Psihologija spolnosti

[branko]

PSIHOLOGIJA SPOLNOSTI

1. POVIJEST SEKSOLOGIJE

• što je uopće seksualnost- postoje brojne definicije, većina vodećih stručnjaka s toga područja se slaže da se ne radi samo o nagonskom, fiziološkom i fizičkom fenomenu, kao što se pripisuje seksualnosti životinja, već o sveobuhvatnosti ideja o spolnosti, vrijednosti i značenja vezanih uz taj pojam, simbolička značenja vezana uz iskustva
• ljudska seksualnost je izrazito složen psihološki i sociološki fenomen
• znanost koja se bavi izučavanjem ljudske seksualnosti (seksologija) je interdisciplinarna; treba obuhvaćati medicinske, psihološke, povijesne i sociološke aspekte. Takav multidisciplinaran pristup seksualnosti zapravo nam i daje uvid u kompleksnost tematike

1. POVIJEST I KONCEPT SEKSOLOGIJE
• u Zapadnoj civilizaciji nastojanja sistematskog proučavanja ljudske seksualnosti datiraju još iz vremena stare Grčke
• u Rimu su grčki liječnici Soranus i Galen sistematizirali dotadašnja znanja o seksualnosti
• istraživanja: Fallopio (Falopijeve tube), Graf (Grafov folikul), Barthelsen (Bartolinove žlijezde) i Cowper (Kuperove žlijezde) - izuzetan doprinos modernoj anatomiji
• tijekom 17. i 18. stoljeća, u vrijeme prosvjetiteljstva - prvi program seksualne edukacije, kao i nova klasifikacija i sistematizacija spolnog ponašanja
• u 19. stoljeću biološka, medicinska, povijesna i antropološka istraživanja Von Beara, Darwina, Mendela, Kaana, Morela, Magnana, Charcota, Westphala, Krafft-Ebinga
• u 20. stoljeću pionirski radovi Havelock Ellisa, Sigmunda Freuda i Ivana Blocha označavaju utemeljenje nove znanstvene discipline: seksologije
• koncept o znanosti koja se bavi razumijevanjem seksualnosti prvi je predložio berlinski dermatolog Ivan Bloch (1872.-1922.), koji je iskovao novu riječ “Sexualwissenschaft”- "otac seksologije"
• H. Kaan je 1843. godine - “Psychopatolhia Sexualis”
• Krafft-Ebing, 1880. je proširio i redefinirao tu temu, objavljujući knjigu identičnoga naslova
• Magnus Hirschfeld, 1908. godine započinje s objavljivanjem prvog seksološkog časopisa
• prvo društvo seksologa osnovali su Bloch, Hirschfeld i drugi 1913. godine u Berlinu, “Die Artzliche Gesellschaft für Sexualwissenschaft und Eugenik”
• prvi seksološki institut osnovao je Hirschfeld 1919. godine u Berlinu
• prvi kongres seksologa organizirao je Hirschfeld 1921. godine u Berlinu
• nakon rata, nastavak rada i istraživanja seksologa sa Starog kontinenta prebacuje se u Ameriku, prije svega zahvaljujući A. C. Kinseyu, te se tamo razvija analizama i interpretacijama velikog broja istraživanja.


2. NAJPOZNATIJE STUDIJE LJUDSKE SPOLNOSTI

A. Kinsey iskusni zoolog i znanstvenik, zajedno sa svojim suradnicima, počeo je provoditi veliko, empirijsko istraživanje, fokusirano na obrasce seksualnog ponašanja Amerikanaca
• “Seksualno ponašanje muškaraca”, 1948.
• “Seksualno ponašanje žena”, 1953.
• uzorak: 5300 muškaraca i 5940 žena
• metoda: intervju
• problemi: metodološki nedostaci vezani uz uzorak (mladi, educirani, urbani, isti krugovi)
• prednosti: veličina uzorka, jedinstveno i najveće od svih taksonomskih istraživanja, interdisciplinarni pristup u samom istraživanju, razvijene metode provjere (test-retest za 2 mjeseca, odvojene ankete mužu i ženi pa komparacija
• obje knige izazvale su brojne reakcije

W. H. Masters i V. Johnson provodili su brojna istraživanja u cilju otkrivanja ženskih i muških fizioloških reakcija na seksualnu uzbuđenost
• “Human Sexual Response” 1966. godine
• “Human Sexual Inadequacy” iz 1970. godine
• uzorak: preko 10 000 slučajeva/ ciklusa (382 žene i 312 muškaraca)
• metoda: direktno opažanje u labaratorijskim uvjetima, pri čemu su razvili specifične laboratorijske tehnike za ispitivanje fizioloških promjena kod ljudi koji su seksualno uzbuđeni ili doživljavaju orgazam (fotografiranje, instrumenti koji mjere promjene u mišićima i kardio-vaskularnom sustavu, direktno opažanje…)
• problemi: metodološki problemi vezani uz uzorak, Zilbergeld i Evans (1980) su htjeli replicirati istraživanje, ali nisu uspjeli zbog nejasnih podataka o metodologiji (rezultat - knjiga kritika M&J rada)
• prednosti: najvažnije istraživanje opažanjem u neposrednim uvjetima - human sexual response, ali i izvještaji o seks. problemima i homoseksualnosti

R. Sorenson je početkom sedamdesetih godina proveo prvu i jednu od najvažnijih studija adolescentnog seksualnog ponašanja
• “Adolescent Sexuality in Contemporary America” 1973. godine
• uzorak: 411 adolescenata, odabranih od početnih 839 (2042 domaćinstva iz 200 mjesta u USA, ukupno 839 adolescenata)
• metoda: upitnici
• problemi: dva osnovna metodološka problema vezana uz uzorak (50% ih nije sudjelovalo, samo-selekcija) i duljina upitnika (38 strana)
• prednosti: uključen veliki broj različitih obrazaca spolnog ponašanja

M. Hunt je izradio jednu od najpoznatijih suvremenih studija iz područja ljudskog seksualnog ponašanja
• “Sexual Behavior in the 1970’s” koja je objavljena 1974. godine
• uzorak: slučajni uzorak iz telefonskog imenika (24 grada) - 1044 žene i 982 muškarca
• metoda: upitnici i intervjui
• problemi: metodološki problemi, prvenstveno u odabiru uzorka (20% spremno odgovarati na pitanja telefonom u drugim istraživanjima), vlasnici telefona kao reprezentativna grupa, duljina upitnika (1000 pitanja)
• prednosti:brojne informacije o različitim oblicima spolnog ponašanja odraslih


Tavris i Sadd su organizirali istraživanje ženske seksualnosti tijekom početka sedamdesetih, u okviru časopisa “The Redbook”
• rezultati istraživanja objavljivani su tijekom sljedeće godine u časopisu, te u knjizi “Redbook Report On Female Sexuality”, koju su objavili 1977. godine
• uzorak: preko 100 000 žena
• metoda: tijekom 1974. godine u okviru časopisa objavljen je upitnik koji se sastojao od šezdeset pitanja višestrukog izbora o ženskim seksualnim stavovima i ponašanju
• problemi: metodološki nedostaci vezani uz uzorak, samim tim i neki rezultati (sve je super, seks s mužem čista 5, marihuna, iskustvo s drugim ženama)
• prednosti: istraživanje je ipak dalo značajan doprinos uvidu u seksualno ponašanje bijelih žena srednje klase u Americi s obzirom na veličinu uzorka (preko 100 000 žena)

S. Hite je skupila podatke od preko tri tisuće žena, vezanih uz njihovo spolno ponašanje i stavove
• “The Hite Report” 1976. godine
• uzorak: 3019 žena
• metoda: upitnik od 60 pitanja
• problemi: metodološki nedostaci - reprezentativnost uzorka (mlade, liberalne žene), statistička ograničenja
• prednosti: velik uzorak, ekstenzivni narativni odgovori na pitanja
• dva su osnovna nalaza njezinog istraživanja: klitoris je izuzetno važan za seksualno uzbuđenje i orgazam kod velike većine žena, te da većina žena glumi orgazam

• “The Hite Report of Male Saxuality” 1981. godine
• uzorak: 7239 muškaraca/ po časopisima je otišlo 119 000 upitnika
• metoda: upitnici
• prednosti: uvid u načine kako muškarci doživljavaju svoju seksualnost.

M. Zelnick i J. Kantner tijekom 1971., 1976. i 1979. godine provode velika nacionalna istraživanja koja je američka vlada odlučila financirati Istraživali su prije svega adolescentne trudnoće, upotrebu kontraceptivnih sredstava i predbračne seksualne aktivnosti mladih
• “Sexual and Contraceptive Experiences of Young Unmarried Women in the Unated States” 1971., 1976. i 1979. godine
• uzorak: prva dva istraživanja uključivala su isključivo adolescentkinje (od 15 do 21 godine), a treće i adolescente
• metoda: upitnik
• problemi: vrlo usko definirana grupa, uključen samo manji broj različitih oblika ponašanja
• prednosti: izuzetno dobro konstruiran upitnik, koji je omogućio dobar uvid i procjenu u seksualno ponašanje i stavove mladih Amerikanki.
• znanstveno su dokazali trend sve ranijeg stupanja adolescenata u spolne odnose, te su upozorili javnost i na porast maloljetničkih i vanbračnih trudnoća

A. Bell i M. Weinberg su proveli istraživanje koje se smatra najobimnijom studijom homoseksualnosti do danas
• “Homosexuality: A study of Diversites Among Men and Women” 1978. godine
• uzorak: preko homoseksualnih 979 ispitanika i kontrolnu skupinu od skoro 477 heteroseksualaca, izjadnačenih prema spolu, dobi, rasi i stupnju obrazovanja.
• metoda: ekstenzivni intervju, provođen individualno
• “Sexual Preference: Its Develompent in Men and Women” iz 1981. godine
• problemi: metodološki nedostaci vezani uz način odabira uzorka
• prednosti: sofisticirane statističke analize
• jedan od najpoznatijih rezultata njihovog istraživanje je da na seksualnu orijentaciju vrsta roditeljskog odgoja i brojni psihosocijalni faktori imaju vrlo mali utjecaj, dok je seksualna orijentacija u daleko većoj mjeri uvjetovana biološkim faktorima

L. George i S. Weiler su proveli longitudinalno istraživanje o starenju i spolnosti
• “Sexuality in Middle and Late Life” 1981. godine
• uzorak: 278 ispitanika (slučajan uzorak dobiven iz baze podataka za zdravstveno osiguranje), koji su imali od 46 do 71 godine
• metoda: upitnik
• problemi: metodološko ograničenje (uključili su samo parove u braku )
• prednosti: longitudinalno istraživanje (svake 2 godine, u 6 godina)
• najznačajniji nalaz je da za većinu ispitanika dolazi do vrlo malog opadanja seksualnih aktivnosti u funkciji dobi

P. Blumstein i P. Schwartz su početkom 80-tih godina proveli istraživanje kojim su nastojali utvrditi suvremene trendove i obrasce seksualnog ponašanja među parovima koji su u braku ili žive zajedno, te između homoseksualnih i heteroseksualnih parova
• “American Couples” 1983. godine
• uzorak: 4314 heteroseksualnih parova i 1757 homoseksualnih parova
• metoda: upitnik distribuiran putem TV-a, radija, novina i slično, intervjui
• problemi: nejednaka zastupljenost određenih grupa (manjine, niži socio-ekonomski status)
• prednosti: izvrsne informacije o brojnim seksualnim i neseksualnim komponentama odnosa među parovima, veličina uzorka
• interesantan rezultat njihovog istraživanja je da kohabitirajući heteroseksualni i homoseksualni parovi (žive zajedno, ali nisu formalno u braku) imaju manje problema od parova koji žive u braku


ISTRAŽIVANJA SPOLNOSTI U HRVATSKOJ

• prva sustavna istraživanja spolnosti, pogotovo adolescentne spolnosti u Hrvatskoj pojavljuju se početkom sedamdesetih godina (npr. Trenc, Beluhan).
• tijekom osamdesetih godina Klaićeva bolnica i Odjel za planiranje obitelji pokreću neka interesantna istraživanja spolnosti mladih, koja se nastavljaju na prethodna istraživanja (npr. Džepina, Grujić-Koračin, Beluhan, V. Hiršl-Hećej)
• početkom devedesetih osim medicinara, uključuju se i neke druge struke: Ajduković, Ajduković i Prišlin (1991.) provode istraživanje AIDS i mladi (novi metodološki pristup, različit od medicinskog, kvalitativnog).



