Hrana

Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Hrana

Post od Palma »

Zašto je šećer opasan

Četiri razloga zašto šećer treba da izbacite iz ishrane:

1. Visok krvni pritisak - Normalan nivo azotnih oksida u krvi će vaše krvne sudove održati zdravim i otvorenim. Previše šećera u ishrani će smanjiti nivo azotnih oksida u krvi pa će doći do sužavnanja krvnih sudova što izaziva visok krvni pritisak i povećan rizik od srčanih oboljenja.
2. Visok holesterol - Ljudi koji konzumiraju previše šećera češće imaju niske nivoe HDL, ili dobrog holesterola i viši nivo LDL ili lošeg holesterola, kao i povećan nivo triglicerida u krvi. Ovo dovodi do začepljenja arterija i drugih krvnih sudova što izaziva bolesti srca.
3. Oboljenja jetre - Veruje se da unos većih količina šećera pogoršava stanje kod obolelih od masne jetre. Previše šećera dovodi do skokova u nivou insulina i tera masti u ćelije jetre, što izaziva upale i u najtežim slučajevima i cirozu.
4. Insulinska rezistencija - Kada šećer uđe u telo, insulin pušta šećer u ćelije. Usled čestih skokova u nivou šećera u krvi insulin postaje sve manje efikasan. Šećer ne uspeva da uđe u ćelije i ostaje „zaglavljen" u telu što dovodi do gojaznosti i rizika od dijabetesa.

Pažljivo razmotrite alternative.
Proučite zdravstvene rizike povezane sa veštačkim zaslađivačima. Oni nisu uvek zdravija opcija.

Sukraloza- Slađa je 600 puta od običnog belog šećera, saharoze, kojeg svakodnevno konzumiramo. Ne utiče na nivo šećera u krvi. Kratko je u širokoj upotrebi dabi bili poznati dugoročni efekti po zdravlje ali deluje obećavajuće. Termo-stabilna je što znači da se može koristiti za kuvanje.
Aspartam - Nekoliko studija je pokazalo da ima negativne zdravstvene efekte. Ovaj zaslađivač ostaje u telu najduže i ne može se koristiti za kuvanje jer se pod uticajem toplote pretvara u formaldehid.
Saharin - Dugoročni podaci pokazuju da je ovo jedan od najsigurnijih zaslađivača uprkos tome što ima i nekih studija koje su se negativno izrazile o njemu.

Kada jedete hranu sa visokim procentom šećera šećer u krvi skače. Da biste ovo predupredili obavezno jedite u isto vreme i proteine i masti što će usporiti varenje i zadržati nivo šećera u krvi na prihvatljivom nivou.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Hrana

Post od Palma »

I SLATKA I ZDRAVA: Dinja kao lek

Ako preko leta želite da se hranite namirnicom koja je istovremeno veoma ukusna, a donosi puno blagodeti za vaš organizam, onda vam je najbolje da se opredelite za dinju

Slika

Kako tvrde nutricionisti, dinje su izrazito hranjive i niskokalorične, osvežavaju, a zbog ogromne količine antioksidanta beta-karotena pomažu u sprečavanju rizika od nastanka nekih vrsta raka.

Dinja sadrži i dosta kalijuma, kao i vitamina A i C. Ako ste na dijeti, dinja predstavlja odlično rešenje. Možete je jesti koliko god želite, bez razmišljanja o broju kalorija. U sebi sadrži veliki procenat vode, oko 90 odsto, a vrlo malo šećera, svega oko deset odsto. Takođe, sadrži dosta minerala i vitamina. Na sto grama, dinja ima 29 kalorija, što je ubraja u niskokalorično voće. Sadrži mnogo kalijuma zbog znatnog sadržaja vitamina A, a budući da sadrži i vitamin C, kalcijum, magnezijum, fosfor i biotin, dinju bi trebalo konzumirati u velikim količinama.

Tajna dinje je u velikoj količini vode. Ona vam neće samo ugasiti žeđ, već vas njen sok može i zaštititi od opekotina nakon sunčanja, kao i od štetnog dejstva UV zračenja. Dinje su bogate sastojcima koji organizmu pomažu u zaštiti od štetnih radikala koji oštećuju ćelije kože.

Osim ploda, koji je dobar i za uklanjanje viška vode iz organizma, mogu se jesti i sušene koštice dinje, koje se naročito preporučuju ljudima koji boluju od bolesti bubrega. Kalijum pomaže organizmu u oslobađanju viška natrijuma i tako smanjuje povišen krvni pritisak.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Hrana

Post od Palma »

Kupina deluje kao aspirin

Crna jagoda bogata vitaminima A, C, B1, B2 i B6, organskim kiselinama, gvožđem, magnezijumom, fosforom, kalcijumom, manganom i voćnim šećerom

Slika

KUPINA pripada porodici ruža, a najčešće raste na obodu šuma, ograda i puteva. Može da desegne visinu do tri metra, a stablo je prekriveno trnjem. Sazreva od avgusta do septembra, a na tlu Evrope postoji još od antičkog perioda. Rasprostranjena je i u Severnoj Americi i Aziji. Najviše joj prija kontinentalna klima.

Crna jagoda, kako još zovu ovu višegodišnju žbunastu biljku, bogata je vitaminima A, C, B1, B2 i B6, organskim kiselinama, gvožđem, magnezijumom, fosforom, kalcijumom, manganom i voćnim šećerom.

Stari Grci su kupinu koristili za obnavljanje sluzokože (usne duplje, creva, želuca, materice), ali im je bila i lek kod kožnih bolesti, krvarenja, hemoroida, zubnog kamenca, upale grla, migrene, groznice i bronhitisa.

Starim Rimljanima je služila kao laksativ i sredstvo za dijabetes, dok je Arapima bila afrodizijak. Strastveni pušači mogu da se oslobode ove navike ako redovno budu žvakali mlade i meke pupoljke kupine, koji su gorko-slatkastog ukusa.

