu situaciju pozitivna, kounikacija im izgled da se ostvari)
-Šta bih sada radio/la (ukoliko želite da se bavite nečim drugim umesto da vodite razgovor sa potencijalnim sagovornikom, bilo bi bolje odložiti taj razgovor, da bi eventualno bio efektivan)
-O čemu trenutno razmišljam (ako fokus vaše pažnje nije na razgovoru, mislima, osećanjima vašeg sagovornika, ako se bavite razmišljanjima koja su daleko od sadašnjeg trenutka, komunikacija nema mnogo izgleda da bude uspešna)

Kada odgovorite na ova pitanja iz svog ugla, probajte da odgovorite i iz ugla vaše sagovornika. Najbolje bi bilo da ga pitate, međutim nismo uvek u situaciji da postavljamo ovakva direktna pitanja. Zato, ponekad treba da čitamo između redova ili da pitamo indirektno. Sagovornika gotovo uvek možemo pitati o čemu razmišlja ili šta bi želeo da radi, međutim pitanja koja se tiču poverenja i očekivanja niti postavljamo često, niti dobijamo ekspilicitne odgovore na njih. U ovim situacijama, pitanja možemo zameniti čitanjem znakova koje odašilje sagovornik. Veštine razumevanja neverbalnih poruka nam mogu znatno pomoći.

Govor tela i facijana ekspresija

I kada nismo u prilici da pitamo sagovornika sve što nas interesuje, on nam mnogo toga sam kaže svojim položajem tela, gestovima i mimikom lica. Mi samo treba da znamo da rastumačimo te poruke. Nečiju (ne)naklonost i mišljenje o nama možemo da pročitamo sami, bez ikakvih pitanja. Mnogo puta istraživana i potvrđena činjenica je da se zenice našeg sagovornika šire kada je zainteresovan za nas ili ono što pričamo. Ovo je veoma lako prepoznatljivo, samo treba obratiti pažnju. Kada vas neko gleda dok pričate i taj pogled je konstantan, najverovatnije vas sluša sa pažnjom i ima pozitivno mišljenje o onome o čemu pričate. Širom otvorenih očiju vas gleda vaš zaljubljeni partner. Najbolje ćete videti efekat raširenih zenica kada zabavljate neko dete. Deca najneposrednije reaguju. Odrasli ljudi ponekad teže da sakriju svoje emocije, međutim dok izraz lica mogu da kontrolišu, veličina zenica je sasvim siguran pokazatelj nečije zainteresovanosti za vas. Sa druge strane, ukoliko je našem sagovorniku dosadna naša priča, ne samo da zenice neće biti raširene, već će on svoju dosadu pokazati držanjem svog tela, ma koliko želeo da prikrije tu činjenicu. Kada ljudima nije zanimljivo, oni imaju odsutan pogled, postaju nemirni, glava im je povijena po strani.

Drugačiji stav ima nepoverljiva osoba. Kada neko nema poverenja u vašu priču, on to često iskazuje gledajući vas širom otvorenih očiju, takođe može dodirivati svoje uho ili se češati po bradi.

Upoznavši govor tela možete postati živi detektor laži. Ljudi se dosledno ponašaju kada lažu, što ne važi jedino za «profesionalne lažove». Kada je neko izvežban u laganju, to znači da poznaje sve znakove neverbalnog govora i da ih dobro kontroliše. U takvoj situaciji vam je potrebno više vežbe i iskustva da biste uvideli da vas neko laže. Međutim, ni tad nije uzaludno pokušavati, jer ljudi kada lažu doživljavaju fiziološke reakcije, njihovi moždsani talasi menjaju ritam, puls im se ubrzava i ipak odašilju znakove svojih obmana. Uobičajen izgleda osobe koja vas laže je ograničen i krut, zavezan. Takva osoba uglavnom pravi mali broj pokreta tela. Kada pomera ruke, noge ona ih pomera prema sebi, a ne od sebe. lažljivac teži da zauzme manje ličnog prostora. Pogled nije odsutan, kao kada je sagovorniku dosadno ili neprijatno, već osoba koja laže najčešće pravi manje kontakta očima sa svojim sagovornikom. Često rukama dodiruje svoja usta ili vrat. Ono što verovatno lažljivac nikad neće uarditi je dodirivanje svojih grudi otvorenom šakom. Međutim, kao što je napoenuto ima ljudi koji znaju sve ove trikove, pa i njima manipulišu. Tako, osobe koje lažu i ne osećaju grižu savesti zbog svojih laži, mogu se služiti poznatom frazom «gleadj me u oči, pričam ti istinu». Uakoliko je nekom cilj da vas slaže i dobar je u tome, moraćete da obratite više pažnje. Tada biste mogli da se fokusirate na emocionalne reakcije prilikom pričanja. Malo ljudi je sposobno da kontroliše svoje emocije, a one su prilikom laganja najčešće burne. Lažljivac ima odloženo pokizavinje emocija, pravi veće zastoje u priči nego što bi to obično činio, a onda odjednom nastavi razgovor. Pokazivanje emocija kasni za izrečenim. Na primer ako nekom donesete poklon koji mu se ne sviđa, a on želi da vas obmane da mu se sviđa, prvo će vam reći «baš je lepo», a tek zatim će uslediti osmeh. Ovakav zastoj ukazuje na laž. Gestovi lažljivaca se ne poklapaju sa izgovorenim rečima. Često će vam reći da se lepo provodi na zabavi, a usput će biti namršten. Takođe, često se dešava da nesvesno osoba koja vas laže stavlja neku barijeru između vas i sebe, bilo koji predmet, koji tada doživljava kao zaklon.

U govoru i neverbalnim znakovima možete osetiti i nečiju krivicu. Kada se vaš sagovornik oseća krivim zbog nečega, on će zauzeti defanzivan stav. Često će imati pognutu glavu, mada nije neobično i da vas gleda direktno u oči, tražeći u njima vaš odgovor. Osoba koja se oseća krivom mnogo priča, ona ne može da podnese tišinu jer je krivica izjeda iznutra. Tada je u stanju da vas obasipa detaljima priče, ne bi li vas ubedila u svoju verziju. Prilikom ubeđivanja može vas gledati direktno u oči, tražeći znakove vašeg prihvatanja. Ova osoba može i direktno tražiti potvrdu da joj verujete, kako bi se oslobodila osećaja svoje krivice.

Iako je činjenica da ljudi umeju da slažu i obmanu, najbolje je da razgovarate i iskreno pitate i slušate sagovornika. Poznavanje govora tela možete koristiti kao pomoćno sredstvo. Iako telo ne laže, ipak je bolje da se suzdržite od čitanja tuđih misli kad god je to moguće. Potpunu istinu možete dobiti jedino kada vam je neko ispriča.

Šta sve kažu naše oči?

Naše oči mogu da otkriju i najmanje promene na telu i u stavu drugih ljudi. Istraživanja su pokazala da su neke od najmanjih promena povezane sa našim nesvesnim i da utiču na krvni pritisak. Evo nekoliko finih promena koje su naše oči u stanuju da detektuju:

1. promene tonusa kože usled promene emocija
2. promene veličine zenice koja ukazuje na interesovanje
3. grčenje i opuštanje malih mišića lica i glave, koji se kontrahuju sa promenom emocija
4. skretanje pogleda koji je povezan sa obraćanjem pažnje ili promenom fokusa pažnje – može da se detektuje i sa velike razdaljine
5. kontakt očima koji može ukazivati na interesovanje ili nezainteresovanost ili pak stidljivost ili plasenje

ovi minimalni znakovi se menjaju iz trenutka i trenutak, a svako može da ih bude svestan ukoliko obraća pažnju na njih.

Oči su veoma bitne za izbor partnera

U poređenju sa ostalim primatima, jedino ljudi imaju beonjaču. Međutim, beonjača je različitih dimenzija kod muškaraca i žena. Dok muškarci imaju generalno veće oči, žene imaju veće beonjače. Iako su mnogi nesvesni ovoga, to se široko koristi prilikom zavođenja, flertovanja. Žene koje žele da zavedu muškarca imaće širom otvorene oči.

Muškarci su zainteresovani za zdrave i mlade žene. To je genetski uticaj na naše ponašanje, jer se zna da mlade žene imaju veće šanse da rode zdravo potomstvo. Zdrave žene imaju manje šanse da su im hromozomi oštećeni, te je veća garancija rađanja zdrave dece. Oči, velikih beonjača i dugih trepavica su odličan pokazatelj dobrog zdravlja žene. Žene znaju da kontaktom očima mogu da aktiviraju muškarčevu pažnju, ali i hormone.

Kada muškarci biraju partnerku, oni obraćaju pažnju na njene godine. Ovo se manifestuje nekad svesno, nekad polusvesno, međutim postoji kao činjenica kod najvećeg broja muškaraca. Sa godinama se manje veličina ušiju i nosa, međutim oči ostaju gotovo iste veličine. Tako kod starijih žena, oči izgledaju male u poređenju sa ušima ili nosem. Žene su takođe ove činjenice svesne, bar polusvesne, jer se kroz istoruju pokazalo da šmikom žene ističu svoje oči, dok starije žene nose puštenu kosu preku ušiku. Ovi «trikovi» ostvaljaju izuzetan vizuelni utisak na muškarce. Genetika ima snažan uticaj na naše ponašanje, a ove stvari se ne menjaju još od davnina. Jedino što se promenilo je činjenica da mnogi ljudi nisu svesni zašto im je nešto privlačno, a zašto odbojno. Međutim standradi privlačnosti ostaju veoma slični iz generacije u generaciju.