LITERATURA:
• Beluhan, A., Benc, M., Štampar, D. i Trenc, P. (1973.): Poznavanje i primjena kontracepcije u srednjoškolske omladine u SRH, Stanovništvo 3-4: 204-217
• Džepina, M., Štampar. D. i Beluhan, A. (1988.): Povezanost između nastupa spolne zrelosti i početka spolne aktivnosti adolescenata, Arhiv ZMD, 32, 211-218.
• Ajduković, D., Ajduković, M., i Prišlin, R. (1991.): AIDS i mladi. Zagreb, Medicinska knjiga
• Štampar, D. i Beluhan, A. (1991.): Spolnost adolescenata u Hrvatskoj, Arhiv zaštite majke i djeteta, 35, 189-194.
• Grujić - Koračan, J., Džepina, M. i Beluhan, A. (1993.): Spolno ponašanje hrvatske mladeži i njen odnos prema kontracepciji, Gynaecol Perinatal, 3, 147-150.
• Hiršl - Hećej, V., Šikanić-Dugić, N. i Dobravc-Poljak, J. (1998.): Istraživanje znanja, stavova i spolnog ponašanja adolescenata, izvještaj za UNICEF, Zagreb
• Prišlin, R. Ajduković, D. i Ajduković, M. (1999.): Strukturalni model za predviđanje promjena preventivnih ponašanja u svezi s AIDS-om, Društvena istraživanja 8 (1): 153-173
• Štulhofer, A. (1999.) Terra incognita? Adolesentska spolnost i rizično ponašanje, Društvena istraživanja 8 (2-3): 267-285
• Štulhofer, A., Jureša, V. i Mamula, M. (1999.): Longitudinalno praćenje znanja o spolnosti, spolnog ponašanja i relevantnih stavova adolescenata - istraživački izvještaj. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.


3. METODE/ TEHNIKE ISTRAŽIVANJA
LJUDSKE SPOLNOSTI

“studija slučaja”
• sadržavaju brojne informacije, ali o manjem broju osoba
• prednosti: fleksibilnost, sposobnost dubinskog i temeljitog istraživanja određene vrste ponašanja i osjećaja
• nedostaci: mali uzorak

ankete/ upitnici
• sadržavaju veliki broj pitanja kaja se postavljaju ispitanicima. Mogu biti ispunjavani u potpunoj privatnosti, ili u prisutnosti istraživača
• prednosti: anonimnost, jeftinija su i brža od nekih drugih tehnika
• nedostaci: problemi vezani uz uzorak, problemi izvještavanja o vlastitim ponašanjima, stavovima, osjećajima, pitanja vezana uz samo-selekciju

intervjui
• prednosti: fleksibilnost, intervjuer uvijek može dodatno objanisiti manje razumljiva ili zbunjujuća pitanja, odnos s ispitanikom
• nedostaci: prisutnost intervjuera (soc. poželjni odgovori), podložnost intervjuerovoj interpretaciji, utjecaj intervjuera

direktno opažanje
• laboratorijsko/ u prirodnim uvjetima
• prednosti: kada ga je moguće provesti, u velikoj mjeri smanjuje mogućnost falsificiranja podataka
• nedostaci: utjecaj prisutnosti promatrača na ponašanje ispitanika, skupa i dugotrajna istraživanja, problemi uzorka (npr. Wolchik i sur. 1983.)

eksperimentalna istraživanja
• koristi se izuzetno rijetko u istraživanju ljudske seksualnosti
• prednosti: mogućnost kontole relevantnih varijabli, analiza korelacijskih odnosa
• nedostaci: artificijalna situacija, skupo, dugotrajno, manji uzorak
Julia Heiman (1975., 1977.)
Eksperimentalno istraživanje:
• uzorak: seksualno aktivne studentice/i
• metoda: mjerenje samoiskaza studenata i fizioloških reakcija na kazete s erotskim pričama
• instrumenti: “penile strain gauge” i photoplethysmograph
• rezultati:
a) erotske/ erotsko-romantične kazete - najveće seks. uzbuđenje
b) najveće uzbuđenje u primjerima kada je žena-inicijatorica, odnosno
kada su ppriče usmjerene na ženske reakcije
c) žene u nekim slučajevima nisu bile svjesne svog fiziološkog
uzbuđenja
SPECIFIČNOSTI ISTRAŽIVANJA LJUDSKE SPOLNOSTI,
ETIČKI PROBLEMI

• specifičnost tematike (pitanja intimne prirode, metodološki problemi, teme višestruko tabuizirane)
• znanstveni projekti pretežno specijalizirani i nisu interdisciplinarni
• ispitanici se ne mogu podvrgavati strogo kontroliranim eksperimentalnim situacijama, prvenstveno zbog etičkih pitanja

• W. Masters i suradnici (1980.) publicirali su kodeks etičkih principa specifičan u istraživanju ljudske spolnosti: obavezno nakon informiranja dobiti pristanak ispitanika, naglasak na povjerljivost podataka i anonimnost sudionika
• Američko psihološko udruženje i Am. sociološko udruženje: 2 osnovna principa: informirani pristanak i zaštita od štete
• APA(1992.) "Etička načela psihologa i kodeks provedbe"
• odnos sudionika/ ispitanika prema istraživanjima; Abramson (1977.)

• pitanje pouzdanosti ispitanikovih samoiskaza
a) namjerno iskrivljavanje podataka
b) problemi vezani uz pamćenje
c) mogućnost/ sposobnost procjenjivanja


4. TEORIJSKE OSNOVE ISTRAŽIVANJA SPOLNOSTI

1. Sociobiološke teorije
2. Psihološke teorije (psihoanalitička, teorije učenja,
kognitivne teorije)
3. Sociološke teorije (teorija seks. skripta, sociološki pristup,
socijalne institucije)
SOCIOBIOLOŠKA TEORIJA
• spada u red kontroverznijih teorija
• najpoznatiji teoretičar sociobiološkog pristupa je biolog E. O. Wilson (Sociobiologija: Nova sinteza, 1975.), - evolucijska biologija je nezaobilazna za razumijevanje socijalnog ponašanja životinja i ljudi
• sociobiolozi traže razloge vrsta ponašanja i određenih obrazaca kroz evoluciju vrste
• C. Darwin, teorija seksualne selekcije
• evolucija - spore, gradacijske genetske promjene u cilju bolje prilagodbe
• prirodna selekcija - prirodni porces koji omogućava samo najsposobnijim i najprilagodljivijim vrstama/ pojedincima preživljavanje

• Kritika: potenciranje jednog izvora utjecaja (biološkog), ignoriranje važnosti učenja i kulturnih utjecaja, potenciranje važnosti reprodukcije, teorija uglavnom koncentrira na borbu za preživljavanjem

PSIHOLOŠKE TEORIJE

PSIHOANALITIČKI PRISTUP
• psihoanalitička teorija, koju je razvio S. Freud
• naglašava važnost motiva skrivenih duboko u nesvjesnom dijelu
• čovjek kao dinamičku cjelina koja se sastoji od ida, ega i superega
• eros (libido) i tanatos svijest
faze psihoseksualnog razvoja: predsvijest
a) oralna - prva godina života nesvjesno
b) analna- druga i treća godina života
c) falusna - četvrta i peta godina (Edipov i Elektrin kompleks)
d) faza latencije - od šeste godine do puberteta
e) genitalna faza - od početka puberteta
• fiksacije
• odnos prema ženama (biološki inferiornije zbog nedostatka penisa, ljubomora i inferiornost, ženska seksualnost je pasivna i mazohistična - bol zbog poroda, povremena bol prilikom penetracije, generacije žena je proglasio nezrelima, jer nisu mogle doživjeti vaginalni, nego samo klitoralni orgazam)

• Kritike: problemi operacionalizacije i evaluacije većine hipotetskih konstrukata i koncepata na kojima počiva psihoanaliza, Freud je osim toga, svoju teoriju razvijao baziranu na radu s pacijenticama/ima. Prevelika važnost je dana biološkom determinizmu i instinktima.


TEORIJE UČENJA
Dok su prethodna dva teorijska pristupa ljudskog spolnog ponašanja bazirana na biološkim determinantama, teorije učenja smatraju da je veliki dio toga naučen.

UČENJE KLASIČNIM UVJETOVANJEM
• Pavlov
a) uvjetovani podražaj mora biti prepoznatljiv i dovoljno jak
b) kratki rok između uvjetovanog i bezuvjetnog podražaja
c) što je veći broj uparivanja UP i BP, veća je šansa za stvaranje UR
d) gašenje uvjetovane reakcije
e) generalizacija podražaja - slični podražaji izazivaju reakciju

UČENJE OPERANTNIM UVJETOVANJEM
* bihevioristi predvođeni Skinnerom
* za razliku od klasičnog kond. gdje je objekt pasivan, u operantnom je aktivan i nešto mora učiniti da bi došlo do nagrade - ponašanje je instrument koji dovodi do potkrpljenja

TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA
* Bandura, učenje po modelu - učenje imitacijom (djeca i životnji), opservacijsko učenje, modeliranje (model pokazuje kako se nešto radi, kontrola, npr. vozački)

KOGNITIVNE TEORIJE
• osnova svega je uvid i razumijevanje
• osnovu teorije čini ideja da misli utječu na to kako se osjećamo
• naglasak je na percepciji događaja, oznakama koje im dajemo (atribucije) i evaluaciji

TEORIJA SPOLNE SHEME (gender scheme theory)
• Sandra Bem (1981.).
• teorija objašnjava razvoj spolnih uloga i utjecaj spolne sheme na svakodnevni život i razmišljanja
• brojni njeni eksperimenti, npr. Mertin & Halverson, 1983.