Kupina naročito pomaže u lečenju anemije, arterioskleroze, bolesti srca i krvnih sudova, nervoze i nesanice, snižava krvni pritisak i poboljšava varenje. Bogata je celulozom i pomaže u regulisanju telesne težine. Sadrže i salicilnu kiselinu (aktivni sastojak aspirina) koja se koristi za ublažavanje bolova, snižavanje temperature i protiv upala.

Ovo voće pozitivno utiče i na vid, jača imunitet, a dokazano je i da sprečava da dođe do raka na dojci i grliću materice. Nemački lekari je preporučuju za ublažavanje hemoroida.

Sveže kupine su najukusnije sa malo meda ili šećera. Od njih možete da napraviote sok, vino, kompot, liker, džem, ukusne pite i poslastice.

Ako ne planirate da ih jedete istog dana kada se uberu, onda proberite plodove i izdvojite meke i prezrele bobice koje bi trebalo da upotrebite odmah, a ostale stavite na kuhinjski papir koji će da upije višak vlažnosti.

Potom ih sipajte u posudu u jednom sloju, prekrijte kuhinjskim papirom i zatvorite poklopcem ili plastičnom folijom.

Čuvajte ih u frižideru do dva dana. Kupine možete i da zamrznete. Operite ih i osušite na vazduhu pa ih poređajte u jednom sloju u kesice i stavite u zamrzivač. Kada se zalede prebacite ih u posude koje se hermetički zatvaraju i ispustite vazduh. Tako možete da ih čuvate do šest meseci.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Hrana

Post od Palma »

Lekovit celer

Blagotvoran za bubrege i urinarni trakt. Vitamini ne isparavaju kuvanjem. Sedativ i antioksidans

Slika

Celer, zeljasta biljka koja izgledom podseća na malo stablo, prikladan je dodatak svakom jelu i kao začin i kao dekoracija.

Naziv potiče od latinske reči „celeri“ koja znači brzo delovanje, jer celer zaista deluje brzo i snažno na organizam.

Vitamini ne isparavaju kuvanjem
Stabljika ove biljke odličan je izvor vitamina B1, B2, B6 i vitamina C i ima bogate zalihe kalijuma, folne kiseline, kalcijuma, magnezijuma, gvožđa, fosfora, natrijuma i aminokiselina. Takođe, celer je jedna od retkih biljaka koja kuvanjem ne gubi svoje bogate sastojke.

Sedativ i antioksidans
Ukusna namirnica snižava krvni pritisak i nivo hormona stresa u organizmu, tako da deluje poput sedativa, a osim toga je efikasan borac protiv raka. Minerali iz soka celera pomažu protiv nesanice.

Blagotvoran za bubrege i urinarni trakt
Celer je odličan diuretik jer sadrži kalijum i natrijum, koji regulišu tečnost u našem organizmu i stimulišu proizvodnju urina. Celer eliminiše toksine iz organizma, sprečavajući na taj način nastanak kamena u bubregu.

Smanjuje bol u zglobovima
Začinska biljka celer se preporučuje osobama koje pate od artritisa, reume i gihta. Njegovo seme smanjuje otoke i bolove oko zglobova kao i grčeve u mišićima.

Za vitku liniju i lepotu
Zbog visokog procenta vode i minimalnog broja kalorija, idealan je sastojak jelima i saveznik u svakoj dijeti. Bogat je celulozom tako da smanjuje osećaj gladi, a takođe regeneriše kosu i kožu. Sok od celera pomešan sa kašičicom meda ublažava apetit, poboljšava varenje i jača imuni sistem.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Hrana

Post od Palma »

Napici od kojih mršavimo

Ono što unosimo u tela značajno utiče na naže raspoloženje, izgled i zdravlje uopšteno. No nije reč samo hrani već i o dragocenoj tečnosti.
Želite li da sačuvate vitalnost i mladalački izgled i da se rešite suvišnih kilograma saveznika potražite u nekom od šest napitaka koji su nam svakodnevno na raspolaganju.

Slika

Voda
Voda je najjednostavniji, najprirodniji i najjeftiniji napitak koji telo obožava. Dovoljna hidratacija organizma (oko 5 čaša vode dnevno) vraća energiju i čini kožu elastičnom i blistavom. Čaša vode pre obroka smanjuje apetit te ćete samim time pojesti manju količinu hrane.

Kafa
Osim što ispijanje kave već prelazi u tradiciju bez koje ne možemo ovaj ukusni napitak je odličan antioksidans te rezultuje povećanom potrošnjom kalorija. Šoljica do dve kafe dnevno čisti organizam od toksina, smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti, dijabetesa i bolesti srca te koži vraća svežinu.

Zeleni čaj
Baš poput kafe i čaj je odličan čistač organizma. Ova drevna biljka štiti stanice organizma i deluje kao antioksidans, vraća energiju i smanjuje apetit pa pomaže u gubitku težine ubrzavajući oksidaciju masti. Polifenoli iz zelenog čaja štite od upala nastalih UVB zračenjem koja mogu uzrokovati nekoliko bolesti kože.

Kakao
Sirovi kakao u obliku praha, ili pak sirova zrna je jedna od najmoćnijih hrana sveta. Kakao ima više antioksidansa od kafe, zelenog čaja i crvenog vina koji su od velike važnosti za zdravlje organizma, te za sveukupan rast i razvoj novih mišićnih vlakana. Antioksidansi iz ovog ukusnog ploda nas štite od bolesti te štite naš DNA od slobodnih radikala koji su glavni uzrok starenja.

Crveno vino
Čaša crnog vina zaista je zlata vredna. Crno vino štiti vene, smanjuje holesterol i nivo stresa te opskrbljuje organizam s do 40 posto više antioksidanasa nego što ih ima u telu osoba koje ne piju vino. Oni čuvaju od preuranjenog starenja, a sastojak piceatanol usporava rast masnih stanica, što znači da je crno vino vaš saveznik u dijeti. Kad je taj sastojak u krvi, masne stanice stagniraju u sazrevanju.

