Psihologija sreće

Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Mali savjeti za sreću

Kročite smireno kroz buku i struku i ne poželite mir koji donosi vječna tišina. Trudite se, ali bez potčinjavanja da budete u dobrim odnosima sa svim ljudima.

Govorite svoju istinu tiho i jasno i slušajte što vam drugi govore, jer čak i dosadni i neuki imaju svoju priču. Izbjegavajte glasne i agresivne osobe - one uznemiruju dušu! Uspoređujući sebe sa drugima možete postati sujetni i ogorčeni, jer uvijek će biti gorih i boljih od vas.

Uživajte u svojim dostignućima kao i u svojim planovima. Vodite računa o svom zvanju ma kako skromno ono bilo, jer to je nešto stvarno što posjedujete u ovom nemirnom i promjenjivom vremenu.

Budite svoji! Posebno ne iziskujte lažnu naklonost niti budite cinični u ljubavi. Unatoč svim prijevarama i razočaranjima, ljubav uvijek ispočetka niče poput trave.

Brižljivo postupajte s iskustvom koje vam donose godine i dostojanstveno im predajte mladost. Razvijajte snagu duha da vas zaštiti od iznenednih nedaća. Ne budite sebe sumnjama i negativnim razmišljanjima, previše je strahova rođeno u samoći i premorenosti životom.

Ispod zdrave discipline budite nježni prema sebi. Vi ste dijete svemira kao i stabla i zvijezde i vi imate pravo biti ovdje. I bez obzira da li je to vama jasno ili ne, svemir se razvija točno onako kako treba. Zato, budite u miru Božjem, ma što za vas on bio, i ma kakvi bili vaši zadaci u ovoj ludnici, sačuvajte mir u svojoj duši.

Sa svim svojim prijevarama, svojom iskrenošću i promašenim snovima ovo je još uvijek predivan svijet. Čuvajte sebe. Uložite sve što imate i što jeste - i budite sretni.

Pronađeno u crkvi Sv. Pavla u Baltimoreu 1692.g
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Treba se izlagati opasnostima - govorio je. Čudo života možemo istinski razumeti jedino ako dopustimo da se dogodi nešto neočekivano.
Svakoga dana Gospod nam daruje - zajedno sa suncem - jedan trenutak kada je moguće izmeniti sve ono što nas čini nesrećnim. Svakoga dana nastojimo da obmanemo sami sebe kako nismo prepoznali taj trenutak, kako on ne postoji, kako je današnji dan istovetan jučerašnjem i kako će biti jednak sutrašnjem. Ali, onaj ko obrati pažnju na dan koji traje, otkriva čarobni trenutak. On može biti sakriven u času kad izjutra otključavamo vrata, u onoj kratkotrajnoj tišini koja naglo nastupi posle ručka, u hiljadu i jednoj stvari koje nam izgledaju isto. Taj trenutak postoji - trenutak kad nas sva snaga zvezda namah prožme i omogući nam da činimo čuda. Sreća je ponekad blagoslov, ali najčešće osvajanje. Čarobni trenutak koji se javlja svakoga dana pomaže nam da se menjamo, navodi nas da se upustimo u potragu za svojim snovima. Patićemo, preživljavaćemo teške časove, suočićemo se s mnogim razočarenjima - ali sve je to prolazno, i ne ostavlja trag.
(Paolo Koeljo - Na obali reke Pjedre sedela sam i plakala)
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Recept za popravljanje sreće

- Fokusirati pažnju na srećne momente u svom životu;
- Registrovati sve dobre stvari koje vam se dešavaju svakoga dana i o njima pričati prijateljima;
- Uočavati ono najbolje u ljudima, a ne samo njihove mane;
- Usredsrediti se na svoje talente;
- Napraviti listu svojih uspeha, ma koliko oni po vašem mišljenju bili mali;
- Okružite se ljudima kojima je stalo do vas;
- Izbegavati zlobne, cininične i depresivne ljude;
- Ne pokušavati da sve uradite sami. Potražiti pomoć.
- Ne primati loše stvari suviše lično. Loše stvari se događaju milionima ljudi;
- Slaviti odbijanje. Svako "ne" vodi vas bliže nekom "da". Ponekad vam je potrebno nešto neprijatno da biste krenuli napred;
- Ne zadovoljavati se kratkotrajnim uživanjima;
- Uložiti u sreću, jer ono do čega se teže dolazi - znanja, uspešna karijera - učiniće vas srećnim na duži rok
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Stvari za koje mislite da će vas usrećiti...

... ali, u stvari, neće. Prava sreća je kao retki dragulj koji ceo svet stalno traži i ne može ga pronaći.

Zašto je sreća tako nedostižna stvar? Verovatno zbog toga što većina nas ne zna gde da je traži... Sreća je ono što osećate kada se ono što želite ostvari. Najčešće je najveći problem što želimo pogrešne stvari koje nas neće zaista usrećiti.

Sreću najčešće povezujemo sa pogrešnom stvari, osobom ili poslom, a često se u potragu za srećom bacamo i kada nam se dogodi nešto ružno. Prekid, otkaz, tuga, izgubljeno prijateljstvo ili nešto peto, razlozi su zbog kojih se bacamo u potragu za srećom. Tu nastupa ona dobra stara "tek kad nešto izgubimo, shvatimo koliko nam znači". Stvar je vrlo jednostavna. Bili smo srećni i nismo marili za ostalo. Sada se dogodilo nešto što nas je omelo u tome i želimo da vratimo stvari isti osećaj sreće…

NOVAC I MATERIJALNO
Kupovina često leči rane, ali ne na duge staze. Priznajemo da finansije jesu važne i da jako dobro dođu kada smo tužni, ali sve ima svoje granice pa tako i kupovanje fensi i luksuznih stvari. Gde su nestali oni dani kada ste se radovali sitnicama? Pogotovo ako se radi o gubitku posla, nikako se ne preporučuje trošenje. Čuvajte novac, pitanje je kada ćete ponovno pronaći posao. S druge strane, ako se radi o ljubavnim jadima, situacija je nešto drugačija. Kupite sebi ponešto, ali znajte da kada se šoping centri zatvore i kada odete iz skupog kafića sa prijateljicama - ponovno sledi druženje sa sobom. Kako bi neki rekli "pamet zove srce u ponoć".

Druga stvar vezana za tematiku novca i sreće je što mnogi pogrešno misle da više novca znači više sreće. Novac nikako ne trebalo da shvatate kao ulaznicu u VIP ložu srećnih ljudi, jer ljudi koji previše zarađuju najčešće imaju problema sa stresom što su pokazala istraživanja još davne 2007. godine. Zaključak je - koliko god love imali, nikada nećete biti zadovoljni jer uvek želimo više. Sreća ljudi proizlazi iz stvari koje imaju i umeća da se iskoristi najbolje što se može u datoj situaciji. Srećni ljudi će i sa malo novca naći načina da uživaju.

PRETERANA ORGANIZACIJA ŽIVOTA
Sigurno jedva čekate godišnjicu braka, proslavu svog ili nečijeg rođendana, odlazak na neku feštu... Isplanirali ste sve, od haljine, pa do boje maskare, a da ne govorimo o frizuri. Bili ste najlepši bez konkurencije ali vam je bilo toliko dosadno i, potpuno neočekivano, naporno. Ili ste mesecima planirali godišnji odmor u detalje, samo da bi vas nekoliko neplaniranih stvari u potpunosti izbacilo iz takta... To je zato što očekujete previše u životu. Najlepše uspomene su oni trenuci koji dolaze spontano, kada smo najopušteniji i najsrećniji.

ODMOR
Svi želimo na odmor, i to uvek. Ali, kada ga dobijemo, postanemo nam toliko dosadno da jedva čekamo ponedeljak. Sve što je previše nije dobro, pa tako ni previše odmora. Kaže se da je čovek najsrećniji kada je produktivan. Naučite da uživate u malim stvarima, počevši od jutarnje kave, sladoleda, toplog vremena i darivanja sebe i najbližih malim znakovima pažnje.

OSVETA
Kujete planove kako da se osvetite bivšem, osobi koja vam uvek parkira auto na mesto, devojci sa kojom vas je bivši prevario ili frizerki koja vas je ošišala kraće nego što ste tražili, ali ubrzo ćete početi da se osećate loše. Vaša podsvest reaguje bez da vi to i primetite. I onda opet sve u krug. Zato, vratite "igle i vudu pribor", opozovite besnu rulju svojih prijatelja i smirite se. Zaboravite, oprostite i zaokupite se nečim što vam može otvoriti druga vrata u životu. Počnite da trčite, upišite kurs kulinarstva ili slikarstva... Usmerite svoju strast i bes na nešto pozitivno. Osim toga, nikada ne znate kakve sve ljude možete upoznati. Imati volje za okretanjem nove stranice u životu je korak ka uspehu.