SOCIOLOŠKE TEORIJE
• za sociologe se u centru zanimanja nalaze načini na koje društvo i kultura utječu i oblikuju ljudsku seksualnost.
• teorije kreću od pretpostavki da:
1. svako društvo regulira seksualno ponašanje svojih članova
2. u tu svrhu služe osnovne institucije društva, kao što su obitelj, crkva, škola
3. adekvatost oblika seksualnog ponašanja određuje se ovisno o kulturi u kojoj se javlja

TEORIJA SEKSUALNOG SKRIPTA
• J. H. Gagnon i W. Simon, 1973.: sva ljudska ponašanja, pa tako i seksualno ponašanje, određena su skriptom ili scenarijem. Seksualno ponašanje je rezultat elaboriranog učenja: što, tko, gdje, kada, kako, zašto!
• Jemail i Geer, 1977. utjecaj skripta na seksualno ponašanje

SOCIOLOŠKA TEORIJA UTJECAJA DRUŠTVENIH INSTITUCIJA
• socijalni utjecaj na ljudsko seksualno ponašanje kroz nekoliko nivoa:
1. Makro-nivo - utjecaj društva u cjelini, moćnesocijalne institucije:
a) religija - jasni oblici i forme seksualnog ponašanja, utvrđivanje normi, (npr. odnos prema predbračnom ili vanbračnom seksu, homoseksualnosti)
b) ekonomski uvjeti - priroda i struktura ekonomije utječe na ljudsku seksualnost
c) obitelj - socijalizacijski procesi
d) medicina - liječnici definiraju što je zdravo i dobro za nas
e) zakonski sustav - zakon determinira norme (ono što je propisano zakonom jedino ispravno); mehanizmi socijalne kontrole

2. Subkulturalni nivo - pripadnost socijalnoj, klasnoj ili etničkoj grupi, (nepisana, ali ne i zanemariva pravila i norme koje utječu na ponašanje)
3. Interpersonalni nivo - socijalizacijski procesi, odnos s partnerom/icom
4. Individualni nivo - definiran je osobnim razmišljanjima i željama, seksualnom orijentacijom i seksualnim skriptom kog smo naučili


• Goodson, Evans i Edmundson (1997.) istraživanje u svrhu pregleda velikog broja znanstvenih radova o seksualnosti (1984. - 1994.) kako bi utvrdili korelate ranog stupanja u spolne odnose adolescentica u Americi. Rezultati pokazuju da velikom broju istraživanja (69%) nedostaje određeni (ili bilo kakav) teorijski okvir ili konceptualni model. S druge strane, u istraživanjima koja su bila bazirana na teorijskim modelima, najčešće korišten teorijski okvir bila je Bandurina socijalno-kognitivna teorija interpersonalnog ponašanja.

BANDURA
• započeo sa istraživanjima u okvirima biheviorističke teorije, razvijajući svoj rad, dolazi do teorije ličnosti koja naglašava interakciju okoline, ponašanja i osobnih psiholoških procesa
• uvodeći psihološke procese, u biti napušta biheviorizam i započinje s kognitivizmom
• u psihološke teorije uvodi dva nova pojma: opservacijsko učenje (vrsta učenja po modelu) i samoregulaciju - iz toga su proizišle i teorija socijalnog učenja, terapija samokontrole i terapija modeliranja.
• njegova teorija obuhvaća većinu aspekata iz gore navedenih teorijskih pristupa ljudskoj seksualnosti:

1. OKOLINSKI UTJECAJI
2. RECIPROČNI DETERMINIZAM
3. SITUACIJSKI FAKTORI
4. IŠČEKIVANJA ISHODA
5. OČEKIVANJA
6. OPSERVACIJSKO UČENJE
7. BIHEVIORALNE MOGUĆNOSTI
8. BIOLOŠKI FAKTORI


5. KULTURALNE RAZLIKE

FAKTORI KOJI UTJEČU NA LJUDSKU SPOLNOST

• spolno ponašanje i stavovi vezani uz spolni život čvrsto su oblikovani kulturom u kojoj živimo
• proučavanja seksualnosti u drugim društvima (ili čak u drugim kulturalnim grupacijama istog društva), kao i proučavanja različitih povijesnih perioda otkrivaju širok raspon prihvatljivog ponašanja
• spol i uz njega vezane spolne uloge
• utjecaj roditelja
• utjecaj vršnjačkih grupa
• škola, knjige i časopisi, televizija

MEĐUKULTURALNE RAZLIKE

• Mead (1979.) je objavila knjigu u kojoj je opisala tri plemena s Nove Gvineje: Mundugumor, Araphes, Tchambuli
• seksualni odnosi, običaji i stavovi vezani uz njih za svaku zajednicu čine integralni, funkcionalni element njihove kulture

SEKSUALNI OBIČAJI U ISLAMSKOM SVIJETU

• bez obzira na zajedničku religiju, sve navedeno varira od zemlje do zemlje (od utjecaja zapada u nekim zemljama, do purdah-a)
• poligamija nije zabranjena, ali samo za muškarce (muškarac može istovremeno imati četiri žene, a u praksi se na drugi brak odlučuju samo muškarci koji si to financijski mogu priuštiti). Uz poligamiju, u Kuranu se spominje i MUT’A, privremeni brak iz zadovoljstva.
• brakorazvod je prihvaćen u nekim islamskim zemljama

LJUBAV I SPOLNOST U KINI
• distinkcija na razdoblje prije uvođenja socijalizma, te nakon toga
• dolaskom Mao Tse-Tunga na vlast dolazi do velikih promjena - represija seksualnog ponašanja s ciljem usmjeravanja svih ljudskih snaga u “revoluciju”
• 1980. godine izašao je priručnik autoriziran od vlade, koji na 74 strane objašnjava bitna “seksualna znanja” (npr. preporuka čestine spolnih odnosa za mlade parove)
• osnovna vladina briga je kontrola porasta populacije, što automatski utječe na sve aspekte odnosa i brakova u Kini.

“ROMANTIČNA” LJUBAV U INDIJI
• do prije dvadesetak godina brakovi su bili uvijek unaprijed dogovoreni, interesi obitelji su bili na prvom mjestu.
• samo 5% studenata u Indiji sklapa veze bez toga da je to dogovoreno od strane njihovih roditelja ili obitelji (Francouer, 1985.)
• pitanje miraza (uz njega usko vezano “ubojstvo zbog miraza” - tek 1970. godine vlada je proglasila taj običaj neciviliziranim i zastarjelim, a 1982. godine je Indira Gandi počela otvoreno govoriti o postojanju velikog problema )

SEKSUALNOST U ZAPADNIM ZEMLJAMA
• stara Grčka, 6. st. dualističan koncept ljubavi: duhovna ljubav agape (najviši oblik, spiritualna, altruistična ljubav), te profana, fizička ljubav eros (erotična ljubav, ljubav koja proizlazi iz fizičke privlačnosti)
• filozofi predkršćanske i kršćanske ere - ideje o vrijednostima života koje su isključivale seksualnost, mizogen pogled na svijet
• pojava kršćanstva - asketskih pogleda na seksualnost i druge užitke.
• protestantska reformacija - prve promjene u gledištima, spolni odnosi ne služe samo za prokreaciju, nego i za užitak
• Novo doba, od 15. st. na dalje: uvođenje obaveznog školstva za sve slojeve društva, pojava enciklopedista, ekonomska ekspanizija
• tijekom 19. stoljeća konstituira se cjelokupna ambivalentnost o seksualnosti

KOMPARACIJE NEKIH ASPEKATA SEKSUALNIH PONAŠANJA
Primjeri: (nalaze se u prilogu)
 Inis Beag
 Mangiani
 Dugum Dani
 Melanezijci, (East Bay Melanesian)
 Marind Animi

FREKVENCIJE SPOLNIH ODNOSA
• Gebhart (1971.) navodi da je u zapadnim društvima to dva do pet tjedno
• pripadnici plemema Lepcha pet do deset puta, ali ne tjedno, nego tijekom noći
• Dani s Nove Gvineje imaju spolne odnose jednom u dvije godine

ODNOSI PREMA IZVANBRAČNIM AKTIVNOSTIMA
• Aboridžani - novo, dobrodošlo iskustvo i za muža i za ženu, jer ubija dosadu i rutinu, tako se povećava međusobna vezanost
• pleme Marquesam iz Polinezije, pojedina eskimska plemena, nemaju ništa protiv vanbračnog seksa, smatraju da je nuđenje seksualnih usluga gostima-namjernicima sastavni dio ponašanja dobrog domaćina
• za većinu zajednica izvanbračne seksualne aktivnosti prihvatljivije su za muškarce

UOBIČAJENOST DOŽIVLJAVANJA ORGAZMA
* žene iz Inis Beaga nikada nisu ni čule za postojanje orgazma
* za većinu Južno-Pacifičkih zajednica žensko uživanje i orgazam pitanje obaveze i časti muškarca, a orgazam žena rutina.

SEKSUALNOST DJECE I PREDBRAČNI SEKS
• veliki broj plemena na otocima Južnog Pacifika izrazito je permisivan u pogledu dječje seksualnosti (npr. jedna od dječjih igara je zajednička masturbacija)
• pleme Chewa (Afrika) - rani seksualni život kod mladih esencijalan je za kasniju plodnost
• pleme Lepcha (JI dio Himalaja)- djevojka mora što ranije biti seksualno aktivna (većina djevojaka od 11 ili 12 godina spolno aktivna)
• plemena Kwona (Nova Gvineja) - zabranjeno za dječake da budu uhvaćeni s erekcijom, tako da dječaci tog plemena idu tako daleko da nauče mokriti bez da rukama dodiruju penis



6. SPOL / ROD


SPOL (sex): genetski spol (spolni korosomi)
anatomski spol (fizičke karakteristike)
ROD (gender): specifična psihosocijalna značenja pridodana
biološkim odrednicama

- rodne/spolne pretpostavke
- spolni identitet: biološki, psihološki i sociološki faktori
- spolne uloge: sustav stavova i ponašanja koja se smatraju NORMALNIM i ADEKVATNIM u nekoj kulturi za pripadnike određenog spola

BIOLOŠKI FAKTORI

- biološki spol: proces koji se dešava na 6 različitih nivoa

1. KROMOSOMSKI SPOL
2. GONADNI SPOL
3. HORMONALNI SPOL
4. SPOL UNUTARNJIH REPRODUKTIVNIH ORGANA
5. SPOL VANSJKIH SPOLNIH ORGANA
6. SPOLNA DIFERENCIJACIJA MOZGA

• J. Money - 8 varijabli roda
a) kromosomi
b) gonade
c) prenatalni hormoni
d) unutarnji spolni organi
e) vanjski spolni organi
f) lučenje hormona u pubertetu
g) označen/ proglašen spol
h) rodni identitet

ABNORMALNOSTI BIOLOŠKOG RAZVOJA SPOLA

1. KROMOSOMSKE ABNORMALNOSTI
• Turnerov sindrom - XO
• Klifenfelterov sindrom - XXY
• XYY mušakrci (“super-muškarci”)

2. BIOLOŠKE ABNORMALNOSTI
• Hermafroditi, pseudo-hermafroditi
• niz poremećaja uvjetovan hormonima:
a) lučenje hormona nakon diferencijacije u ženski spol
b) hormonalni preparati za vrijeme trudnoće
c) nemogućnost apsorpcije hormona nakon diferencijacije u muški spol
• “androgenitalni sindrom - sindrom androgene neosjetljivosti, razlike kromosomskog i biološkog spola