Mleko
Mleko je najpoznatije po sadržaju minerala kalcijuma i fosfora koji održava jačinu i gustinu kostiju. Kalcijum iz mleka bolje se asimilira u organizmu nego iz drugih namirnica. Mleko ublažava simptome PMS-a, pomaže u sprečavanju migrene i dečje gojaznosti, a kod odraslih pomaže u gubitku težine, naročito u struku. Kalcijumom bogati mlečni proizvodi utiču na brzu potrošnju masti nakon obroka. (Economy.rs)
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Hrana

Post od Palma »

Ren - ljuti čuvar zdravlja

Ren je najdragoceniji zimi - deluje kao antibiotik i ubrzava cirkulaciju. Za lek se najčešće uzima uz kisela jela kao sirup kuvan u belom vinu ili vodi.

Slika

Iako se smatra da je poreklom sa Mediterana ili iz zapadne Azije, ren (Cochlearia armoracia) danas raste gotovo u svim podnebljima, a još od srednjeg veka koren ove biljke smatra se jednim od najzdravijih i najlekovitijih začina. Spolja žućkasto-sivkast, a iznutra beo, dok je mlad, ima ljutkast i „topao“ ukus i bez mirisa je, ali ako se renda razvija poseban, ljut miris koji izaziva jako suzenje. Presan, svež koren rena bogat je vitaminom C (više od 100 miligrama u 100 grama), a sadrži i kalijum, kalcijum, magnezijum, fosfor, glikozid, morozin, sinigrin, glutamin, glukozu, kiseli sulfat, kao i etarska ulja od kojih mu potiče ljutina.

Ren može da se koristi tokom cele godine i često se upotrebljava za pripremanje čajeva, sirupa i obloga. Nutricionisti, ipak, poručuju da je najdragoceniji zimi jer ima jako antibiotsko delovanje, pomaže protiv umora, čisti organizam, ubrzava metabolizam i poboljšava cirkulaciju. Dragocen je i kao stimulator organima za varenje s obzirom na to da izaziva pojačano lučenje žuči i želudačnih i crevnih sokova, podstiče obnavljanje oštećenih, korisnih bakterija u crevima, a pomaže i uništavanje koli-bacila ako se tri puta dnevno, uzmeđu obroka, uzme 15-20 kapi renovog soka. U narodnoj medicini vekovima se koristi kao lek protiv bolesti pluća, reume, gihta i kijavice, za izbacivanje sekreta iz disajnih puteva i protiv skorbuta. Osim toga, preporučuje se i za čišćenje krvi, za izbacivanje kamena i peska iz bubrega, pomaže znojenje i podstiče mokrenje, a posebno se preporučuje u ishrani dijabetičara. Oni koji ren svrstavaju među desetak biljaka koje bi zimi trebalo da budu što češće u jelovniku, podsećaju i da širi krvne sudove, zagreva telo, jača otpornost organizma i bori se protiv malokrvnosti. Ima i onih koji tvrde da je i jedan od proverenih afrodizijaka.

Kada je o ishrani reč, sveže izrendan koren rena je izuzetan dodatak sosovima, a u našim krajevima često se uzima i ceni mešavina rena i kisele pavlake ili mleka, koja se obično služi uz svinjsko pečenje, dimljenu ribu i šunku. Uz dodatke kao što su majonez, jogurt, pavlaka i neki drugi začini, od rena mogu da se pripremaju razni sosovi. S druge strane kao lek najčešeć se uzima uz kisela jela kao sirup kuvan u belom vinu ili vodi, kao sok ili čaj. Ipak, sa uzimanjem rena ne bi trebalo da se pretera, jer može da izazove dijareju i povraćanje. Osim toga ne preporučuje se pacijentima koje muči čir želuca, bubrežnim bolesnicima kao ni mališanima mlađim od četiri godine. Štaviše, deci ovog uzrasta se ne preporučuju ni proizvodi koji sadrže ren.

RECEPTI

Za zdravo srce i krvotok
- 5 kašika soka od šargarepe
- 5 kašika narendanog rena
- 3 limuna
- 2 čaše meda

U med dodajte ren, limunov i sok od šargarepe i dobro promešajte varjačom. Mešavinu čuvajte u zatvorenoj tegli na tamnom i hladnom mestu i tokom dva meseca uzimajte po kašičicu smese tri puta dnevno, sat pre jela.

Ojačajte pluća
- 10 g korena rena
- 2 dl vode

Narendan koren prelijte proključalom vodom, poklopite, sačekajte pet do 10 minuta, procedite, podelite u dve-tri doze i popijte tokom dana, dva sata posle jela.
Napomena: Prvu dozu čaja popijte mlaku, a drugu i treću pre uzimanja malo podgrejte (do 40 stepeni).

Kaša protiv astme
- 4 kašike narendanog rena
- šolja jabukovog sirćeta
- med

Ren pomešajte sa sirćetom i kuvajte na tihoj vatri. Kada ren omekša, procedite (ren sačuvajte) i tečnosti dodajte istu količinu meda pa kuvajte na tihoj vatri da se smesa ujednači i zgusne. Potom dodajte i kuvani ren, promešajte, sačekajte da se ohladi, stavite u teglu, zatvorite i čuvajte u frižideru. Uzimajte po kašiku smese ujutru i uveče.

Vino za bolje varenje
- litar belog vina
- 50 g korena rena

U flašu vina dodajte naseckan ren, zatvorite i ostavite sedam dana na sobnoj temperaturi. Uzimajte dva puta dnevno, pre jela, po decilitar napitka.