SAVRŠENSTVO
Savršenstvo – ne postoji. "Biću srećna čim smršam, nađem dečka, zaljubim se, završim fakultet, nađem bolji posao..." i sami znate da to ne vodi ničemu, ali i dalje se zavaravate i trudite oko ciljeva koje, u principu, možete ostvariti ali iz nekog razloga uvek odustanete. Super je što pokušavate da unapredite svoj život, ali setite se da je za sreću od malog dobijate više. Uživajte u svemu što vas raduje i cenite ono što imate. (Žena)
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Psihologija sreće

Post od Timke »

Kažu "priprosti" ljudi da je pojam sreće : "U se, na se i podase". Neko je dodao : "i pomalo podje.....i". Imamo, koji smo ovaploćeni tu jednu jedinstvenu šansu da neposredno, svesno posmatramo i uživamo u fenomenu koji neko naziva Život. Da, dobro sam rekao jednu šansu. Jedan život, jedna šansa. I to nekako smuvamo i prokockamo. Ionda nastavljamo sa pričom : Trebalo je ovako, trebalo je onako. Tako je nastala Filosofija i mudrijašenje ali one šanse koju smo dobili od Usuda više nema, bar ovom prilikom u ovom životu. Neko nam je uvalio caku, vruć krompir. Usitnio nas, "individualiziro" do krajnjih granica, hoću reći obezvredio nas i izblefirao nas na taj način što smo postali samo broj, još gore, postali smo količina - masa. Postajemo Liliputanci. Što smo sitniji - sitniji smo i telesno i duhovno. Kod pacova postoji neki biološki mehanizam, za naučnike neobjašnjiv, pa prestanu da se množe ako su životni resursi nepovoljni. Te time ženke postaju sterilne i samosvojne. A što praviti od sirotinje još više i još veču sirotinju? Kod nas je drugi princip : Što nas je više - to smo jači i pametniji. A da li smo u pravu - život će pokazati. Ionako već grizemo jedni drugima uši.
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Faktor sreće

Svi znamo nekog ko “baš ima sreće”, okolnosti mu nekako uvek idu na ruku i želje mu se kao nekom čarolijom ostvaruju.
Takođe, svi znamo i ljude koji “baš nemaju sreće”, sve im nešto ide nizbrdo, svaki plan im se nekim čudom izjalovi, kao da ih je “neko uvračao”.
Da li se rađamo pod”srećnim”, “nesrećnim” ili “ni srećnim ni nesrećnim” zvezdama?
Ili možda ipak imamo uticaja na to koliko će nas sreća pratiti u životu?

Kada malo pažljivije slušamo one koji su “srećkovići”, čujemo sledeće:

-umeju da prepoznaju i iskoriste okolnosti koje im idu na ruku,
-umeju da naprave okolnosti koje im idu na ruku,
-oslanjaju se na sebe i svoje sposobnosti, ne čekaju da im sreća zakuca na vrata,
-traže i dobijaju pomoć i podršku od drugih,
-u kontaktu su sa svojim željama i potrebama
-kada nešto žele, pitaju se na koji način to da ostvare
-kada ne uspeju traže uzroke u sebi i način da sledeći put to isprave…

“Baksuzi” nam govore sledeće:

-čekaju da im se sreća konačno osmehne,
-ljute se kada im okolnosti ne idu na ruku,
-nisu svesni svojih sposobnosti i potencijala,
-od drugih ili ne traže ništa ili traže da rešavaju probleme umesto njih,
-ne usuđuju se da žele, da se ne bi razočarali,
-ne prepoznaju svoje potrebe
-kada nešto ipak požele, pasivno čekaju “ispunjenje želje”,
-kada ne uspeju krive druge i “lošu sreću”…

Možda se ipak ne kaže slučajno da “sreća prati hrabre”…
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Samo srećna mama odgaja srećnu decu

Lista zadataka i odgovornosti jedne mame može izgledati beskrajna i zastrašujuća kada je dan dobar, a nemoguća kada ustanete na levu nogu.

Dodavati brigu na listu prioriteta je nepotrebno. Svi shvatamo razloge: ne želite da budete sebične, nemate dovoljno vremena, novca i energije; potrebniji ste porodici nego sebi. Međutim, kada shvatite da načinom na koji tretirate sebe učite svoju decu kako da se ona sutra ponašaju prema sebi, uštedećete vreme za svoje potrebe, jer to nije sebičluk ili razmaženost, već nužnost.

Pronalaženje načina da se ugrabi vreme kada se brinete samo o sebi može biti izazov. Evo nekih ideja od kojih možete da počnete:

- Pustite decu na miru! Ona su briljantna! Dajte im priliku da uče, rastu, prave greške, shvate stvari, nauče da se brinu za sebe. Dozvolite deci da se osamostale, jer ćete imati manje odgovornosti i više vremena za sebe. Ako se muž priključi akciji, pa počne da sprema kuću ili kuva ručak, čak i ako to nije prema vašim standardima, ujedite se za jezik i proslavite mirišljavom kupkom!

- Kažite „Ne”. Pogledajte vaš dnevni raspored i precrtajte obaveze koje vam nisu zabavne. Samo zato što ste na raspolaganju, ne znači da bi trebalo da ih uradite. Poštujte svoje vreme i energiju i batalite zadatke i aktivnosti koje vam ne donose radost ili vas ne obogaćuju.

- Promenite definiciju Super-mame. Ne morate da svako drugo veče pečete kolačiće, budete na svakom treningu, imate besprekornim kuću i decu. Super-mama bi, zapravo, trebalo da bude sigurna u sebe, puna ljubavi i vesela. Nije stvar u tome šta radite, već ko ste i kako se osećate.

- Proverite kakav utisak ostavljate. Kakvo mišljenje imate o sebi je dobar pokazatelj kako će vaša deca da se sutra osećaju u sopstvenoj koži. Vi ste njihov glavni uzor. Ako nemate laskavo mišljenje o sebi, što pre se obavežite zarad sebe i svoje dece da ćete raditi na tome da poboljšate svoje mišljenje.

- Vaša deca zaslužuju jaku, samouverenu, ljubavlju ispunjenu mamu, a imate mogućnost i moć da baš vi budete u toj ulozi. Dobar osećaj je zarazan. Učinite nešto samo za vas danas i dozvolite sebi da se osećate zaista dobro zbog toga. Dobro raspoloženje će biti od koristi svima u vašem životu.

Slika


Sitnice kojih se možda niste setili
Umesto da pustite televizor da stalno brunda u pozadini, pustite neku tihu muziku. Postoji bezbroj studija o isceliteljskoj moći muzike, njenoj moći da stimuliše kreativnu, intuitivnu desnu stranu mozga, to što pokrete srca sinhronizuje u skladu sa sporim tempom i može da podigne naš duh kada reči to ne mogu.

Zapalite sveću... čak i ako je visoko na polici, na sigurnoj udaljenosti od dečijih ruku, tihi sjaj plamena promeniće energiju u prostoriji i smiriti i vas i vašu decu.

Aromaterapija čini isto, samo mirisom - koji budi sva naša čula, direktno stimuliše limbički sistem koji reguliše uspomene i emocije. Bergamot, kamilica, žalfija odlično smiruju i opuštaju. (Bebac)
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Sami pišemo životni scenario

Životni skript je nesvesni plan koji „sastavljamo“ u detinjstvu, od druge do sedme godine života, a donosimo ga pod uticajem roditelja, rodbine, prijatelja...

Slika

Svako od nas pre ili kasnije zapita se šta je to u našoj prirodi i karakteru što nas navodi da razmišljamo ovako ili onako, da odlučujemo, maštamo, vrednujemo, verujemo i pravimo životne izbore. Da li vam se ikad dogodilo da iznova razmišljate o mogućem ishodu neke situacije koja vam se često ponavlja u životu i na kraju ipak donesete istu odluku i ništa ne promenite? Ili da zauzmete stav u vezi nekog problema i čvrsto se držite vaših uverenja ikao bi možda bilo bolje da postupite drugačije? Neki izbori su nam manje bitni, međutim oni ključni nam „pišu“ scenario života.

Psiholozi sve više ističu značaj životnog skripta za koji kažu da ima veliku ulogu u formiranju naše ličnosti, uverenja i stavova, da upravo on utiče na naše reakcije i očekivanja i da na osnovu njega i odlučujemo i biramo. Šta je životni skript i kakve obrasce stvaramo po njemu, razgovarali smo sa psihijatrom dr Aleksandrom Buberom.