Signali očiju mogu da vam otkriju o čemu osoba razmišlja

Kada žena prilikom konverzacije gleda gore i desno, to može značiti dve stvari. Prvenstveno na ovaj način se otkriva površina beonjače i žena može nesvesno pokušati da ukaže na svoje zdravlje i mladost. Druga stvar koja je moguća je da ona razmišlja o budućnosti. Ovaj pogled uglavnom budi interesovanje kod muških sagovornika. Iako je nesvestan, uglavnom se manifestuje konstantno. Proverite gde se vaše oči kreću kada razmišljate o budućnosti.

Sa druge strane, ako vaša sagovornica gleda na gore i ulevo, to znači da razmišlja o prošlosti. Ona može zamišljati šta se desilo juče, a takođe se može truditi da se priseti nečeg davnog. Ovi znakovi se pojvaljuju kod gotovo svake osobe koja misli u mentalnim slikama. Mali broj ljudi zamišlja događaje u zvučnim simbolima ili preko osećanja. Ovi znakovi direktno deluju na sagovornika čak iako on nije svestan šta znače. Pogled nagore i udesno, koji pokazuje žensku mladost i zdravlje je raznim trikovima unapređen. Žene koriste senke i maskare da vizuelno uvećaju svoje oči, jer je taj način konvencionalan znak privlačnosti. Međutim, koreni su mnogo doblji i zalaze u istoriju i genetiku.

Šta kažu oči:

Oči govore. Nekad smo toga svesni, pa pokušavamo da simuliramo pogled za koji znamo da ima efekta, ali iznad svega kada toga nismo svesni, oči nas otkrivaju. Opisane su poruke koje oči mogu da šalju:

1. blisatve oči koje se sjaje od vlažnosti oka izazivaju treptaje i stvaraju svetlucav izgled koji ukazuje na snažne emocije. Snažne emocije mogu biti negativne i ukazivati na plač, ali mogu biti i jake pozitivne emocije koje ukazuju na trujumf i pobedu
2. sužene i skupljene oči ukazuju na patnju i bol. Ovakav pogled je često upućen izvoru našego bola
3. širom otvorene oči služe zaplašivanju. Ovaj znak se često vidi i kod životinja. Kod mužjaka može izazvati trenutačno oslobađanje hormona koje izaziva reakciju borbe ili bekstva
4. nefokusiran pogled koji luta ukazuje na to da je naš sagovornik «odlutao» u mislima i da ne obraća pažnju na nas
5. spušten pogled može ukazivati na skromnost ili potčinjenost. Takođe može ukazivati na stid
6. treptanje ukazuje na tajnovitost. Ono je najmoćnije sretstvo privlačenja tuđe pažnje i želje da se podeli tajna.

Iako veličina zenice koja pokazuje inetersovanje nije pod svesnom kontrolom, postoji mnogo načina da svesno kontrolišete vaš pogled i šaljete željenu poruku:

Postoji nekoliko situacija u kojima je poželjno gledati drugu osobu duže nego obično:

1. kada vam se osoba sviđa ili je volite
2. kad je osoba udaljena, a vi pokušavate da poboljšate komunikaciju
3. kada ste jako zainteresovani za poruku koju vam šalje sagovornik
4. kada znate da je vaš sagovornik otvoren i žihvahan (ekstravertan) i želi da vam bude bliže
5. kad očekujete odgovor
6. kada pokušavate da dominirate ili da uplašite nekoga.

Metafore koje koristimo u govoru nisu slučajno skovane baš na taj način. Šta znači ne skidati pogled sa nekoga, ili skidati nekoga očima? Znači upravo to. Kada ne skidamo pogleda sa nekoga, znači da ga gledamo širom otvorenih očuju, da flertujemo sa njim. naše lice je u skladu sa našim emocijama, jer obavezno odašiljemo blagi osmeh. Ono što je najvažnije naše misli su u skaldu sa našim izgledom, jer sami sebi govorimo šta želimo. Taj govor na predsvesnom nivou naš sagovornik množe da detektuje. Kada osećamo snažnu želju za nekim, dok ga psmatramo mi razmišljamo o tome. Tada sagovornik može da ima utisak da ga skidamo pogledom. Srećom (ili na žalost) i ovo se može uvežbati i time se može manipulisati. Ako želite da vam priđe osoba koja vam se sviđa, možete se sveno ponašati na ovaj način. Gledanje uz smešak i mišljenje o određenoj temi šalju poruku baš kakvu želite. Kada sebi ponavljate poruke koje su povezane sa vašim željama ili zavođenjem, vaše držanja i telesni stav se organizuju tako da izgledate zavodnički i pozivajuće. Tada su mnogo veće šanse da dobijete to što želite. Sa druge strane, ukoliko gledate nekog i smešite mu se dok vam kroz glavu prolaze misli da ta osoba nije, niti će biti zainteresovana za vas, sami sebi umanjujete šansu za uspeh, jer vas vaše misli odaju. Mislite pozitivno, da biste izgledali pozitivno i odavali utisak kakav vi želite.

Signali flerotovanja

Postoje tajni seksualni signali koje odašiljete i koje treba da razumete kada neko flertuje sa vama. Slično kao i kada su u pitanju ostali znakovi neverbalne i telesne komunikacije, ovi signali se mogu uvežbati i slati svesno i namerno, ali u najvećem broju slučajeva spontane komunikacije se šalju instinktivno i na predsvesnom nivou su.

Odazivanje - ovo je obrazac koji razlikuje dobar flert od odličnog flerta. Ništa vas neće tako dobro povezati sa drugom osobom kao kada se odzivate na njeno ponašanje. Ovo odazivanje znači da se ponašate u sklau da ponašanjem druge osobe, da radite sve što ona radi. Ako se ona nagne prema vama kao da hoće da vam kaže nešto važno uradite to isto. Ako se distancira kao da bi pričala nešto zvanično, nadovežite se na njeno ponašanje. Teorija koja stoji iza principa «odazivanja» kaže da mi volimo ljude koji su nam slični. Ako se neko ponaša na isti način kao i mi, lako stičemo utisak da nam je sličan, da je u istom raspoloženju, pa čak i da misli iste stvari kao i mi. Postoje dva ograničenja ovog principa. Prvo se odnosi na to da odgovarate samo na pozitivne znakove govora tela. A drugo se odnosi na to da je mnogo bolje i prirodnije da uskladite duh pokreta sa vašim sagovornikom, nego da ga bukvalno oponašate. Kao pravilo možete usvojiti da sačekate oko 50 sekundi pre nego što ispratite pokret vašeg sagovornika.

Podizanje obrva – kada ugledamo nekog ko nam se dopada, neš obrve se izviju u luk nagore. Takođe, ako je osoba zainteresovana za nas, ona će izvijanjem svojih obrva odgovoriti. Nije čudno ako niste nikad primetili ovaj znak. Kao što je rečeno, uglavnom se ne odigrava svesno, a uz to traje otpriliko samo petinu sekunde. Stručnjaci tvrde da je podizanje obrve najneposredniji znak pozdravljanja između ljudi. Kako se ovaj znak manifestuje brzo i kratko, može se dogoditi da osoba koja vam se dopada ni ne stigne da ga uhvati. Ako želite da kontrolišete situaciju, najbolje bi bilo da sačekate da vam se pogledi sretnu, a da zatim blago izvijete obrve.

Podešavanje – obratite pažnju u kom su položaju stopala i ruke osobe koja vam se dopada. Ljudska bića teže da podešavaju svoje pokrete i položaj tela prema osobi za koju su zainteresovana. Ako nam se neko dopada, nejčešće ćemo usmeriti naš pogled, ali i telo prema njemu. Ovaj stav utiče na drugu osobu, iako ona nije svesna zašto se to dešava.

Treptanje – kao što je rečeno, zenice se šire kada smo zainteresovani. Kada se zenice rašire, veća količina svetlosti ulazi u naše oči, a to izaziva treptanje. Pokušajte da češće trepćete kada vam se neko dopadne. Ako je dopadanje uzajamno, druga osoba će nesvesno težiti da usaglasi broj treptaja sa vašim. Ovo će uticati na povećanje privlačnosti između vas dvoje.

Pre nego što iskoristite praktične savete govora tela, postoji bitno upozorenje – ne donosite zaključke isključivo bazirane na govoru tela, jer i oni mogu biti varljivi. Prekrštene ruke mogu da znače da niste raspoloženi za komunikaciju, ali mogu značiti i da vam je hladno, te pokušavate da se ugrejete. Najsigurniji znakovi koje telo odašilje su oni koje ste sami izazavali. Postavite se u skaldu sa pravilima privlačnosti i posmatrajte odgovor osoba koja vam se dopada. Tada ćete biti sigurniji u tumačenje, nego da po strani analizirate. Podešavanje je jedno od najvernijih parvila za tačno tumačenje goora tela.

