Snovi

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Snovi

Post od branko »

SNOVI

(Frojdova teorija)

Sigmund Freud: Tumačenje snova I i II, Matica Srpska.



Svi sanjaju. Tokom normalnog noćnog odmora uvek se dogodi ne jedan nego više snova, kao što to ogledi neopozivo dokazuju. Neki ljudi potpuno zaboravljaju sve svoje snove i tvrde da uopšte ne sanjaju. Neki se sećaju svojih snova gotovo u celosti, a većina nas pamti neke odlomke i povremeno se vrlo podrobno seća nekog sna koji zbog nečeg deluje veoma upečatljivo i posebno značajno. Gotovo svi misle da bar neki snovi imaju nešto zanimljivo da nam kažu.
Tako su mislili još i stari Grci. Platon, filozof iz V veka p.n.e., zauzimao je moderan stav da snovi pokazuju nečiju pravu narav. Aristotel je, s druge strane, pokušao da objasni snove kao proizvod čisto fizioloških funkcija. Međutim, on je isto tako verovao da snovi mogu korisno da predvide nailazak bolesti, koju budno telo ne zapaža. Tako su Platon i Aristotel izneli teorije koje su psihijatri XX veka potvrdili. Sa takvim idejama mi gotovo u skoku dospevamo u Frojdov svet, dok je tokom stoleća koja ih dele nastalo iznenađujuće malo originalnih radova o snovima.

FIZIOLOGIJA SNOVA

Potreba za spavanjem kod čoveka menja se tokom života: novorođenče ima polifazno spavanje i provodi u snu oko 20 časova dnevno. Od prve do sedme godine života, dužina spavanja opada na 14 do 10 časova i ono postaje bifazno, dok spavanje odraslih traje 7-8 časova i ono je u principu monofazno, cirkadijalno. Potreba za snom dalje opada sa starenjem. Insomnija (nesanica) česta je komplikacija starosti, ali se ovaj poremećaj, mada manje učestalo, javlja i u mlađem dobu.
Neurobiološka istraživanja spavanja koncentrisana su na dve grupe pitanja koja se međusobno prepliću:
1) Fiziološko stanje za vreme sna, tj. kakve su razlike između budnog i zaspalog organizma? Ovo verovatno uključuje i odgovor na pitanje o razlozima spavanja;
2) Kakav je mehanizam spavanja? O mehanizmu spavanja neće biti reči jer nije tema ovog rada.
U toku spavanja dolazi do značajnih i prepoznatljivih promena u fiziološkom stanju organizma; menjaju se njegove somatske i viscelarne funkcije: smanjuje se funkcija kore velikog mozga, disanje se usporava i postaje dublje, rad srca se usporava, krvni pritisak opada, slabi funkcija bubrega, smanjuje se tonus mišića. Ustanovljeno je da spavanje nije monotoni proces već se stanje organizma povremeno menja. U određenim intervalima dubina spavanja varira; menja se tonus somatske muskulature i status viscelarnih organa, a takođe su veoma očevidne promene u spontanoj bioelektričnoj aktivnosti korteksa telencefalona.
S t a d i j u m i s p a v a n j a – Posmatrajući stanje organizma za vreme spavanja Aserinski i Kleitman (1955) su uočili da u određenim intervalima koji se ponavljaju, kod zaspalih subjekata dolazi do brzih pokreta očnih jabučica, tj. do paradoksalnog odnosno REM (rapid eye movement – engl.) spavanja. Paradoks je u tome što je po nekim svojim karakteristikama ovo plitak san, a po drugima to je najdublje spavanje. Ti pokreti se registruju pomoću EOG-a (elektrookulograf). Do činjenice da je REM spavanje povezano sa sanjanjem došli su Kleitman i Dement (1956). Naime, ako se subjekt probudi u intervalu kada se odvijaju brzi pokreti očnih jabučica, u 80% slučajeva on je u stanju da saopšti sadržinu sna; obrnuto, ako se buđenje vrši iz spavanja bez pokreta oka, u 93% slučajeva se ispostavlja da nije bilo snova. Stadijumi sna koji se odvijaju bez brzih pokreta očnih jabučica označavaju se kao sporotalasna odnosno NREM (Non REM) spavanja.
Za karakterizaciju fiziološkog stanja organizma za vreme spavanja, a posebno za razlikovanje REM i NREM sna, naročit značaj imaju zapisi spontane bioelektrične aktivnosti, korteksa telencefalona što se u savremenim uslovima može vršiti tokom cele noći dok subjekt spava u specijalno opremljenoj „laboratoriji za spavanje”. Razume se da se istraživanja spavanja mogu vršiti i kod eksperimentalnih životinja, posebno je veliki broj ogleda vršen kod mačaka.
Na osnovu elektroencefalografskih (EEG) zapisa, utvrđeno je da bioelektrična aktivnost u toku spavanja nije monotona, istovetna, tokom celog njegovog trajanja. Ustanovljeno je da kod čoveka postoje četiri vrste kortikalne bioelektrične aktivnosti koje karakterišu spavanje, odnosno njegova četiri stadijuma.
Prvi stadijum lakog sna kada subjekat počinje da spava karakeriše se postepenim iščezavanjem alfa) talasa i umesto njih javljaju se fluktuacije potencijalne razlike relativno male amplitude sa povremenim prisustvom teta talasa. Mišići se opuštaju, rad srca usporava. U toku noćnog spavanja nekoliko puta se vraća u prvi stadijum, a periodi izranjanja iz dubjih stadijuma sve su duži.
Drugi stadijum spavanja se nadovezuje na prvi i u njemu se povremeno registruju tzv. vretena, izrazito šiljati talasi koji traju oko 2,5 sekunde i imaju frekvenciju oko 14 cy/s. Delta talas kao osnovni talas je male amplitude. U ovom stadijumu se javljaju mesečarstvo i govor u snu.
Treći stadijum: vretena iščezavaju, a  talas počinje da dominira. Ovde se javlja i karakterističan K talas. Tokom budnog stanja proizvode se električni impulsi snage samo oko 60 V dok je u trećem stadijumu zabeležena snaga od 300 V. Subjekti se mnogo teže bude, disanje je usporeno i pravilno, srce radi usporeno, temperatura tela opada.

Četvrti stadijum je najdublji nivo spavanja praćen upečatljivim snovima, koji na EEG-u odlikuju  talasi velike amplitue i male frekvencije. Na osnovu toga se treći sa četvrtim stadijumom spavanja naziva sporotalasno ili sinhronizovano spavanje.
Kroz ovaj ciklični talas spavanja, od lakšeg ka dubljem i opet natrag, prođe se nekoliko puta u toku noći. Svaki stadijum u ciklusu može da se prepozna po potezima pisača na EEG-u, a svaki ciklus traje oko 90 minuta.
K a r a k t e r i s t i k e R E M s p a v a n j a. – Osim potpune relaksiranosti mišića i desinhronizovanih moždanih talasa, REM spavanje odlikuju i druge pojave: dok su u toku sporotalasnog spavanja, naročito četvrtog stadijuma, visceralni organi pod dominantnim uticajem parasimpatičkog dela automnog nervnog sistema, u toku REM spavanja se periodično aktivira simpatički sistem. Tada se povećava frekvencija srčanog rada, a takođe krvni pritisak, ubrzava se disanje i smanjuje crevna peristaltika. U REM stadijumu kod muškaraca dolazi do erekcije penisa. Temperatura mozga i moždana cirkulacija se povećavaju, a prag za buđenje je smanjen.
E f e k t i l i š a v a n j a o r g a n i z m a o d R E M s p a v a n j a – Trajnije lišavanje od REM spavanja, u toku nekoliko noći, izaziva tzv. fenomen nadoknade, što će reći da se ukupna količina REM spavanja produži tokom noći, kada se prestane sa ogledom. Tokom lišavanja, organizam sve učestalije ulazi u REM fazu. Ovakvo lišavanje ne dovodi do trajnih psihičkih promena kao što su anksioznost, iritabilnost ili nesposobnost za koncentraciju; ipak je ovaj stadijum sna neophodan, ispunjava neku funkciju organizma.
E f e k t i l i š a v a n j a o r g a n i z m a o d N R E M s p a v a n j a – Selektivno sprečavanje ovog stadijuma ne dovodi do težih posledica. Eventualno dolazi do fizičke letargičnosti i u nekim slučajevima do depresivnih stanja. To ukazuje na mogućnost da je ovaj stadijum onaj koji stvarno odmara.

TEORIJE SNOVA

U XIX veku je posle mnogovekovnog, često nerazumnog, pristupa snovima došlo do pokušaja da se njihovo stvarno značenje i važnost prouče.