- Životni skript je nesvesni životni plan koji „sastavimo“ u detinjstvu od niza skriptnih odluka, odnosno iskrivljenih uverenja o nekom važnom životnom pitanju. Donose se uglavnom pod uticajem roditelja, okoline, nedovoljno informacija, kao i zbog toga što u toj dobi imamo drugačiji način razmišljanja od odraslih, tako da je mogućnost iskrivljenja veoma velika. Za životni skript kažemo da je nesvestan, jer se proces skriptiranja dešava veoma rano, od druge do sedme godine života, mnoge stvari zaboravimo, a nešto što smo prihvatili ne preispitujemo, jer ih doživljavamo kao istinu koja ne podleže daljoj raspravi.

* U kojoj dobi počinjemo da formiramo obrasce ponašanja?

- Formiranje obrazaca ponašanja počinje praktično odmah po rođenju, zato što je odnos deteta koji ima sa majkom, ili osobom koja brine o njemu, veoma važan. Dete, za razliku od odraslog čoveka, ima potrebu za ljubavlju i vezivanjem, za stalnom negom, i ukoliko ih nema to će loše uticati na njegovo psihofizičko stanje. Dakle, način i kvalitet majčine nege i veze sa detetom već od samog početka utiče na to koliko će se ono osećati sigurno kasnije u životu, da li će se osećati zaštićeno, voljeno, da može da ostvaruje svoje potrebe i želje. Negde sa godinu i po dana, kada je dete već razvilo neke veštine i sposobnosti, počinje i prava socijalizacija, i tada se, pored nege i ljubavi, počinju postavljati zahtevi, granice. Tako se životni skript praktično formira u uzrastu kada dete ima nerazvijen način razmišljanja, veruje sve što mu odrasli kažu, precenjuje značaj svega i svačega zbog čega mnoge stvari doživljava preterano emocionalno, a to sve doprinosi da se donesu iskrivljeni zaključci i na osnovu njih odluke prema kojima će se kasnije u životu i orijentisati.

*Šta na jviše utiče na stvaranje životnog skripta, na osnovu čega temeljimo odluke, zaključke, uverenja, verovanja, vrednosti...?

- Skriptne odluke mogu se doneti pod spoljašnjim uticajem ili kada dete samo pogrešno zaključi zbog nedovoljno informacija i konkretnog načina mišljenja. Ipak, najvažniji izvor poruka na osnovu kojih dete zaključuje o sebi, drugima i svetu, nose one osobe koje su mu najvažnije - roditelji, porodica, prijatelji i drugi autoriteti. Međutim, ne prihvataju deca sve što im se kaže, a, osim poruka od njima važnih osoba, veliki uticaj imaju i one koje se često ponavljaju, praćene intenzivnijim emocijama, koje je čuo od više osoba ... Poruka se može preneti i postupcima, a često se i ne pamti kao izrečena, već dete uči po modelu ponašanja roditelja. Ako roditelj, na primer, sa drugim odraslima stalno negativno komentariše neku drugu nacionalnu ili navijačku grupu, iako se ne obraća direktno detetu ono će to čuti i verovatno usvojiti isto kao što će gledati odnos svojih roditelja, koji se, na primer, tuku ili su nežni jedno prema drugome i to usvojiti kao uobičajen model ponašanja.

Takođe, roditelji formiraju detetovu sliku o sebi, tako što mu govore kakvo je, pa ako mu ponavljaju da je glupo i nesposobno ono će im verovati, kao što će im verovati i ako mu kažu da je sposobno i pametno. Izostanak reakcije na neko ponašanje ili nagrada za neko drugo, takođe su poruke koje dete jako brzo i jako dobro shvata i prema tome će se dalje u životu i ponašati.

* Koliko smo svesni svog životnog skripta i da li se on tokom života može promeniti ili nadograditi i kako?

- Većina ga nije svesna, jer je već po svojoj definiciji on nesvestan životni plan. Ali, svesni smo da imamo neki problem, neku smetnju ili patnju, i tek kada odlučimo da se pozabavimo uzrocima dođe se do toga da imamo neka iskrivljena uverenja koja u našem životu deluju kao „samoostvarujuća proročanstva“. To znači da ako neko veruje da je glup, tako će se i ponašati i sebi potvrđivati da je zaista takav. Često takva osoba i kada ode na testiranje i dobije veoma visok koeficijent inteligencije i dalje ne veruje da je pametna. Iz toga proizilazi da naša uverenja često imaju mnogo veći uticaj na naše ponašanje i životni tok od realnosti. Ali, uverenja je moguće i promeniti, posebno kada nas realnost konstantno demantuje.

* Da li zbog toga što znamo kako se treba ponašati da bismo ispunili očekivanja i šta možemo na osnovu tog ponašanja očekivati u određenom trenutku, skript čini život predvidljivim?

- Ukoliko dođemo do toga kakav je nečiji životni skript, od kojih se odluka i uverenja sastoji, možemo sa dosta velikom verovatnoćom predvideti kako će izgledati, pa često i kako će se završiti nečiji život. Ukoliko imamo realnu sliku sveta, sebe i drugih ljudi, onda ćemo i biti u stanju da život živimo u skladu sa sobom i svojim željama, naravno onoliko koliko to okolnosti dozvoljavaju, i nećemo sebe ograničavati da živimo u okvirima koji su propisani skriptom. To znači da ćemo se boriti za kvalitetniji i ispunjeniji život i nećemo videti prepreke tamo gde ih nema. A one realne smetnje ćemo, ukoliko je moguće, savladati, a nerešive prihvatiti kao takve. Međutim, kada neko ima iskrivljena uverenja, mnoge probleme koji su objektivno rešivi procenjivaće kao nemoguću misiju.

* Kako životni skript utiče na emocije i ljubav, na uverenja i stavove o partnerskim odnosima?

- Partnerski odnosi, ljubav i emocije važna su životna pitanja i ukoliko i tu imamo iskrivljene stavove prema njima ćemo se i ponašati. To znači da ako verujemo da nas niko ne može voleti, ili da nismo dovoljno dobri, lepi ili bilo šta drugo, ponašaćemo se u skladu sa tim, a onda je vrlo verovatno da će nas i drugi ljudi opažati kao manje vredne, manje dobre i lepe, pa će nas to ograničiti da ostvarimo kvalitetan partnerski odnos. Ali, ako verujemo da smo sposobni i atraktivni, u skladu sa tim ćemo se i oblačiti, hodati, imati telesni stav, mimiku i ton glasa, i na takav način razgovarati sa ljudima. Naša uverenja se ocrtavaju ne samo u našim postupcima, nego i u postupcima drugih prema nama.

* A kako životni skript određuje načine i šablone po kojima biramo i pronalazimo partnere?

- Ako, na primer, verujemo da smo zaslužili ili da je normalno da se ljudi prema nama ponašaju na loš ili ružan način, biće nam u redu i da izaberemo partnera koji će se tako prema nama i ponašati. Međutim, ako verujemo da je prirodno da se prema nama ponašaju pristojno, uz poštovanje i nežnost, nećemo pristati na ništa manje od toga. Interesantna su i istraživanja koja pokazuju da veze u kojima je do zaljubljivanja i ljubavi došlo „na prvi pogled“, u odnosu na one gde je do toga došlo posle dužeg poznanstva, imaju isti procenat uspešnosti i neuspešnosti. To nam upravo govori da smo u stanju da vrlo brzo prepoznamo osobe koje se uklapaju u naš životni skript, ili, što je poželjnije, u naše izbore.

* Psiholozi ističu i da životni obrasci utiču i na naše ponašanje u vezi, shvatanje partnerskih odnosa, davanja, uzimanja, kontrole...

- Kao i na sve ostalo u životu, na partnerske odnose najviše utiču naša uverenja o tome kako nešto treba da funkcioniše. A najbolje funkcionišu veze gde partneri imaju veoma slična uverenja o partnerskim odnosima. Budući da su uverenja o vezama šarolika, velika je verovatnoća da se sa drugom osobom nećemo dobro razumeti. Zbog toga je i toliko neslaganja u partnerskim odnosima i dosta je teško pronaći osobe sa kojima ćemo se uklopiti. Takođe, bitno je napomenuti i da ne postoji samo jedna, „prava“ osoba sa kojom možemo ostvariti kvalitetan partnerski odnos, već da postoji mnogo onih sa kojima delimo slična uverenja i vrednosti i sa kojima je to moguće. A budući da su stavovi promenljiva kategorija, takođe je moguće i da se sa nekom osobom bolje uklapamo kasnije nego na početku, jer u međusobnom razvoju možemo postići uverenja koja omogućavaju skladno funkcionisanje u vezi. Veoma je bitno da pored sebe imamo nekoga ko će želeti da se razvija slično kao mi i to je onda jedna od najlepših stvari koju možemo iskusiti.