PSIHOSOCIJALNI FAKTORI
SOCIJALNO UČENJE I SPOLNI/ RODNI IDENTITET

• počinju od trenutka rođenja (Rubin, 1974)
• razvoj spolnog/ rodnog identiteta
• Money (tijekom ‘60-tih i ‘70-tih) brojna istraživanja s djecom čiji “proglašeni” spol nije identičan kromosomskom spolu
• kasnija istraživanja nisu to potvrdila u potpunosti

INTERAKCIJSKI MODEL
• spolni/ rodni identitet je rezultat interakcije bioloških faktora i socijalnog učenja
• spolne uloge su propisane u društvu, npr. muškarci - agresivni, logični, neovisni, dominantni, kompetitivni, sportaši, žene - pasivne, emocionalne, ovisne, submisivne, njegujuće

SOCIJALIZACIJSKI PROCESI
• roditelji: interakcija koja počinje od prvih dana života, potkrepljivanje određenih oblika ponašanja, model ponašanja. Oko 2. g života spolne razlike se naglo počinju intenzivirati u odgoju.
• vršnjačke grupe
• škole, knjige, mediji

UTJECAJ SPOLNIH ULOGA NA SEKSUALNOST

Najčešće predrasude vezane uz spolne uloge koje se odražavaju na spolni život:
• muškarcima je seks daleko važniji nego ženama
• muškarci su inicijatori seksualnih aktivnosti
• muškarci su “sexperti” (znaju sve o seksu)
• žene su tu da kontroliraju mušku seksualnost i paze na sebe
• muškarci su jaki i ne iskazuju emocije, žene su tople i podržavajuće





7. OSNOVNI ASPEKTI ANATOMIJE/ FIZIOLOGIJE

ŽENSKO TIJELO

VANJSKI SPOLNI ORGANI
• svi djelovavi variraju po boji, veličini, obliku i teksturi od žene do žene
• venerin brijeg (mons pubis)
• velike usne (labia majora)
• male usne (labia minora)
• klitoris ( temeljni organ ženskog užitka)
• uretralni otvor
• perineum

UNUTARNJE STRUKTURE
• predvorje vagine (vestibulum), hymen ili djevičnjak,
• vagina (rodnica)
• Grafenbergova točka
• cervix (grlić maternice)
• maternica (uterus)
• jajovodi (Fallopijeve tube)
• jajnici (ovariji)

MENSTRUACIJA
• brojni mitovi vezani uz mestrualni ciklus (posebne moći, opasnost za muškarca)
• fiziologija (priprema maternice, ako nema oplodnje dolazi do ljuštenja tog sloja, menst. krv)
• prva menstruacija - menarha (utjecaj brojnih faktora na pojavljivanje), veliko značenje za mlade djevojke, pitanje informiranosti
• seksualna aktivnost i menstrualni ciklus
• PMS
• menstrualni sinhronicitet - feromoni, žene koje žive zajedno
• toxic shock syndrom (TSS) - temperatura, rane na grlu, mučnina, povraćanje, diareja, vrtoglavica, visok krvni tlak. Povezano s korištenjem tampona

GENITALNO SAKAĆENJE ŽENA
• postoji od davnina, u različitim dijelovima svijeta, ali gotovo nema mjesta gdje nekad nije provođeno
• smatra se da u svijetu postoji preko 30 miliona žena i djevojaka (Carl and Baur), odnosno 80-100 miliona (E. Ensler) koje su prošle neku od “operacija”
• danas je najprisutnije u Africi, srednjem Istoku i Aziji
• 3 osnovne procedure:
a) cirkumcizija
b) klitoridektomija
d) genitalna infabulacija

• racionale toga: higijena, zaštita ženine časti, nikada neće doći u iskušenje, otklanja se opasnost za muškarca da dotakne ženin klitoris, povećanje uzbuđenja za muškarca
• brojni medicinski i seksualni problemi

MUŠKO TIJELO
• scrotum (mošnje)
• testisi (sjemenici)
• sjemenski kanalići (seminiferous tube)
• pasjemenik (epididymis)
• Leydigove stanice
• sjemenovod (ductus deferens, vas deferens)
• sjemeni mjehurić (seminal vesicles)
• prostata
• Cowperova žlijezda
• penis

NEKA PITANJA VEZANA UZ MUŠKU ANATOMIJU

VELIČINA PENISA
• preokupacija tim pitanjem nije karakteristična samo za našu kulturu, datira iz davnine, npr. Indija, stara Grčka…
• utjecaj na razvoj samopouzdanja, naručito u doba adolescencije
• osim veličine, pitanje dijametra

CIRKUMCIZIJA
• kirurško odrstanjivanje prepucija
• kod nekih religija obavezna, u Americi vrlo česta i to iz higijenskih razloga
• neka istraživanja idu u prilog cirkumciziji: Harahap & Siregar (1988.) - kod obrezanih manji rizik od raka penisa, Herzog (1989.) - kod obrezanih manji broj slučajeva infekcije urinarnog trakta
• razlozi zašto ne: možda prepuciji ipak ima neku važnu ulogu koju tek treba dokazati, mogućnost utjecaja na seks. život



8. SEKSUALNO UZBUĐENJE


• seksualno uzbuđenje: fizičke i psihološke promjene
• povezanost utjecaja hormona, mozga (limbički sustav), svih osjetila (uključujući primarne i sekundarne erogene zone), različitih stimulansa (uključujući hranu, lijekove, afrodizijake)
• utjecaj mozga - dio mozga kontrolira reflekse i spolna ponašanja, drugi dio misli i osjećaje koji će pospješiti ili inhibirati te reflekse

POVIJEST ISTRAŽIVANJA FAZA SEKS. UZBUĐENJA
• 1855. FELIX ROUBAND, psiholog - prvo sustavno znanstveno opažanje promjena u tijelu kod ljudi za vrijeme spolnog odnosa
• početkom stoljeća ELLIS, formirao jedan od najranijih modela o tome da je seks. uzbuđenje kretanje energije kroz tijelo
• tijekom ‘40-tih i ‘50-tih KINSEY i suradnici, i oni su promatrali promjene, ali nikada nisu publicirali, zbog straha od javne osude
• od 1954. MASTERS počinje sa svojim istraživanjem u Washingtonu (1966. Human Sexual Response”, na 382 žena i 312 muškaraca).
• krajem 70-tih opet interes i proučavanja: Kaplan, Zilbergeld i Ellison…

HAVELOCK ELLIS: PRIRODNA ENERGIJA (1906.)

• seksualnu energiju je definirao kao gorivo i vatru
• 1. faza: naotjecanje, nabreklost (“tumescence”) - krv teče u genitalne dijelove
• 2. faza: otjecanje (“detumescence”) - seks. klimaks je sagorio svu vatru seksualne energije

MASTERS I JOHNSONOVA: MODEL 4 FAZE (1966.)

• pormatranje ljudi u 3 glavne tehnike produkcije seks. zadovoljstva: mastrubacija, uzajamna masturbacija, heteroseksualni odnos
• 4 faze seks. uzbuđenja, koje uključuju genitalne reakcije, izvangenitalne reakcije i psihološke reakcije

1. faza: UZBUĐENJE
• izazivaju je i fizički i psihički podražaji
• osnovna promjena u tijelu je vazokongestija
• miotonija (glatki mišići su izvan voljne kontrole, a odgovorni su za većinu pokreta i kontrakcija genitalija, ostali mišići su pod voljnom kontrolom i važni su za pokretanje tijela u cjelini - AŽS)
• lubrikacija kod žena je rezultat vazokongestije, dešava se od 10-30 sek. od početka uzbuđivanja
• erekcija (šupljikavo i spužvasto tkivo se pune krvlju)

2. faza: PLATO
• dio promjena koji je započeo još u 1. fazi se nastavlja, a neke nove se pridružuju
zajedničke promjene promjene kod Ž promjene kod M
• nastavak ubrzanja disanja, rada srca, rast krvnog tlaka
• pojava seksualnog crvenila (makropapularno crvenilo) • stvaranje “orgazmičke platforme”: veća prokrvljenost i time obim genitalnog tkiva
• dizanje klitorisa
• povećanje areole oko grudi • penis je u punoj erekciji
• testisi se povećavaju i dižu
• aktiviraju se Cowperove žlijezde

3. faza: ORGAZAM
• “niz kontrakcija genitalija, kao i niz fizioloških promjena koje je teško opisati” (M & J)
• faza u kojoj su najveće razlike između spolova
zajedničke promjene promjene kod Ž promjene kod M
• mišićni spazmi koji su izvan voljne kontrole
• najviši nivo krvnog tlaka, broja otkucaja srca • mogući različiti ishodi*
• kontrakcije vagine i uterusa • orgazam i ejakulacija
• obično samo 1 orgazam, iako ovisno o godinama


4. faza: RAZRJEŠENJE (REZOLUCIJA)
• tijelo se vraća u neuzbuđenu fazu, onakvo kakvo je bilo prije, uobičajeno traje 15-30 minuta
• kod muškaraca postoji i faza “otpornosti” koja započinje ulaskom u 4: fazu - otpornost na sve vrste podražaja, nemogućnost ponovnog uzbuđenja u periodu od 15-tak minuta do 20 sati (ovisno o dobi muškarca, duljina “otporne faze” raste s godinama)

HELEN SINGER KAPLAN: MODEL 3 FAZE (1979.)

• seksualna terapeutkinja, predložila svoj trofazni model koji se sastoji od 3 nezavisne odvojene faze, a ne kao M & J od sukcesivnih segmenata
• faze su: vazokongestija genitalija, refleks mišićnih kontakcija i seksualna želja
• prva navodi želju kao preduvjet fizičkih promjena seks. uzbuđenja
• model pomaže objašnjavanju određenih poteškoća

ZILBERGELD I ELLISON: UZBUĐENJE I ZADOVOLJSTVO (1980.)

• krenuli su od kritika Mastersa & Johnsonove - ignoriraju kognitivne i subjektivne aspekte seksualnosti
• dodali su još dvije faze: faza želje i faza zadovoljstva
• novi klinički modeli uključuju te 2 faze
WALEN I ROTH: KOGNITIVNI MODEL (1987.)

• kreću od osnovnih postavki kognitivne psihologije
• 1. korak je percepcija - da li osoba neki podražaj smatra/ doživljava seksualnim
• 2. korak - evaluacija percepcije, ako je evaluacija podražaja pozitivna, dolazi do 3. koraka
• 3. korak - uzbuđenje
• 4. korak - percepcija uzbuđenja
• 5. korak - evaluacija uzbuđenja
• 6. korak - seksualno ponašanje
• 7. korak - percepcija seksualnog ponašanja
• 8. korak - evaluacija ponašanja


9. SEKSUALNOST U DJETINJSTVU

• živimo u kulturi koja tradicionalno smatra da je seksualnost uspavana, neizražena i ne tako bitna, sve do perioda adolescencije
• suvremena istraživanja pokazuju da su različiti oblici seksualnih ponašanja djece česti u modernim društvima
• u našoj kulturi djeci se uglavnom ne dozvoljava otvoreno iskazivanje erotičnog ponašanja

SEKSUALNA PONAŠANJA
• istraživanja seksualnosti djece datiraju od Kinseya i sur. (1948.):
• već kod vrlo male djece postoje znakovi seksualnog uzbuđenja: erekcija, lubrikacija (Montauk & Clasen, 1989.). Navedeni autori tvrde da se kod male djece oba spola može primjetiti i iskustvo koje se jedino može opisati kao orgazam.
• Masters i sur. (1982.) - istraživanja ultrazvukom - refleksna erekciju nekoliko mjeseci prije rođenja
• u prvih nekoliko godina života bebe (6-12 mjeseci) otkrivaju užitak genitalne stimulacije. Razvojem koordinacije pokreta ruku, manualna stimulacija je preferiranija metoda proizvodnje užitka
• u dobi do 2 g. djeca su egocentrična (Piaget) što se očituje i u spolnom ponašanju
• iskazivanje ljubavi i erotskih osjećaja - jak utjecaj na seksualno ponašanje u kasnijem životu
• većina predškolske djece pokazuje spontano znatiželju i interes za vlastite genitalije

IGRE KOJE UKLJUČUJU SEKSUALNE ASPEKTE
• neke vrste igara se mogu odrediti kao seksualne po svojoj prirodi (Reiss, 1986)
• igre s prijateljima ili braćom i sestrama, već od 2-3 g života, ali su najčećšće između 4-7 g.
• Kolodney (1980.) - prema iskazu roditelja o raznim igrama koje uključuju seksualne konotacije ili aktivnosti: 76% djevojčica i 83% dječaka
• igre mogu ići od pokazivanja i razgledavanja genitalija, do simulacija spolnog odnosa trljajući genitalije jedni o druge
• burne reakcije roditelja, ali za većinu djece to je samo jedna od igara i na prvom mjestu nije seksualnost, nego igra motivirana radoznalošću

PSIHO-SEKSUALNI RAZVOJ
• sa 2 do 2.5 g definiran je spolni identitet, sa 7 g mogu detaljno definirati razlike (Goldman & Goldman, 1982.)
• sa 4-5 godina seksualnost postaje socijaliziranaija, javljaju se heteroseksualne igre, npr. ljubljenje, grljenje…
• sa 5 godina razvija se "koncept braka" (negenitalni aspekti)
• sa 4 g. klinci uživaju izvoditi “predstave” sa svojim tijelom, u dobi od 5 postaju sramežljiviji, sa 6 g usvojena soc. restriktivna ponašanja
• veliki broj djece u periodu 5-7 g. imitira dominanantni heteroseksualni model ili skript. U toj dobi definiraju se seks. preferencije odnosno seksualna orijentacija.
• u dobi od 8-9 g: izraženo igranje odvojeno po spolu, intenziviraju se pitanja o reprodukciji i seksualnosti.
• u dobi 10-11 g, okupiranost tjelom i tjelesnim promjenama raste
• u kasnom djetinjstvu igre s osobama istog spola su i dalje dominantne - brojnije homoseksualne, nego heteroseksualne aktivnosti. Takva iskustva su normalna i sastavni su dio odrastanja

MASTURBACIJA
• normalna i prirodna forma seksualne ekspresije u djetinjstvu
• Elias & Gebhard (1969.): 56% dječaka i 30% djevojčica ima to iskustvo prije adolescencije
• Arafat i Cotton (1974.): 15% studenata i 20% studentica se sjeća da je imalo prva iskustva s masturbacijom u periodu između 5-8 godina
• podaci suvremenih istraživanja ukazuju da kao i za spolnu aktivnost, tako i za masturbaciju dolazi do porasta broja djece koja je rade
• Gagnon (80-tih) majke su tolerantnije prema masturbaciji nego očevi
• većina dječaka saznaje o masturbaciji od prijatelja dok kod djevojčica razgovor o tome i nije čest (slučajno otkrivanje)
• masturbacija je bitan dio odrastanja: upoznavanje vlastitog tijela, učenje zadovoljavanja samog sebe

KAKO DJECA DOŽIVLJAVAJU SEKSUALNOST
Ronald & Juliette Goldman (1982.) - proveli su istraživanje na 800 djece iz Australije, Engleske, Švedske i Sjeverne Amerike. Brojna pitanja: razlika dječaka i djevojčica, od kuda dolaze djeca, što je seks, zaštita od trudnoće i sl.
• informacije su to točnije što su klinci stariji, (osim Šveđana)
• sa 9 g. prva smislena objašnjenja razlika djevojčica i dječaka
• djeca koja imaju braću/ sestre suprotnog spola bolje znaju razlike
• pitanje od kuda dolazi djeca je jedno od težih. Npr. Bernstain & Cowan (1975.) su ispitivali djecu od 11 i 12 g od kuda djeca u maminom trbuhu. Manje od polovine je znalo odgovor. S druge strane, u Švedskoj već sa 9 g mogu to detaljno objasniti
• pitanje koja je svrha seksa - mali Šveđani od 9 g znaju da je između ostalog i užitak, kod ostalih to zna samo 1 od 5
• svrha seksualnog odnosa/ spolne razlike se javljaju već rano. Sa 13 g djevojčice navode da je seks opravdan samo zbog ljubavi, a dječaci da je osnovna svrha užitak
NEKI KLJUČNI MOMENTI PSIHO-SEKSUALNOG RAZVOJA
• odnos roditelja prema učenju djeteta da ide na WC
• reakcije roditelja na dječju masturbaciju
• Spitz (1949.) - mala djeca koja imaju dobar odnos s majkom češće pokazuju interes za masturbacijom
• pružanje pozitivnog modela za normalan razvoj, otpor roditelja za pokazivanjem pred djecom senzualnih ili intimnih aspekata odnosa
• osnova svega je dobra komunikacija koja uključuje i otvorene razgovore o seksualnosti. Unutar takve zajednice niti slučajno prisustvovanje sp. odnosu roditelja nema negativne posljedice (Hoyt, 1982.)
• djeca koja inače imaju pozitivan odnos prema nagosti i sama to rade, mogu ući u fazu kada se osjećaju nelagodno. Treba ih pustiti i poštovati njihov izbor. Obično se radi samo o prolaznoj fazi, koja je naručito karakteristična za početak puberteta i velike tjelesne promjene.
• većina djece preferira kada su roditelji osnovni izvor informacija o seksualnosti (Benett, 1984.)

10. SEKSUALNOST ADOLESCENATA

• vrijeme dramatičnih psiholoških i fizioloških promjena
• pubertet (počinje u periodu između 9-te i 13-te godine kod djevojaka, te između 10-te i 15-te godine kod dječaka)
• većina glavnih promjena se dešava u prvih par godina adololescencije (Thornburg & Aras, 1986.)
• adolescencija - tranzicijska faza između djetinjstva i odrasle dobi.

SEKSUALNO PONAŠANJE ADOLESCENATA

• dolazi do porasta broja, ali i vrsta seksualnih aktivnosti
• dvostruki standardi - potenciranje spolnih razlika
• koncept “seks kao teret”
• seksualne fantazije
MASTRUBACIJA
• velike spolne razlike
• promjene vezane uz vrijeme:
Kinseye (1948., 1953.): 15% djevojaka i 35% mladića
Hunt (1974.) 45% djevojaka i 65% mladića
Kolodny (1980.): 75% djevojaka

PETING
• erotski, fizički kontakt (grljenje, ljubljenje, dodirivanje, stimulacija rukom, oralni seks)
• polovina djevojaka i 2/3 mladića - peting do orgazma
• bitna faza u razvoju seksualnosti: iskustvo dijeljenja seks. užitka, učenje o vlastitim i tuđim seksualnim reakcijama, bez straha od trudnoće

SEKSUALNI ODNOSI ADOLESCENATA

Vrijeme stupanja u spolne odnose/ spolne razlike
• Christopher & Cate (1988.) prvi seksualni odnosi su najčešći u “stabilnim” vezama
• Spol ispitanika - uspješan prediktor spolne aktivnosti - adolescenti stupaju u spolne odnose nešto raniji od svojih vršnjakinja
• istraživanja spolnog ponašanja adolescenata potkrepljuju tvrdnju o porastu broja mladih koji se upuštaju u adol. spolne odnose:

Postotak adolescenata koji su stupili u predbračne spolne odnose prije devetnaeste godine života
Istraživanje % djevojaka % mladića
Kinsey (1948., 1953.) 20 45
Sorenson (1973.) 45 59
Zelnick i Kantner (1977.) 55 -
Zelnick i Kantner (1980.) 69 77
Mott i Haurin (1988.) 68 78
Forrest i Sing (1990.) 74 77


• Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi procjene prema kojima u Evropi do osamnaeste godine 50% mladića i 33% djevojaka stupa u spolne odnose
• Švedska - prosječna dob stupanja u spolne odnose: 16. godina
• Coyle i suradnici (1996.) u USA sa 16. g. spolno aktivno 56% djevojaka i 73% mladića
• Ellen i sur. (1996.) prosječna dob stupanja u sp. odnose u USA je 16.6 godina

Hrvatska
• Štampar i Beluhan (1991.) sa sedamnaest godina je 22.1% djevojaka i 48.9% mladića spolno aktivno
• Štulhofer, Jureša, Mamula (1998.): studentska populacija - spolno je aktivno 51.56% djevojaka i 61.27% mladića. Prosječna dob stupanja u spolne odnose za studentice je 17.07 godina, a za studente 16.69 godina. Najveći broj studenata i studentica imao je prvi spolni odnos u 17 godini života (34.5% studentica, 38% studenata).

• teorije adol. seksualnosti:
a) biološke teorije - važnost utjecaja hormona na spolnu aktivnost
b) kulturalne/ sociološke teorije - dvostruki standardi i spolne uloge
c) kompleksne teorije koje uzimaju sve navedene faktore zajedno, npr: Udry (1990.) - rezultati pokazuju da je spolna aktivnost kod mladića u daleko većoj mjeri uvjetovana utjecajem hormona, te je period između pojačane hormonalne aktivnosti i stupanja u spolne odnose kraći nego kod djevojaka

Razlozi sve ranijeg stupanja u spolne odnose
• Dacey i Kenny (1994.) smatraju da je razlog u promjenama socijalnog konteksta. Mladi danas ranije uče o seksualnosti i to iz većeg broja izvora
• Koch (1988.) - razlozi za stupanje u spolne odnose, velike spolne razlike

Rezultati istraživanja P. Koch (1988.) o najčešćim razlozima adolescenata za stupanje u prvi spolni odnos
Razlozi djevojke / % mladići / %
Ljubav/bliskost 27 18.1
Pritisak od strane partnera 24.3 6.9
Znatiželja 22.8 18.6
Obostrana želja 16.7 19
Alkoho/ droge 9.9 9.2
Seksualno uzbuđenje 9 18.1
Opuštanje 2 14.9


• Hajcak i Garwood (1989.) - istraživanja o razlozima adolescenata za stupanje u seksualne odnose - niz ne-seksualnih motiva:
a) potvrđivanje svoje muškosti / ženstvenosti
b) pridobijanje pažnje
c) pobuna protiv roditelja i drugih društvenih autoriteta
d) razvoj samopouzdanja
e) osveta nekome
f) negativne emocije
g) zadržavanje partnera / partnerice

• Goodson, Evans i Edmundson (1997.) - važnost socio-demografskih faktora kao što su: dob, rasa, spol, edukacija roditelja, samim tim i profesija, te materijalni status, struktura obitelji, uloga roditelja u smislu nadzora i kontrole, religijski utjecaji.