METAFIZIČKA TEORIJA
Ova teorija je zasnovana na tome da mora postojati „nešto” bestelesno, „duh” ili „duša” što se bitno razlikuje od materijalnog tela. Neumoran i nevidljiv, duh u stvari može ostati budan za vreme sna. On putuje kroz prostor i vreme i predaje mozgu oniričke slike sa svog putovanja , dok je umorno telo ophrvano snom. Duh, dakle besmrtnost, dakle zagrobni život! Tako je fantastičan vid snova verovatno bio u osnovi verovanja u dušu i um, na koje u raznim oblicima nailazimo prilikom nastanka svih civilizacija i religija.

PSIHOLOŠKE TEORIJE
U međuvremenu dok je metafizička teorija gubila na snazi narastala je druga, psihološka koja se bavila vezom snevanja sa sećanjima, ličnošću i spoljnjim nadražajima u toku sna.
1) Alfred Morijeva teorija
Morijeva teorija se zasniva na njegovom čuvenom snu o giljotini. Probudio se i otkrio da mu je krevetski ram pao na vrat pa je pretpostavio da su svi događaji bili sigurno zbijeni u vreme proteklo između toga što se desilo i njegovog buđenja. „Buđenju je potrebno vreme. U tom vremenu se zbiva san”. Danas se smatra da to iskustvo možda nije bilo san nego privid.
2) Zigmund Frojdova teorija
Kao tvorac metapsihologije, Frojd odbacuje sve što se odnosi na spavanje, jer to spada u fiziologiju. Frojd od snevanja stvara izraz neke želje i zaštitnika sna. Verovao je da su stanje spavanja tokom kojeg se sanja (paradoksalni san) i sam čin snevanja izazvani i održavaju se zahvaljujući kombinaciji dnevnih ostataka (izvesna dnevna sećanja) i energije sadržane u nesvesnoj potisnutoj želji. On gradi pravi psihički aparat izvan mozga. Ova topika omogućuje ispitivanje prostora koji odgovaraju Idu, Egu i Superegu. Postavke koje su doživele uspeh i još se ne mogu eksperimentalno opovrgnuti.
3) Karl Gustav Jungova teorija
Po ovoj teoriji se ispod, ili unutar običnog nivoa ljudske svesti nalazi još jedan sloj, naša »podsvest«, a ispod toga još jedan dublji sloj koji predstavlja »svest primitivnog čoveka u meni«. Taj najdublji sloj svesti imaju svi ljudi svih rasa, vera i kulturnih istorija i to je koncept »zajeničke podsvesti« koji je odigrao veliku ulogu u ovoj psihološkoj teoriji. Smatrao je da snovi potiču iz najdubljeg sloja zajedničke podsvesti.

FROJD
Najistaknutiji pokušaj objašnjenja snova dao je osnivač psihoanalize Zigmund Frojd. Na sledećim stranicama biće prikazan metod tumačenja sna po Frojdu. Za primer sam uzela san o Irmi, koja je bila njegova pacijentkinja. Irma je patila od histeričnog straha. Lečenje je bilo prekinuto jer Irma nije htela da prihvati rešenje koje joj je Frojd nudio, za njeno izlečenje. Jednog dana Frojda je posetio mlađi kolega Oton, jedan od njegovih prijatelja koji je bio nedavno u poseti kod Irme, sa vešću da je Irma bolje ali ne sasvim dobro. Frojd je osećao ljutnju i da mu se prebacuje za neuspeh, mada osećanje nije izrazio. Uveče je sanjao san koji je odmah posle buđenja zapisao.

San od 23./24. jula 1895.
„Velika dvorana – mnogobrojni gosti koje primamo. Među njima Irma koju odmah odvodim u stranu da bih joj u neku ruku odgovorio na njeno pismo, da bih joj prebacio što još uvek ne prihvata ‘rešenje’. Kažem joj: Ako još imaš bolove, onda je to zaista samo tvoja krivica. – Ona odgovara: Kako bi ti znao kakve bolove sad imam u vratu, stomaku i telu, gušim se. – Ja se uplašim i pogledam je. Ona izgleda bleda i podbula; pomislih da sam najzad ovde ipak prevideo nešto sasvim organsko. Povedem je ka prozoru pogledam joj u gušu. Pri tom ona pokaza malo odupiranja kao što to rade žene sa veštačkim zubima. Pomislih da joj to ipak nije potrebno. -Usta se zatim lepo otvaraju i ja s desne strane nalazim veliku mrlju, i na drugom mestu na neobičnim nabranim tvorevinama koje su očigledno rađene prema nosnim školjkama primetim belosive kraste na većoj površini. –Brzo pozovem doktora M. koji izvrši ponovni pregled i potvrdi... Doktor M. izgleda sasvim drukčije nego obično; vrlo je bled, hramlje, nema dlaka na bradi... Moj prijatelj Oto sad isto tako stoji pored nje, a prijatelj Leopold perkutuje je preko steznika i kaže: Ona s donje leve strane ima neki potmuo ton, pokazuje takođe na jedan inficirani deo kože na levom ramenu. (što i ja, kao on, uprkos haljini osećam)... M. kaže: Nema sumnje, to je infekcija, ali nemari ništa; pridružiće se i dizenterija i otrov će se izlučiti... Mi takođe neposredno znamo odakle ova infekcija dolazi. Prijatelj Oton dao joj je nedavno, kad se loše osećala, injekciju sa jednim propilpreparatom. Propilen... Propionska kiselina...Trimetilamin (čiju formulu vidim pred sobom odštampanu krupnim slovima)... Takve se injekcije ne daju ovako lakomisleno... verovatno i špric nije bio čist.”
Frojd se čudio simptomima bolesti na koje se Irma žalila u snu jer oni nisu isti simptomi zbog kojih ju je lečio. Besmislena je ideja o injekciji i uteha koju izražava dr. M. San je prema kraju nejasniji i zbijeniji pa se Frojd odlučio za opširniju analizu.
A n a l i z a
„Dvorana–mnogobrojni gosti koje primamo”. San anticipira situaciju: „Rođendan moje žene, i mnoge ljude, među njima i Irmu, mi kao goste primamo u velikoj dvorani kuće Belvi”.
„Prebacujem Irmi što nije prihvatila rešenje; ja joj još kažem: Ako još imaš bolove, onda je to tvoja sopstvena krivica”. Frojd primećuje da ne želi da bude kriv za bolove koje ona oseća. Ako je to lična Irmina krivica ne može biti njegova.
„Irmine žalbe; bolovi u vratu, telu i stomaku, guši se. Smisao ovih žalbi ne shvata jer ovi simptomi nisu igrali neku ulogu kod Irme.
„Ona izgleda bleda i podbula”. Irma je uvek bila rumena. Frojd naslućuje da se uvlači druga osoba mesto nje.
„Plašim se pri pomisli da sam prevideo jednu organsku infekciju.” Želi da je pogrešio u dijagnozi, jer bi onda bilo odstranjeno i prebacivanje neuspeha.
„Povedem je ka prozoru da bih joj pogledao gušu. Ona se malo odupire, kao što to rade žene sa veštačkim zubima. U sebi mislim da joj to nije ni potrebno”. Zamenio je svoju bolesnicu njenom prijateljicom, koja je takođe histerična. Još i guvernantom sa veštačkim zubima koju je pregledavao jednom. Irmi to nije bilo potrebno - imala je dobre zube. Frojd Irmu smatra glupom jer ne prihvata njegovo rešenje, a druge, po njegovom mišljenju, su inteligentnije pa bi pre popustile.
„Usta se zatim takođe dobro otvaraju.” Ona druga bi pričala više od Irme.
„Šta ja vidim na vratu: belu mrlju i okrastale nosne školjke.” Bela mrlja podseća na oboljenje njegove najstarije kćeri. Kraste na nosnim školjkama upozoravaju na brigu o njegovom sopstvenom zdravlju. Pre je koristio i preporučivao kokain za suzbijanje oticanja nosa, što je imalo teške posledice.
„Pozovem brzo dr. M.-a koji obnavlja pregled. ”Prebacuje sebi za nedostatak lekarske savesti.
„Dr M. je bled, bez dlaka na bradi i hramlje.” Lik dr M.-a stapa se sa likom njegovog brata koji se brije i hramlje.
„Prijatelj Oto stoji sad pored bolesnice i prijatelj Leopold je pregleda i u donjem delu levo ukazuje na postojanje jednog potmulog tona.” Upoređuje Otona i Leopolda, koji su lekari i braća. „Potmuo ton levo sa donje strane” - Leopoldova temeljitost kojom je jednom frapirao Frojda.
„Infiltrirani deo kože na levom ramenu.” Frojdov reumatizam u levom ramenu.
„Uprkos odelu.” Odrasle ženske osobe su se u to vreme pregledavale u odelu.
„Dr M. kaže: To je infekcija, ali ne mari ništa. Doći će tome još i dizenterija i otrov će se izlučiti.” Kod pacijentkinje je pronašao lokalni difteritis od kojeg potiče opšta infekcija difterija.
„Ne mari ništa.” To predstavlja utehu, da će se sve lepo završiti.
„Pridružiće se još dizenterija itd.” sa utešnom prognozom Frojd se ruga kolegi koji o histeriji nije znao ništa. Jer, Frojd je smatrao da je uzrok dizenterije histerija.
„Mi znamo neposredno odakle dolazi infekcija.” Ovo je značajno jer je tek Leopold dokazao da postoji infekcija.
„Prijatelj Oton joj je dao injekciju kad se loše osećala.” Oton je pričao kako je dao injekciju jednom čoveku koji se loše osećao. I to za vreme boravka kod Irme.
„Sa propilpreparatom... Propilen... Propionska kiselina.” Sanjao je propil, pošto je tokom dana omirisao amil, što ga je podsetilo na čitav niz: propil, metil itd.
„Takve se injekcije ne daju tako lakomisleno.” Lakomislenost prebacuje prijatelju Otonu. Rečenica ga podseća i na pokojnog prijatelja koji se brzo odlučio za injekcije kokaina.
„Verovatno špric nije bio čist.” Još jedan prekor upućen Otonu, ali nije samo to. Jedna stara dama je bolovala od začepljenja vena pa je pomislio da je u pitanju infiltrat koji je nastao zbog zaprljanja šprica. Frojd se stalno brinuo o čistoći šprica.
Rezultat sna je da Frojd nije kriv za Irmine patnje koje još postoje, i da je za to kriv Oton. San se osvetio Otonu za primedbu o nepotpunom ozdravljenju Irme. San oslobađa odgovornosti za Irmino osećanje svodeći ga na druge faktore. „San izvesno stanje stvari prikazuje, tako kao što bih ga ja sam želeo: njegova sadržina je dakle ispunjenje želje, a njegov motiv je želja.”