* A šta je sa onim ljubavnim modelom kome različitost, pa i suprotnosti, daju posebnu čar?

- Svi znamo slučajeve gde se veze završavaju zbog velikih različitosti prema važnim životnim pitanjima, na primer gde će živeti, kako će zarađivati, po pitanjima vere, vaspitanja dece, porodičnih odnosa... Ako posmatramo ovu temu kroz prizmu razvoja, nekada je za osobu bolje da izabere nekoga ko joj je sličan, jer to će u vezi dovesti do boljeg razumevanja i stabilnosti. S druge strane, to može vezu lišiti pozitivne tenzije i rasta kroz konstruktivni konflikt. Opet, ako izaberete nekoga ko se jako razlikuje od vas, to će od oba partnera zahtevati izuzetan napor u prilagođavanju i veliku fleksibilnost da se drugi prihvati takav kakav jeste. Često u takvim vezama baš ono što nas je privlačilo kasnije počinje da nam najviše smeta. Ukoliko su partneri jako različiti, a nisu spremni na veliki rad na sebi i vezi, male su šanse da to uspe. Često biramo partnere koji su nam donekle slični u osnovnim životnim vrednostima, a razlikuju se od nas upravo u onim sferama gde i sami osećamo da nam je potreban neki drugačiji razvojni put. Ako smo toga oboje svesni i spremni da se menjamo, to može dovesti do razvoja veze. Međutim, takođe je poznato i to da su osobe u koje se zaljubimo često i one sa kojima imamo najveće šanse da se razvijamo, ali isto tako i najveće šanse da potvrdimo svoja iskrivljena uverenja i negativne životne ishode. Rezultat takve interakcije će zavisiti od toga koliko smo spremni da uvidimo realnost, da se sa njom suočimo i da preduzmemo ono što je potrebno da iskrivljena uverenja ispravimo. Mnoge veze u ovom stadijumu se raspadnu, jer partneri nisu u stanju da prevaziđu razočaranje realnošću i da prihvate to kao šansu za napredak, već se povlače i često tragaju za novim partnerom, s kojim najčešće ponavljaju isti obrazac. Kada vidimo da se u životu često ponavljaju isti ishodi, bez obzira na to da li su u pitanju veze, posao, druženje... to se obično ne dešava slučajno i tada se najverovatnije radi o uticaju skriptnih odluka, odnosno iskrivljenih uverenja na naš život. Jer, dokle god budemo radili iste stvari na isti način – imaćemo iste rezultate. A da bismo mogli da počnemo da ih radimo na drugačiji način, potrebno je da promenimo uverenja koja do takvih postupaka dovode.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

33 stvari za sreću

Stručnjaci se slažu: Sreća se uči!

Slika

Naučnici sa američkih fakulteta su zaključili da postoje zajednične stvari koje srećne ljude povezuju. I evo ih najvažnije koje bi trebalo i sami da primenite:

1. Uvek budite dobri prema ljudima.
2. Shvatite da ste sami odgovorni za svoju sreću.
3. Uvek se trudite da budete pozitivni.
4. Budite svoji.
5. Budite zahvalni.
6. Budite milostivi.
7. Uradite nešto novo.
8. Cenite sebe.
9. Verujte u sebe.
10. Pomerajte svoje granice.
11. Budite duhoviti.
12. Budite skromni.
13. Budite ljubazni.
14. Udelite komplimente drugim ljudima.
15. Slušajte druge.
16. Ne pristajte na "dovoljno dobro".
17. Budite pošteni.
18. Pokrenite se.
19. Maštajte ali nemojte da budete nesrećni zbog toga.
20. Nikada ne odustajte.
21. Odvojite vreme za sebe.
22. Pomozite drugima.
23. Učite od uspešnih i srećnih.
24. Uživajte, čak i kada vas okružuju samo problemi, koji su takođe normalan deo života.
25. Družite se sa ljudima koji vas čine boljim i srećnijim.
26. Otvoreno pitajte ono što želite.
27. Imajte poverenja u život i ljude, bez obzira na to što vas nekada iznevere.
28. Naučite da ućutite.
29. Budite strpljivi.
30. Pomozite onima kojima je pomoć potrebna.
31. Uživate u društvu dece.
32. Ne ogovarajte.
33. Pokažite vašu ljubav prema drugima.

Još 20 saveta kako da budete još srećniji!

Autorka knjige "Projekat sreća" Alisa Bowman ima par ideja kako da budete srećniji. I evo ih najbolje i sasvim jednostavne ideje:

1. Kad vidiš ljude nasmej se.
2. Kad primetiš da neko ima pune ruke stvari ili nosi decu, otvori mu vrata.
3. Udeli kompliment ljudima sa kojima si u kontaktu.
4. Poigraj se sa decom koju viđaš. Ne kritikuj ih čak iako su nemirna.
5. Ako ti se nešto dopadne pošalji mejl u kome to i kažeš.
6. Nazovi roditelje i pitaj ih kako su.
7. Odgovori na nečiji Facebook update, posebno ako je ta osoba imala loš dan.
8. Pošalji mail prijatelju/ici o kome razmišljaš.
9. Obradujte partnera masažom.
10. Poverite se nekome ako ste tužni sasvim iskreno.
11. Pozdravite stariju osobu koja sedi u parku, a ako je raspoložena ispričajte se malo.
12. Pomazite svog kućnog ljubimaca.
13. Kuvajte vašoj porodici i prijateljima ono što najviše vole.
14. Oprostite sve što vam je na duši.
15. Iznenadite nekoga malim poklonom bez razloga.
16. Ostavite poklon nepoznatoj osobi.
17. Kažite da ga/je volite!
18. Pohvalite komšije, omiljenog blogera ili nekog iz vašeg okruženja.
19. Pošaljite razglednicu ili čestitku prijatelju.
20. Roditeljima recite da su bili dobri prema vama, zahvalite im se.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Prestani...

Počni 2012. godinu kako treba i bićeš srećniji! :x

Prestani traćiti vrijeme na pogrešne ljude. Život je suviše kratak za njih.

Prestani bježati od svojih problema. Suoči se s njima.

Prestani sebe lagati. Svima možeš, sebi ne možeš.

Prestani svoje potrebe stavljati u zapećak. Najgore je kad čovjek izgubi sebe.

Prestani pokušavati biti neko drugi. To si što si, uživaj u tome.

Prestani se držati prošlosti. Naprijed možeš samo kad završiš s onim iza sebe.

Prestani se bojati da napraviš grešku. Uradi šta ti je umu, pa kud puklo.

Prestani sebe opanjkavati zbog nekadašnjih grešaka. Šta je bilo bilo je: guraj dalje.

Prestani pokušavati da kupiš sreću. Ne možeš kupiti ljubav, zdravlje, smijeh s prijateljima.

Prestani tražiti izvor sreće u drugima. Ti si izvor svoje sreće.

Prestani se dosađivati. Napredak podrazumijeva rizik, zato se pokreni s mjesta i rizikuj.

Prestani misliti da nisi spreman. Nikad nećeš biti sto posto spreman i zato zgrabi prvu priliku.

Prestani graditi veze s pogrešnim razlogom. Veze treba pažljivo birati i zato je bolje sačekati pravo vrijeme, za pravu osobu, s pravim razlogom.

Prestani odbacivati nove veze zato što prošle nisu upalile. Svako u našem životu ima neku ulogu: neki te testiraju, drugi iscrpe i razočaraju, a neki iz tebe izvuku najbolje.

Prestani se takmičiti protiv svih oko sebe. Uspjeh je serija pobjeda u borbi između dvije strane tvoje ličnosti, ne protiv drugih ljudi.

Prestani biti ljubomoran na druge. Ljubomora nije ništa drugo nego vještina prepoznavanja tuđih vrlina, umjesto svojih. Kani se toga.

Prestani se žaliti i samosažaljavati. Život nikome nije jednostavan i sve probleme koje imamo su tu s razlogom. Zato, nasmij se i idi dalje.

Prestani mrziti. Oprosti drugima zbog nečega što su ti učinili, pronađi tako svoj mir i oslobodi se tereta mržnje.

Prestani omogućavati drugima da te spuste na svoj nivo. Nemoj pristajati na spuštanje sopstvenih standarda pred ljudima koji nisu spremni da podignu svoje.

Prestani gubiti vrijeme u objašnjavanju sebe drugima. Tvojim prijateljima to ne treba, a tvoji neprijatelji ti svakako neće povjerovati. Zato radi ono što ti srce govori.

Prestani raditi kao manijak bez odmora. Ne zaboravi da je najbolje vrijeme za odmor onda kada misliš da nemaš vremana za odmor.

Prestani previđati ljepotu malih trenutaka. Uživaj u malim stvarima jer ćeš jednog dana shvatiti koliko su to bile velike stvari.