Test komunikacionih veština

Pred vama se nalazi test koj će vam pokazati da li ste svesni vaše sposobnosti komunikacije, koliko dobro je procenjujete, kao i koliko ste zaista umešni u komuniciranju.
Na sledeća pitanja odgovorite sa "da" i "ne"

1. mogu da primetim kakvog je raspoloženja moj sagovornik
2. u stanju sam da rešim probleme, a da pritom ne izgubim kontrolu nad svojim emocijama
3. lako mi je da se stavim u tuđu perspektivu prilikom komunikacije
4. kada pričam sa ljudima, obraćam pažnju na njihov izraz lica i gestove
5. uspevam da iskažem svoje ideje jasno i razumljivo
6. toliko sam zauzet onim što imam da kažem da ne čujem uvek šta moj sagovornika ima da kaže
7. kada znam šta će moj sagovornik reći, završim rečenicu umesto njega
8. imam običaj da pogrešno protumačim nečiju poruku
9. razgovori nabijeni emocijama čine da se osetim neprijatno
10. teško mi je da uzrazim svoja osećanja i da ih objasnim drugima
11. ponekad zalutam u mislima dok mi neko nešto priča

Osoba koje poseduje odlične komunikacione veštine, na prvih šest pitanja je odgovorila: "da", a na poslednjih pet pitanja: "ne". Ukoliko ste na većinu od ovih jedanaest pitanja odgovorili prema navedenom pravilu, vaša komunikaciona veština je veoma dobra, vi umete da slušate, razumevate druge ljude, snalazite se u društvenim događajima i sa lakoćom izražavate svoje misli i emocije. Ukoliko imate manje od 2/3 odgovora prema pravilu, vaša komunikaciona veština zahteva vežbu aktivnog slušanja i razumevanja sagovornika ili vežbu iskazivanje svog mišljenja i osećanja.

Da li se muškarci i žene razlikuju u komunikaciji?

Da, istraživanja kažu da se muškarci i žene razlikuju prema količini, načinu i doživljaju komunikacije. U grupi sačinjenoj od muškaraca i žena, utvrđeno je da muškarci više pričaju, lakše započinju konverzaciju, posebno kada se radi o neformalnim razgovorima. Takođe, muškarci su skoloni mnogo više nego žene da prekidaju svog sagovornika. Oni mnogo ređe aktivno slušaju, većinu vremena provode u borbi za reč i takmičenju ko će ispričati zanimljiviju priču. Žene takođe prekidaju, ali one to čine uglavnom kada komuniciraju sa drugom ženom. Ređe se dešava da žena prekine svog sagovornika muškog pola. Takođe je utvrđeno da žene mnogo bolje podnose kada su prekinute, dok muškarce prekidanje uglavnom nervira.

Ispostavlja se da žene na formalnim sastancima, na poslu, pričaju manje od muškaraca. One kada postavljaju pitanja, čine to tako da pitanja budu kratka i jasna, dok muškarci češće postavljaju duža pitanja. U neformalnim grupama, prilikom druženja, žene postaju mnogo komunikativnije i lakše i češće izražavaju svoje mišljenje. Ove razlike dobrim delom potiču od vaspitanja. U našoj i sličnim kulturama do skoro je bio dominantan patrijarhalni sistem vaspitanja, po kom su muškarci bili ti koji vode glavnu reč, dok su žene bile u potčinjenom položaju. Izgleda da se koreni i danas održavaju i da će za korenitu promenu ipak trebati vremena.

Možemo se zapitati koliko je uopšte bitno kakav komunikacioni stil neko ima, koliko često priča i na koji način to radi. Istraživanja su utvrdila nekoliko činjenica:

1. ljudi koji više pričaju su opaženi kao dominantniji, kao da kontrolišu situaciju i samu komunikaciju
2. oni koji se ističu u komunikaciji na poslu, imaju veće šanse da postanu lideru, da dobiju unapređenje. Kada se pojedinac ne libi da iskaže svoj stav, on deluje ubedljivo, a to je jedan od osnovnih kvaliteta kojim opisujemo vođe
3. pojedinci koji prekidaju druge su opaženi kao sposobniji i uspešniji, ali i kao nepouzdaniji, nedruštveniji i neprihvatljiviji

Ovi komunikacioni stilovi mogu da utiču na osećanja i mišljenje o sebi. Istraživanja su utvrdila da žene, kada su često prekidane u priči, počinju da misle da su nevažne. Ovo se može lako generalizovati. Prvo žena opaža da je navažna svom sagovorniku, ako se to ponovi sa nekoliko drugih sagovornika može doći do toga da žena usvoji sliku o sebi kao o nebitno osobi. Žene se često brane od ovakivih posledica, tako što brzo pričaju. Kada se ženi učini da će biti prekinuta, ona povidi glas i ubrza svvoju priču. Ovo zaista smanjuje šansu da bude prekinuta, a samim tim i da se loše oseća.

Dodir je komunikaciono sredstvo

Dodir je komunikaciono sredstvo, posebno u komunikaciji izemđu različitih polova. Tada dodr može da prenese presudnu poruku našem sagovorniku. Žene dodiruju svog sagovornika onda kada su spremne da mu dopuste da im se približi. Žene često koriste dodirivanje da bi skrenule pažnju na sebe. kada žena dodirne muškarca, ona može trenutačno da probudni njegov instinkt sadžan u mozgu u okviru limbičkog sistema, gde su smešteni centri za emocije. Što je očigledniji njen dodir, veća je verovatnoća da će dobiti direktan i trenutačan odgovor. Mnogi muškarci pogrešno razumeju ženski dodir, jer je njihov limbički sistem drugačije programiran od ženskog. Za većinu muškaraca, dodir se u limbičkom sistemu očitava kao da je žena spremna za mnogo intimniju komunikaciju ili seksualni čin.

Postoje i fine taktitke za privlačenje muške pažnje:, kao na primer:
- ako se «slučajno» sudarite, to je dodir većom površinom tela koji neminovno utiče na mozak muškarca
- na isti način utiče «slučajni» dodir rukom, direktno budeći hormone. Lako možete proveriti njegovu zainteresovanost ukoliko obratite pažnju na veličinu njegovih zenica treba obratiti pažnju na to da je dodir sredstvo kojim žene osvajaju i manipulišu. Muškarci rade to na drugačiji način. Iako veoma burno reaguju na ženski dodir, muškarci sami ne odrašilju signale putem dodira. Oni to rade vizuelno. Na taj način oni ispoljavaju svoju dominaciju i potrebu za kontrolom. Ova razlika se često vidi. Kada ljudi u vezi odu u kafić ili restoran, najverovatnije je da će ženska osoba poželeti da sedne pored svog partnera, jer će na toj poziciji imati više mogućnosti za dodirivanje, koje je njeno tajno oružje. Sa druge strane, muškarac je najčešće vizuelni tip, te će on želeti da sedne naspram svoje partnerke, tako da može da je gleda. On svojim pogledom iskazuje dominuaciju, a kada dominira, on se oseća dobro. Ova pravila ne važe ukoliko ste otišli u društvu u kafić. Tada muškarci žele da sede pored svoje partnerke, jer na taj način šalju poruku da je ona njihova i da joj ne treba prilaziti. Dodir može biti veoma efikasno sredstvo komunikacije, međutim on je kontraprodiktivan ukoliko ga žena po svaku cenu koristi. Kada je ugroženo osećanje sopstvene dominacije kod muškarca, nijedan dodir ne može da poboljša stvar. (autor: Renata Senić)
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Komunikacija

Post od Palma »

Muškarci vs žene: razlike u stilovima komunikacije

Zamislite dvoje ljudi u sred duge vožnje automobilom. On sedi za volanom. Ona sedi na mestu suvozača, i čita, s vremena na vreme bacajući pogled na okoliš. Iznenada, ona se okreće prema njemu i uzvikne: „Pričaj sa mnom!“

Ona nije ludača; on je ne ignoriše. Njihov problem je razlika u komunikaciji između muškaraca i žena. Ona više voli da priča, a on više da dela. Jedan od razloga za ove razlike proizilazi iz načina na koji se odnosi razvijaju tokom detinjstva.
Prijateljstva između devojaka fokusirana su na uspostavljanje veza – priča je od suštinskog značaja za ovaj proces. Deljenje tajni, priča o iskustvima, otkrivanje problema i razgovor o mogućim načinima reagovanja na događaje su od suštinske važnosti tokom razvoja devojaka. Dečaci imaju drugačiji pristup prijateljstvu. Njihovo druženje nije manje duboko, ono je samo drugačije. Muška društva imaju tendenciju da budu brojna, i fokusiraju se više na aktivnosti nego na razgovor.

Ova diferencijacija dovodi do različitih stilova komunikacije u odraslom dobu. Žene komuniciraju putem dijaloga, diskutuju o emocijama, odlukama i problemima. Muškarci ostaju orijentisani na akciju – cilj komunikacije je da se nešto postigne.
Istraživanja pokazuju da su ovo opšte, čak i uobičajene tendencije kod muškaraca i žena, ali ove podele nisu apsolutne. Naravno, postoje muškarci koji žele da razgovaraju o svojim osećanjima i žene koje se brzo umore od diskusije. Jedan od načina da se klasifikuju muško-ženske interakcije je da se one ispitaju kroz prizmu detinjstva: Razgovor vs dela. Imajući to u vidu, nudimo vam spisak 7 načina na koje (većina) muškaraca i žena komuniciraju i pokušaćemo da objasnimo na koji način te razlike utiču na njihov odnos.