Sprečite prehladu
- veći koren rena
- limunov sok

Ren narendajte, dodajte limunov sok, promešajte, stavite u teglicu, zatvorite i čuvajte u frižideru. Uzimajte po kašiku smese, više puta dnevno, između obroka.
NAPOMENA: Posle uzimanja ove mešavine oči obično suze, a grlo „gori“, ali u tom slučaju posezanje za čašom vode nije preporučljivo.

Namaz od rena i avokada
- 1 avokado
- 2 kašike rendanog rena
- 2 kasike slatke pavlake
- nekoliko kapi maslinovog ulja

U blenderu izmiksati i služiti uz dimljenu ribu ili pečene svinjske krmenadle.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hrana

Post od Bibliotekar »

PUTER (MASLAC) JE DOBAR ZA SRCE - MARGARIN JE LOŠ

Sećate li se, poštovane dame i gospodo, svih onih nebrojenih polunaučno intoniranih ydravstveno-prehrambenih preporuka i uveravanja objavljivanih u poslednjih četrdesetak godinica po svim mogućim medijima o tome da je puter (maslac) veoma loš za ljudsko zdravlje, budući da zbog velike količine holesterola predstavlja pravu aterosklerotičnu neman za ljudski kardio-vaskularni sistem?

Pa, ispostavilo se da su naučni dokazi potpuno suprotni tom široko rasprostranjenom verovanju, a koje su diskretno proturali gramzivi profiteri koji nisu bili spremni da priznaju naučnu istinu koja glasi: puter je bolji za smanjenje rizika od kardiovaskularnih oboljenja od margarina!

Slika

Neugodna naučna istina: puter je bolji za srce od margarina

Naime, ponovnom analizom čuvenih studija koje su sprovedene u SAD i Australiji u periodu od 1966. do 1973 - a posredstvom kojih je istraživano da li zamena zasićenih masti (potput životinjske masti i putera) uljem šafranike (Carthamus tinctorius) smanjuje rizik od smrti usled ma kojih uzroka, dok smrt usled kardiovaskularnih bolesti i koronarnih oboljenja nije ispitivana - utvrđeno je da su naše predstave o zasićenim masnim kiselinama u ishrani potpuno pogrešne.

U novoj studiji koju su zajednički sproveli timovi Fonda za medicinska istraživanja Australije i Novog Zelanda i Nacionalnog instituta za zdravlje SAD, a koja je objavljena u najnovijem broju renomirane naučne revije British Medical Journal, istraživano je da li povećani nivo konzumiranja ulja šafranike utiče na nivo rizika od smrti ljudi sa kardiovaskularnim i koronarnim oboljenjima (istraživana je tzv. „sekundarna prevencija”). Istraživači su takođe želeli da znaju da li povećani unos polinezasićenih masnih kiselina ili zasićenih masnih kiselina može biti povezan sa tim oboljenjima.

Istraživači su angažovali 458 osoba čija je starost varirala od 30 do 59 godina, a koje su patile od srčanog udara, koronarne insuficijencije, ili angine pektoris i koje su bile bolnički zbrinute. Ove osobe su potom statistički randomizirane u dve kategorije: prvu, čiji su pripadnici pored medicinskog tretmana dobili i dijetetičke preporuke o propisanom režimu ishrane, te drugu čiji pripadnici nisu dobili nikakve instrukcije u pogledu ishrane.

Pripadnici prve grupe dobili su instrukcije da u ishrani:

• Povećaju unos polinezasićenih masnih kiselina do nivoa od 15 % od ukupnog energetskog unosa;
• Smanje unos zasićenih masnih kiselina na nivo manji od 10 % od ukupnog energetskog unosa;
• Smanje unos holesterola na manje od 300 mg dnevno.

Da bi ostvarili ove preporuke osobe iz Prve grupe su dobijale ulje od šafranike i polinezasićeni margarin načinjen od ulja šafranike. Njima su zamenjivane životinjske masti, puter i obični margarin, ulja za pečenje i prelivi za salate, a ulje je korišćeno i kao dodatak prehrani. Šafranikino ulje, naime, sadrži velike količine specifične polinezasićene masne kiseline (omega-6 linoleinske kiseline – 74, 6 g u svakih 100 g ulja) i potpuno je lišeno drugih polinezasićenih masnih kiselina, što ga čini idealnim za ekperimente prilikom kojih se utvrđuje efikasnost delovanja navedene materije u ljudskom organizmu.

Osobe iz obe grupe su na svaka tri meseca dolazile u bolnicu na kontrolu tokom prve kontrolne godine, a potom pak na svakih šest meseci tokom narednih 39 meseci. Uzorci krvi su uzimani od osoba radi merenja nivoa holesterola i triglicerida, a osobe su takođe vodile i dnevnik prehrane, kako bi bilo omogućeno tačno registrovanje vrste unetih namirnica.

Smrtni slučajevi koji su se zbili tokom eksperimenta bili su klasifikovani na osnovu obdukcije, a saobrazno Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (ICD). Istraživači su potom analizirali da li je statistički postojala razlika u uzrocima smrti od ma kojih uzroka u odnosu na kardiovaskularne uzroke kod pripadnike ove dve grupe, odnosno da li je unos hraniva imao uticaja na mortalitet osoba u grupama.

Rezultati su bili frapantni:

• Osobe u grupi sa posebnim režimom ishrane imale su veću stopu smrtnosti od bolesti iz ma kojih uzroka od kontrolne grupe (umrlo je 17,6 % osoba u prvoj u odnosu na 11,8 % osoba u drugoj grupi);

• Osobe u grupi sa posebnim režimom ishrane imale su veću stopu smrtnosti usled kardivaskularnih oboljenja od osoba u kontrolnoj grupi (umrlo je 17.2 % osoba u prvoj u odnosu na 11.0 % osoba u drugoj grupi);

• Osobe u grupi sa posebnim režimom ishrane imale su veću stopu smrtnosti usled koronarnih oboljenja od osoba u kontrolnoj grupi (umrlo je 16.3 % osoba u prvoj u odnosu na 10.1 % osoba u drugoj grupi);

• Povećanje energetskog unosa od 5 % u hrani posredstvom konzumiranja omega-6 linoleinske kiseline stvorilo je za 35 % veći rizik od kardiovaskularne smrti i za 29 % veći rizik od smrti iz ma kojih drugih uzroka.