Prestani praviti savršenstvo. Svijet ionako ne nagrađuje perfekcioniste, već ljude koji završavaju ono što počnu raditi.

Prestani ići linijom manjeg otpora. Idi neutabanim stazama koje su uvijek teže, ali zanimljivije.

Prestani se pretvarati da je sve u redu ako nije u redu. Slabost je ljudska karakteristika. Zato izbaci iz sebe sve što te opterećuje jer ćeš tako lakše ponovo krenuti naprijed.

Prestani kriviti druge za svoje nevolje. Prihvati odgovornost za svoj život jer od toga zavisi koliko ćeš svojih snova ostvariti.

Prestani biti svima na dohvat ruke. Em je nemoguće, em ćeš potpuno sagorjeti. Fokusiraj se na pojedinačne slučajeve koje možeš usrećiti.

Prestani stalno brinuti. Pretjerana briga neće odagnati sutrašnje nevolje, ali će rastjerati današnju radost. Uvijek se zapitaj: da li je ovo toliko važno?

Prestani se fokusirati na ono što NE želiš da se desi. Iako zvuči kao kliše, fokusiraj se na pozitivne stvari koje ti se mogu danas desiti. Vjeruj. Pali.

Prestani biti nezahvalan. Bez obzira koliko se danas osjećaš loše budi zahvalan za sve što imaš jer često nemaš pojma koliko zapravo imaš.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Ljubivoje Ršumović: Razmišljanje o sreći

Kažu da postoje tri vrste sreće: dobra sreća, loša sreća i zla sreća. Dobra i loša sreća, čini se, ne zavise od čoveka, nego od slučaja i sticaja okolnosti. Jedino zla sreća zavisi od ljudi, jer su “sva zla ovoga sveta ljudi proizveli”. Niko se ne rađa zao, ni čovek, ni ptica, ni životinja, ni bukva, ni maslačak, ni kopriva, pa čak ni mankanilja, najotrovnija biljka na svetu. Od svih živih bića jedino se čovek vremenom prozli. Može li sreća, sama po sebi, da bude zla? Ne može, sve dok ne dopadne u ljudske ruke. Treba razlikovati zlu sreću od nesreće.

Zla sreća je ona koju zao čovek čini drugom čoveku. Poznato je da jedino ljudi i pacovi bez razloga ubijaju svoje saplemenike. Zla sreća je proizvođač najcrnje nesreće. Ako verujemo pesniku kad kaže: “Sreću ne možeš stići, možeš je samo sresti”, onda je dovoljna i ona kongitivna, urođena, inteligencija, o kojoj piše prof. dr Danijel Goleman, da shvatimo da za personifikovanom srećom, zaista, ne vredi trčati, treba je čekati. S druge strane, emotivna inteligencija, koja se uči i razvija celog života, savetuje nam da budemo “motivisani, puni nade i optimizma i onda kad doživljavamo neuspehe na putu do nekog cilja”.

Već se pitate zašto ovoliko razglabamo o sreći? Zato što je Srbija pretrpana igrama na sreću, kazinima i kladionicama, lutrijama i tombolama, prognozama i bingo-zabludama! Ljudi sede i čekaju dobitak, bilo kakav, jer su se umorili od trčanja za poslom, za dostojanstvom, za lepom rečju, za nadom. Šta je to nego tragično pomanjkanje emotivne inteligencije u neravnopravnoj borbi protiv zle sreće.

Kažu da nada umire poslednja. Lažu, jer nada ne umire nikada. Nada je ostala u Pandorinoj kutiji, ljudima na raspolaganju. Kada bog, u jednom vicu, kaže Piroćancu koji ga godinama moli da dobije na lutriji: - Kupi već jednom srećku! - onda je to već korak ka cilju. Mrdni, učini, probaj, potraži, daj da bi dobio, žrtvovuj se, uradi, pa će i bog pomoći! Onaj bog koji živi u tebi, pun empatije, koji te ne iskušava nego savetuje kada kaže: “Sve ono što nemaš pozajmi od sebe!” A i profesor Goleman je dobronameran, kad nam poručuje da sreću potražimo i u drugim ljudima: “Ljudska lica su naša ogledala! Na licima svojih bližnjih vidimo svoju sliku. Kakva je ta slika, lepa ili ružna, to zavisi od nas samih. Često ne možemo da promenimo stvarnost, ali UVEK možemo da promenimo način na koji je gledamo i reagujemo na nju!” Naravno, to traženje istine o sebi kod drugih može da bude opasno i zahteva mnogo snage i znanja, jer “ko traži istinu mora je znati podneti”, kaže jedna kineska poslovica.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Srušite zid oko sebe - bliskost nije slabost

Iako je bliskost važan deo svakog odnosa, ona nekim ljudima izgleda zastrašujuće, pa zbog toga mnogi odlučuju da ostanu sami, umesto da život podele sa nekim. Zoran Milivojević, psihoterapeut koji je u svojoj knjizi "Uloviti ljubav", u izdanju "Psihopolisa", između ostalog pisao i o ovoj temi, kaže da se ljudi ne plaše same bliskosti, već onoga što bi im ona mogla doneti.

Slika
Strah od bliskosti je strah od gubitka ljubavi. Osobe koje se plaše bliskosti veruju da nikada neće biti voljene,
poručuje Zoran Milivojević, psihoterapeut


– Glavni strah je da će druga osoba, ako joj dozvolimo da nam se približi, uvideti da mi u stvarnosti ne vredimo, da nemamo vrline, da ne zaslužujemo da budemo voljeni. Zato je strah od bliskosti u stvari strah od gubitka ljubavi, odbacivanja i bola. Osobe koje se plaše bliskosti ne prihvataju sebe i veruju da nisu lepe, pametne, sposobne i uspešne da bi bile voljene.

SVE POČINJE U DETINJSTVU
Strah od bliskosti, kao mnoga druga osećanja koja nam bespotrebno komplikuju život, potiče iz detinjstva, kada je trebalo izgraditi pozitivnu sliku o sebi i sebe bezuslovno prihvatiti.
– Razlozi su razni... Možda nam roditelji nisu pokazali da nas bezuslovno prihvatanju, možda su nas vršnjaci odbacivali. Zato je važno da naša deca rastu svesna bliskosti u porodici jer će im to pomoći da ostvare zdrave prijateljske i ljubavne veze – kaže dr Milivojević.

PREPOZNAJTE I REŠITE PROBLEME
Da bi problem bio rešen, prvo moramo da priznamo da on postoji i da onda sagledamo njegove uzroke i posledice.
– Zdravom komunikacijom možete mnogo toga da rešite. Pravite male korake, otvarajte se pomalo i uživajte u postignutim rezultatima. Samo tako ćete shvatiti da vas skrivanje iza zidova dovodi do toga da ostanete sami iza njih. Srušite zidove, izgradićete mostove ljubavi između vas i vaših bližnjih.

SVI ŽELIMO LJUBAV
Bliskost je esencija prijateljstva i ljubavi. Biti intiman s nekim znači osećati tesnu emocionalnu povezanost, deliti najdublje snove, želje i brige, istovremeno dopuštajući da nas neko upozna i da nas možda baš zbog toga i ne zavoli.
– Uprkos strahu od bliskosti, svi ljudi žele ljubav. Zato stavljaju maske i trude se da se predstave boljima nego što jesu, a pritom znaju da svaki dublji odnos i upoznavanje nose opasnost raskrinkavanja – kaže dr Milivojević.
Ljudi koji strahuju od bliskosti pokušavaju da ostvare vezu, ali da izbegnu bliskost. I dok jedni glorifikuju površne, kratkotrajne veze koje se svode na seks, drugi pokušavaju da ostvare dublji odnos glumeći bliskost.

PLAŠIMO SE IZDAJE
– Ako nam se neko mnogo približi, strah od odbacivanja postaje razlog za raskid, pa se rečenice tipa „bolje da sada ja ostavim njega nego kasnije on mene“ izgovaraju kao mantre – kaže naš sagovornik.
Drugo lice straha od bliskosti predstavlja strah od izdaje. Bez obzira na to koliko jednog trenutka osećamo da nas neko voli, ipak strahujemo da će se to promeniti i da će neko zloupotrebiti tajne koje smo mu kao najbližoj osobi poverili.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Psihologija sreće

Post od Timke »

Definicija sreće bi bila u "Boljitku". Predznaku pozitivističkom, akumulaciji. "Nezgodacija" ima i druge predznake. Možda je nekad bolje što je gore, a nekad možda, kada je obrnuto? Obično kažu da nekom treba i mora da smrkne da bi neko video hasnu. Ja se ne slažem sa takvom motivacijom i konstatacijom. Na kraju svih krajeva sve se završi isto - egali, teraj dalje! Ako treba i ispočetka, samo sa jednim "viškom", jednim oporim okusom u istima i iskustvom više.
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

11 saveta za jednostavniji život

Život je u stvari vrlo jednostavan, međutim mi smo uporni u tome da ga sebi što više zakomplikujemo.