Slika

1.Neverbalna komunikacija

Neverbalna komunikacija uključuje različite nivoe telesnog izražavanja. Žene intenzivno koriste govor tela. Lica često pokazuju emocije i ruke su u pokretu, često dodiruju druge. Muškarci su više konzervativni kada su u pitanju pokreti lica i kontakt tela . Međutim, oni imaju tendenciju da budu nekonzervativni i slobodni u zauzimanju nekog od stilova sedenja: izvale se, istežu se i šire, dok su žene dosta suzdržanije, ruke su im priljubljene uz telo i noge su skupljene.
Kako neverbalna komunikacija utiče na komunikaciju između muškarca i žene? Žene se svojim ponašanjem fokusiraju na održavanje odnosa: pružanje pažnje i podsticanje učešća. Cilj za muškarce, međutim, zavisi od zadatka. Ako želite da izgledate kao da imate kontrolu u nekoj situaciji, koristite telo za kontrolu diskusije. Ako želite da očuvate mir i sprečite emotivnu eskalaciju, neka Vam lice bude mirno ali ne pasivno.
Jedan poseban aspekt neverbalne komunikacije je položaj tela. Ako muškarac ne uspostavlja kontakt očima ili ne bude licem okrenut prema partnerki tokom razgovora, ona (smatrajući razgovor integralnim delom odnosa) može protumačiti to kao nedostatak interesovanja. On može da se onda naljuti jer ona odbacuje njegov trud; jer on smatra da mu njegov opušten položaj tela zapravo pomaže da se koncentriše.

2. Svađe

Žene često koriste pitanja u raspravi. One tako predstavljaju svoje stavove. Muškarci su skloniji jednostavnijem, direktnijem pristupu.
Ona:“Zašto moramo da jedemo ovde?“
On:“Zgodno je.“
„Da li postoji neki mirniji restoran u blizini?“
„Ne u blizini.“
„Pitam se da li je ovo mesto posetila inspekcija u poslednje vreme?“
„Hajdemo unutra.“
U suštini, ovaj odlomak iz razgovora rezimira različite stilove prepiranja muškaraca i žena. Žene često pokušavaju da nešto stave do znanja postavljajući razne vrste pitanja: prkosna, informativna i retorička. Pitanja su dizajnirana da se njima suprotstavljaju, ili da dolaze do informacija. Muškarci obično daju svoj doprinos verbalnom sukobu jednostavno i direktno. Oni su vrlo direktni, za razliku od žena i njihovih pitanja, tako da često nisu ni svesni da je došlo do sukoba mišljenja.
Kada, na kraju, obe strane shvate da se ne slažu oko nečega, njihovi stilovi komunikacije su od velike važnosti. Muškarcima je bitno da dokažu da su u pravu i manje su zabrinuti za tuđa osećanja. Ženama obično smeta ova osobina koju one smatraju manjkom saosećanja. Muškarci ne vole pitanja, tumače ih kao cenzuru, i oni reaguju tako što se zatvaraju emotivno. Ovaj obrazac čini da žene postaju sve više sumnjičave i oprezne.

3.Izvinjavanje

„Izvini što sam napravila onoliku frku oko toga u koji restoran ćemo da idemo“.
„Aha“.
„Stvarno nije ni važno.“
„Aa“.
„Oboje smo imali naporan dan, treba nam samo dobar obrok.“
„Aha“.
„Jel ti to hoćeš sam da jedeš večeras?!“
„Molim?“
Nakon rasprave dolazi izvinjenje. Možda. Žene koriste izvinjenje da pokušaju da stvore ili održe povezanost. Muškarci, s druge strane, zabrinuti su onim što izvinjenje može da uradi: to može da ih dovede u podređen položaj,a tamo ne žele da se vraćaju još od detinjstva.
Posle muško-ženske svađe , razlike među polovima mogu produžiti negativna osećanja. Ako se muškarac plaši da će izgubiti moć i izbegava da se izvini, žena će to protumačiti kao bezosećajno ponašanje, biće uvređena i ljuta. Tako se svađa nastavlja.

4. Davanje komplimenata

Ako izvinjenje ne ispadne dobro, možda je dobro dati kompliment. Ali i to ume da bude komplikovano.
Još jednom, razlike među polovima komplikuju stvari. Od malih nogu, žena uči da daje komplimente, i to gotovo refleksno. Pohvale su način da dopru do nekog, da pokažu naklonost i da se uklope. Muškarci češće procenjuju, daju objektivno mišljenje umesto komplimenata. Slično tome, oni neće tražiti pohvale jer žele da izbegnu kritike.
Naravno, ovi različiti pristupi otežavaju komunikaciju. Ako žena postavlja pitanje u nadi da će dobiti kompliment ili pohvalu, čovek može to da shvati kao priliku da ponudi svoj savet. To utiče na njihove relativne snage: onaj koji daje savet automatski zauzima višu poziciju u odnosu na onog kome je savet namenjen.

5. Rešavanje problema

Auto se pokvario. Opet. Vreme je da se kupi novi. On predlaže noviji polovan auto, jer automobili brzo stare. Ona kaže da bi volela da pita svoje prijatelje koliko su oni zadovoljni svojim automobilima. On želi da pogleda ocene automobila na internetu. Ona je zabrinuta oko plaćanja. On nudi da ode u nekoliko salona. Ona priča priču o tome kako je prvi put kupila auto i kako je bilo uzbudljivo. On izjavljuje da želi da pogleda hibride.
Muškarci i žene različito pristupaju analitičkim diskusijama. Kao što smo ilustrovali,muškarci imaju tendenciju da se fokusiraju na činjenice i odmah traže rešenja, akcija je cilj razgovora. Žene žele više opširne razgovore o problemima, deljenje osećanja i pronalaženje zajedničkih iskustava.
Čak i ako postoji zajednička dilema koju treba rešiti, ovako različiti komunikacioni ciljevi mogu dovesti do frustracije. Muškarci ne razumeju zašto žene ne žele da rešavaju probleme, zašto su nezahvalne za konkretnu pomoć. Žene su povređene doživljajem nepoštovanja emocija i frustrirane kada misle da su prisiljene da popuste na brzinu.

6. Isterati svoje

„Gde da idemo na odmor?“
„Želim da idem na more.“
„Stvarno? Šta misliš da odemo na planinu?Zar ne misliš da je tamo divno u ovo doba godine?
„Da, ali bih želeo da pecam i plovim.“
„Ti voliš planinarenje, zar ne? Zašto ne bismo i vozili bicikl?“
„Da, šta god“.
Muškarci i žene nekad na vrlo različite načine pokušavaju da dobiju ono što žele, što može otežati postizanje sporazuma. Žene su obično u režimu razgovora , one će verovatnije da postavljaju pitanja. Njihov cilj je da drugi popuste kroz dogovor. Muškarci često tumače ovaj pristup kao manipulaciju. Oni daju izjave, a ne predloge. Njhov cilj je da bude po njihovom, brzo i direktno. Ako to ne uspe, oni će prestati sa diskusijom, mogu biti ili ljuti ili jednostavno manje zainteresovani za temu.
Te diskusije, dakle, često ne idu glatko. Muškarci su ogorčeni, veruju da žene pokušavaju da ih prevare. Ako muškarci neće da učestvuju u pregovorima, žene osećaju da su ignorisane i potcenjene. To bi moglo lako da se pretvori u svađu.

7. Brbljivac

Ko govori više, muškarci ili žene? Uzmite u obzir sve interakcije u toku dana, sa porodicom, na poslu, sa prijateljima. Većina će reći da su to žene, ali će se i prevariti.
Istraživanja pokazuju da nema značajne razlike između žena i muškaraca u broju izgovorenih reči. Razlika je u tome što žene provedu više vremena razgovarajući sa porodicom i bliskim prijateljima, izražavajući podršku i diskutujući o iskustvima. Muškarci imaju tendenciju da razgovoraju više na poslu i na formalnim i društvenim okupljanjima, a njihov cilj je razmena informacija, čak i kada razgovaraju sa drugarima.
Kod kuće, žene više razgovaraju i postaju uznemirene kada sa druge strane imaju partnera koji nije mnogo raspoložen za razgovor. Žene pokušavaju da rade na svojim odnosima, dok muškarci ne vide potrebu da govore ukoliko ne postoji specifičan cilj – problem koji treba rešiti, odluka koju treba doneti.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Komunikacija

Post od Timke »

Opet će neko nadobudan reći : Evo, opet one prišipetlje. Uvek se on nađe da nešto kaže. I doda. Ako nema našeg Bilbija onda Bi li ja?
Iskustvo stečeno godinama pečeno je i to dobro pečeno. Nije neiskreno i prefrigano. Možda je pikantno, pa je promaklo, ono šta ja mislim o odnosima pa i u, i o konverzaciji. I na to se može da odnosi. Ionako je sve povezano sa svačim. Pa uzmimo - ovako : Oči i uši su već odradile svoj posao. Da je kojim slučajem miris prisutan, reči bi bile nepotrebne, suvišne. Posle sledi dodir pa ukus. I mislim da su sva čula zadovoljena. A time i potrebe. I uzimanja i davanja. Muškarci odnose iz kuće a ženske donose u kuću. Činjenice su činjenice. Ja to nisam izmislio. Mnogi to ne žele da znaju i priznaju. Neka mi oprostite na iskrenosti. Reči su samo nadogradnja. Naše misli su ono što nam je potrebno. I održavaju nas u životu. Imam prijateljicu koja mi čita misli kao i ja njoj. Svaka reč je samo zaostao višak, privesak za osećanja i osećaje. Mislim da je telepatija dobro poznavanje partnera. Odnosno, biti jedno, smisao je i glavna sila koja upravlja i na kraju pobeđuje, pa i u čitavoj Vasioni! Bez ostatka.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Komunikacija

Post od Bibliotekar »

Slobodno Vi preuzimajte forumsku inicijativu kada mene ovde nema, g. Timke - naročito ako imate odgovor na čuveno pitanje „Da Li Bi, mogao da kažeš Mi da Ti tada srećan Si”.

Ja, znate, nemam taj Višnji Dar da čitam nečije misli, ali se stopostotno slažem sa Vašom naučno i inače već poodavno potvrđenom tezom, saobrazno kojoj:
Da je kojim slučajem miris prisutan, reči bi bile nepotrebne, suvišne.
Slika

Olfaktorna komunikacija je izuzetno suptilno i nadasve snažno sredstvo interpersonalne razmene informacija vezanih za socijalizaciju, pri čemu je njena efikasnost u supresiranju ostalih komunikacionih kanala (naročito verbalnih) upravo zaprepašćujuća. :)
Acriter et Fideliter!
Slika
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Komunikacija

Post od Timke »

Drago mi je da me iko razume na ovom belom svetu. Tako mi je neprijatno kada kažem, frazom : Da ja imam nos. Za neku stvar. Recimo, na forumu My Citi, kažem da ja imam nos a da je Albert Ein... imao kijavicu, odma mi Tamtitam, morderator, obriše nos, odnosno post. Njena stvar, njena volja, njene lotre pa silazi kako ona zna. A sada, evo, provejava informacija da je Mileva vodila glavnu reč, izvodila diferencijalne račune, jer je bila vrsniji matematičar, a Albert samo potpisivao tomove i voleo da se igra sa decom. A i bio je glava porodice. Nešto, kao neki naši političari za vreme one propale, trule nam države. Koju sada svi, sve više obožavaju. Vole izgleda kada voće prezori. Ima još naših zaslužnih koji su mogli preokrenuti svet, pa da čitav svet sada uči Srpski jezik, i dvostruku negaciju a ne jednostruku! Sve primam sa rezervom i prosejem kroz sito i rešeto. Primenim Indukciju pa Dedukciju. Pa šta ispadne. I - To je to! Sizifov posao ali na kraju svih krajeva, ipak urodi nekim pozitivnim plodom, pa ma i crkavicom. Voleo bih da ima neko viška vremena i razmišljanja pa da komuniciramo i poboljšamo i popravimo ovaj prosek. Bije nas glas da još dugo nećemo biti unijaćeni jer smo na Balkanu.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Komunikacija

Post od Bibliotekar »

Oprostite, g. Timke, na podužoj pauzi koju sam u davanju odgovora na Vaš pređašnji post bio prinuđen da načinim usled nekih neodgodivih, sa Ministarstvom kulture skopčanih službenih hepeninga. Verujte, ni najgorem neprijatelju ne bih poželeo takvo nešto... :roll:

Oduševljava me s Vaše strane iskazana rešenost da sve primate sa rezervom i sve prosejavate kroz sito i rešeto. Ispravno postupate! Kritički odnos prema stvarnosti, a poglavito spram onog njenog segmenta koji je suštinski socijalno posredovan i ima direktnog uticaja na neposredno uobličavanje intelektualne strukture ljudskih jedinki upravo je esencijalan po dalji opstanak Čoveka kao misaonog bića.

Stoga ne dopustite da Vam ma čije lične procene (koje su bazirane na delegiranom diskrecionom pravu odlučivanja, koje nije podvrgnuto ma kakvoj supra-verifikaciji) limitiraju spoznaju, a poglavito ne onu naučnu, koja je bazično proverljiva i stoga apersonalna i suštinski značajna.

Slobodno stoga odbacite i javno izložite bespoštednoj ali uljudnoj naučnoj kritici sve one evidentno nedovoljno edukovane osobe, koje iz raznorodnih nenaučnih razloga, a koji se pak kreću u rasponu od reklamatorno-feminističkih, preko nacionalno-patriotskih do otvoreno antisemitskih, nastoje da prikažu da je, kako to vi lepo rekoste „...Mileva vodila glavnu reč, izvodila diferencijalne račune, jer je bila vrsniji matematičar, a Albert samo potpisivao tomove i voleo da se igra sa decom.”

Ta poetičko-patriotsko-feministička nebuloza, nepotkrepljena ma kakvim dokazima, potekla ili iz patriotskim nadahnućem inspirisanoga pera biografkinje gđe Marić, Desanke Trbuhović-Đurić, ili pak pisaće mašine feminističkom antimaskulinom harangom ostrašćene gđe Sente Tremel-Plec ([Senta Troemel-Ploetz) potpuno su neutemeljene. Pitajte zastupnike te teze kako objašnjavaju činjenicu da je vrsna matematičarka Marićeva imala teških problema sa geometrijom na ciriškoj Politehnici (predavač joj je bio dr Vilhelm Fidler), dobivši na diplomskom ispitu iz teorije funkcija ocenu 2,5 (na skali ocena od 1 do 6). Ni jedan drugi, od ukupno četvorice kandidata, nije na ispitu dobio ocenu manju od 5,5. Uostalom, zbog matematike i nije dobila diplomu 1900, a nije to uspela ni 1901, kada je iznova izašla na ispit - doduše, tada je već bila trudna.

Ajnštajn je ostvario akademski prosek 4,91 i dobio je diplomu ciriške Politehnike. Marićeva je imala prosečnu ocenu 4 i nije je dobila. Ajnštajnov oficijelni i dokumentacijom potvrđeni akademski uspeh bio je za 18% bolji od Marićeve. Bolji od njega bili su na diplomskom ispitu jedino Jakob Ehrat (za 5 % ), Marsel Grosman (za 7 %) i Luj Kolros. Poenta je da su sva trojica bili na čistom matematičkom smeru ciriške Politehnike, te je njihova ispitna prednost u matematici u odnosu na Ajnštajna time i objašnjiva. ;)

Uistinu detaljan pregled ovog pitanja dostupan je ovde:

http://www.esterson.org/milevamaric.htm

Pitajte stoga veoma uljudno te Vaše vrsne forumske komunikologe koji Vas bez upuštanja u raspravu ubeđuju u suprotno, da li čitaju i razumeju engleski jezik. Ako su u stanju to da čine, uputite ih na prethodno navedeni link i postavite im potom par pitanja iz tenzorskog računa. Grosman je bio pravi majstor u njemu i zato je kao pravi prijatelj i pomogao Ajnštajnu. Marsel Grosman, a ne Mileva Marić. :)

U njemu, naime, nema interpretativnih naklapanja. Koja u biti predstavljaju žalosnu osnovu tzv. moderne komunikologije. No kod nas ovde vladaju neki drugi, bazično naučno dublje fundiraniji komunikološki običaji. :)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Komunikacija

Post od Palma »

Komunikacija između partnera

Celina je više od zbira delova

Par nije jednostavan ”zbir dve osobe”, bar ne onda kada govorimo o ljudskim bićima. Odnos između partnera podrazumeva postojanje paralelnih nizova različitih nivoa međusobnih veza. Osnova na kojoj se bazira svaka veza jeste komunikacija. Zahvaljujući komunikaciji ljudi se upoznaju i privlače međusobno, opstaju u vezi i prevazilaze teškoće koje s vremena na vreme destabilizuju njihov odnos.

Nema sumnje da kominikacija predstavlja važan faktor u formiranju i održavanju odnosa. Dobra komunikacija je osnova svake harmonične veze. Sa druge strane, iza svake krize u međuljudskom odnosu stoji pomanjkanje komunikacije, neadekvatna komunikacija ili čak potpuno odsustvo komunikacije. Jedini moguć način za prevazilaženje problema koji u odnosu nastaju jeste dijalog. On ne garantuje opstanak veze, ali omogućava da pronađemo moguće načine za rešavanje nesuglasica.

Postoje ljudi koji se ponašaju kao da umeju da čitaju misli; očekuju da njihov partner u svakom trenutku zna šta žele, a istovremeno i sami pogađaju šta se dešava u glavi partnera. Ovakav način je pogrešan, jer koliko god da dobro poznajemo nekoga, naša procena o tome šta taj neko želi je uvek isposredovana projekcijama sopstvenih misli i osećanja na tu osobu.

Dobra komunikacija je osnova svake harmonične veze. Sa druge strane, iza svake krize u međuljudskom odnosu stoji pomanjkanje komunikacije, neadekvatna komunikacija ili čak potpuno odsustvo komunikacije. Jedini moguć način za prevazilaženje problema koji u odnosu nastaju jeste dijalog.


Značaj verbalne komunikacije

Svako od nas je bar jednom u životu bio u situaciji da bude zaljubljen u neku osobu, a da nije siguran da li od druge strane može da očekuje adekvatan odgovor. Neretko se dešava situacija u kojoj je jedna osoba zaljubljena i nesigurna da će od druge strane dobiti adekvatnu povratnu informaciju. Kad se nađe u društvu te osobe dešava se da, usled osećaja nesigurnosti, prikriva svoje želje, da se ponaša potpuno u suprotnosti sa osećanjima koja ima; ne komunicira sa ovom osobom, ne gleda je, razgovara sa svima ostalima osim sa njom. Sa druge strane, nije redak slučaj da je i ta druga osoba zaljubljena, ali usled ovakvog ponašanja shvata da nije poželjna i počinje da se distancira.

Ovakva situacija je karakteristična za period adolescencije, ali se često dešava i u životima odraslih. Ovaj jednostavan primer može da posluži kao dobra ilustracija toga koliko je komunikkacija između dvoje ljudi važna. Verovatno ljudi koji posmatraju sa strane ovakvo dvoje koji se ne snalaze primećuju da je ono što nedostaje zapravo komunikacija. Međutim, samim akterima je ponekad teško da shvate da je rešenje problema tako prosto, i da jednostavno treba da zaborave na nesigurnost i da slobodno iskažu svoja osećanja.

Nedostatak komunikacije nije problem samo “mladim parovima” ili u neformalnim vezama, naprotiv. Veliki broj bračnih parova koji godinama, ili čak decenijama živi zajedno, nakon velikog broja nesuglasica odlučuje da se konsultuje sa bračnim savetnikom. Obično je ono što savetnik radi stavljanje u ulogu “poštara”, i prenošenje poruka između ove dve osobe. U većini slučajeva je zapravo jedina uloga koju ovaj terapeut ima da pomogne uspostavljanju i održavanju komunikacije; da podstakne obe strane da ulože mali napor kako bi postigli veliku dobit. Sve što treba da urade je da nauče da svoje misli i osećanja ispolje na adekvatan način. Kada se ovo jednom postigne, ukoliko zaista postoji ljubav između ove dve osobe, nesporazumi i nesuglasice se smanjuju, a život u dvoje postaje ne samo podnošljiv, nego mnogo interesantniji i kvalitetniji.

Komunikacija bez reči
Postoje razni načini na koje je moguće uspostaviti komunikaciju, reči svakako jesu jedan od njih, ali nikako nisu i jedini moguć. U davnim vremenima, pre pojave jezika, ljudi (ili njihovi preci) komunicirali su međusobno uz pomoć različitih signala i znakova. Čovek danas ima tu privilegiju da može da se izrazi preciznije uz pomoć jezika, ali je zadržao i tu sposobnost neverbalne komunikacije koja se odvija na nesvesnom nivou. Neverbalna komunikacija predstavlja dopunu verbalne i odvija se uz pomoć gestova, položaja tela, pokreta lica i očima. Njena važna odlika jeste da se odvija na nesvesnom nivou; bez učečća svesti o tome šta i zašto radimo.

Tri nivoa komunikacije
1. Verbalna komunikacija – to je komunikacija uz pomoć reči. Na ovom nivou komunikacije je mnogo lakše kontrolisati sadržaj poruke koju šaljemo sagovorniku a moguće je čak i lažiranje onoga što želimo da prenesemo.
2. Paralingvistička komunikacija – odnosi se na semantičke aspekte jezika. Neki od njih su ton kojim govorimo, jačina glasa, ritam, ekstralingvistički znaci (uzdah, na primer), a ključno jeste prenošenje izražajnog značenja.
3. Govor tela – podrazumeva neverbalnu komunikaciju koja se odvija uz pomoć pokreta, gestova ili izraza lica.

Dvostruka poruka
Zamislite situaciju u kojoj žena dolazi kući i kaže mužu: “Moji roditelji su iznajmili apartman na moru. Rekli su mi da ako želimo možemo da odemo i provedemo nedelju dana sa njima. Meni skroz odgovara, šta ti misliš o tome?”. Njen muž odgovara pognute glave, dubokim glasom: “Ako ti se toliko ide, važi...”. Ona na to dodaje:”To si rekao tako da vidim da ti se uopšte ne ide.”. On na to opet odgovara bez trunke oduševljenja: “Ići ćemo, nije loša ideja”. Uočljivo je da se na ovaj način istovremeno šalju dve kontradiktorne poruke. Verbalno muž izražava odobravanje, ali načinom na koji govori i gestovima pokazuje da mu se ideja da letovanje provede sa roditeljima svoje žene uopšte ne dopada.

Na uspeh u komunikaciji utiče mnogo različitih faktora. Istu važnost koju ima ono što neko izgovara, ima i gestovno izražavanje, paralingvistika. Kada se između ova dva načina izražavanja pojavi kontradikcija, dešava se da mnogo veći značaj pridajemo neverbalmom izrazu.

Kada ne postoji preklapanje značenja između ova dva načina izražavanja kažemo da postoji dvostruka, ili dupla poruka, i tada nastaje problem u komunikaciji. Kada jedan od sagovornika pošalje dve međusobno isključive poruke, osoba kojoj su poruke upućene će biti zbunjena i neće znati koja od ove dve odražava pravo stanje, što će komunikaciju učiniti manje efikasnom.

Treba insistirati na komunikaciji

Komunikacija ima neprocenjiv značaj za uspostavljanje socijalnlih kontakata uopšte, ali unutar para ona dostiže svoju maksimalnu vrednost. Najveći broj problema koji se javljaju u zajedničkom životu dvoje ljudi izaziva pogrešan i neadekvatan način komunikacije.

Savremeno doba, ritam života i promene u načinu življenja su dovele do gubitka komunukacije, ne samo na nivou partnerskog odnosa, već i na nivou porodice u celini. Dan se uglavnom provodi na poslu, van kuće, a kada se stigne kući ukljućuje se televizor čime se mogućnost konverzacije svodi na minimum.

Da bismo živeli sa nekim neophodno je da poznajemo njegova mišljenja i stavove. Neophodno je da znamo čime je motivisano ponašanje našeg partnera. Jedini način da to saznamo je razgovor. Potrebno je shvatiti da je uspešno ostvarivanje komunikacije nešto što zavisi od obe osobe koje su u odnosu, pa je neophodno da svaka od njih preuzme deo odgovornosti.

Jako je važno da budete spremni da slušate uvek kada je to potrebno. I kada vam se učini da je nešto što vaš partner pokušava da vam objasni potpuno nevažno, imajte na umu da je za njega ili nju to možda od suštinskog značaja. Isto tako, važno je da ne krijete da imate drugačija interesovanja ili da se vaš sistem vrednosti ne podudara baš uvek sa sistemom vrednosti koji ima vaš partner. Ukoliko ove stvari od suštinske važnosti krijete i pokušavate da zamaskirate, to će vremenom postati nešto što osiromašuje vaš odnos.

Sa druge strane, treba da budete odlučni u nameri da razgovarate. Ne treba da krijete i ćutite o tome kako se osećate, već naprotiv, treba da podelite svoja osećanja sa drugom stranom. Prećutkivanjem svojih osećanja malo po malo počećete da pravite sve veću distancu sve dok se i poslednje niti koje vas spajaju ne prekinu. Ukoliko nemate poverenja u svog partnera život u dvoje postaje nepodnošljiv i nemoguć; na kraju, počećete da živite kao dva potpuna stranca.

Umeće slušanja

Kao i mnoge druge veštine, i umeće komunikacije se uči. U momentu kada prestanete da razgovarate, činite korak nazad u razvoju odnosa. Vremenom se sve više navikavate na takav način interakcije sa svojim partnerom i, ostavljajući komunikaciju po strani, činite fatalnu grešku. Kada dođe do problema i nesuglasica i komunikacija postaje otežana; zahteva mnogo više ulaganja, ali ima i veći značaj nego u uobičajenim okolnostima. U skladu sa tim postoji jedno prilično provereno pravilo: nikad ne idite ljuti na spavanje. Trudite se da što je uspešnije moguće raspravite nesuglasice u trenutku kada se jave.

Isto koliko je važno da znamo da kažemo ono što na nas muči, isto je tako neophodno da umemo da slušamo šta je to što druga strana ima da kaže. Imajte na umu da nije isto slušati i čuti. Slušati podrazumeva da obratimo pažnju na reči druge osobe. Treba da se stavimo u poziciju tog drugog i da proživimo ista osećanja koja naš partner ima, kako bismo mogli da ih razumemo. Samo na taj način moguća je istinska komunikacija.

Razgovarajte i o seksu

Mnogi su skloni mišljenju da se neverstva u braku ili vezi dešavaju onda kada osoba nije zadovoljna seksualnim odnosom sa svojim partnerom, pa je to tera da ovaj nedostatak nadoknađuje sa drugom osobom. Ovde možemo da postavimo korisno pitanje: “Da li ste probali da iznesete svom partneru neku od svojih fantazija i da mu predložite da je zajedno ostvarite?”. Kada bi partneri jedni drugima iskreno, oslobođeni predrasuda, izneli svoje skrivene želje i erotske fantazije, bili bi iznenađeni pozitivnim ishodom koji bi takav razgovor imao.

Iako društvo u kome živimo malo po malo postaje sve liberalnije, seks i dalje predstavlja jedan od najvećih tabua koji postoje. Obično se ustručavamo da slobodno govorimo o svojim ukusima i preferencijama. Imamo strah da će partner promeniti mišljenje o nama, da će nas posmatrati kao čudaka; ali treba da imamo na umu da svi ljudi imaju erotske fantazije i da nas to ne čini ni posebnim, ni neobičnim, a ponajmanje čudnim.

Razgovor o seksualnom životu kao aspektu veze zaslužuje posebnu pažnju obe osobe. Ne sme se nikako previđati činjenica da je seksualni čin takođe oblik komunikacije. Pokreti, gestovi i zvuci tokom seksualnog čina imaju svoju svrhu iskazivanja osećanja koja partner izaziva u nama; ljubav, strast, uzbuđenje, fizička privlačnost... Ni jedno od ovih osećanja nije manje ili više važno od ostalih.

Uzdržavanje od razgovora na temu seksualnosti istovremeno znači preseći jedan od najbitnijih načina za ostvarivanje komunikacije sa partnerom. Naravno, za razgovore ovakve vrste treba izabrati pravo vreme i mesto, i pustiti da priča teče spontano; forsiranje konverzacije na ovu temu može da bude kontraproduktivno.

Neadekvatni načini komunikacije

Tipične greške koje pravimo
Postoji nekoliko tipičnih fraza koje se pojavljuju u raspravama među partnerima a koje, ne samo da ne pomažu, već otežavaju prevazilaženje nastalog nesporazuma. Ukoliko i vi u razgovoru sa svojim partnerom koristite neke od sledećih fraza, treba da budete svesni da time samo unosite svađu u raspravu.

1. “Šta pričaš o tome kad pojma nemaš!” – ova fraza se vrlo često javlja u situacijama rasprave. Češće je izgovaraju muškarci, mada ima i žena koje svoje stavove brane na ovakav način. Ovakvom izjavom se prekida komunikacija i smanjuje se mogućnost da druga strana otvoreno i bez vrednovanja iznese svoje mišljenje.Ako druga osoba nešto ne zna, uputite je. Na taj način ćete joj pokazati da ima pogrešno mišljenje bez da ugušite dijalog. Osim toga, kada ponovo budete razgovarali o toj temi, imaćete adekvatnijeg sagovornika.
2. “Pričaćemo o tome drugi put.” – na ovaj način se prekida dijalog sa izgovorom da ćete ga nastaviti. Naravno, druga strana je svesna da za razgovor na datu temu nikad neće postojati odgovarajući trenutak. Mogući način da se ovo razreši je preciziranje tog “pravog trenutka”.
3. “Zašto me zamaraš tim glupostima kad znaš da imam mnogo važnije stvari u glavi!?” – ponovo se diskredituje mišljenje drugog tako što se umanjivanjuje značaj njegovih preokupacija. I ova fraza prekida dijalog i dovodi do frustracije drugog partnera. Setite se da različtiti ljudi različito vrednuju stvari, i da ono što je za vas besmislica vašem partneru može da bude vrlo značajno. Nije važno da li je nešto objektivno značajno, nego kako vaš partner doživljava to nešto.
4. “Ako ti kažem šta stvarno mislim, naljutičeš se.” – Postoje parovi koji veoma dugo mogu da kriju osećanja, koji se pretvaraju. Pre ili kasnije plaćaju cenu ovakvog odnosa. Kada se ispolji prava ličnost dolazi do neprijatno iznenađujućeg otkrića. Stoga je važno zapamtiti da ni jedan, a pogotovo partnerski odnos nije dobro graditi na pretvaranju da smo nešto što nismo.Nametljivost, rigidnost

Nametljivost, rigidnost
Postoje ljudi koji u komunikaciju unose sopstvene kriterijume koje nameću drugoj osobi. Ti lični kriterijumi su često bazirani na rigidnim normama koje su usvojili kao deca, a koje im sada, kao odraslim osobama, ne dozvoljavaju da drugima priznaju pravo na različitost i sopstveni pogled na svet.

Jedna od formi ovakve komunikacije je ona u kojoj se srećemo sa izrazima koji u sebi imaju glagole “morati” i “trebati”. Na primer, “Moraš da ideš sa mnom na rođendan”, umesto “Voleo/la bih da ideš sa mnom na rođendan”. Prva fraza implicira obavezu, što u velikom broju slučajeva kod sagovornika može da izazove momentalno odbijanje, jer se na neki način doživljava kao napad. Sa druge strane, ovom drugom frazom iskazana je želja u čijoj osnovi se nalaze emocije, što je neuporedivo prihvatljivije našem sagovorniku.

Crno beli svet
Druga forma neadekvatne komunikacije se bazira na crno-belom poimanju sveta. Na primer, kada se upućuje kritika negativnim aspektima se pridaje preveliki značaj dok se pozitivne karakteristike potpuno negiraju. Dobar primer je rečenica koja se neretko čuje i na ulici “Ti si potpuno nesposoban!”, umesto ovoga, svakako je primerenije reći “Dobro, neke stvari zaista umeš da uradiš, ali neke ti nikako ne idu od ruke”.

Uvek u pravu
Postoji još jedan oblik komunikacije koji se manifestuje više u formi nego u sadržaju, a svojstven je ljudima koji misle da je njihov pogled na svet uvek najispravniji, uvek su u pravu i stavljaju svoje mišljenje iznad svih ostalih. Ove osobe kao da ne žele da se problem razreši, već žele da “pobede”, nevažno je koga i zašto.

Važno je da znamo

1. Komunikacija je od neprocenjivog značaja za uspeh veze između dvoje ljudi.
2. Postoje tri osnovna vida komunikacije: verbalna, telesna i paralingvistička.
3. Kada različitim komunikacionim kanalima šaljemo dve kontradiktorne poruke zapravo šaljemo duplu poruku koja štetno utiče na ishod kominikacije.
4. Pri primanju poruke mnogo više pažnje se obraća na govor tela i paralingvističku kominikaciju nego na verbalnu.
5. Za uspešnu komunikaciju umeće slušanja je podjednako bitno koliko i veština izražavanja misli i osećanja.
6. Treba da se oslobodite seksualnih tabua i da dopustite sebi da otvoreno i iskreno razgovarate sa partnerom o toj temi.
7. Seksualni aspekt veze predstavlja najvažniji deo komunikacije među partnerima.


(Autor teksta: Smiljana Cvetković)
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Komunikacija

Post od Timke »

:-* Ovako je bilo. Verovali ili ne. Moj deda je bio spadalo, dobro, svoje vrste. Bio je ozbiljan ali samo spolja. Na njegovom licu nije bilo mržnje ni zlog pogleda. Rekao bi neko na prvi pogled - indiferentan tip.
Bio je mesar, imao je puno ovaca i svoje pastire i magarce. Hiljade ovaca. A baba je, koliko ja znam, pravila najbolji i najfiniji ovčiji sir. I jednom, tako, on u svojoj mesarskoj radnji radi, dežura, panira, tranžira meso i priprema za prodaju. Ulazi mušterija, Gospođa. I odmah sa vrata ospe paljbu, konverzaciju sa puno eksplozivnog akcenta. Najteža artilljerija. Kažu, prepad, napad je najbolja odbrana. Meso koje je kupila nije joj bilo po volji, jer je bilo po njenom mišljenju, puno kostiju a manje mesa. Nebesa se otvorila, gromovi pucaju, munje sevaju, zemlja i nebesa se pomešala i uzavrelo na sve strane. A moj deda, ne bi bio moj deda da se nije u trenu snašao i prilagodio zadatoj situaciji. Ćuteći je, mirno radio svoj posao. Otuda je i potekla ona moja misao o pravilnom i dobrom ponašanju u konverzaciji i radu. Kada neznaš šta bi rekao ili uradio, onda je najbolje i najsigurnije ne govoriti i ne reagovati i ne raditi bilo šta što bi usledilo kao reakcija na akciju. Bolje je ćutati i praviti se da si pametan. Tako je postupio i moj deda, tako radim i ja. Nije odleteo iver daleko od klade.
Kada je prošao prvi nalet i situacija se donekle primirila, usledio je nagli obrt. Moj deda je svo vreme prikupljao snage za odlučujući potez. Učinio neočekivan potez, preuzeo je kontra akciju. Prdnuo je koliko je god mogao, gromoglasno, kao iz topa, iz sve snage. Uz zaprepašćenje i duboko izvinjenje da nije spazio da je iko prisutan, pa ni dotična uskiptela i uzavrela mušterija koja se žalila na uslugu koju su joj uradili. Možete zamisliti koja je reakcija na reakciju usledila. Jednom za svagda prekinuta je i pomisao da se tako mogu da rešavaju sukobi. Klin klinom se izbija, i to i te kakvim klinom. Sva strategija i tehnika ratovanja u trenu. Parirati na nekulturan, seljački način je efikasniji no celomudrenije i rasprave oko bezvrednih i prolaznih cilljeva. Dotična osoba je uz vrisak i ciku, kao furija, izletela iz radnje, bez reči i ne osvrćući se.
Nikako nisam mogao da svrstam ovaj vid konverzacije u date klišee pa ga dodajem kao post skriptum. Izvinite na iskrenom i otvoooorenom dijalogu. Znam da je sve ovo bilo i i te kako efikasno i kao takvo ostalo je i do sada, i da se i sada, godinama priča o tome. Iako to u bon-tonu niko ne spominje. Nego ja, evo sada. Ovom prilikom. Kao odgovor na šlagvort i inicijaciju. Inače ja imam svoj stil mišljenja i ponašanja. Tragikomedija je taj stil. Znam da se mnogi sa mnom ne slažu. Mnogi mi zameraju, ali šta mogu - to je suština ovog našeg života.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Komunikacija

Post od branko »

Ovo bi bila odlična scena u pozorištu. =))
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Komunikacija

Post od Bibliotekar »

Veoma inspirativan i uistinu intrigantan komunikološki pristup, koji gotovo u potpunosti reflektuje inače već opservirano neverbalno sporazumevanje među haringama:

http://news.nationalgeographic.com/news ... farts.html

No čini se da je ukupni komunikativni kapacitet interpersonalnog opštenja prilično limitiran specifično generisanom količinom flatulentnih emitenata. Čini se da bi vredelo porazmisliti o mogućnostima unapređenja interpersonalne komunikologije dodatnim unosom osobito prilagođenih sojeva roda Methanococcus u humanu intestinalnu floru. Methanococcus mazei i Methanococcus vanniellii kao saprofiti i anaerobi čini se da su kadri da efikasno pospeše fermentaciju organske materije uz srazmerno dobar prinos metana, no problem predstavlja njihova vezanost za mlečne produkte kao hranilište... :-???