Stupanj zadovoljstva prvim polnim odnosom
• Sorenson - naglašavo da mladići na žalost nisu svjesni negativnih emocionalnih reakcija djevojaka na prvi spolni odnos
• Coles i Stokes (1985.) - pozitivne reakcije npr. "bilo je ugodno" su dva puta češće kod mladića, nego kod djevojaka (60% prema 23%)
• Koch (1988.), djevojke opisuju prvi spolni odnos u najvećem broju izrazima “u redu”, mladići ga opisuju kao “ugodno i zadovoljavajuće”. (35% ♀ navodi da je to bilo ružno iskustvo, u odnosu na 16% ♂)
• Thomsonova (1995.) navodi da većina djevojaka doživljava prvo seksualno iskustvo kao razočaravajuće, za razliku od mladića.
• Štulhofer, Jureša, Mamula (1998.): 30% niti zadovoljni, niti nezadovoljni, a 46.6% su zadovoljni i izrazito zadovoljni. Spolne razlike: izrazito nezadovoljno i uglavnom nezadovoljno bilo 29.7% djevojaka, svega 15.8% mladića prvi odnos pamti kao takav.

Postizanje orgazma:
• Štulhofer, Jureša, Mamula (1998.)- velike spolne razlike
Koliko često adolescenti doživljavaju orgazam prilikom spolnih odnosa
FREKVENCIJA DJEVOJKE
% MLADIĆI
% UKUPNO
%
nikada 7.8 0.5 3.6
rijetko 15.5 2.1 7.9
povremeno 21.1 8.5 14
često 32.3 15.1 22.6
redovito 23.3 73.8 51.9


Broj partnera/ica
• u spolnom životu adolescenti imaju veći broj partnerica od studentica
• u Hrvatskoj su podaci gotovo identični drugim istraživanjima (Štulhofer, Jureša, Mamula)
Broj seksualnih partnera adolescenata
BROJ PARTNERA DJEVOJKE
% MLADIĆI
% UKUPNO
%
1 partner 50.8 29.3 38.8
2 partnera 24.8 22.9 23.7
3 partnera 15 16.8 16
4 partnera 3.4 8.8 6.4
5 partnera 2.1 7.8 5.4
od 6 do 10 partnera 3.3 11.6 7.8
više od 10 partnera 0.6 2.8 1.9


Homoseksualnost
• Sorenson (1973.) 6% djevojaka i 11% mladića
• Cameron i Cameron (1998.) - na adolescentima čikaškog univerziteta; 2.8% mladića i 1.4% djevojaka izjasnilo za homoseksualnu orijentaciju
• Bagley (1998.) - na kanadskim muškarcima (18- 27 g); 15.3% muškaraca izjašnjava da su homoseksualni u nekom stupnju

PROBLEMI VEZANI UZ ADOLESCENTU SPOLNOST
KONTRACEPCIJA
• Štulhofer, Jureša, Mamula (1998.) - najveći broj ispitanika je prilikom prvog spolnog odnosa koristio kondom (preko 50%), međutim čak 42% ispitanika nije koritilo nikakvu zaštitu
• podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO): u Australiji 50% adolescenata nije koristilo ništa, u Evropi 30-45% adolescenata ne koristi nikakvu zaštitu, u Kanadi 32%
• Hofmann (1984.): istraživanja o konzistentnosti korištenja kontracepcije - redovitost korištenja, kao i vrstu kontracepcije određuje velik broj faktora: nivo znanja, demografske i socijalne karakteristike, razvojni faktori, psihološki faktori
• Peak, Hauser i McKinney (1996.) navode da od 17 miliona adolescentnih djevojaka, njih 43% ostaje trudno.
• Benson, Perlman i Sciarra (1986.) svojim istraživanjem ukazuju da će jedna od pet adolescentkinja ostati trudna prije 19-te godine

Vrsta korištene kontracepcije
• kondom kao najzastupljeniji kod adolescenata iz Evrope i Amerike
• Janus i Janus (1993.) navode da 60% mladića i 22% djevojaka koriste kondom, a upotreba pilula kod djevojaka iznosi 41%
• Štulhofer, Jureša, Mamula (1998.) - najčešće korišteno kontrac. sredstvo je kondom (85% studenata i 67% partnera studentica).
• Schuster, Berry i Kenouse (1998.) - utjecaj dostupnosti kondoma na seksualne stavove i ponašanje adolescenata u srednjim školama. Rezultati:
 dolazi do porasta broja adolescenata koji redovno koriste kondom za vrijeme svakog spolnog odnosa sa 37% na 50%,
 mladići prilikom prvog spolnog odnosa učestalije koriste kondome, porast sa 65% na 80%,
 adolescenti koji još nisu spolno aktivni izjavljuju da će prilikom prvog spolnog odnosa koristiti kondom: mladići porast sa 62% na 90%, djevojke porast sa 73% na 94%.
• Ellen i suradnici (1996.) - većina adolescenata ne koristi kondome konzistentno

RIZIČNA PONAŠANJA
• vrsta ponašanja koja može imati dugotrajne i neželjene/teške posljedice; vrijeme stupanja u spolne odnose, broj spolnih partnera, korištenje kontracepcije, zaštita od spolno prenosivih bolesti, zloupotreba alkohola i droga.

SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI
• spolno aktivni adolescenti oboljevaju od “uobičajenih” spolno prenosivih bolesti (klamidijske infekcije i sl.), pa do težih bolesti (uključujući AIDS)
• Jones i suradnici (1996.): svake godine jedna od šest adolescentnih djevojaka oboli od neke spolno prenosive bolesti
• Štulhofer, Jureša, Mamula (1998.) - 91% studentica i 93% studenata izjavljuje da nisu imali takve probleme

REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE
• Džepina, Štampar i Beluhan (1988.)-dob prve menarhe u Hrvatskoj je 12.9 g.
• Hofmann (1984.) - u razvijenim zemljama pojava prve menarhe javlja svake dekade oko 4 mjeseca ranije
• Vrijeme prve menstruacije se pokazalo u istraživanjima pozitivno vezano uz ranije stupanje u spolne odnose
• Štulhofer, Jureša, Mamula - prvi posjet ginekologu: većina nikada nije otišla kod ginekologa (61%)

EDUKACIJA ADOLESCENATA O SPOLNOSTI

• Benson, Perlman i Sciarra (1986.): socio-ekonomski status, dob i spol utječu na nivo znanja o spolnosti
• Većina tih istraživanja ukazuje da programi utječu na porast znanja, ali ne i na stavove, psihološke atribute i ponašanje. Kirby za to navodi sljedeće razloge:
1. većina adolescenata zna osnovne informacije i prije provođenja edukacije;
2. znanje ima mali utjecaj na ponašanje;
3. mnogi mladi ne povezuju svoje znanje i ponašanje;
4. nemaju redovite partnere i česte seksualne odnose;
5. povećanjem znanja o seksu, trudnoći i kontracepciji ne povećava se nužno percepcija rizika;
6. postoje neki važniji faktori od znanja koji utječu na adolescentno seksualno i kontraceptivno ponašanje: utjecaj roditelja i vršnjaka, izloženost utjecaju TV-a i sl, praktični faktori i internalni faktori

• Thomsonova (1995.) potvrđuje utjecaj vršnjačkih grupa u vrijeme adolescencije
• Hofmann (1984.) navodi da je jedan od uzroka vrlo visoke stope maloljetničkih trudnoća u USA i visok stupanj pogrešnih informacija i predrasuda vezan uz korištenje kontracepcije.
• Brock i Beazley (1995.); naglašavaju važnost i ulogu roditelja - dok školski programi uglavnom utječu isključivo na nivo znanja, a ponašanja i stavovi ostaju gotovo nepromjenjeni, seksualna edukacija pružena od roditelja pokazuje vrlo dobre rezultate i na stavove i na vrijednosti kod adolecenata


11. SEKSUALNOST ODRASLIH

• bračni status odraslih osoba je važan dio socijalne uloge odraslih:
 važan socijalni faktor
 važan faktor seksualnog života

SAMAČKI ŽIVOT
• porast broja samaca u zadnje dvije dekade, npr: USA Bureau of the Census (1988.):
godina muškarci žene
1970. 55% 36%
1988. 78% 61%

• pomak u obrascima života odraslih - više samaca - brojni faktori (npr. sve kasnije stupanje u brak, porast broja kohabitirajućih parova, porast broja razvoda, i sl.)
• do prije 15-tak godina samci su bili stigmatizirani
• PETERSEN (1983.) - seksualne aktivnosti samaca variraju kao i seks. aktivnosti osoba u braku

ZAJEDNIŠTVO

1. KOHABITACIJA
• zajednički život dvije osobe koje nisu u braku
• mijenjanjem stava društva dolazi do porasta broja kohabitirajućih parova, USA Bureau of the Census (1988.): 1970. 523, 000 parova
1988. 2.6 miliona parova
• razlozi: sve kasnija odluka za djecom, želja za ispunjavajućim seksualnim životom, želja za ispunjavajućim zajedništvom i društvom, smanjenje troškova života, manja formalnost od braka, manji soc. pritisak i sl.
• problemi vezani specifično uz kohabitirajuću zajednicu: nedostatak socijalne prihvaćenosti u svim situacijama, problemi vezani uz imovinu, legalne implikacije
• neki teoretičari vide prednosti ovakvog odnosa, drugi smatraju da je veći broj negativnih implikacija
• postoje istraživanja koja kohabitiranje opravdavaju, koja ga opovrgavaju i istraživanja koja su neutralna

2. BRAČNA ZAJEDNICA
• brak postoji u svim društvima, u nekom obliku
• USA Bureau of the Census (1988.) - preko 90% odraslih stupa u brak
• održavaju ga brojni društveni i osobni razlozi:
1. obitelj-osnovna jedinica društva koja održava socijalne norme
2. pravo na nasljeđivanje obiteljske imovine
3. ekonomski razlozi - npr. zajednička briga za djecu
4. regulacija seksualnog ponašanja - nastavak obiteljske loze
5. osjaćaji trajnosti i pripadanja
6. bliskost
7. seksualni odnosi su legalizirani
8. stvaranje obitelji - učenje razumijevanja tuđih potreba
9. legalne prednosti
• iako je prisutan u svim društvima, ima različite forme
• diskrepanca između idealne i realne situacije
• brak danas i nekad
• pripreme za brak, razgovori o temama koje stvaraju najveće probleme: financije, djeca, dnevne aktivnosti i dužnosti
• KLAGSBRUN (1985.): istraživanje 90 parova koji su u braku 15 i više godina i koji za sebe smatraju da su sretni parovi: 1. provode zajedno fokusirano vrijeme, 2. djele zajedničke vrijednosti , 3. fleksibilnost i spremnost na promjene,
• HILL (1988.): važni faktori uspješnog braka: dobra komunikacija, visok stupanj tjelesne intimnosti, zajedničko vrijeme za ljenčarenje, emocionalna bliskost

SEKS U BRAKU
• istraživanja od Kinseya do danas pokazuju brojne promjene, npr. spolni odnosi su češći, repertoar spolnog ponašanja je širi, dulje traje predigra, oralni seks je češći
• “smrt seksa” - brak sa dvije karijere
• BLUMSTEIN & SHWARTZ (1983.): povezanost stupnja zadovoljstva brakom i čestine spolnih odnosa

RAZVOD
• porast broja razvoda - USA Bureau of the Census (1988.)
1950. 385,000
1977. 1,097,000
1988. 1,183,000
• razlozi - loša komunikacija je na prvom mjestu. Osim toga, u drugim razlozima su utvrđene spolne razlike:
muškarci - vlastita zloupotreba alkohola, nepriznavanje od strane žene
žene - nezadovoljstvo, nepodudarnost, emocionalno i fizičko iskorištavanje

3. IZVANBRAČNI ODNOSI
A. IZVANBRAČNI ODNOSI BEZ DOGOVORA
• odvijaju se bez pristanka ili znanja partnera, brojni problemi ako se sazna
• BROWN (1988.): postoje brojni razlozi za stupanje u takve odnose
• KINSEY (1953.): 50% muškaraca i 25% žena
• ATWATER (1982.) - dubinski intervjui sa 50 žena koje su imale izvanbračne seksualne odnose. Kao razloge između ostalog navode i želju za osobnim rastom, novim iskustvima i traženjem sebe. Nabrajaju brojne pozitivne posljedice za svoj spolni i osobni identit

B. IZVANBRAČNI ODNOSI - DOGOVORENI
• oba partnera su informirana o tome, međusobno podržavanje

1. KONCEPT OTVORENOG BRAKA
• George i Nena O’Neill: OTVORENI BRAK (1972. )
• solucija rješenja problema vezanih uz tradicionalni brak
• metodološki problemi procjene zastupljenosti

2. SWINGING
• oblik konsenzualnog izvanbračnog seksa
• JENKS (1985.) - i muž i žena sudjeluju istovremeno, na istoj lokaciji
• istraživanja pokazuju da se uglavnom radi o bjelcima srednje i više-srednje klase
• osnovni razlozi: dosada s partnerom, traženje novih uzbuđenja

3. GRUPNI BRAK
• nekoliko ljudi koji žive zajedno, od kojih su neki međusobno i u formalnom braku
• rijedak soc. fenomen, nema velik broj istraživanja, većina informacija iz 70-tih
• klasični problemi vezani uz privatnost, financije, raspodjelu poslova, nepodudarnost životnih stilova


12. SEKSUALNE VARIJACIJE

• preferiran izraz “seksualne varijacije” (kultura, vrijeme, društvo, zakon)

PITANJE NORMALNOSTI:
Statistički kriteriji:
 "Ono što je često, to je normalno."

Sociološka perspektiva:
 “Normalnost” je kulturno uvjetovana, devijantno krši socijalne norme.
 problemi: razlike u soc. normama, u vremenu

Psihološka perspektiva:
 Buss, A. (1966.) - 3 kriterija devijantnosti:
a) neugoda
b) neefikasnost
c) bizarnost
 uveden je 4. kriterij:
d) da li se nanosi povreda/ šteta samoj osobi ili drugima.

 nekonvencionalna seks. ponašanja variraju od blagih, preko srednjih do opsesivnih i ekstremnih
 veći broj ♂ nego ♀ je u parafilijama, pokušaj teoretskog objašnjenja
 veliki broj osoba s nekvencionalnim seks. orijentacijama je zadovoljan samim sobom, a neki žele promijeniti način života, preferencije i želje
 najčešće reakcije društva - ignoriranje, strah, mržnja, hostilnost

VARIJACIJE U SEKSUALNOJ ORIJENTACIJI
BISEKSUALNA ORIJENTACIJA
 prema Staytonu (panerotski potencijal), Freudu (polimorfna teorija) to je normalno. Rađamo se s nedefiniranim erotskim potencijalom.
 manje prihvaćeno od čiste homo. orijentacije koja ima jaku zajednicu

AUTOEROTSKA SEKSUALNA ORIJENTACIJA
 vrlo čest oblik ponašanja većine ljudi
 danas se smatra prihvatljivim oblikom ponašanja
 problem kada postane dominantan ili jedino prihvatljiv oblik ponašanja

HOMOSEKSUALNOST
 termin je skovao 1860-tih njemački pisac
 kad osoba normalno funkcionira, kada je zadovoljna svojim životom, h. se ne smatra devijacijom ili poremećajem
 Kinsey: nisu rijetki homo kontakti među djecom ni u predado-lescentnom periodu. Uvodi ideju o postojanju kontinuuma:
“Kinseyev kontinuum seksualnoe orijentacije” (muškarci, 1949.)
0 isključiva heteroseksualnost 50%
1 slučajna iskustva s istim spolom 15
2 više nego slučajna iskustva s istim spolom 12
3 jednaka količina istospolnih i raznospolnih iskustava 9
4 više nego slučajna isksutva s osobama drugog spola 6
5 slučajna isksutva s osobama drugog spola 5
6 isključiva homoseksualnost 4

 F. Klein (1979.) - šira perspektiva, dinamski aspekt koji uključuje prošlost/ sadašnjost/ budućnost - 7 aspekata seks. orijentacije
1. seksualna privlačnost (što osobu uuzbuđuje, potencijalni partner)
2. seksualna aktivnost (partneri, oblici seks. ponašanja su uključeni)
3. seksualne maštarije (o kome/ čemu mašta )
4. emocionalne preferencije (pref. spol u stvaranju jakih emoc. odnosa)
5. socijalne preferencije ( s kojim spolom osoba preferira druženje)
6. životni stil ( s kojim spolom osoba provodi većinu vremena)
7. osobna identifikacija (osobni identitet u terminima seks. orijentacije)

aspekti prošlost
(←5 g) sadašnjost idealna budućnost
(→ 5 g)
seksualna privlačnost
seksualna aktivnost
seks. maštarije
emocionalne preferencije
socijalne preferncije
životni stil
osobna identifikacija
(bodovi prema Kinseyu, ukupni rezultat podijeliti s 21; uvid mjesta na skali)

TEORIJE O HOMOSEKSUALNOSTI
 Dosadašnja istraživanja ne daju definitivne odgovore na pitanje što određuje seks. orijentaciju, poznati su brojni faktori koji utječu, ali se na zna do koje mjere i na koji način se kombiniraju

1. BIOLOŠKE TEORIJE:
Grupacija različitih faktora/ teorija: genetski faktori, prenatalni faktori, endokrini disbalans
 GENETSKE; Kallmann (1952.), Baoley i Pillard (1991.)

 PRENATALNI FAKTORI; Dörner (1983.)

 RAZLIKE U MOZGU; Levay (1991.)

 HORMONALNI DISBALANS; nema jednoznačnih rezultata,

2. PSIHOANALITIČKE TEORIJE:
 čovjek se rađa seksualno nediferenciran, zbog fiksacije i nemogućnosti razrješenja Edipovog kompleksa, dolazi do stvaranja homo orijentacije (homoerotska faza, fiksacija, nikada se ne razviju do hetero faze) . Očevi homo djece su slabi, nedostatni, neefikasni, odsutni, a majke su dominantne, zavodljive, pretjerano zaštićujuće.

3. TEORIJE SOCIJALNOG UČENJA:
 Mc Giure (1965.): utjecaj učenja na razvoj orijentacije- neugodna hetero iskustva, pozitivna homo iskustva, psih. povezanost homo-iskustava, maštarija, masturbacije i sl.
 Bandura (1960-tih) - nedostatak pozitivnog muškog modela za ♂

4. PSIHOSOCIJALNE TEORIJE
 brojni faktori: događaji u životu, obrasci ponašanja roditelja, psihološki atributi, neugodna hetero iskustva, nemogućnost privlačenja/ pronalaženja partnera suprotnog spola
 brojne predrasude: neatraktivnost (npr Dew, 1985.), homoseksualnost kao prisilni drugi izbor
 Bell i sur.: nema razlike u broju izlazaka u srednjoj školi između homo i hetero osoba
 Van Wyk, 1984. - važnost učenja iz intenzivnog i ugodnog seks. iskustva - ostavlja najjači utjecaj na seks. orijentaciju

5. SUVREMENE TEORIJE:
 Bell, Weinberg i Hammersmith (1981.):
a) nerazriješen Edipov kompleks, nedostatak hetero iskustava, silovanje, neadekvatna uloga roditelja - to nisu razlozi homo orijentacije
b) roditelji imaju vrlo mali utjecaj na seks. orijentaciju
c) homo ♂ i ♀ su manje prihvaćeni od svojih vršnjaka (utjecaj na razvoj rodnog identiteta


GRUPNI SEKS
 neki autori uvršatavaju i potrebu za više osoba različitog spola u seks. orijentaciju
 često se uklapaju među swingere i na taj način zajedno s partnerom nastoje zadovoljiti svoje potrebe


VARIJACIJE U IZBORU SEKSUALNIH OBJEKATA ILI ULOGA

FETIŠIZAM
• fiksiranost osobe na neki predmet, a ne na drugu osobu u cilju postizanja seks. uzbuđenja i zadovoljstva
• obično predmet usko povezan uz tijelo (npr. odjeća) ili dio tijela
• medija fetiš - fetiš je bilo koji predmet izrađen od određenog materijala, forma fetiša - fetiš je bilo koji predmet određenog oblika
• veliki broj ljudi ima do nekog stupnja razvijen fetišizam
• postaje problem samo kad rezultira osjećajima krivnje ili anksioznosti, ili kada pređe u opsesiju i interferira s svim ostalim segmentima života
• mogući razlozi: nesposobnost osobe da ostvari seks vezu s drugom osobom, strah od odbacivanja
• teorije koje nastoje objasniti fetišizam:

Teorija učenja klasično uvjetovanje
Kognitivne teorije kognitivna distorzija u kojoj nekonvencionalni podražaji postaju visoko erotični -distorzija u percepciji pobuđenosti.

Teorija seksualne ovisnosti Patric Carnes, “Sexual Addiction” - visok stupanj sličnosti alkoholizmu i drugim oblicima ovisnosti: patološki odnos osobe sa sredstvom koje dovodi do pozitivne promjene raspoloženja. Uloga iskrivljenog sustava vjerovanja. Negiranje i distorzija realnosti u 4 koraka: preokupacija, rituali, kompulzija, očaj.

TRANSVESTITIZAM
• postizanje seksualnog uzbuđenja i/ili užitka prilikom preoblačenja u odjeću suprotnog spola
• često se brka s homoseksualnošću ili transseksualnošću
• ponekad je veoma povezano s fetišizmom
• većina transvestita su heteroseksualni
• homoseksualni transvestitizam - “drag queen”
• zanimanje “female impersonator” - preoblače se za zabavljanje publike
• Talamini (1982.) - istraživanje na 50 hetero transvestita o reakcijama obitelji: 60% žena tolerira njihovo oblačenje u žensko rublje, jer su “osim toga dobri muževi”
• bezopasno za društvo, problem kada je to jedini način postizanja seks. uzbuđenja ili orgazma.
• uglavnom među ♂, gotovo nepoznato kod ♀ (mogući razlog- društvo toleranto prema ženama koje se oblače u mušku odjeću)

SADIZAM/ MAZOHIZAM
• termin sadizam – prema Markiz de Sadeu
• termin mazohizam je uveo Krafft-Ebing, prema austrijskom piscu Leopoldu von Sacher-Mazochu
• sadizam - postizanje seksualnog uzbuđenja i/ili užitka prilikom nanošenja fizičkog bola ili ponižavanja druge osobe
• mazohizam - postizanje seksualnog uzbuđenja i/ili užitka dok joj se nanosi bol ili poniženje
• mazohisti ne uživaju u bolu inače, nego samo u smislu seks. uzbuđenja
• stvarni S/M je vrlo rijedak, najčešće se radi o njegovoj modificiranoj formi, koja je češća nego što se smatra
• Breslow (1985.) - S/M istraživanje na 130 ♂ i 52 ♀:
♀ ♂
dominantni 28% 33%
submisivni 41% 40%
mijenjaju uloge 31% 27%

• Bondage and discipline (B & D): prema nekima podvrsta, a po nekima posebna varijacija - vezanje, ponižavanje, ali bez nanošenja fizičke boli
• Kinsey - 20% muškaraca i 12% žena uživaju u S/M maštarijama

VARIJACIJE U OBLICIMA SEKSUALNOG PONAŠANJA

VOAJERIZAM "Peeping Tom"
• seksualno uzbuđenje i zadovoljstvo kao rezultat tajnog promatranja nečije nagosti ili seks. odnosa
• Scoptophilia - promatranja seksualnog odnosa drugih, genitalija
• kontinuum normalnosti: većim djelom prihvatljivo, problem kada je zamjena za seks. odnos.
• uvijek im je važan element rizika i zabrane
• većina ih je potpuno bezopasna, opasnost - kriteriji: kada zbog toga provaljuju u stanove i kuće, privlače pažnju promatrane osobe
• Smith (1986.) - mlada osoba, sramežljiva, problemi u uspostavljanju seks. i romantičnih odnosa s drugim osobama

EKSHIBICIONIZAM
• seks. zadovoljstvo kao rezultat izlaganja genitalija pred drugima, u neadekvatno vrijeme, na neadekvatan način
• isključivo muškarci
• cilj: proizvesti šok i jaku reakciju
• preporuka: ostati miran i dati komentr tipa “potraži stručnu pomoć”
• Blair i Lanyon (1981.) - većina nisu psihijatrijski bolesnici, sramežljivi su, bojažljivi, nedostaju im soc. vještine, nisu svjesni posljedica svog ponašanja i svoje hostilnosti

PEDOFILIJA
• postizanje seksualnog uzbuđenja i/ili užitka prilikom maštanja ili seks. odnosa s djecom; od maženja i pipkanja, do silovanja
• neki je tumače osobnim osjećajem neadekvatnosti i regresijom

ZOOFILIJA
• postizanje seksualnog uzbuđenja i/ili užitka prilikom odnosa s životinjama (masturbacija, oralni seks, koitus)
• tvrde da je trend izuzetno u opadanju

NEKROFILIJA
• postizanje seksualnog uzbuđenja i/ili užitka u odnosu na leševe
• vrlo rijetka
• nekrofil: sramežljiv, plah, bojažljiv, neasertivan, jak osjećaj seksualne neadekvatnosti

KOPROFILIJA
• postizanje seksualnog uzbuđenja i/ili užitka prilikom gledanja, diranja ili mazanja izmetom

NIMFOMANIJA I PRIJARPIZAM
• jak nivo seksualne pobuđenosti
• u praksi teško definirati, obično laičke definicije
• izuzetno rijetko
• nestabilnost, kompulzivnost, nema orgazma

VARIJACIJE U ODNOSU NA RODNI IDENTITET

TRANSEKSUALNOST
• često se opisuju kao “muškarac zarobljen u tijelu žene” ili obratno
• rodni identitet je u direktnom konfliktu s seksualnom anatomijom
• većina traži mogućnost za promjenom spola (veći problemi prilikom transformacije žene u muškarca)
• prva operacija promjene spola 1930-tih. Prvi javni slučaj George Jorgenson (1952. Copenhagen), do početka 70-tih u USA 4.500 operacija
• izvori ovog konflikta su uglavnom nejasni, ali mogući razlozi idu od prednatalnog ili postnatalnog rodnog inprintiga, socijalnog uvjetovanja, uloge roditelja
NEKI TRETMANI I TERAPIJE

• prikladno kada same osobe zbog toga pate ili kada predstavljaju opasnost za druge
• problematična prevencija, zbog definiranja, dijagnostike

1. BIOLOŠKO MEDICINSKI TRETMAN
• naglašavanje važnosti bioloških faktora
• kirurška kastracija (npr. krajem prošlog stoljeća, zbog seks. delikata)
• danas - kemijska kastracija ponekad za silovatelje recidiviste

2. KOGNITIVNO - BIHEVIORALNA TERAPIJA
• bazirano na bihevioralnoj i kognitivnoj teoriji - promjene percepcije, ponašanja i maštarija

3. TRENING VJEŠTINA
• tretmani socijalnih vještina, npr. kako izaći na “date”, komunikacija, asertivnost


13. SEKSUALNO NASILJE

Seksualno nasilje uključuje sljedeće oblike:
• Seksualno uznemiravanje/ napastovanje, prisilne spolne radnje, silovanje, incest
• Osim navedenih oblika, postoje i druge vrste seksualnog nasilja nad ženama, kao što su seksualno ropstvo i prisilna prostitucija

SINDROM TRAUME SILOVANJA
(rape trauma syndrom)
• Ann Wolbert Burgess i Lynda Lytle Holmstrom
• RTS uključuje tjelesne i psihološke reakcije, te promjene ponašanja

FAZE SINDROMA TRAUME SILOVANJA:

• Akutna faza
• Vanjsko prilagođavanje, negiranje i potiskivanje
• Prilagođavanje/ integriranje

1. faza: AKUTNA FAZA
• odmah nakon silovanja i može trajati satima, danima. Dva osnovna tipa reakcija: ekspresivne i kontrolirane reakcije
• bitni faktori: kako je došlo do napada, koliko su teške pretrpljene ozljede, je li napadač uhvaćen, da li je od ranije postojao kakav odnos između napadača i preživjele (da li je napadač poznat ili ne)

Akutnu fazu karakteriziraju sljedeći simptomi:
• Tjelesne reakcije: šok, povraćanje, glavobolje, lupanje srca, osjećaj gušenja, pritiska u grudima, poremećaji spavanja. (Dio reakcija se odnosi na povrede nastale silovanjem: vaginalne i rektalne povrede, prijelomi, rane i dr.).
• Emocionalne reakcije: strah, osjećaj krivnje i samooptuživanja, bijes, sram i poniženje, bespomoćnost, osjećaj nevjerice, očaja i užasa, osjećaj da stalno ispočetka preživljava silovanje/ seksualno zlostavljanje, napadi panike
• Promjene u ponašanju - kod nekih žena moguće je javljanje opsesivnog pranja, kao rezultat osjećaja uprljanosti. Često žene povećavaju korištenje cigareta i alkohola, tableta za smirenje, droga, kako bi pobjegle od toga što im se dogodilo. Dio njih izjavljuje da ima potrebu za bijegom, ne mogu se opustiti i smiriti na jednom mjestu.

2. faza: VANJSKO PRILAGOĐAVANJE, NEGIRANJE I POTISKIVANJE
• negiranja (to se meni nije dogodilo, ne sjećam se ničeg u vezi s time)
• potiskivanja (o tome ne želim ni misliti)
• racionalizacije (to i nije bilo “pravo” silovanje, i druge žene su to preživjele, nije to tako strašno)

Za ovu fazu su karakteristične:
• Dramatične promjene raspoloženja
• Poremećaji hranjenja
• Poremećaji spavanja
• Nepovjerenje prema muškarcima
• Seksualne poteškoće
• Kognitivni problemi
• Promjene u ponašanju
• Problemi u nošenju sa svakodnevnom rutinom
• Neurotske reakcije
• Psihosomatske smetnje
• Izbjegavanje mjesta, ljudi ili stvari koje mogu podsjetiti na silovanje/ seksualno zlostavljanje

3. faza: PRILAGOĐAVANJE/ INTEGRIRANJE
• ova faza može trajati i do nekoliko godina nakon silovanja
• često neki događaj, kao što je izlazak na sud, slučajni susret s muškarcem na ulici čije lice sliči licu napadača, emisija na televiziji, medicinski (pogotovo ginekološki) pregledi mogu ponovo potaknuti misli i osjećaje vezane uz napad
• zbunjenost, strah od “ludila”, jer je već imala osjećaj da je odavno sve preboljela.
• osjećaj krivnje, bijes ili hostilnost
• važno je omogućiti ženi slobodno izražavanje svih njenih osjećanja. Često se upravo u toj fazi one odlučuju za aktivno uključivanje u proces savjetovanja i rad na razrješenju svojih osjećaja o napadu i napadaču. Kod žena se povećava spremnost da proživljeno iskustvo integriraju u svoj život i sklonije su prihvatiti ga i razumjeti kako je ono na njih djelovalo.

OSNOVNI OBLICI POMOĆI ŽENAMA
KOJE SU PREŽIVJELE SEKSUALNO NASILJE
Provjeriti:
• je li žena u stanju šoka
• da li krvari i ima ozljede
• koliko je vremena prošlo od silovanja
• da li se žena oprala i/ili promijenila odjeću
• želi li prijaviti silovanje i seksualno zlostavljanje policiji

Pri tome obavezno:
• vjerujte ženi koja je preživjela seksualno nasilje
• ne okrivljujte je za to što je preživjela
• pružite povjerljivovost (obećanje da nećete nikome reći ako ona to ne želi)
• saslušajte
• budite strpljivi - ne požurujte je, dozvolite joj da sama odredi hoće li, kada i kako govoriti o proživljenoj traumi
• priznajte njene osjećaje i podržite je u slobodnom izražavanju osjećaja
• ne umanjujte i obezvrijeđujte njeno iskustvo
• pružite joj podršku u ponovnom uspostavljanju kontrole nad svojim životom (da sama donosi odluke, uključujući prijavu policiji, odlazak u bolnicu)
• priznajte joj snagu koju ima u sebi - preživjela je
• ne postavljajte previše pitanja
• ne procjenjujte njeno iskustvo, snagu i obranu
• ako zatraži, pružite joj informacije o tome gdje se može obratiti za pomoć