Ovo je 11 načina kako da svoj život učinite što jednostavnijim:

1. Učite iz prošlosti, a onda pobegnite od nje! Greške iz prošlosti trebalo bi da nas nauče kao da imamo divnu budućnost, a ne da je se bojimo. Ne nosite svoje greške sa sobom, umesto toga ih smestite "pod svoje noge" i iskoristite ih za stepenice. Nikada nemojte da žalite. Ako je bilo dobro, super. Ako nije, to vam je iskustvo. Uspeh se ne bazira na tome dokle ste došli u određenom trenutku, već koliko ste naučili i koliko ste postigli da do toga stignete.

2. Usredsredite se na ono što je stvarno bitno. Razlučite šta vam je zaista bitno. Eliminišite koliko god možete sve ostalo. Ne trošite vreme i nemojte da žalite.

3. Fokusirajte se na to da budete produktivni, a ne prezaposleni. Nemojte samo obavljati stvari, obavljajte one prave stvari. Rezultati su uvek važniji od vremena koje je potrebno da se to postigne. Zastanite i zapitajte se da li je to na čemu radite vredno truda?

4. Pružajte ono što želite da primite. Od drugih dobijate najbolje kada dajete najbolje od sebe. Počnite da praktikujete zlatno pravilo - ako želiš da primiš ljubav, pružaj ljubav. Želite li prijatelje, budite društveni i prijateljski raspoloženi. Želite li novac, osigurajte vrednost. Zaista je tako prosto.

5. Prestanite da pokušavate da budete sve svima. Nemojte se truditi da budete prijatelj sa svima, radije imajte bliskije prijateljstvo s nekolicinom ljudi. Počnite da se koncentrišete da budete sve nekome, bar jednoj osobi. Nemoguće je pomagati i udovoljavati svima, ali nasmešiti jednu osobu može da promeni puno toga.

6. Učinite ono za šta u srcu znate da je ispravno. Prestanite raditi nemoralne stvari samo zato što možete da ih radite. Budite iskreni prema sebi i drugima. Ne varajte, budite verni, budite dobri, učinite pravu stvar! Učinite život jednostavnim i prijatnim time što ćete činiti ono za što u srcu znate da je ispravno.

7. Organizujte svoj prostor. Rešite se stvari koje ne koristite i organizujte ono što je ostalo. Ključno je da su vam radni i životni prostor organizovani.

8. Budite efektivni. Usmerite svoj život pomoću novih načina rešavanja stvari. Koncentrišite se na jednu stvar, bilo da je to čišćenje, papirologija ili slanje mejlova.

9. Pustite da stvari ne budu savršene. Nasmešite se svakoj prilici koju dobijete, ne zato što je život savršen već zato što ste odabrali da budete srećni i zahvalni. Morate prihvatiti činjenicu da život i ljudi nisu savršeni i da vi niste savršeni. I to je u redu.

10. Rešite se nepotrebne drame i ljudi koji je stvaraju. Nikada ne stvarajte nepotrebnu dramu i ne okružujte se onima koji je stvaraju. Izaberite prijatelje za koje ste ponosni što ih poznajete, kojima se divite i koji vas vole i poštuju. Život je prekratak da bi ga provodili s ljudima koji iz vas isisavaju sreću.

11. Zaboravite na to šta drugi misle o vama i šta žele od vas. Jedna od najvećih sloboda je da jednostavno ne marite za mišljenje drugih o vama. Nekada jednostavno treba uzeti malo vazduha i podsetiti se ko ste u stvari i šta želite da budete. Rizikujte, ne prihvatajte samo sigurne i jednostavne odluke. Ne dajte sitnim dušama da vas uvere da su vaši snovi preveliki.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Osmislite put do sreće

Iako naučnici, psiholozi, psihoterapeuti – gotovo nikada ne daju precizne odgovore na pitanja o smislu života, većini ljudi nije tako teško da odredi šta bi bio njihov najpoželjniji cilj. Svi ljudi kažu da žele da budu srećni.

Slika

Iako većina njih ima drugačije ideje o tome šta je sreća i kako bi trebalo da izgleda, to ne menja činjenicu da je smisao života duboko povezan s ljuskom težnjom ka sreći.

Sreća nije proizvod okolnosti, već načina na koji osmišljavamo situacije iz naših života. Sreća podrazumeva racionalan, logičan i pragmatičan kontakt s realnošću, drugim ljudima i nama samima.

Sreća nije proizvod okolnosti, već načina na koji osmišljavamo situacije iz naših života. Prihvatanje postojećeg i nezahtevanje nemogućeg jeste prvi korak u izbegavanju nezdravih osećanja. Međutim, to još ne znači da smo srećni. Sreća podrazumeva racionalan, logičan i pragmatičan kontakt s realnošću, drugim ljudima i nama samima. Budući da ljude ne možemo menjati, valja ih prihvatiti. Međutim, na sopstvenu promenu možemo uticati. Prihvatanje sebe kao pogrešivog ljudskog bića, s vrlinama i manama, umesto negovanja uzvišene i svemoćne slike o sebi, vodi značajnom umanjenju tenzije. Nakon samoprihvatanja, a zarad postizanja dugoročne sreće, valja raditi na ostvarenju ličnih potencijala. Želja da budemo najbolji što možemo, umesto zahteva da budemo najbolji na svetu je recept za sreću!

Razlika između sreće i euforije

Ispostavlja se da je mnogim ljudima teško da postave ciljeve koji će voditi osećanju sreće jer im je sam pojam sreće nedovoljno jasan. Mladi ljudi najčešće sreću brkaju s euforijom. Ova nejasnoća je mnogo veća od, na primer, razlikovanja između tuge i depresivnosti, jer se niko ne žali kada oseća euforiju. Međutim, kao što je tuga zdravi pandan depresivnosti, koja je nezdrava emocija, tako je i sreća zdravi pandan euforiji – koja predstavlja nezdravo i, stoga, štetno osećanje.

Euforija je reč grčkog porekla koja, u bukvalnom prevodu, znači dobar (eu) teret (phoria). Kada doživljavamo euforiju, naš organizam luči znatno više supstanci koje ublažavaju osećaj za bol, te stoga ne osećamo pritisak tereta koji sa sobom nosi ovo nezdravo osećanje. Usled lučenja hormona sreće, koje je veoma povišeno tokom momenata euforije, dobar aspekt ovog osećanja je predimenzioniran na račun onog lošeg. Budući da je euforija intenzivna emocija, ona nas lako preplavi i, samim tim, sposobnost racionalnog mišljenja biva značajno umanjena, često propuštamo da osmislimo situaciju u kojoj se nalazimo i prepuštamo se varljivom i kratkotrajnom uzbuđenju.

Euforija je, najčešće, upoređivana s efektima koje na organizam imaju jake sintetičke droge, poput kokaina i heroina, kao i s efektima strastvene zaljubljenosti. Euforična osoba uvek ima značajno povišeno raspoloženje u odnosu na njen standard, veoma visok nivo energije, uglavnom ne može da spava i gubi apetit, sebe vidi kao svemoćnu i teži perfekcionizmu. Još je Frojd opisivao euforiju, nastalu nakon korišćenja kokaina, kao stanje povišene samokontrole, vitalnosti i sposobnosti za rad. Danas se, međutim, često osporava ideja da euforija zaista uvećava bilo kakvu sposobnost i postoji većinsko slaganje da usled pojačanog lučenja određenih hormona dolazi do iluzije o snazi, ličnoj veličini, savršenstvu i lakoći izvođenja bilo kakvog zadatka. Poslednje napisana rečenica je apsolutno dovoljna za razumevanje razloga iz kojih je euforija nezdravo osećanje. Ona stvara iluziju koja je u suprotnosti s realnošću. Bežanje od realnosti nikada ne može biti put ka sreći.

Bežanje od realnosti nikada ne može biti put ka sreći.