U krajnjem slučaju, scenski govor bi ulaganjem određenih inovativnih napora jamačno mogao na ovaj način biti unapređen jednim osobeno novim, neverbalnim teatarskim komunikativom. :idea:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Komunikacija

Post od branko »

Isti Ružičić! 8-}
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Komunikacija

Post od Bibliotekar »

Ma kakvi - izražajni kvaliteti koji bi bili ostvarivi ovom flatulentnom scenskom fonetikom svojom bi kapacitativnom sonornošću bili dostojni maestralnosti klasicističkog scenskog izraza jednog Žozefa Pužola ostvarenog u Theatre Pompadour krajem devetnaestog veka. ;)

Uostalom, možda bi i neki do sada neostvareni članovi pozorišne nam družine (eto, recimo g. Upravnik) konačno dobili priliku da „prodrmaju” teatarski auditorijum scenskom rolom koja je u potpunosti saobražena njihovoj konstituciji. Zamisli samo scenske potencijale te kolosalne impostacije! Odzvanjao bi teatar kano drevni Jerihon od trublji Isaka Navina! :-o
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Komunikacija

Post od branko »

Govorio sam o tebi, a ne o dedi... :))
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Komunikacija

Post od Bibliotekar »

Upravo sam tako i vrednovao tvoje naglašeno jezgrovito pređašnje obraćanje, mila Haringo Runjasta. :)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Komunikacija

Post od branko »

Moraću to da iskoristim negde, Svetozare... B-)
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Komunikacija

Post od branko »

Normalno, pitaću prvo za dozvolu tebe i Timketa...
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Komunikacija

Post od Bibliotekar »

Ja nemam apsolutno nikakvih pretenzija u pogledu autorskih prava. Ne verujem ni da će ih g. Timke imati. No u pogledu konkretne scenske aplikacije možda bi bilo dobro pogledati da li je slučajno znameniti Moulin Rouge pravno zaštitio originalnu scensku postavku g. Pužola.

Znaš kako je - autorska prava se moraju poštovati. :roll:
Acriter et Fideliter!
Slika
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Komunikacija

Post od Timke »

Ima još sijaset čudnih i apsurdnih komunikativnih pojava. Ide tako ranije, ulicom, čovek i nešto priča naglas. Kažu opet neki nadobudni - smetnuo, šta ćeš. Doživeo pa preživeo, prijaško, čovek, nekakav slom živaca. Ili bio dugo sam pa razvezao neku priču. Oće to. Pogledam evo sad, koja je godina, kad isto se to događa i ponavlja. Ide čovek ulicom i priča, sada sasvim glasno, ali niko to ni da primeti. Ni brigeša. Kažu - razgovara sa nekim na mobilni. Bilo je to i na Čarlijevom filmu. Još 1928 godine. Idu isto tako, sada neki. Mudro ćute. A šta misle, ne smem ni da pretpostavim. Možda sklapaju neke planove i rade nekome o glavi. Ili su telepate. Tele pa još i pate. Ima i ovako mudrovanje : Dupli dijalog. Razgovaraju dvojica. Jedan postavi pitanje pa pređe na drugu stranu i da odgovor. Drugi ćutke to posmatra. Pa kad prvi da odgovor i završi, drugi oponent daje odgovor, svoju verziju, pa pređe na drugu stranu da dočeka i shvati šta je to što je on odgovorio, rekao. Malo iščašeno. Ali dobro i demokratsko razgovaranje. Uvek bi trebali da budemo obzirni i pažljivi pa da dajemo očekivane odgovore. Onda smo svuda rado viđeni i dobrodošli. Ima i ovo. Moja opaska. Kada se razgovara, ne treba biti sa one strane, već na onoj strani na kojoj je sagovornik. Puno je nesporazuma nastalo samo zato što je privid i očiglednost umešala prste pa je ispalo, sticajem prilika, ono što je očigledno i dobro i važno - manje važno i suprotno. Kada se točak okreće, jedan veli da se okreće u pozitivnom smeru a drugi kaže, nije, nego je u suprotnom - negativnom smeru. Još bi se i dandanas raspravljali na koju se stranu Zemlja okreće da nisu ćutke i obostrano napravili ustupke i sporazumno pristali na nekakav kodeks. A u stvari Zemlja se okreće i na jednu i na drugu stranu, u isti mah. Kao i svaki točak. Nikad se ne može da okreće samo na jednu stranu. Kakav Nonsens! Da idemo dalje pa da ustvrdim da se ne okreću nebeska tela jedno oko drugog, nego je to kretanje složenog tipa i privida pa se sunovraćuju i prave društvo jedno drugome. Da je ono srednje doba verovatno bi se sada i ja grejao na roštilju.
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Komunikacija

Post od Timke »

Što je interesantno, ljudi se začas zasite znanja. Kao, znali smo mi to! Kaže Dara Sekulić da oni neki, u Opštini, svako jutro počinju od nule. Izgleda da mi svi to isto radimo, jer je svaki dan jedan novi život, nova nafaka. Pa i samo spavanje, sanjanje, je jedna mala smrt. Samo što ova mala - traje satima a ona velika traje, koliko - tren. Još će mnogo i puno vode proteći dok mi počnemo jednim jezikom da komuniciramo. Ali svakako pre toga moramo preći na jednu, istu stranu, da bi smo bili svesniji i da bi nam stvari bile jasnije. Do tada moramo da govorimo samo ono što druga strana želi rado da čuje. Što joj paše. Onda smo rado viđeni i slušani gost. Inače, u poverenju, i krmka treba češati i češkati samo niz dlaku. Nikako uz dlaku. Jer onda bi bilo - kako Musa dere jarca. A Istina je samo jedna. Kumst je kako je raspodeliti da svima bude isto i da svi budu siti i da Istina ostane cela!? Nešto, kao, ala alavi vukovi siti i koze na broju! Ili je sve Laž ili je Istina samo za Posvećene - Bogom dane.
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Komunikacija

Post od Palma »

Veština komunikacije sa ženama

Sigurno ste se više puta u životu „ujeli za jezik“ jer ste devojci / ženi rekli nešto što u datom momentu očigledno nije trebalo. Uvereni smo da Vam je bilo potrebno više životnih lekcija dok niste savladali makar najosnovniju veštinu svakodnevne komunikacije sa bliskom ženskom osobom. Čini Vam se da ne valja ni kad ćutite, a ni kad kažete ono što mislite… e pa evo nekoliko saveta…

Slika

Ne reci : “Ma ko će te videti?”
Koliko su muškarci opušteni kad je u pitanju izgled, utoliko je jasnije da je samopotvrđivanje ženama u tom domenu najpotrebnije. Pa, kada se vaša partnerka ogleda, mršti na svoj odraz u ogledalu i već po četvrti put menja odevnu kombinaciju – a vreme neumitno teče – setite se neke iskrene izjave i šapnite joj dok je grlite. Dodir će je umiriti, a kompliment opustiti. Ne zaboravite na onu staru izreku da se žene doteruju zbog drugih žena – svaka kritika na račun izgleda može biti pogubna. Poštujte njen trud i krenite pola sata ranije sa priremama za izlazak. Poštedećete i sebe i vezu, a ona će biti polaskana.

Ne reci : “Zar opet…?”
To što se Vama određene radnje poput mesečnog odlaska kod frizera, razgledanja izloga, listanja časopisa, sedmog po redu gledanja omiljenog romantičnog filma … čine nesuvislim i ispraznim, to je zato što “niste pronikli u suštinu”. Ovaj ritam ženskih aktivnosti se ponavlja kao mantra i stoga ne treba zbog toga razbijati glavu o zid. Jednostavno organizujte svoje vreme kada ste joj povremena podrška u takvim aktivnostima, i uživajte u životu. Ako se opremite potrebnom iPod muzikom ili literaturom, sve može proći bezbolno po vašu vezu, pa čak i biti korisno. Više vremena ćete provesti zajedno i deliti više zajedničkih trenutaka koji su ženama naročito bitni. Vaše mesto neće svaki put zauzeti drugarica i neće biti prilike za priče tipa “Ni ovaj moj…”, dakle mala žrtva za veliki podvig!

Ne reci : “Šta si rekla…?”
Ako nešto mrze, to je da ne budu slušane! Budi oprezan u situaciji kada žene govore i kada to postane monolog, jer sigurno nešto važno pričaju. Desi se svima da misli odlutaju, ali poslužite se lukavstvom koje i profesionalci koriste, jednostavno pitajte : “Zašto tako misliš?”. Ona će imati utisak da ste aktivno pratili radnju, da vas zanimaju i tema i njeno mišljenje, a vi ćete dobiti objašnjenje propuštenog. Takođe, važna je mimika: podignite obrve, namrštite se i važno klimnite glavom, samo ne preterujte. A telo neka bude blago nagnuto prema njoj, što će stvarati utisak da pažljivo slušate.

Ne reci : “Ajde ti …”
Ako već postoje neke obaveze koje vam nisu ni bliske ni drage, kose se sa vašim životnim principima, a jednostavno se moraju odraditi, ne prebacujte odgovornost na nju. Nipošto! To moramo uraditi MI. A u tom paru ona se uvek nekako pojavi kao veštija, kompetentnija, iskusnija, i naravno stvar se polako njoj prepusti. Ne zaboravite ni komplimente za njen trud i sposobnosti koji – moramo priznati – nisu izmišljotina. Žene naprosto jesu predodređene za neke stvari, a mi … mi jednostavno nemamo taj gen!

Zaključak
Ne postoje iste žene, niti univerzalni recept za džentlmene, tajna je u iskrenosti i poštovanju. Dakle, princip je isti – zastani, razmisli i seti se: to je ONA i sve je zbog NJE! Tome prilagodi svoju komunikaciju. Ono što može biti u početku napor, neprimetno postaje manir naših vrlina. Vredi pokušati.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 13 gostiju