SAN JE ISPUNJENJE ŽELJE
a) San udobnosti
Ovi snovi su većim delom kratki i jednostavni. Izdvajaju se od zbrkanih i prebogatih kompozicija stvorenih u snu koji u suštini privlače pažnju snevača na sebe. Npr. ako uveče jedemo jako slana jela, buđenju može prethoditi san u kome pijemo vodu. San ovu želju pokazuje kao ispunjenu i ne moramo se probuditi.
b) Dečji snovi
Najjednostavnije oblike snova možemo očekivati kod dece, čije su psihičke funkcije sigurno manje komplikovane nego što su u odraslih. To su jednostavna ispunjenja želje i uopšte su neinteresantni. Frojdov osmogodišnji sin, u to vreme, je sanjao o realizaciji svojih fantazija. On se sa Ahilom vozio na jednim kolima i Diomed je bio njihov kočijaš. On se, naravno, dan ranije oduševljavao grčkim pričama koje je njegova starija sestra dobila na poklon. Jednostavniji primer je kad se nekom detetu uskrate slatkiši ili neki izlet. Dete tada sanja da je na izletu i da jede obilje kolača i bombona.
Za poreklo jedne želje Frojd nalazi da postoje tri mogućnosti:
1) ona je mogla biti izazvana tokom dana i, zbog spoljnih prilika, ostati nezadovoljena; za noć preostaje jedna priznata i nerešena želja;
2) ona se mogla pojaviti danju, ali biti odbačena; onda nam ostaje jedna nerešena, ali potisnuta želja; ili
3) ona može biti bez ikakve veze sa dnevnim životom i pripadati željama koje se u nama tek noću bude iz potisnutog. Ovome se dodaje i četvrti izvor želje, a to su aktuelni impulsi želja koji se javljaju noću (želje stimulisane žeđu, seksualnom potrebom).

RAD SNA
1) Sažimanje sna
Sadržaj sna je oskudan, siromašan, u poređenju sa obimom i bogatstvom sna. San ako ga napišemo, ispunjava pola stranice; analizi, u kojoj su sadržane misli sna, potrebno je često osam, pa i dvanaest puta više prostora za pisanje. Svaki od elemenata sadržaja sna predeterminisan je materijalom misli sna. On ne vodi svoje poreklo iz pojedinačnog elementa sna nego iz čitavog niza misli sna koje u ovima ne moraju biti jedna pored druge, nego mogu pripadati najrazličitijim oblastima tkiva sna. Jedna misao sna zastupljena je, po pravilu, sa više no jednim elementom sna („dramatizacija”).
2) Pomeranje sna
Za vreme rada sna psihički intezitet, sa misli i predstava kojima opravdano pripada, prelazi na druge koji nemaju nikakvo pravo na isticanje. Nijedan drugi ne doprinosi toliko tome da se smisao sna sakrije i da vezu između sadržine sna i misli sna učini nejasnom. Psihički intenzitet, značenje i sposobnost misli za afekte pretvaraju se u čulnu živahnost. Pomeranje sna se može označiti i kao pridavanje nove vrednosti psihičkim vrednostima.
3) Predstavljanje kroz simbole u snu
Frojd navodi da materijal seksualnih predstava kao takav ne sme da bude predstavljen, nego mora biti zamenjen aluzijama, nagoveštajima i sličnim vrstama indirektnog predstavljanja. Predstavljanje primenjeno u snu mora biti lišeno neposredne razumljivosti. Predstavna sredstva koja odgovaraju ovim uslovima označavaju se kao simboli onoga što se njima predstavlja. Primećeno je da se snevači istog jezika služe istim simbolima. Pomoću poznavanja simbolike sna moguće je razumeti smisao pojedinih elemenata sadržine sna, a ponekad i čitavih snova, a da se snevač ne pita za njegove misli. Postoje simboli koji se mogu gotovo jednosmisleno prevesti (car i carica znače - roditelje). Najveći broj simbola služi predstavljanju osoba, delova tela i poslova koji su istaknuti sa erotskim interesom (naročito genitalije). Postoje simboli sa univerzalnom rasprostranjenošću, koje nalazimo u svih snevača iz jednog snevačkog ili jednog kruga obrazovanja. I drugi, koji se javljaju krajnje ograničeno i individualno, a koje je pojedinac stvorio iz svoga predstavnog materijala. Nikad se ne zna da li jedan element sadržine treba tumačiti simbolički ili u njegovom pravom smislu, a sa sigurnošću se zna da se simbolički ne može tumačiti celokupna sadržina sna.
4) Afekti sna
U spavačevoj duši može biti sadržana tendencija prema afektu - što Frojd zove raspoloženjem – kao dominirajući elemenat, i može imati zatim determinativni uticaj na san. Ovo raspoloženje može voditi poreklo iz doživljaja tokova misli preko dana, a može imati i somatske izvore. U oba slučaja biće praćeno tokovima misli koji mu odgovaraju.

PSIHOLOGIJA PROCESA SNA
1) Zaboravljanje snova
Kad je stanje spavanja savladano, cenzura se ponovo uspostavlja, i ponovo može da poništi ono što joj je za vreme njene slabosti bilo oteto. Za vreme prepričavanja sna, dešava se često da se pojavi jedan fragmenat sadržine sna za koji se mislilo da je zaboravljen. A deo, otet od zaborava, redovno sadrži najbliži pristup značenja sna.
2) Regresija
Regresija, svakako, svuda gde se pojavljuje, predstavlja efekat otpora koji se suprotstavlja probijanju misli u svesno normalnim putem, kao i istovremene privlačnosti koje na misao vrše postojeća sećanja što imaju veliku senzornu snagu. Predstava u snu se pretvara natrag u čulnu sliku iz koje je ponikla nekad, bilo kad. „Sklop misli sna pretvara se pri regresiji u svoj sirovi materijal.” - Frojd. Regresija je karakteristika halucinatoričnog sna – nadražaj kreće putem unazad.
3) Razlika između sna i sna u budnom stanju
Razlika je u tome da se sadržaj predstava ne pretvara u misli, nego se pretvara u čulne slike, koje čovek misli da doživljava. Međutim, ove promene nema u svim snovima. Postoje snovi koji se sastoje isključivo od misli, a kojima se ne može osporiti da su u suštini snovi.
4) Funkcija sna
Snovi prema Frojdu imaju dve funkcije: omogućavaju da se zabranjene želje izraze u prikrivenom vidu i dopuštajući pravu prirodu tih želja, omogućavaju spavaču ili sanjaču da nastavi spavanje ili san neuznemieren. U neobičnoj suprotnosti sa izrekama koje kažu da snovi ometaju san, Frojd kaže da moramo priznati „san kao čuvara spavanja”. Ovo tvrđenje se lako potvrđuje dečjim snovima. San koji ispoljava želju kao ispunjenu za vreme spavanja nalazi „verovanje”, on ukida želju i omogućuje spavanje. On postupa isto kao i svesni noćni čuvar koji najpre vrši svoju dužnost tako što prvo stiša smetnje da građane ne bi probudio, a zatim svoju dužnost nastavlja time što sam budi građanstvo ako mu uzroci smetnji izgledaju podozrivi i kad s njima sam ne može da izađe na kraj.
5) San straha
Ako prestane katheksis (prepreka) od strane predsvesnog, postoji opasnost u tome da nesvesni nadražaji oslobode takav afekat koji se, zbog potiskivanja koje je izvršeno ranije, može osetiti samo kao nezadovoljstvo, kao strah. Frojd tvrdi da neurotički strah vodi poreklo iz seksualnog života i da odgovara libidu, skrenutom sa svoga cilja, koji nije dospeo do primene. Ovde je libido pretrpeo promenu u strah. Ovi snovi se obično javljaju kod mladih ljudi; npr. kod dečaka kojima je zabranjivano masturbiranje javljao se san straha od kazne i sl.

IZOPAČENJE SNA
Pri svakom snu čiji je sadržaj nejasan ili zbrkan nailazi se na misli sna koje zahtevaju da se drže u tajnosti. Ako se nastavi analiza dolazi se do misli koje iznenađuju, koje nisu samo strane nego i neprijatne. Ove misli su se zaista našle pojedincu u jednoj osobenoj psihološkoj situaciji zbog koje mu nisu mogle postati svesne. Ovo naročito stanje naziva se potiskivanje. Frojd uspostavlja kauzalan odnos između teme sadržine sna i stanja potiskivanja, nesposobnosti za ulazak u svest. Zaključuje da san mora biti taman zato da ne bi otkrio zabranjene misli sna. Tako dolazi do pojma izopačenje sna, koje je delo rada sna, i do prerušavanja, tj. namere da se prikrije pravi smisao.

CENZURA
Frojd je pretpostavio da u duševnom aparatu čoveka postoje dve instance koje stvaraju misli; druga od ovih instanci ima prednost što njeni proizvodi nalaze otvoren pristup u svest, dok je delatnost prve sama po sebi nesvesna i može dospeti u svest samo preko druge instance. Na granici obeju instanci, na prelazu sa prve ka drugoj, nalazi se cenzura, koja propušta samo ono što je njoj prijatno. Ono što cenzura odbacuje, nalazi se u stanju potiskivanja. Popuštanjem cenzure, odnos snaga između instanci se menja i potisnuto se više ne može zadržati. Sada, potisnuto krči sebi put u svest. Pošto cenzura nikad nije ukinuta, nego samo smanjena, dolazi do kompromisa između onog što jedna istanca namerava a druga zahteva. Potiskivanje – popuštanje, cenzure – stvaranje kompromisa – to je osnovna shema za postanak mnogih drugih psihopatskih tvorevina, na isti način kao i za san, i pri stvaranju kompromisa posmatraju se procesi sažimanja i pomeranja.

MISLI SNA
Misli sna su veoma bogat materijal psihičkih tvorevina najvišeg reda, opremljen svim znacima normalnog intelektualnog rada. Taj materijal se ipak kloni svesti dok je, oštećen sadržinom sna, nije obavestio. Ovakve misli su prisutne u svakom čoveku, pošto su gotovo svi ljudi, i najnormalniji, sposobni da sanjaju.
IZAZIVAČI SNA
Može se pokazati da se svaki san, bez mogućeg izuzetka, vezuje za jedan utisak iz poslednjih dana, poslednjeg dana pre sna (dana snevanja). San nastavlja najvažnije interesovanje iz budnog života. „San se nikad ne bavi starima koje nisu dostojne ni danju da nas zabave, i sitnice koje nas danju ne pogađaju nisu takođe u stanju ni da nas prate na spavanje”.
1) Perenirajući san
San snevan najpre u detinjstu, kasnije se uvek iznova pojavljuje za vreme spavanja odraslog čoveka. San sadrži elemente iz detinjstva.
2) Somatski izvori sna
Razlikuju se tri vrste somatskih nadražajnih izvora: a) objektivni čulni nadražaji koji polaze od spoljnih objekata; b) samo subjektivno utemeljena unutrašnja stanja nadraženih čulnih organa; i c) somatski nadražaji koji dolaze iz untrašnjosti tela. Nervni nadražaj i somatski nadražaj su somatski izvori sna, tj. prema mnogim autorima uopšte jedini izvori sna. „Želja za spavanjem, na koju se svesno Ja koncentrisalo i koja, zajedno sa cenzurom i sekundarnom obradom predstavlja deo svesnog Ja u snevanju, mora se svaki put uračunati kao motiv stvaranja sna, i svaki uspeli san je ispunjenje te želje.”

NOVA TEORIJA SNOVA

Ova teorija se zasniva na pokušajima da se ustanovi koji delovi mozga ključno utiču na snove. Formirane su tri grupe ispitanika i to tako da su, pored kontrolne grupe, jednu sačinjavali zdravi ljudi, a drugu ljudi oboleli od amnezije. Nakon višesatnog igranja kompjuterske igre „Tetris” (uklapanje različitih geometrijskih oblika u zadatu šemu, brzinom kojom se oblici spuštaju niz ekran), svi ispitanici su sanjali prikaze nalik „Tetrisu”. Interesantno je da su, i oboleli od amnezije imali potpuno iste snove, iako nisu imali apsolutno nikakvo sećanje da su tu igru uopšte ikada igrali!
Ovo nameće zaključak da snovi zapravo ne predstavljaju ponovno proživljavanje već doživljenog, već izvesne munjevite prikaze pred očima snevača, koji svoje izvore nemaju u sećanju. Ovo saznanje narušava dosasašnje stavove o prirodi snevanja i samim snovima.
Istraživanja na životinjama su pokazala da je tokom faze snova deo mozga koji se naziva hipokampus u potpunosti neaktivan (hipokampus je zadužen za epizodno sećanje koje oboleli od amnezije nemaju). Ova studija u potpunosti negira teoriju snova po kojoj se ljudski mozak poziva na epizodnu memoriju tokom snova. Umesto toga mozak obrađuje razne vizuelne doživljaje i pojmove za koje nije zadužen hipokampus, već ostali delovi mozga koji ostaju aktivni. Ispitanici nisu sanjali stvarne segmente igre pohranjene u sećanju, već njihove prikaze u vidu vizuelnih senzacija. Može se zaključiti da su iz tog razloga snovi češće simbolični nego logični.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Snovi

Post od Palma »

Lucidni snovi

Šta su lucidni snovi?

Šta su lucidni snovi ili lucidno sanjanje? Lucidni snovi su snovi u kojima smo svjesni da sanjamo. Obično se dese kada tokom sna, zbog čudnih događaja u snu, postanemo svjesni da sanjamo. Većina ljudi koji se trude da pamte svoje snove su ovo nekad doživjeli. Moguće je da su se odmah poslije saznanja da sanjaju probudili ali moguće je da se ostane duže vremena u snu i da smo sasvim svjesni da sanjamo.

Da li možemo kontrolisati snove?

Obično uz lucidnost ide i određeni stepen kontrole nad snom. Količina dostupne kontrole sna razlikuje se od sna do sna i svakog sanjača do sanjača. Vježbanje pridonosi poboljšanju kontrole nad događajima u snu. Najčešće u lucidnim snovima sanjači mogu birati kako da reaguju na događaje u snu, dok sasvim rijetko mogu da kontrolišu sve pojave u snu - san ima svoju radnju. Na primjer, umjesto da pokušavate izbjeći neku opasnost kao što bi prirodno uradili kada ne znate da sanjate, možete odlučiti da se suočite licem u lice sa zastrašujućim događajem iz sna, znajući da vam se ništa ne može desiti.
Mogućnost kontrole može promjeniti san iz zastrašujućeg, frustrirajućeg ili izluđujućeg iskustva u kojem ste bespomoćna žrtva, u iskustvo u kojem privremeno možete odbaciti brige i oprez budnog života i uživati jedinstveno zadovoljstvo potpune slobode. Kao što smo naveli, rijetki ljudi mogu i da lucidnom snom postignuz stepen kontrole kada mogu formirati stan po svojoj slobodnoj volji, znači stvoriti bilo kakav svijet, proživjeti bilo koju fantaziju i iskusiti sve što zamisle!

Da li svi sanjaju?

Svi sanjaju. Svi sisari imaju REM spavanje. Većina snova dešava se u toku REM faze sna. To se pokazalo kada su budili ljude u različitim stepenima spavanja i postavljali pitanje da li su sanjali. U 85% buđenja iz REM faze sna ljudi su izvještavali da su sanjali. Nakon buđenja iz drugih faza spavanja (ukupno zvanih ne-REM faza) rijetko ima izjava o sanjanju. REM faza se tokom noći mijenja sa ne-REM fazom u ciklusima koji traju oko 90 minuta.
U toku 8-časovnog sna provešćete oko sat i po u REM fazi podijeljenoj u četiri ili pet "REM perioda", u trajanju od 5 do 45 minuta. Većinu snova zaboravimo. Neki ljudi nikada se ne sjećaju snova dok drugi svake noći pamte pet ili više. Pamćenje snova može se razviti odnosno poboljšati i to je neophodno za učenje lucidnog sanjanja.

Da li lucidni snovi ometaju funkciju spavanja i odmora?

Lucidno sanjanje je normalna pojava u toku sna. U toku lucidnog sna mozak i tijelo su u istom fizičkom stanju kao i u najobičnijem ne-lucidnom snu. Snovi su rezultat aktivnosti mozga dok su čula isključena za vanjski svijet. U takvom stanju, i tipično tokom REM sna, um stvara iskustva iz trenutno aktivnih misli, briga, sjećanja i fantazija.
Snovi nisu unaprijed stvorene priče već se kreiraju dok se krećete kroz njih. Saznanje da sanjate jednostavno vam dozvoljava da usmjerite san u konstruktivnom i pozitivnom smjeru, kao što usmjeravate misli dok ste budni. Dalje, lucidni vam snovi mogu dati čak više informacija o vama samima nego ne-lucidni snovi, jer možete posmatrati razvoj sna iz svojih osjećanja i sklonosti, dok ste svjesni da sanjate i da se san rađa u vama. Pogrešno je smatrati su snovi nesvjesni procesi koji trebaju takvi i ostati.
Vaša svijest je uvijek prisutna u vašim snovima. Da nije, ne biste pamtili snove, jer možete upamtiti samo događaj koji ste svjesno iskusili. Dodatna "svjesnost" lucidnog sna ništa drugo nego saznanje da sanjamo.

Zašto iskusiti lucidne snove?

Šta mislite da u snu možete bez ikakvog straha učiniti sve što poželite.
Zakoni fizike i društveni zakoni ne vrijede u snu. Jedina ograničenja su okviri vaše mašte. Veliki dio mogućnosti sna izgubljen je jer ljudi ne prepoznaju da sanjaju. Kada u snu nismo lucidni, mislimo i ponašamo se kao da smo u budnoj stvarnosti, to vodi u bezrazložne frustracije, konfuzije i rasipanje snaga, i u najgorem slučaju, u zastrašujuće noćne more.
Pogrešno usmjeren trud za obavljanje obaveza budnoga života u snovima, imaju za posljedicu tjeskobne snove u kojima aparati ne rade kako treba, kasnimo na sastanke, zaboravljamo na važne ispite, ne možemo naći pravi put i tako dalje, imamo problema sa ljubavima. Tjeskobni snovi i noćne more mogu se prevladati lucidnim sanjanjem jer ako znate da sanjate nemate potrebu da se bilo čega bojite. Događaji u snu ne mogu da vam naštete. Lucidni snovi, osim što vam pomažu da vodite snove u zadovoljavajućem smjeru, uživate fantastične avanture i prevladate noćne more, mogu biti i dragocjena oruđa za uspjeh u vašemu budnom životu.
Lucidni sanjači mogu promišljeno pokretati prirodni kreativni potencijal snova za rješavanje problema i umjetničko nadahnuće. Sportisti, javni izvođači, i slično, mogu se pripremati, vježbati i unapređivati svoje znanje i iskustvo dok spavaju. To je samo blagi primjer različitih načina na koji ljudi koriste lucidno sanjanje da bi proširili svoj život. Svi mi provodimo trećinu svojega života spavajući, zašto iz tog vremena ne izvući maksimum?

Kako imati lucidan san?

Prve lucidne snove možete doživjeti jako brzo nakon početka vježbi i tehnika lucidnog sanjanja, u roku od čak par dana od početka. Već samo čitanje ovih redova ili tekstova o lucidnim snovima može prouzrokovati lucidni san, iako veoma rijetko. Da bi smo postigli sposobnost da imamo lucidan san po našoj volji, potrebno je, za prosječnog čovjeka, više godina istrajnog rada. Postoje mnoge tehnike za razvoj vještina lucidnog sanjanja, koje je nemoguće sve spomenuti sada.
Navešćemo samo one koje čine osnovu ovladavanja lucidnim snovima. Kao prvu stvar, moramo imati ispravan mentalni stav i preispitati svoj sistem vjerovanja. Ispravan stav predstavlja dobar dio uspjeha u lucidnom sanjanju, jer je san mentalna tvorevina, odnosno proizvod našeg uma. Isto tako, mora postojati jaka želja i motivacija da se postane svjestan u snu te spremnost da se odvoji jedan dio vremena i koncentracije u svrhu postizanja tog cilja. Vrlo važno je se dobro sjećati snova i voditi dnevnik snova. Ako osoba nema sjećanje na san, ona možda i sanja lucidne snove, ali njoj to ništa ne znači jer se ne sjeća istog i iskustva lucindog sanjanja. Vođenje dnevnika snova nije lako, ali je nažalost apsolutno potrebno ako želimo bilo šta značajnije napraviti na polju lucidnih snova.

Ključ lucidnih snova - svjesnost

Pošto nam je glavni cilj postati svjestan u snu, razvijanje svjesnosti dok smo budni je glavni ključ za razvoj sposobnosti lucidnog sanjanja. Ovo je metoda koja je inače djelotvorna sama za sebe, ali u kombinaciji sa ostalim metodama, daje optimalan način za trening lucidnog sanjanja. Glavni cilj je povećati svjesnost tokom dana, sa ciljem da tu svjesnost proširimo u svijet snova. Dosta ljudi smatra da su već dovoljno svjesni i ne mogu biti svjesniji više nego što jesu. Međutim, često ni u stvarnom životu to nismo: npr. jesmo li ikada slušali radio ili gledali tv, a da uopšte ne znamo, šta gledamo ili slušamo. Ostavili smo neku stvar, ali nema šanse da se sjetimo gdje, kako i zašto? To su momenti u kojima je naša svjest negdje odlutala i nismo dovoljno koncetrisani. Nije cilj sada da svi postanu opsjednuti okolinom oko sebe, već da konstantno budemo svjesni svih momenata koji nas okružuju i prolaze. Npr. ako jedemo budimo onda svjesni toga, ako vam se pojave misli koje vašu svijest skreću sa procesa jedenja, postanite svjesni tog prijelaza u toku svojih misli. Budite svjesni svoje svjesnosti poput neutralnog posmatrača. Inače, praksa meditacije je izvrsna za vježbanje svjesnosti. Povišenje nivoa svjesnosti, znači i razvoj sposobnosti lucidnog sanjanja.

Izvor: Sanovnik
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Snovi

Post od Palma »

Najčešće teme u snovima

Kako su snovi najkreativniji medij koji možemo zamisliti, oni na površinu iznose različite teme i dileme naše unutarnje dinamike kojima se bavimo doslovno ili simbolično.

1. U kriznim ili stresnim situacijama, ljudi često sanjaju da ih netko (čudovište, divlja životinja, neki demonski lik i sl.) proganja ili napada. Suprotni takvim snovima su oni u kojima sanjač susreće slavne ljude, doživljava ugodan tjelesni kontakt (s ljudima ili nekom životinjom), koji može ali ne mora biti seksualne prirode, te snovi u kojima mu pomaže magični životinjski prijatelj, poput životinje koja govori, zmije sa zlatnom krunom, lijepe žene s tijelom fauna i sl.

2. Snovi o povredi ili smrti (koji uključuju i snove o ispadanju zubi) - sanjačevoj ili nekoga drugog lika - obično govore o osjećaju povrijeđenosti i/ili strahu od povrede, tjelesne ili emocionalne, a ponekad sanjača upozoravaju na to da ne brine dovoljno o sebi ili da su pothvati koje poduzima opasni po život. Njima suprotni su snovi o iscjeljenju ili ponovnom rođenju.

3. Snovi u kojima sanjača muče problemi s prijevozom i prijevoznim sredstvima govore o njegovu osjećaju da su mu stvari izmakle kontroli i mogu biti vezani uz konkretnu traumu ili pak na simboličan način odslikavati trenutnu situaciju u njegovu životu. Suprotni i znatno rjeđi su oni u kojima sanjač vozi sigurno i vješto te upućuju na njegovu sposobnost da se nosi s nekom životnom situacijom.

4. Snovi o uništenoj ili izgubljenoj kući te gubitku novca i drugih vrijednosti mogu upućivati i na gubitak neke druge vrijednosti u životu, npr. nečije podrške ili poticaja i sl. Za razliku od njih, snovi u vezi s popravljanjem/obnovom kuće te pronalaženjem novca i vrijednih stvari na mjestima gdje to ne očekujete mogu upućivati na neku osobu ili situaciju čijih vrijednosti dotada niste bili svjesni.

5. Relativno često ljudi sanjaju da su zakazali na nekom važnom ispitu ili nastupu. Ponekad se značenje takva sna može shvatiti doslovno (primjerice, studentu koji priprema neki ispit on može predstavljati upozorenje o nečemu što je promaklo njegovoj pozornosti), no znatno je češće riječ o nekoj životnoj kušnji ili izazovu s kojim se na javi sanjač boji uhvatiti u koštac. Njima suprotni snovi o uspjehu na testu, nastupu i sl., mogu govoriti o inicijaciji, u smislu prelaska na višu razinu razumijevanja ili djelovanja, o sanjačevu duboku povjerenju u sebe ili, pak, upućivati na talente i vještine kojih nije bio svjestan.

6. Barem jednom u životu sanjamo da padamo, utapamo se ili nas preplavljuje plimni val. Suprotni takvim snovima su oni u kojima letimo ili plivamo koji mogu upućivati na potrebu za nekim novim sadržajima u svakodnevici, ali i na sanjačeve astralne doživljaje, podizanje kundalini energije kroz čakre i sl.

7. Snovi o golotinji govore o osjećaju izloženosti, nelagode i nedovoljne spremnosti za izazov s kojim se sanjač sučeljava na javi, dok oni u kojima je sanjač obučen dobro, prikladno i elegantno govore o njegovu zadovoljstvu svojim fizičkim izgledom ili, pak, o tome da se u suštini osjeća spremnim uhvatiti se u koštac s nekom situacijom na javi.

8. Relativno često ljudi sanjaju da su propustili brod ili neko drugo prijevozno sredstvo, što obično upućuje na to da su i na javi propustili (ili propuštaju) neku priliku. Znatno se rjeđe sanjačevo putovanje odvija izuzetno dobro. Snovi o putovanjima na fantastična mjesta, u prošlost ili u budućnost dio su te kategorije i obično ih se sanja kao najavu ili potvrdu otvaranja nekih zanimljivih mogućnosti i aspekata života na javi.

9. Dok se snovi o nefunkcioniranju telefona obično odnose na sanjačeve probleme u komunikaciji i u osjećajnim vezama s ljudima, oni u kojima zakaže neki stroj ili neki njegov dio mogu upućivati na zdravstvene probleme ili konkretne propuste u različitim situacijama u životu. Snovi suprotna značenja su oni u kojima strojevi funkcioniraju bez greške, a telefonska veza se uspostavlja lako, bez problema.

10. Za vrijeme kriza ljudi katkada sanjaju snove o prirodnim katastrofama (poput poplava, potopa, potresa, tajfuna...). Osim što mogu najavljivati konkretan događaj ili pomažu proraditi traumu vezanu uza nj, takvi snovi upućuju na sanjačev osjećaj ugroženosti nekom poteškoćom koju doživljava nepremostivom ili pak na zdravstvene probleme. Snovi suprotna sadržaja u kojima je sanjač preplavljen prirodnim ljepotama, promatra čudesne događaje ili sudjeluje u njima obično govore o spiritualnome buđenju, koje prati izranjanje osjećaja jedinstva s prirodom ili duhom.

11. Relativno se rijetko ljudi u snovima zateknu izgubljeni ili zarobljeni u šumi, unutar nekoga grada, labirinta ili velike građevine. Takvi snovi obično govore o osjećaju dezorijentiranosti, očaja, napuštenosti i usamljenosti na javi. Nasuprot njima, oni u kojima otkrivamo nove čudesne prostore u svojoj staroj ili sadašnjoj kući, u susjedstvu i sl. govore o buđenju novih interesa, otkrivanju novoga čudesnog dijela sebe...

12. I snovi u kojima se pojavljuju preminuli srodnici i prijatelji javljaju se u dvoma aspektima. Jedan je od njih povezan s prijetnjama smrću (poput osude, prokletstva i sl. dok se u drugom preminulo drago biće pojavljuje kao vodič koji sanjača savjetuje i podučava, svjedočeći o postojanju života nakon smrti.

Ma o kakvim je temama ili simbolima riječ, značenje snova je individualno i nemoguće je proniknuti u nj bez pažljive prorade različitih njihovih dijelova. Postoji mnogo načina za to. Vremenom, svaki će zainteresirani sanjač pronaći one koji mu najbolje odgovaraju.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Snovi

Post od Palma »

9 MITOVA O SNU

Ono što možda niste znali!
Ako ste i vi jedna od osoba koja ima problema sa snom, postoji velika verovatnoća da vas neki od sledećih mitova koji postoje o snu drže budnim tokom noći i ostavljaju vas iscrpljenim tokom dana. Pre nego što uložite svoj novac u kupovinu novog dušeka, proverite da li svoje nevolje sa spavanjem možete da pripišete jednom od sledeće opisanih mitova. Onda pokušajte da primenite naše savete da biste bolje spavali.

Prvi mit: “Mnogi pripadaju grupi ljudi koja kratko spava“

Činjenica: Ukoliko vam je zaista potrebno manje od 6 sati sna tokom noći, spadate u retku grupu. Upravo otkrivene genetičke promene omogućavaju nekim ljudima da funkcionišu dobro iako spavaju za 20 do 25% manje nego prosečne osobe, ali istraživanja su pokazala da manje od 1% ljudi ima ovu osobinu.

Dva sigurna znaka da ste među srećnicima koji kratko spavaju su: da se redovno budite bez sata, i uvek u isto vreme svakoga dana - radnim danima, vikendima, praznicima. Većini je potrebno 7 do 8 sati sna da bi ostala zdrava.

Drugi mit: “ Dremka u toku dana nas samo čini umornijima“

Činjenica: Neki ljudi ističu kako ih kratke dremke čine uspavanijim, ali san koji traje kraće od 20 minuta može nam značiti. Samo 10 do 20 minuta je sve što vam treba da biste imali koristi od dremke, kao što su budnost, poboljšano izvođenje ili bolje raspoloženje.

Evo i zašto: Tokom sna, vaš mozak stvara različite vrste talasa, koji zavise od toga koliko čvrsto spavate. Posle otprilike 20 minuta, uspavan mozak mora preći u takozvano sporovalno spavanje, što je i najdublja faza sna. Ukoliko dremate predugo, možete se osetiti grogi i dezorijentisano umesto sveže. Isto tako je važno u koje vreme dremate. Trebalo bi dremati ranije u toku dana jer to neće uticati na vaše večernje spavanje. Kod većine ljudi taj unutrašnji sat se oglašava između 13 i 16h. Da biste dremanje u toku dana pretvorili u svakodnevni ritual i da biste lakše zadremali, koristite nešto što povezujete sa snom ( omiljeni jastuk ili masku za oči od lavande). Takođe, dremajte u udobnoj stolici ili kauču umesto u vašem krevetu kako biste izbegli da zadremate previše, tako da se nećete probuditi mamurni.

Treći mit: “Vežbe neposredno pre spavanja utiču da teže zaspimo“

Činjenica: To se ne odnosi na sve. Ustvari, istraživanja su pokazala da kod mnogih ljudi energične vežbe koje se rade neposredno pre spavanja ne stvaraju probleme kod spavanja( a u nekim slučajevima mogu pomoći da se lakše zaspi). Ovo su dobre vesti ukoliko vam je raspored pretrpan i imate samo malo slobodnog vremena posle posla da iskoristite na neku aktivnost. Čak i ljudi koji imaju problema sa snom mogu vežbato sat vremena pre spavanja bez ikakvih problema.

Savet: Eksperimentišite. Ukoliko vežbate uveče i smatrate da veše vežbanje utiče na vašu budnost, promenite raspored i vežbajte ranije u toku dana nekoliko dana da vidite da li ćete spavati bolje. Napravite dnevnik spavanja, beležite kada vežbate u toku dana i koliko dobro spavate - može da pomogne. Ako otkrijete da spavate bolje kada vežbate ranije, napravite stalnu promenu.

Četvrti mit: “Normalno je da vam se prispava tokom sastanka“

Činjenica: Normalno je da popodne osećate da imate manje energije zbog vašeg bioritma. Ali ne bi trebalo da vam glava klone u 16h dok se nalazite u firmi i vaša grupa ima prezentaciju. Ukoliko osećate da su vaši kapci teški, preumorni ste. Ustvari, ako se osećate umorno tokom dana, možda je potrebno da otplatite svoj takozvani „ dug u spavanju“- ukupna količina sna koju ste izgubili. Ukoliko vam je potrebno 8 sati sna a vi celu nedelju spavate 7 sati, na kraju nedelje kad se sve sabere izgubili ste skoro jednu noć sna. To je vaš dug u spavanju. Gubitkom jedne noći tokom nedelje, vaše telo će odgovoriti na sledeći način: možete osetiti talase potpune slabosti, osetiti da vas koža svrbi, oči vam se crvene, nemogućnost da se koncentrišete čak i glad zbog toga što vaše telo traži način da se dopuni energijom. Dug u spavanju je povezan sa hroničnim, zdravstvenim temama kao što je visok krvni pritisak i dijabetes.

Savet: Ukoliko je vaš san ponekad prekinut, jedna dobra noć spavanja će vam pomoći da se osećate sveže. Hronični problemi-stres, hrkanje-zahtevaju specifična rešenja kao što je poseta doktoru. Ali ako sebi skraćujete vreme spavanja da biste neke stvari završili, ili ako jednostavno ne znate koliko vam je sna potrebno, prilagodite vreme spavanja i idite u krevet ranije.

Peti mit: “Idite u krevet ranije ukoliko imate nesanicu“

Činjenica: Udaljite se od kreveta. Ukoliko patite od prave nesanice, ovo može dovesti do toga da vam bude još gore. Za vašu nesanicu krivite nešto što se zove homeostaza sna. Programirani sistem kontrolisan ćelijama mozga, ne razlikuje se mnogo od vašeg apetita. Što je duži period između obroka i što ste aktivniji, postajete gladniji. Isto tako, vaša homeostaza izgrađuje glad za snom zasnovan na tome koliko dugo ste u budnom stanju i koliko ste aktivni bili. Što ste gladniji sna, brže ćete zadremati. Ali, kao što nećete biti željni nekog velikog obroka uveče ako ste tokom dana dobro jeli ili imali obrok neposredno pre večere, tako se nećete osećati umornim ukoliko odete na spavanje ranije ili budete dremali u toku dana. Kada imate nesanicu, stručnjaci preporučuju da dopustite svojoj homeostazi sna da se prirodno prilagodi, bez pokušaja da je nadoknadite promenom vremena kada idete na spavanje ili dremanjem u toku dana.

Savet: Odlazite u krevet sat vremena kasnije(kako biste bili još umorniji). Ako se osećate nervoznim što ne možete da zaspite, ustanite i napustite spavaću sobu. Pokušajte da čitate ili nešto drugo lagano da uradite. Dodatna dva saveta koja će vam pomoći da prirodno zaspite su:

-uronite u toplu klupku pre spavanja. To će privremeno povećati temperaturu tela, ali odlazak u krevet nakon toga učiniće da temperatura padne jer su vaši mišići opusteni i proizvode manje toplote. San ima tendenciju da prati oštre promene temperature tela.

-vežbanje u toku dana. Istraživanja su pokazala da vežbe u trajanju od 30 odnosno 45 minuta pomažu onima koji imaju nesanicu da imaju bolji i duži san.

Šesti mit: “Preskakanje malo sna nije tako strašno“

Činjenica: Propuštanje 90 minuta sna samo jedne noći može da umanji vašu budnost u toku dana za više od 32%. To je dovoljno da utiče na smanjenje vaše memorije, vašu sposobnost razmišljanja, i vašu sigurnost na poslu ili putu. Jedno istraživanje u Australiji je pokazalo da osobe koje su otišle na spavanje 6 sati kasnije od svog uobičajenog vremena za spavanje samo jedne večeri, narednog dana na testovima pažnje i reakcije imali su iste rezultate kao i osoba u pijanom stanju. Istraživanja su takođe pokazala da je oko 1.9 miliona vozača imalo sudar kolima ili ga zamalo izbeglo pod uticajem mamurluka.

Što je gore, nedostatak sna takođe utiče na vašu sposobnost reakcije i pažnju. Drugim rečima, ne bi trebalo da upravljate određenim mašinama, ali vi to ne shvatate.

Savet: ukoliko propustite nekoliko sati sna jedne noći, razmislite o tome da nazovete i kažete da ste bolesni ili upitate da radite od kuće( u tom slučaju nećete morati da vozite). Ukoliko vam se desi da zadremate za stolom idite u kratku šetnju. Vežbe će takođe pomoći.

Sedmi mit: “Jednostavno nadoknadite propušten san za vikend“

Činjenica: Pod pretpostavkom da nemate nesanicu, teoretski je moguće da nadoknadite izgubljeni san tako što ćete dremati duže za vikend. Ali nije realno. Sa dečijim rođendanskim žurkama, sportskim treninzima, i svim ostalim neizbežnim obavezama tokom vikenda, šanse su da najverovatnije nećete biti u mogućnosti da nadoknadite propušteni san. Dočekaćete kraj nedelje u crvenoj zoni sa još većim „dugom u spavanju“.

Savet: Ne uskraćujte sebi san tokom nedelje sa očekivanjima da ćete to nadoknaditi za vikend. Ukoliko vam se dogodi da stvorite dug u spavanju tokom radne nedelje, pokušajte da odspavate duže tokom vikenda ili dremajte kako biste otplatili bar deo duga.

Osmi mit: “Nije važno kada odlazite na spavanje“

Činjenica: Istraživanje je pokazalo da osobe koje kasno odlaze na spavanje imaju tri puta veće šanse da osete simptome depresije nego osobe koje odlaze na spavanje ranije a samim tim ranije i ustaju. Čak iako je njihova ukupna količina spavanja ista. Stručnjaci nisu sigurni tačno zbog čega je to tako, ali moguće je da postoji najbolje vreme u okviru 24-sata kada treba da zaspimo i da se probudimo. Istraživanja su pokazala da odlazak u krevet kasno može biti loše za vaše raspoloženje i celokupno zdravlje.

Savet: Ukoliko želite da pomerite unapred svoj odlazak na spavanje, počnite postepeno: odlazite na spavanje od 15 do 30 minuta ranije nego obično svakih nekoliko dana i pobrinite se da su svetla u vašem domu prigušena otprilike dva sata pre tog vremena. Zatim podesite alarm da vas probudi posle 7 ili 8 sati.

Deveti mit: “Morate biti u lošem stanju da biste uzimali pilule za spavanje“

Činjenica: Ustvari, pilule za spavanje su najdelotvornije ako ih uzimate pre nego što vaša nesanica postane hronična, kažu specijalisti. One vam mogu pomoći da lakše zaspite i ostanete u snu, kako biste prekinuli krug nespavanja i anksioznosti koji može nekoliko noći nespavanja pretvoriti u hroničnu nesanicu. Kao i sva medicinska sredstva, pilule za spavanje mogu prouzrokovati i glavobolju, vrtoglavicu, nemir tako da se ne preporučuju za dužu upotrebu.

Savet: Upitajte svog doktora za prednosti i nedostatke sredstava za spavanje za vas.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Snovi

Post od Palma »

Ono što niste znali o snovima, a možda ste i znali! :D

Svi ljudi sanjaju, a snovi su tajanstven i inspirativan deo naših života. Zašto je sve manje ljudi koji sanjaju crno-belo i šta je uzrok da većina snova bude negativna

Slika

SVI ljudi sanjaju, a snovi su tajanstven i inspirativan deo naših života. Snovi egipatskih faraona za koje se tvrdilo da su deca boga Ra, smatrali su se božanskima. Rimljani su svoje snove analizirali u senatu, jer su ih smatrali božanskim porukama. Istraživanja pokazuju da i životinje sanjaju. Ljudi sanjaju od početka života, a naučnici tvrde da snovi fetusa sadrže zvuke i dodire. Većina ljudi provede četvrtinu veka u spavanju, od čega šest godina sanjajući. Kada osoba hrče, ne može da sanja mada to nije naučno potvrđeno. Često razmišljamo o značenju svojih snova tražeći razloge zašto sanjamo baš određene stvari.

* Iako se mnogi nikada ne sećaju svojih snova, svi ljudi sanjaju. Tokom jedne noći moguće je sanjati jedan, dva ili više snova, a kada se probudimo, sećamo se samo 10 odsto onoga što smo sanjali.

* Istraživanja o snovima na početku 20. veka pokazala su da mnogi ljudi imaju crno-bele snove. Istraživanja su još pre pola veka otkrila da je sve manji broj ljudi koji sanjaju crno-belo. Moguće objašnjenje je činjenica da su današnji filmovi i televizijski program snimljeni u boji, za razliku od nekadašnjih koji su bili u crno-beloj tehnici.

* Najčešće emocije koje osećamo u snovima su negativne, poput teskoba. Muškarci češće sanjaju druge muškarce, a osećaju i agresivnije emocije nego žene u svojim snovima. Deca su sve do školskog doba više sklona noćnim morama.

* Neki ljudi tvrde da sanjaju nepoznate situacije i ljude, ali zapravo sanjamo samo ono što smo videli. Tokom života videli smo bezbroj različitih ljudi, u prolazu, na ulici i na televiziji. Sve što sanjamo, videli smo, ali sanjamo u drugačijim situacijama i ulogama.

* NaŠi snovi obiluju simbolima koji imaju drugačije značenje nego u stvarnom svetu. Podsvest pokušava da simbole u snovima uporedi sa nečim sličnim u stvarnosti.

* Spoljne situacije, kao što su zvukovi i mirisi, mogu da se upletu u san. Kada naš komšija pušta glasnu muziku, može se dogoditi da sanjamo da smo na koncertu.

* Ljudi koji su izgubili vid, kasnije u životu i dalje sanjaju u slikama. Osobe slepe od rođenja sanjaju na drugačiji način. Njihovi snovi su takođe živopisni i jasni jer uključuju ostala čula kao što su zvuk, miris, dodir i osećaj.

* U snovima je moguće doživeti iskustvo orgazma koje je snažno i stvarno kao i kada smo budni.