Pored toga što euforija iscrpljuje zalihe hormona, energiju i dovodi do pražnjenja koje, gotovo nikad, nije opisano pozitivnim terminima, ona je i veoma adiktivna. Oni pojedinci koji smatraju da je euforija sreća, te za njom „jure“, često osećaju depresivnost i beznađe kada ne mogu da je dostignu. Depresivnost, kao pratilac euforije, može se razumeti i sa psihološkog i fiziološkog stanovišta. S jedne strane, nakon ideje o svemoći, koja je uvek prisutna tokom osećanja euforije, osoba uviđa da je idealno nedostižno. Budući da je težnja ka idealnom svakom privlačna, osoba će ili težiti da ponovo dostigne stanje euforije i održi iluziju, ili će nakon slamanja iluzije, realistične ciljeve gledati kao osrednje, čak ispod standarda, nedovoljno privlačne i motivacija za njihovo ostvarenje će biti na minimumu. Gubljenje smisla i realističnih ciljeva vodi depresivnom raspoloženju. S druge strane, osiromašenje zaliha dopamina, serotonina, adrenalina, na fiziološkom nivou, dovodi do umanjenja energije, teškoća u donošenju odluka, potištenosti i iscrpljenosti. Kada kritički sagledamo euforiju, zaključujemo da ima mračnu stranu, da je autodestruktivna i da vodi psihofizičkim problemima. Iako je pozitivna strana euforije možda lepša od pozitivne strane sreće, njena negativna strana je opasna, unazađujuća i potire put ka sreći. Međutim, i kada je jasno da euforija nije zdrava, to još ne znači da ljudi znaju kako da osmisle sopstvenu sreću. Mada različiti ljudi sreću definišu na različite načine, postoje opšta zajednička mesta kojih valja biti svestan zarad postizanja i održanja dugoročne sreće.

(Samo)prihvatanje je, rečeno je, preduslov srećnog života.

Kada prihvatimo sebe, odustanemo od krutih zahteva i posvetimo se željama za ličnim rastom i razvojem, valjalo bi napraviti plan za postizanje ostvarivih ciljeva.

Jedan od najčešćih propusta ljudi koji nisu dostigli osećanje sklada i zadovoljstva je pasivno čekanje da se nešto desi, da se promene okolnosti ili da ih neko usreći. S druge strane, čak i oni pojedinci koji ne čekaju pasivno da se lepe stvari dogode, često propuštaju da naprave plan za ostvarenje ciljeva koji vode ispunjenju.

Pravljenje plana za postizanje sreće

S klijentima često razgovaram o moći pisane reče, pisanog kratkoričnog i realističnog plana i pravljenja spoljašnje strukture. Danas su mnogi ljudi zbunjeni i, iz različitih razloga, nedostaje im unutrašnja struktura. Ako već u unutrašnjem svetu stvari nisi posložene i kristalno jasne, najlakši način je da ih posložimo i pojasnimo kroz razgovor, analizu i zapisivanje. Za postavljanje realističnih i ostvarivih ciljeva Vam često nije potrebna pomoć psihologa. Dovoljno je voditi se smernicama koje su danas opšte prihvaćene, validirane i koje su se pokazale kao ključ uspeha i upravljanja emocijama.

Ukoliko imate volje da se pozabavite sopstvenim načinom mišljenja zarad postizanja zadovoljstva i umanjenja nezdravih osećanja, povedite se sledećim smernicama i istrajte u planovima koje ćete napraviti u svrhu postizanja ličnih ciljeva, rasta i razvoja.

Prvenstveno, analizirajte motive, želje i stavove koji su produkt načina na koji osmišljavate Vašu spoljašnju i unutrašnju realnost. Budite iskreni prema sebi. Iako je mnogima bolno da odustanu od snova o uzvišenosti, uspeha prevelikih razmera, konstantnoj sreći i hvali, bilo bi veoma korisno da priznamo sebi šta nam polazi za rukom da ostvarimo, a šta su želje koje su izvan našeg domašaja. Ne postoji uvek rešenje za svaki problem. Ova činjenica, iako možda frustrirajuća, zapravo jeste činjenica. Ono što ne možemo promeniti, valjalo bi prihvatiti. U suprotnom ćemo biti frustrirani, ozlojeđeni, besni i negovaćemo nezdrave emocije koje nikako ne mogu voditi ličnom rastu i razvoju. Iz tog razloga bi se valjalo fokusirati na one aspekte naših života koji su podložni promeni. Ukoliko prihvatimo da smo krojači naše sreće i da na nju možemo da utičemo, načinili smo prvi korak poštovanja realnosti, što je preduslov za ostvarenje i održanje srećnog života.

Ne postoji uvek rešenje za svaki problem. Ova činjenica, iako možda frustrirajuća, zapravo jeste činjenica. Ono što ne možemo promeniti, valjalo bi prihvatiti.

„Šut protiv rogatog ne može“ kaže poslovica koja, u najširem mogućem smislu, može da se razume kao odnos jednog čoveka prema svetu. Zaista postoje aspekti života na koje ne možemo uticati. Ako želimo da budemo zadovoljni, veoma korisno bi bilo da ih prihvatimo.

„Biću najbolji što mogu“ je legitimna, razvoju usmerena i zdrava želja koji podiže stepen motivacije i umanjuje stepen frustriranosti povodom neminovnih prepreka i padova na životnom putu. Zavist je često nezdrava emocija, perfekcionizam nas sputava da imamo svoje sposobnosti u vidu, zacrtavanje uspeha (bez prethodne analize potencijala) je recept za bes i nezadovoljstvo, ukoliko se naši planovi ne ostvare.

Sve potencijalne teškoće ovog tipa lako mogu nestati ako preispitamo i uravnotežimo način na koji osmišljavamo svet, druge ljude i nas same.

Kako da postavimo racionalne ciljeve?

Ovaj zadatak je, u biti, jednostavan, pod uslovom da odustajemo od ideje o savršenosti. Da li je zaista neophodno da nam se drugi dive i da smo svima dopadljivi, posebni i na putu do zvezda? Da li su to preduslovi lične sreće? Mnogi mladi ljudi ne odustaju od svojih tinejdžerskih snova. Kada dođu do tačke u razvoju u kojoj se želja suprotstavi realnoj sposobnosti ili mogućnosti, takvi ljudi često osećaju depresivnost, anksioznost, ponekad i beznađe. Kao da žele da kažu da ništa nema smisla, ako ne mogu imati sve.

Realistični ciljevi su u skaldu s našim mogućnostima, trenutnim okolnostima, logikom i našim željama. Valjalo bi da su precizni i kratkoročni. Neprecizni ciljevi, i oni koji se odnose na daleku budućnost, često su demotivišući i lako dovode do odustajanja. „Korak po korak”, sve do narednog koraka i plana i delanje u skladu s realnošću je recept za pravljenje ostvarivih ciljeva. Čim jedan takav bitan cilj ostvarimo, motivacija raste, sam uspeh je nagrada, uviđamo da smo sposobni da planiramo i realnost nam postaje sve draža. Pozitivan odnos prema realnosti je put ka dugoročnoj sreći.

Da li je korisno negovati apetite koji prevazilaze naše mogućnosti? Da li smo gubitnici ako prihvatimo da neće moći baš svako da se uzdigne do najvećih visina i ostvari sve svoje mladalačke snove? Da li je, možda, bolje, korigovati i revidirati snove i želje tako da budu u skladu sa stvarnošću?

Iskustvo me je uverilo da udaramo „glavom u zid“ svaki put kada zahtevamo da stvarnost ne bude onakva kakva jeste. Budući da često ne možemo menjati stvarnost, preostaje nam da umanjimo ili promenimo stepen želje za ličnim afirmacijama. Čovek koji je realnističan po pitanju svojih vrlina i mana, talenata i nedostataka, ima značajno veće šanse da unapredi svoj život, od čoveka koji ne priznaje svoje nedostatke i veliča sliku sebe kao idelanog, svemoćnog i veoma priznatog. Slika o sebi je dvodimenzionalna, dok smo mi trodimenzionalna bića. Ako ulažemo u sliku, radimo na svoju štetu. Ispuštamo mogućnost da promenimo ono što možemo da menjamo, prihvatimo ono što ne možemo i naučimo kako da pravimo razliku između prethodne dve stvari.

Recept za sreću sadrži sledeće smernice:

- Prepoznajte sopstvene želje
- Analizirajte vlastite potencijale
- Prihvatite sve što ne možete promeniti, menjajte sve što Vam stoji na putu, a podložno je promeni
- Niko nije savršen i prihvatite da ćete praviti povremene greške ili propuste
- Odustanite od potrage za euforijom i uvažite neminovnost – niko nije proveo ceo život u sreći i blagostanju
- Najsrećniji ljudi su oni koji prihvataju realnost i idu u korak s promenama okolnosti
- Pravite kratkoročne i ostvarive ciljeve i težite da budete najbolji što možete
- Fokusirajte se na pozitivne aspekte ostvarenih ciljeva i svaki sledeći plan usaglasite s pravilima logike, realnosti i Vašim sposobnostima.