Konačni zaključak studije? Suprotno propagiranoj mudrosti, sve polinezasićene masne kiseline uopšte nisu dobre za srce i krvne sudove i nemaju kardioprotektivni efekat. Ne postoji nikakv klinički dokaz da najčešće korišćene polinezasićene masne kiseline poput omega-6 linoleinske kiseline mogu da smanje rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Naprotiv, zamena polinezasićenih masnih kiselina zasićenim masnim kiselinama predstavlja ključnu komponentu dijeta namenjenih smanjenju rizika od srčanih oboljenja.

Originalni naučni rad, poštovane dame i gospodo, dostupan je ovde:

http://www.bmj.com/content/346/bmj.e8707

Nadam se da će medicinsko - industrijski establišment smoći snage da se izvini svima onima koje je decenijama pogrešno savetovao. Za neke od njih će, doduše, eventualno izvinjenje stići isuviše kasno... :roll:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Hrana

Post od Palma »

Uvek siti, a vitki

Izbegavajte masnoće, jer jedan gram masnoće, bez obzira na poreklo, ima devet kalorija

Slika

SAMO deset odsto populacije bez ikakvog razmišljanja i brojanja kalorija može da jede, a da se ne ugoji.

Ostali koji su vitki, ili to žele da budu, moraju da nauče kako da jedu da to postignu ili da održe željenu liniju.

S tim u vezi dobro je znati da postoji hrana i namirnice koje provociraju apetit. Jedete ih i ne možete da se zasitite, a što ih više jedete organizam traži - još.

To su pre svega namirnice koje najviše sadrže šećera, brašna i masnoće, na primer keks i druge grickalice, čokolada, razni industrijski sokovi...

Kako bi uskladili želje za lepim telom i potrebe za hranom, nutricionisti savetuju da prilikom izbora namirnica obratite pažnju na one koje daju osećaj punoće i sitosti. Male tajne vitkih ljudi su upravo u odabiru namirnica i u čestim manjim obrocima. Naravno, doručak je obavezan.

- Ako se hrana bira prema dužini varenja, treba znati da se meso najduže vari i stvara dugotrajni osećaj sitosti, a šećer i belo brašno se najbrže svare i veoma brzo se ponovo javlja osećaj gladi - objašnjava Branka Mirković, nutricionista. - Namirnice koje se pripremaju od integralnih žitarica, punog zrna mnogo duže se vare, daju punoću i sitost četiri puta duže od namirnica koje su pripremljene od belog brašna. Zato birajte hleb, testeninu od integralnog brašna, jedite integralni pirinač umesto belog. Ako ste uzeli namirnice od belog brašna ili pirinča, već posle sat vremena bićete gladni bez obzira na to koliko ste kalorija uneli.

Takođe i neukusna, nezačinjena hrana veoma teško može da zasiti. Dodajte zato začine koje volite, uglavnom suve i sveže aromatične. Izbegavajte kečap ili ga zamenite sokom od paradajza, a majoneze i razne dresinge koji su puni šećera i skroba zamenite nemasnim jogurtom i aromatičnim biljem. Tako ćete pojesti manje kalorija a sigurno izbeći dodatke koji otvaraju apetit, a to su svakako kečap i majonez.

- Meso se vari čak četiri-pet sati, i posle mesnog obroka dugo ćete biti siti - ističe naša sagovornica. - Ipak, trebalo bi da birate manje kalorična nemasna mesa. Kalorije se kriju u masnoći. Jedan gram masnoće, bez obzira na poreklo, ima devet kalorija, a jedan gram proteina i ugljenih hidrata četiri kilokalorije.

Dovoljna je manja količina da osetite sitost i dugotrajno imate snagu i energiju. Zato je preporuka da se meso jede za ručak, ako jedete za večeru zbog dugotrajnog varenja možete imati probleme sa spavanjem.

Pored podele po dužini varenja, odnosno koliko vremena hrana ostaje u želucu i tako duže daje osećaj sitosti, postoji i podela po glikemijskom indeksu.

Reč je o namirnicama iz kojih šećeri najbrže dolaze u krv, naglo podižu nivo šećera i stvaraju potrebu da se jedu u većim količinama. One otvaraju apetit. Fenomen lubenice svima je poznat, malo ko može da se zaustavi samo na jednom parčetu.

- Namirnice koje imaju najviše ugljenih hidrata, šećera ili brašna su opasnost za liniju ili prejedanje - kaže Branka Mirković.

- Jedan keks vas neće ugojiti ili kockica čokolade ako možete da stanete. Ako znate da ne možete, bolje ne počinjite.

Mahunarke, pasulj, grašak, boranija takođe stvaraju osećaj sitosti i punoće. Boranija se posebno preporučuje jer ima nizak glikemijski indeks i mogu da je uzimaju dijabetičari kao i osobe koje imaju nisku toleranciju na glukozu.

- Naučite da jedete polako, imajte svest šta i koliko jedete, ne trpajte u sebe - ukazuje Branka Mirković. - Između zalogaja odložite pribor, pričajte, uživajte u druženju. Nikada ne dosipajte hranu, stavite prilikom serviranja sve što planirate da pojedete na tanjir i birajte manje kaloričnu hranu.

Treba znati i da alkohol podstiče apetit. Kokteli su visokokalorični, žestoka pića takođe. Ako nameravate da nazdravite nekim pićem, izaberite belo ili crveno vino.

BOLJE TORTA NEGO SITNI KOLAČI
Ušetedećete mnogo kalorija ako kafu ne zaslađujete, izbacite kremove i kondenzovano mleko koje sadrži mnogo kalorija. Ako volite takvu kafu, neka vam onda ona bude i poslastica i obrok.
- Koristan savet je takođe da je bolje pojesti parče torte nego stalno grickati sitne kolače - savetuje Branka Mirković.
- Vitki ljudi koji umeju da čuvaju dobru liniju kažu da treba uzimati samo ono što se jede viljuškom i nožem, opasnije po obim struka je ono što je sitno, malo i uzima se rukama.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Hrana

Post od Palma »

Otkrijte tajnu dobrog kuvanja

Kako biste pripremili ukusan obrok, prva stvar koju treba da uradite jeste da odaberete prave namirnice. Tajna vrhunskih kuvara krije se u samim sastojcima. Predstavljamo vam neke od njih.

Ekstra devičansko maslinovo ulje
Ekstra devičansko ulje je najcenjenije maslinovo ulje, jer se dobija iz prvog cedjenja najboljih maslina. Ono se mehanički cedi, a stepen kiselosti ovog ulja iznosi 1%. Može varirati po ukusu i intenzitetu, ali i po boji - od zlatnožute do tamnozelene, zavisno od maslina. Međutim, boja nije pokazatelj ukusa ili kvaliteta.
Prilikom pripreme obroka može se koristiti samo kao ulje ili u obliku umaka, a može se i lagano preliti preko već gotovih jela kao što su sirovo, kuvano ili pečeno povrće, meso i riba sa grila, kuvani pasulj, testenina, palenta, pa čak i supa.

Etikete na najboljim maslinovim uljima otkrivaju gde su masline uzgajane, a što je više informacija na etiketi navedeno, veće su šanse da je ulje boljeg kvaliteta.

Parmezan
Parmezan je tvrdi suvi kravlji sir, tamno žute boje, veoma oštrog mirisa i specifičnog ukusa. Način pravljenja ovog sira potiče iz Parme (italijanska pokrajina Reggio Emilia), pa je tako dobio ime.
Njegov ukus magično se nadopunjuje s gotovo svim vrstama jela – testeninama, rižotom, supama, palentom, povrćem, plodovima mora, kao i s mnogim vrstama voća.
Parmezan se koristi uvek narendan i to za posipanje testenina i salata, ili kao dodatak sosevima da bi dobili specifičnu aromu.

Ova vrsta sira najčešće se prodaje u već narezanim komadima izrezanim iz velikog koluta, a nikako ne bi trebalo da bude sa pukotinama ili suv.
Parmezan bogat proteinima i mastima treba čuvati u frižideru zamotanog u aluminijsku foliju, preporučuje se izbegavanje upotrebe one plastične koja ne dopušta siru da 'diše' i ubrzava proces kvarenja.

Mileram
Mileram je fermentisana pavlaka, gust krem koji ima oštar i pikantan ukus. Osnovna razlika između milerama i pavlake je u procentu masti od koje se dobija finalni proizvod, a samim tim i razlika u teksturi i ukusu.
Svojim bogatim svilenkastim ukusom mileram savršeno upotpunjuje jela kao što su supe, umaci i pire, a sve što je potrebno jeste samo kašika ili dve ove ukusne namirnice.
Kao neizostavni sastojak gotovo svim desertima, dosta dugo može da stoji u frižideru. Njegova upotreba je veoma jednostavna i praktična.

Maslac
Najobičniji maslac može biti odličan dodatak brojnim jelima.
Najnovija istraživanja su pokazala da je zdraviji od margarina koji na tržištu važi za njegovu najčešću zamenu.
Sadrži dosta mlečne masti, a malo vode, pa je veoma bogatog ukusa.
Maslac može pretvoriti hleb u odlično jelo, a njegovo bogastvo ukusa do punog izražaja dolazi u kolačima i umacima.

Ulje od orašastih plodova
Ulje od orašastih plodova, dobijeno od prženih lešnika ili oraha, ima sjajan ukus i aromu. Najbolje ih je koristiti kao začine, a ne za kuvanje. Odlično će poslužiti i kao dresing brojnim salatama.
Kulinarski stručnjaci preporučuju da se ulje od oraha kombinuje s pireom od krompira ili korjenastim povrćem, dok, prema njihovim savetima, lešnikovo ulje treba koristiti sa artičokama, prazilukom i šparglama.
Treba imati na umu da su ulja orašastih plodova lako kvarljiva pa se moraju držati u frižideru.
Pored odličnog ukusa, ona su veoma korisna i za naše zdravlje. Orašasti plodovi smanjuju nivo holesterola, jačaju memoriju, koncentraciju, kosu i nokte i povećavaju libido.

Sveži začini
Slika
Pojedinim ljudima sveži začini u poređenju s onim suvima, deluju poprilično ekstravagantno. Činjenica je da sveži začini imaju jače ukuse i mirise koji jednostavna jela pretvaraju u nešto zaista posebno.
Sveže biljke mogu potrajati i do sedam dana ako su zamotane u vlažne kuhinjske salvete, stavljene u plastičnu vrećicu i držane u frižideru.
Drvenaste biljke, poput majčine dušice, ružmarina i kadulje, mogu čak potrajati i malo duže.
Kako biste jelima dali jači ukus, lišće začina prvo iseckajte na sitne komadiće pre nego što ih stavite u jelo.

Još jedna ideja za čuvanje svežih začina
Svoje omiljene začine, peršun, mirođiju, listove bosiljka, celera i slično sitno iseckajte i stavite u posudicu za led. Nalijte u svaku kockicu malo vode i tako ih zamrznite. Kad se zamrznu, izvadite ih iz posude, pa prebacite u kesu za zamrzivač i čuvajte do upotrebe. Tako zaleđene, možete ih ubacivati u sva jela dok se kuvaju, a ukus će ostati nepromenjen.

Tamna čokolada
Tamna čokolada na kojoj je označeno da sadrži više od 70 posto kakaa, svaki dezert, pa čak i obične kolače, pretvara u vrhunske poslastice.
Potražite čokolade na kojima piše da su gorke ili poluslatke, a ako kupujete liker, najbolji je onaj s visokim procentom čokolade – najmanje 70 posto, budući da liker sadrži svu aromu i ukus čokolade.

Ova namirnica zbog odličnog ukusa i sjajnog uticaja na vaše zdravlje ( delotvorno deluje na zdravlje srca, bogata je antioksidantima i mineralima, reguliše šećer i sprečava depresiju) mora bii neizostavan deo vaše ishrane.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Hrana

Post od Palma »

Sve o ekstra devičanskom maslinovom ulju

Ekstra devičansko maslinovo ulje izvor je zdravlja i lepote. Grčka konzumira više maslinovog ulja nego ijedna druga zemlja (oko 26 litara po stanovniku godišnje), a poznato je da mediteranska kuhinja donosi manje rizika od kanceroznih oboljenja, srčanih oboljenja ili pojave Parkinsonove i Alchajmerove bolesti.

Slika
Potrebno je 1.375 maslina da se dobije litar ulja

Nedavno je Njujork tajms Magazin pisao da su stanovnici grčkog ostrva Ikarija jednostavno "zaboravili da umiru". TV urednica Kat Kora kaže:

- Moja porodica u Grčkoj pije pola šolje ekstra devičanskog ulja (EVOO) dnevno i tople vode u koju je naceđen limun. Zaklinju se u ovaj recept koji im pomaže da pobede osećaj gladi i da se osećaju dobro i zdravo.

SMANJUJE BOL
Centar za hemijske senzore Monel otkrio je da ibuprofen i EVOO imaju ista anti-inflamatorna svojstva, i pored toga što su supstance koje ih sačinjavaju potpuno različite. Polifenoli u njima (vrsta antioksidanta) deluju na iste receptore u zadnjem delu grla, tako da se dešava da ljudi imaju osećaj golicanja dok gutaju maslinovo ulje.
Ulje od masline koroneiki ima najveći sadržaj polifenola, koji su korisni i u tretmanima za ulepšavanje kože i kose.

SMANJUJE MOGUĆNOST DOBIJANJA KANCERA
Tačka dimljenja ekstradevičanskog ulja je gotovo 400 stepeni Celzijusa, dok, na primer, ulje od uljane repice počinje da se razlaže na 200 stepeni. Zagrevanje ulja iznad tačke dimljenja proizvodi otrovni dim i štetne slobodne radikale.

PUNO JE ZDRAVIH MASNOĆA
Ukoliko imate recept koji zahteva upotrebu ulja od uljane repice ili putera, možete ih jednostavno zameniti maslinovim uljem. Umesto navedene količine putera, na primer, upotrebite 3/4 maslinovog ulja i smanjićete kaloričnu vrednost, zasićene masnoće i loš holesterol.

LAJT NE ZNAČI OBAVEZNO I ZDRAVIJE
Svako maslinovo ulje ima isti sadržaj holesterola i masnoća, i sva ona imaju oko 120 kalorija po supenoj kašiki. Oznaka “lajt” odnosi se na boju i ukus.

ETIKETE LAŽU
"Flaširano u Italiji" ne znači da je ulje boljeg kvaliteta. Pored toga, sitnim slovima može biti napisano i "može sadržati ulja iz Španije, Grčke, Maroka, Tunisa". To znači da je veći deo proizveden negde drugde, pre nego što je transportovano u Italiju gde će dobiti luksuzno pakovanje i lepu etiketu. Istraživanje iz prošle godine pokazalo je da preko 65 odsto ulja sa oznakom "ekstra devičansko" zapravo nije bilo ekstra devičansko (dobija se nakon prvog ceđenja zdravog ploda masline, a kiselost - slobodne masne kiseline - mu ne prelazi 0,8 posto. Uz zadovoljenje hemijskih parametara, ulje mora još proći organoleptičku proveru i ne sme imati nijedan miris koji nije svojstven ulju. Stoga, na primer, "ekstra devičansko maslinovo ulje oplemenjeno grančicom ruzmarina" zapravo nije ekstra devičansko maslinovo ulje.

MOŽE MU ISTEĆI ROK TRAJANJA
U suviše osvetljenim samouslugama može doći do ubrzanja procesa oksidiranja, ako ulje dugo stoji, tako da ulje može da užegne. Ukoliko se čuva udaljeno od izvora toplote i na mračnom mestu, neotvorena boca ulja dobrog kvaliteta trebalo bi da traje dve godine od datuma punjenja. Kad otvorite flašu, poželjno je da je potrošite za nekoliko meseci.

ZA ČIŠĆENJE AKNI
Napravite smesu od četiri supenih kašika soli sa tri supene kašike maslinovog ulja. Prstima je nanesite na lice i ostavite minut-dva. Potom isperite sapunom i toplom vodom. Masku stavljajte svakodnevno sedam dana, a nakon toga dva do tri puta nedeljno. Trebalo bi da dođe do vidnog poboljšanja kože lica.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Hrana

Post od Palma »

Limun - lek za milion boljki

Limun je na vrhu lestvice zdravih namirnica jer kiselina neutrališe toksine materije, ubrzava razgradnju masti, jača imunitet…

Slika

PODMLAĐUJE I TOPI KILOGRAME
Bezbroj je bolesti kod kojih se preporučuje uzimanje limuna jer sadrži ugljene hidrate, vlaknaste materije, masnoće i proteine. Obilje vitamina B1, B2, B3, B5, B6 i B9 blagotvorno deluje na nervni sistem, a vitamin C povećava odbrambenu moć organizma i poboljšava resorpciju gvožđa. Zahvaljujući visokom procentu selena, magnezijuma, cinka, fosfora i kalijuma, ova zlatnožuta voćka usporava starenje. Nezaobilazan je sastojak mnogih dijeta jer sok od jednog limuna pomešan sa 2 dl mlake vode znatno smanjenje apetit. Ako u mlaku limunadu dodate malo cimeta i livadskog meda, ubrazaćete varenje.

LIMONOIDI SU NEPRIJATELJI RAKA
Limun sadrži limonoide, jedinstvene fitonutrijente koji imaju značajna antioksidativna i antibiotička svojstva. Naučnici su utvrdili da naše telo apsorbuje limonoide podjednako dobro kao i vitamin C. Limonoidi se lako oslobađaju pri varenju, a u krvnoj plazmi ostaju do 24 sata, mnogo duže od fenola iz zelenog čaja i čokolade koji su takođe dragoceni u prevenciji raka.

100 g svežeg limuna

Energetska vrednost
29 kcal
Od toga 9,3% ugljenih hidrata, 1,1% proteina i 0,3% masti

Minerali
kalcijum 26 mg
gvožđe 0,6 mg
magnezijum 8 mg
fosfor 16 mg
cink 0,06 mg
bakar 0,04 mg
mangan 0,03 mg

Vitamini
C 53 mg
tiamin 0,04 mg
riboflavin 0,02 mg
pantotenska kiselina 0,2 mg
vitamin B6 0,08 mg

71 %
Toliki procenat dnevnih potreba organizma odrasle osobe za vitaminom C zadovoljava limun težak 100 grama. Ista voćka obezbeđuje sedam odsto dnevnih potreba za kalijumom, jedan odsto potreba za kalcijumom i devet odsto potreba organizma za magnezijumom.

40 %
Istraživanja su pokazala da miris limuna za toliko poboljšava koncentraciju i motivaciju, a ujedno smanjuje agresivnost.

20 kapi
Ako na svaki sat uzmete 20 kapi mešavine koju ste napravili od soka od tri limuna i dve kašike sirćeta, očistićete organizam za nedelju dana.

1 limun = 1 dolar
U XIX veku, tokom „zlatne groznice“, limun je postao cenjeno voće jer je štitio od skorbuta. Cena mu je bila toliko visoka da su ljudi bili spremni da plate jedan dolar za jedan limun.

36 %
Više od trećine ploda otpada na koru od koje se, osim kandiranog voća, proizvode esencijalna ulja i pektin.
800 plodova godišnje daje jedno odraslo drvo u povoljnim klimatskim uslovima. Postojbina mu je Kina, a gaji se već dva i po milenijuma. Danas su najveći proizvođači limuna Argentina, Amerika, Italija, Izrael, Grčka i Španija.

7 dana
Toliko dugo možete držati limun na sobnoj temperaturi, na tamnom mestu. U frižideru će potrajati od dve do tri nedelje, a oceđeni sok u frižideru do pet dana.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Hrana

Post od Palma »

Banane čuvari vašeg zdravlja

Odlični su borci protiv depresije, čine vas pametnijima, opuštaju, leče mamurluk, štite od raka bubrega, dijabetesa i osteoporoze

Slika



Jedite ih što češće.
Zbog obilja vlakana koje sadrže u sebi i tri prirodna šećera - glukoze, saharoze i fruktoze - banane pomažu pri sprečavanju mnogih bolesti. One su jedan od najboljih izvora kalijuma, koji je od suštinske važnosti sa održavanje normalnog krvnog pritiska i funkcije srca. Ni njihova kora nije za bacanje jer umiruje kožu nakon ujeda komarca i ostavlja visok sjaj na vašim cipelama. A lista svih njenih dobrih osobina upravo je pred vama!

♦ Gubitak kalcijuma putem mokrenja, potrebnog za izgradnju jakih kostiju, može se nadoknaditi ako redovno jedete ovu zdravu voćku.

♦ Banane poboljšavaju raspoloženje i smanjuju simptome PMS jer podstiču proizvodnju supstanci koje na organizam deluju opuštajuće.

♦ Smanjuju otoke, štite od dijabetesa tipa II, pomažu prilikom gubitka težine, jačaju nervni sistem i pomažu u proizvodnji belih krvnih zrnaca, a sve zbog visokog nivoa vitamina B-6.

♦ S obzirom na to da su bogate gvožđem, ovo voće je veoma važno i u ishrani anemičnih osoba.

♦ Bogate su kalijumom, a sadrže malo soli, zbog čega su ih američki lekari uvrstili među namirnice koje smanjuju krvni pritisak i štite od srčanog i moždanog udara.

♦ Podstiču izbacivanje toksina i teških metala iz tela.

♦ Muči vas zatvor? Pojedite bananu! Bogatstvo vlakana u njoj može pomoći u normalizaciji rada creva.

♦ Deluju umirujuće na probavni trakt i pomažu da se vratite izgubljeni elektroliti nakon proliva.

♦ Oni koji imaju čir na želucu banane mogu slobodno konzumirati pošto one oblažu želudac i tako ga štite od agresivnih kiselina.

♦ Preterali ste sa unosom kofeina? Banana će otkloniti posledice toga: drhtanje ruku, znojenje dlanova i glavobolju!

♦ Sprečavaju nastanak raka bubrega, štite oči od makularne degeneracije i grade jake snažne kosti, a sve to zbog kalcijuma koji u sebi sadrže.

♦ Učiniće vas pametnijima i pomoći kod učenja. Pojedite bananu pre svakog ispita.

♦ Nakon ujeda komarca ili pojave osipa utrljajte unutrašnju stranu kore banane na taj deo kože i tako ublažite svrab i iritacije.

♦ Ako imate problema sa spavanjem, sat i po pre odlaska u krevet pojedite pola banane - triptofan će vas umiriti i spremiti telo za san!

♦ Odvikavate se od pušenja? Banane sadrže mnogo vitamina B, kalijuma i magnezijuma, što će olakšati ostavljanje cigareta.

♦ Utrljajte unutrašnjost kore banane na kožne cipele ili torbu i ispolirajte ih suvom krpom. Iznenadićete se kako će imati lep sjaj.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 2 gosta