* Tokom REM faze spavanja telo je paralizovano mehanizmom u mozgu. REM je faza spavanja tokom koje sanjamo. Probudimo li se tokom REM faze, veća je verovatnoća da ćemo se sećati snova. Mnogi ljudi se nikada ne bude u toj fazi, pa misle da uopšte ne sanjaju.

* Mnoga istraŽivanja otkrila su da ljudi koji se odvikavaju od cigareta, imaju živopisnije snove nego što su ih imali pre ostavljanja cigareta.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Snovi

Post od Palma »

Šta nam otkrivaju snovi o seksu

Šta znači kada sanjate seks sa šefom ili sa osobom istog pola? Psiholozi otkrivaju da svaki seksi san zapravo otkriva nešto o nama samima.

Sigurno ste mnogo puta u životu imali seksi snove i sigurno vas je zanimalo što oni znače. Odgovore na najčešće scenarije koji se vežu za seksi snove, znaju psiholozi, a otkrili su ih za portal "Your Tango". Pripremite se za senzacionalna otkrića iz sveta seksi snova.

Seks sa šefom
Nema sumnje da san o seksu sa šefom ostavlja snažan utisak – pozitivan ili negativan. Ali, bez brige. San o seksu sa moćnom, odnosno vama nadređenom osobom, zapravo znači da sami postajete svesni sopstvene moći i sposobnosti da možete i znate da izaberete onp što želite u životu.

Seks sa bivšim
San o seksu sa bivšim može da bude vrlo uznemirujuć. Ali, takav san više govori o vama nego o njemu. Bivši ljubavnici u snu simbolizuju određene kvalitete ili nedostatke koje ste povezivali sa bivšim. Na primer, ako je vaš bivši bio nepouzdan i lažljiv, onda vi kroz san sami sebi poručujete da se oslanjate na pogrešne ljude u koje ne možete da se pouzdate. Ukratko, podsvest vam poručuje da vam stari načini razmišljanja više ne služe i da treba da ga ostavite u prošlosti.

Seks sa prijateljem ili kolegom
Ako sanjate seks sa osobom koju u stvarnom životu držite u prijateljskoj zoni, to ne znači da ih zapravo želite seksualno. Obično san o seksu sa prijateljem otkriva da se divite nekim njihovim talentima i da biste i sami želeli da ih posedujete. Dobro bi bilo da razmislite na javi koji su to talenti i da zaista i počnete da ih razvijate kod sebe.

Istospolni seks
Snovi o seksu sa osobom istoga pola mogu da budu jako zbunjujući. Ipak, to ne znači da ste duboko u sebi osoba homoseksualnih sklonosti. Takvi snovi zapravo govore da počinjete da se sve bolje osećate u sopstvenoj koži i da se budi osećaj sigurnosti u pogledu onoga ko zaista jeste. Takvi snovi znače i povećanje vaše tolerantnosti u pogledu ljudi koji su različiti od vas.

Seks sa slavnom osobom
Seks sa slavnom osobom nesumnjivo je zanimljiv, ali, nažalost, nije proročki. Takav san otkriva da imate neki skriveni talenat i da sada sami počinjete da ga otkrivate. I ne samo to, želite da taj talenat uoče i ljudi oko vas i da mu se dive.

Seks sa strancem
Ako sanjate seks sa strancem, dobro razmotrite neke sopstvene karakteristike koje najčešće propuštate. Takvi snovi vam obično otkrivaju nešto o vama samima što još ne znate i niste istražili. Možda ste stidljivi, a to ni ne primećujete. Posvetite se malo toj emociji i pokušajte da otkrijete šta se krije iza nje.

San o nevernom partneru
San u kojem vas vaš voljeni vara sa drugom ženom pre ulazi u kategoriju noćnih mora nego u prijatne snove. Ali samo značenje takvih snova nije doslovno. Tačnije, taj san više govori o vama. Najčešće znači da sami sumnjate u sopstvenu privlačnost, ali i sopstveni seksipil. Takvi snovi se javljaju kada ste pod stresom i kad zbog brojnih obaveza zanemarujete sopstvenu ženstvenost. Normalno je da se to nekada događa, pa nema razloga za zabrinutost.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Snovi

Post od Bibliotekar »

Seks sa mrtvom osobom

Slika

Znači da su snovi zapravo potpuno slučajni i bez ikakvog stvarnog značaja. ;)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Snovi

Post od Palma »

10 trikova koji će vam pomoći da se probudite bez problema

“Najlakši način da se ujutru probudite bez ikakve muke, jest da prilagodite svoj unutrašnji sat odnosno cirkadijalni ritam koji kontroliše funkcionisanje organizma novom tempu”, objasnio je dr. Leon C. Lack s australijskog Univerziteta Flinders u Adelaideu koji se bavi proučavanjem spavanja.

Slika

Najbolje je da isplanirate san pre nego što legnete u krevet. Uvek pođite na spavanje u isto vreme i nemojte pomerati budilnik kako bi se telo što pre naviklo na novi ritam, piše The Huffington Post.
Motivacija je pola posla
Kao i kod svih stvari u životu i kod buđenja je bitna motivacija. Razmislite zašto želite da se probuditi ranije, bilo da bi vežbali, doručkovali ili napunili baterije pre napornog dana. Nakon što odlučite, napomenite to svojim ukućanima, kako bi vas podsetili i bodrili u vašoj odluci, savetuje dr. Michelle Segar s američkog Univerziteta Michigan.

Pripremite sve uveče
San možete produžiti tako da smanjite vreme koje trošite na jutarnje aktivnosti. Najbolje je da sve što vam treba za novi radni dan pripremiti uveče, ispeglajet odeću i ostavite ključeve vidljivom mestu tako da ih ne tražite ujutru.

Na spavanje krenite uvek u isto vreme
Problemi sa nesanicom mogu uticati na vaš unutrašnji sat, pa telo ni ne zna koliko mu sati sna zapravo treba. Spavanje je najbolje tempirati tako da odspavate preporučenih osam sati. Trenirajte tako da svaki dan, uključujući i vikend, krenete na počinak u isto vreme, a telo bi se već nakon četiri nedelje trebalo prilagoditi novom ritmu, objasnio je dr. Lack.

Melatonin tablete
Dva do tri sata pre spavanja telo se opušta, telesna temperatura i puls padaju, a povećava se proizvodnja melatonina koji reguliše cirkadijalni ritam organizma. Probleme sa nesanicom mogu ublažiti i tablete sa melatoninom, ali uz strogi nadzor lekara, savetuje dr. Lack.
Tablete se ne preporučuju ljudima koji imaju autoimune bolesti poput dijabetesa, onima koji piju lijekove za razređivanje krvi, sedative i ženama koje koriste kontracepcijske pilule.

Sat vremena pre spavanja izbegavajte TV i laptop
Izloženost umetnom svetlu pre odlaska u krevet razbuđuje i smanjuje proizvodnju hormona sna, melatonina. Zato je najbolje izbegavati gledanje TV I korišćenje laptopa i do sat vremena pre spavanja kako bi se telo pripremilo za počinak.

Šetnja razbuđuje
Da bi telo lakše prihvatilo novi ritam buđenja, treba mu prirodna svetlost. Naime, po danu nivo melatonina pada i lakše se razbudimo, pa telu izuzetno godi lagana jutarnja šetnja. Ona podiže raspoloženje i povećava kvalitet sna, dodao je dr. Lack.

Uzrok nesanice možda se krije u vežbanju
Kako biste rešili probleme sa nesanicom, sagledajte svoje večeri. Uzrok ponašanja može otkriti zašto ne možete zaspati ili se budite usred noći. Vežbanje u kasnim večernjim satima je najbolje izbegavati zato što intenzivna fizička aktivnost podiže telesnu temperaturu i razbuđuje.

Alergije mogu uticati na kvalitet sna
Alergije, depresija i apneja utiču na kvalitetu sna. Problemi sa disanjem koji uzrokuju alergije i gušenje u snu sprečavaju dotok kiseonika pa se stalno budimo, a anksioznost koja prati depresiju sprečava da se nakon osam sati sna probudimo odmorni. U takvim situacijama se preporučuje odlazak lekaru koji će vam odrediti terapiju.

Odgađanje budilnika još jednom, još jednom, još jednom...
Jedan od najčešćih problema koji vas sprečavaju da se dignete na vreme jest i odgađanje budilnika. Najlakši način da to rešite jest da stavite budilnik na na drugi kraj sobe tako da ga ne možete odmah ugasiti.

Duže spavanje vikendom donosi umor
Odlazak na spavanje i buđenje u isto vreme vikendom kao i tokom radne nedelje ključ je uspeha, tvrde stručnjaci. Ako se toga držite neće vam biti problem da se probudite u ponedjeljak. Duže spavanje vikendom poremetiće vaš unutrašnji sat, pa ćete biti još umorniji.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 11 gostiju