Promenimo ono što možemo da menjamo, prihvatimo ono što ne možemo i naučimo kako da pravimo razliku između prethodne dve stvari. (Autor: Renata Senić, diplomirani psiholog - master, psihološki savetnik)
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Psihologija sreće

Post od Bibliotekar »

Slika

:roll:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Psihologija sreće

Post od Palma »

Odlučite da svakodnevno budete srećni!

Odaberite sreću, budite svoji, čuvajte veze koje su vam važne, nemojte da se upoređujete s drugima, cenite sreću i volite ono što radite...

Slika

U današnje vreme svi samo negde jurimo, žurimo i vrlo retko tokom dana, zapravo, stanemo i zamislimo se jesmo li pritom srećni?

U knjizi "Svetska knjiga sreće", autora Lea Bromansa naveden je spoj istraživanja i otkrića o sreći vodećih svetskih stručnjaka iz psihologije. Istraživači su ispitivali hiljade ljudi i ono što je otkriveno vrlo je jednostavno i lako za praćenje.

PRIHVATITE TO ŠTO IMATE
Istraživanje pokazuje kako srećni ljudi imaju skromna očekivanja i aspiracije – oni žele šta mogu da dobiju – dok nesrećni ljudi, čini se, ne mogu nikada da dobiju ono što žele. Takođe znaju kako da izbegnu razočaranja i kako da ostvare prijatna iznenađenja. To je zato što nastoje da ostvare realistične ciljeve i zadovoljni su s onim što dobiju.

UŽIVAJTE U ONOME ŠTO RADITE
Nema smisla u životu raditi išta samo zbog novca i slave! Srećni ljudi rade ono u čemu uživaju i uživaju u onome što rade. Nema smisla biti na poslu koji mrzite, okruženi neprijateljskim saradnicima samo zato što je plata dobra – ljudi zaboravljaju da im je dopušteno i uživanje u poslu. Mnogi provedu najbolje godine života u nastojanju da zarade novac, pritom žrtvujući svoje zdravlje i porodicu.

ŽIVITE ZA DANAS
Nemojte razmišljati o prošlosti, o stvarima koje su krenule naopako ili prošlim neuspesima. Slično tome, nemojte sanjati o idealizovanoj budućnosti koja ne postoji ili brinuti se o stvarima koje se još nisu dogodile. Srećni ljudi žive za sada, imaju pozitivan stav. Ako ne možete da budete srećni danas, zašto mislite da će sutra biti drugačije?

ODABERITE SREĆU
Nemojte da se plašite da se vratite unazad i ponovo procenite vaše ciljeve. Zamislite svoj život kao priču koju možete da uređujete i menjate usput. Ovakva vrsta fleksibilnog pristupa zahteva pozitivno razmišljanje i otvoren um – morate aktivno izabrati da budte srećni. "Uvek imate slobodu da izaberete način na koji ćete pristupiti bilo kojoj situaciji", kaže dr. Garsija Vega. Ovu teoriju podupire Ingrid Gasien sa Univerziteta Vilnius, u Litvaniji, koja je istraživala sreću ljudi u trideset jednoj evropskoj državi. Saznala je da su "voluntaristi"(ljudi koji osećaju da imaju slobodu izbora i kompletnu kontrolu nad svojim životima) mnogo srećniji nego fatalisti (ljudi koji misle da se malo toga može promeniti ličnom intervencijom).

VEZE
Čuvajte ljude koji su vam bitni. Svoju sreću dobijamo od drugih ljudi, i od pružanja podrške drugim ljudima. Zapamtite, da isto kako nas drugi ljudi čine srećnima, svi smo mi "drugi ljudi" nekom drugom. Istraživanje takođe pokazuje kako su venčani ljudi srećniji od samaca.

OSTANITE ZAPOSLENI
Ako želite da budete srećniji, razvijte pristupačan, društven karakter – prihvatite onaj poziv na piće, pridružite se šetačkom klubu, književnoj grupi ili horu. Razvijte bogat socijalni život - kaže Eunkok M. Suh, profesor psihologije na Univerzitetu Jonsei u Seulu - ne kao obavezu, već zato što je vredno, značajno i zabavno. Aktivni, zaposleni i društveni ljudi su najzdraviji i najsrećniji u društvu.

NEMOJTE DA SE UPOREĐUJETE
"Ambicija je zdrava i čini ljude srećnima, međutim ono što ih čini nesrećnima je zavist", objašnjava Klaudia Senik, profesorka na Univerzitetu Sorbona. Ipak, poređenja s drugima mogu da pokvare blagodeti ambicije i korisne su samo ako nešto naučite iz njih. Fokusirajte se na vaše ciljeve i snove tako da možete uživati u vašoj ambiciji i dostignućima.

ŠOLJICA KAFE U DOBROM DRUŠTVU
Društvo smo koje uživa u ispijanju kafe, u stvari, svih kafenih napitaka s mlekom, kremom, šlagom, ili u tom omiljenom crnom napitku uživamo u njegovoj jednostavnosti. Miris kafe ujutro budi i veliki broj ljudi će reći kako im je bez tog napitka potpuno nemoguće da započnu dan. Poslepodnevna kafa zapravo je razlog da se družimo s prijateljima, a upravo oni nas čine srećnima. Neka vam kafa bude izgovor za ono što vas veseli - druženje!

BUDITE SVOJI
Kao što ne bi trebalo da se upoređujete s ostalima, tako je i bitno zapamtiti da se ne treba brinuti o tome šta drugi misle o vama – tada možete istinski biti svoji. Veseli ljudi su spontani, prirodni i realni; kažu šta misle i osećaju, i ne brine ih šta drugi misle o njima. Kada je osoba istinski svoja oseća slobodu i autentičnost.

PRESTANITE DA SE BRINETE
Nemojte sami sebe shvatati preozbiljno. Srećni ljudi se brinu i shvataju da se 90 posto briga nikada ne ostvari, piše Nacional. ***Da li ste preosetljiva osoba?

ORGANIZUJTE SE
Možda zavidite onim opuštenim boemskim tipovima osoba koji stvari čine iz hira, i u žaru trenutka, međutim ne dajte se zavarati. Srećni ljuti planiraju i organizuju, imaju ciljeve i svrhu. Ono što želite ili za čim čeznete možete dobiti samo ako uopšte znate šta želite ili za čim čeznete. Zato, ako se oni opušteni prijatelji čine srećnima, u stvari samo lutaju.

MISLITE POZITIVNO
Sakrivanje emocija i loših osećanja stvara psihološku nesreću i fizičku neprijatnost. Srećni ljudi pričaju o stvarima koje ih muče, njihov je moto: ili se reši toga, ili će se ono rešiti tebe. Slično, poradite na razvoju optimističnog razmišljanja; srećni ljudi uvek vide svetlu stranu. "Uspešni sportisti znaju da se fokusiraju na pobedu, a ne poraz", objašnjava Miriam Akhtar, jedna od prvih pozitivističkih psihologa u Velikoj Britaniji. Treba se prebaciti s negativnog "čaša je pola prazna" pogleda na svet ka "čaša je pola puna" i praktikovati optimizam kako bismo bili najsrećniji. Optimizam je prirodni obrambeni mehanizam uma protiv depresije.

CENITE SREĆU
Sreća se može naučiti, ali pronaći smisao i svrhu u životu dovodi do toga, a ne obrnuto. Oni najsrećniji cene i shvataju da im činjenica što su srećni produžava život, ali ga i ispunjava.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Psihologija sreće

Post od branko »

ŽELITE DA BUDETE SREĆNI? Nobelovac je izračunao da ovoliko morate da zarađujete

Iako mnogi tvrde da se istinska sreća nikada ne može kupiti, naučnici pak tvrde da je istinski srećan čovek onaj koji zarađuje 49.000 funti ili po današnjem srednjem kursu 8.134.000 dinara godišnje.

Prema ekonomisti i nobelbovcu Angusu Ditonu postoji računski link između činjenica koliko zarađujete i koliko ste srećni. U studiji koju je izveo 2010. godine on je zaključio da je granica između osećaja sreće i onog suprotnog osećanja negde oko 49.000 funti.

- Kao ekonomista ja imam usađeno mišljenje da je novac dobar za ljude i drago mi je da sam pronašao neke dokaze za to - rekao je Diton kada je njegova studija objavljena.

- Kada čoveku date primanja veća od 49.000 funti to neće nešto epohalno uraditi za njegovo dnevno ponašanje... ali će ih jednostavno naterati da osete da imaju bolji život - zaključio je ovaj nobelovac koji je predaovao ekonomiju na brojnim visokim školama u svetu pa i čuvenom Prinstonu.

Nobelovu nagradu za ekonomiju dobio je ove godine.

Prostim matematičkim računom dolazimo do činjenice da zaista srećna osoba u Srbiji mora da ima platu veću od 677.833 dinara mesečno.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost