Dobro i zlo

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Dobro i zlo

Post od branko »

Jedan stari Čiroki Indijanac ispričao je svom unuku:
«U ljudima se odvija neprekidna bitka. Tu se stalno bore dva vuka. Jedan je Zlo. To je strah, gnev, zavist, žalost, kajanje, pohlepa, nadmenost, samosažaljenje, krivica, ogorčenje, inferiornost, laži, lažni ponos, superiornost i ego.
Drugi je Dobro. To je radost, mir, ljubav, nada, vedrina, poniznost, dobrota, dobronamernost, saosećanje, velikodušnost, istina, samilost i vera».
«I koji vuk pobeđuje?» upita unuk, sa očima koje su sijale od radoznalosti.
Stari Čiroki odgovori:
«Onaj koga hraniš».
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Dobro i zlo

Post od Palma »

“TO JE DOBRO”

Nekada davno živio jedan afrički kralj koji je imao jako bliskog prijatelja, prijatelja sa kojim je odrastao. Taj njegov prijatelj imao je naviku da, šta god da se desi u životu, kaže:“To je dobro.“
Jednog dana kralj pođe u lov sa svojim prijateljem. Prijatelj je prethodnno pripremio puške, ali ispostavilo se da jednu pušku nije dobro podmazao. Kad je kralj spazio lovinu i nanišanio, puška se jako trznu, ispade mu iz ruku i opali. Na njegovu žalost, metak mu je otkinuo palac na lijevoj ruci. Prijatelj mirno gledajući šta se dešava i vjeran svojoj navici reče:“To je dobro!“ Na to pobješnjeli kralj urliknu:“Neee!!! To NIJE dobro. To NIJE dobro.“ I naredio da se njegov prijatelj baci u najdublju tamnicu.

Prošla je godina dana, kralj opet krenu u lov. No igrom slučaja, uhvatiše ga ljudožderi, svezaše ga i odnesoše u svoje selo. Skupiše drva, zapališe vatru i prinesoše kolac. I kada dovukoše kralja do vatre, vidješe da mu fali palac. I kako su bili mnogo sujevjerni i nisu jeli nikada čovjeka kome nešto fali, odvezaše kralja i pustiše ga na slobodu.

Kada je došao sebi, poslije susreta sa smrću, kralj se duboko zamisli nad sudbinom i sjeti se svoga prijatelja, koji je već cijelu godinu trunuo u zatvoru. Kralj naredi da se njegov prijatelj istog trenutka pusti na slobodu: „Bio si u pravu. – reče mu- Zaista je bilo dobro što mi je metak otkinuo palac.“
I nakon što mu ispriča za svoju dogodovštinu sa ljudožderima, rasplaka se govoreći:“Osjećam se užasno zbog toga što sam ti napravio, bacajući te u tamnicu.“
„Ne!“ – odgovori prijatelj – „To je dobro!“
„Kako dobro?! Šta tu ima dobro što si proveo godinu dana u zatvoru?!
„Pa da nisam bio u zatvoru, sada bi me jeli ljudožderi.“ – bio je odgovor.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Dobro i zlo

Post od Palma »

DOBRO I ZLO

U većini slučajeva su ljudi, čak i zločinci, daleko bezazleniji i prostodušniji nego što o njima mislimo.
Dostojevski

Kad bi Bog kažnjavao za svako učinjeno zlo, ne bi na zemlji ostalo ni jedno živo biće.
Selimović

Ako budete činili dobro, činićete ga za sebe, ako budete činili zlo, činićete ga sebi.
Kur’an

Lakše je nagovoriti ljude na zlo i mržnju nego na dobro i ljubav. Zlo je privlačno i bliže je ljudskoj prirodi. Za dobro i ljubav treba izrasti, treba se pomučiti. Zlo nosimo u sebi kao izvornu strast, a može postati pogubno ako se predstavi kao jedino dobro.
Selimović

Znao sam da je dobro kao i zlo samo stvar navike, da se ono privremeno produžava, a ono što je spoljno upija, i da maska tokom vremena postaje lice.
Selimović
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Dobro i zlo

Post od Palma »

Anđeli i zveri

Ljudi nisu bili svesni da oni postoje. U sasvim normalnom gradu, među potpuno normalnim ljudima, živeli su, neprimetno, anđeli i zveri. Jedni su pomagali ljudima, a drugi su im otežavali život. Anđeli su iskazivali ljudima ljubav, pomoć, podršku, dok su ih zveri plašile, pretile, uznemirivale, stvarale probleme. Ne zna se kako je moguće da zveri i anđeli žive zajedno, ali zaista je tako bilo. Nisu se borili jedni protiv drugih. Oboje, i zveri i anđeli, u miru između sebe, trudili su se oko ljudi. Umesto da jedni teraju druge iz grada, sav su svoj napor uložili delujući u životima ljudi koji su, posledično, bili uhvaćeni između jednih i drugih. S jedne strane, zveri su ih napadale, s druge, anđeli su im služili. Ljudi nisu znali da zveri i anđeli postoje, ali su im bile dobro poznate posledice njihovog delovanja, i osećaj straha i osećaj mira, bolest i zdravlje, tuga i radost, mržnja i ljubav, očaj i nada. Ponekad bi zbog napada zveri pali u potpuni očaj, razljutili se na sugrađane ili nešto drugo, ali bi isto tako zahvaljujući anđelima osetili ljubav i mir i s nadom u dobro gledali na život znajući da nisu sami i zaboravljeni.

Poneki anđeo ili zver bio je prisutan u skoro svakom trenutku nečijeg života, u svakoj emociji, u svakom iskustvu. Anđeli i zveri bili su slična bića. Nisu se mogli po gotovo ničem razlikovati jedni od drugih, osim po svom delovanju. Anđeli su činili dobro, zveri zlo; po dobrim odnosno zlim delima, moglo se je raspoznati ko stoji iza kojeg čina. Nejasno je zbog kojeg motiva su tako radili. Oboje su bili moćni, mogli su uticati na život običnog čoveka bez da to isti primeti i gotovo da su utičući na živote ljudi, oni određivali sudbinu ljudi. Donosili su sreću i nesreću, radost i žalost ljudima i gotovo samo od njih je zavisilo kako će ljudima u životu biti.

A ljudi nisu bili svesni da postoje jer su upravo oni bili te zveri i anđeli jedni drugima.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Dobro i zlo

Post od Palma »

branko napisao:Jedan stari Čiroki Indijanac ispričao je svom unuku:
«U ljudima se odvija neprekidna bitka. Tu se stalno bore dva vuka. Jedan je Zlo. To je strah, gnev, zavist, žalost, kajanje, pohlepa, nadmenost, samosažaljenje, krivica, ogorčenje, inferiornost, laži, lažni ponos, superiornost i ego.
Drugi je Dobro. To je radost, mir, ljubav, nada, vedrina, poniznost, dobrota, dobronamernost, saosećanje, velikodušnost, istina, samilost i vera».
«I koji vuk pobeđuje?» upita unuk, sa očima koje su sijale od radoznalosti.
Stari Čiroki odgovori:
«Onaj koga hraniš».
Hrana za zlog vuka:
Bes: učinjena mi je nepravda i primeniću silu da to ispravim! Kako se samo usuđuje? Sad ću ja da im pokažem! Ne mogu sa mnom tako! Odbijam da mislim na bilo šra drugo! Ovo je najvažnije!
Zavist: neko ima nešto što ja želim a nemam…neću se potruditi da to steknem, to zahteva napor, lakše je zavideti…
Ljubomora: voljena osoba pripada isključivo meni…ne sme nikog da pogleda…ne sme da komunicira sa drugima…šta ću ako me ostavi? Ne mogu da živim bez nje/njega…bez nje/njega moj život nema smisla…bez nje/njega ja ne vredim…
Žaljenje: eh, da sam samo rođen u neko bolje vreme, na nekom boljem mestu… eh da sam upisala drugi fakultet…eh da me On nije ostavio, da me voleo… eh da su me roditelji vaspitali drugačije…
Pohlepa: nije bitno ovo što imam, bitno je ono što nemam… nikad nije dovoljno…
Arogancija:ja sam bolji od drugih, niko mi nije ravan…ja sam iznad svih…zaslužujem poseban tretman…za mene ne važe pravila koja važe za druge…
Samosažaljenje: jadna ja, ništa mi ne ide…svi su bolji/lepši/pametniji/uspešniji od mene… samo se meni loše stvari dešavaju…niko me ne voli….niko me ne poštuje…


Hrana za dobrog vuka:
Užitak: kako sada, danas, mogu sebi da pričinim zadovoljstvo? kako mogu da obradujem sebe?
Mir: mogu da zamislim da sam na nekom mirnom mestu, u prirodi… na nekoliko minuta mogu da “pobegnem” tamo… mogu da svesno dišem nekoliko minuta, da obraćam pažnju na svaki udah i na svaki izdah, i da je tih nekoliko minuta, koje izdvajam za sebe, jedino važno kako dišem, jedino važno da dišem…
Ljubav: koga sve volim? Ko sve voli mene? Izdvojiću par minuta da zaista osetim tu ljubav, par minuta posvetiću tome… kako danas mogu da pokažem ljubav?
Vedrina: setiću se neke smešne situacije, omiljene komedije… zamišljaću da mi se ispunjava želja… setiću se nekih lepih događaja… zamisliću šta bi lepo moglo da se desi…
Ljubaznost: kome ću se danas osmehnuti? Na koga ću obratiti pažnju? Kome ću uputiti lepu reč? Šta mogu danas da učinim za nekog?
Saosećanje: kako se osećaju ljudi oko mene? Kako se ja osećam zbog toga? Mogu li nekako da pomognem? Ili je možda samo potrebno da budem tu? Možda mogu da pitam tu osobu šta joj treba od mene…
Zahvalnost: šta sve imam, materijalno i nematerijalno? ko mi je sve pomogao/pomaže? kojim osobama sam zahvalan što su u mom živou sada? kojim osobama sam zahvalan što su bile u mom životu? šta su mi te osobe davale/daju... na čemu sam im zahvalan? da li to pokazujem? da li one to znaju'


Kao i sa hranom za telo, nije dovoljno ponekad uneti ponešto zdravo, važno je svakodnevno voditi računa o kvalitetu ishrane. Ova priča može da posluži kao podsetnik, lep način da se uveče "preslišamo" šta smo to učinili za sebe, a šta protiv sebe.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Dobro i zlo

Post od Bibliotekar »

Iako pojam zla može delovati anahrono, kao preživeli deo predmodernog vremena kada smo koristili hrišćanski okvir da shvatimo svet, zlo je za nas i dalje žalosna realnost. Gledamo zlo, činimo zlo i izloženi smo zlu. Jedini je problem što na njega stalno zaboravljamo, da se ne bi previše nepotrebno uznemiravali zarad jaza između naših iskustava o zlu i nedovoljne moći našega intelekta, uz pomoć kojeg treba da isto shvatimo i otklonimo. Zlo danas nestaje u pozadini, rastače se u pozadinskom žamoru i kakofoniji savremene kvazi-kulture, koja nam dopušta da vidimo i društvenu bedu i brutalne zločine, ali koja nas, osim u sasvim posebnim slučajevima, ostavlja bez snage, volje i sposobnosti da ukažemo na mesto i osobu na kojem i u kojoj zlo obitava. U onim dvojbeno srećnijim, ali intelektualno jasnijim vremenima, imali smo Satanu kao fokusnu tačku i intelektualno uporište. Ali sa smrću Boga umro je i Satana. A Satanina smrt je njegovim ubicama, ljudima, zakomplikovala diskusiju o zlu. Kako ljudi i mogu da govore o zlu bez oličenja zla?

Savremene diskusije o zlu stoga umnogome podsećaju na bajku „Snežna kraljica” Hansa Kristijana Andersena, u kojoj se đavolovo ogledalo – koje, slično modernim debatama, izobličava na zlo sve što se u njemu ogleda – razbija, a krhotine dospevaju u oči i srca ljudi, tako da oni vide zlo i ružnoću gde god da pogledaju. Za većinu ljudi stoga pojam zla nije vezan za svakodnevnu realnost, za svakodnevne obaveze i iskustva, već se prenosi poput vesti u masovnim medijima. Ono je svugde oko nas ali nikada ne u nama i u nama bližnjima. I tako dospevamo u paradoksalnu situaciju u kojoj je zlo istovremeno i odsutno i svuda prisutno – odsutno iz našeg konkretnog iskustva, a svugde prisutno u našoj ljudskoj stvarnosti. Krenimo stoga onom težom stazom otkrića Zla. Možda ćemo uspeti da posredstvom Uma učinimo Čoveka, te time i samo Zlo, odgovornim za njegova dela.

U najesencijalnijoj ikada napisanoj etičkoj rečenici koju je napisao većini čovečanstva potpuno nepoznati filozof Primo Levi piše: „Ako postoji Aušvic, onda Bog ne može postojati”. Lik iz romana Dostojevskog, Ivan Karamazov, spominje nešto manje radikalno: suze jednog jedinog deteta. Vreme je da kažemo da Levi ima dokazni argument protiv postojanja Boga, dok je dokaz Karamazova logički. Dokazni argument zastupa tezu da količina zla u svetu nije kompatibilna sa verom u dobrog, svemogućeg Boga, dok logički argument zastupa tezu da je sama činjenica da zlo postoji nespojiva sa takvom verom. Logički argument pokazuje da da je ljudski teizam nedosledan, dok dokazni pokušava da pokaže da nije verovatan.

No logičko-faktički dualizam predstavlja samo spolnu argumentaciju jednog mnogo dubljeg i neuporedivo fundiranijeg inetelektualnog problema, koji je iznedren u vremenu koje, srećom, još uvek nije bilo ophrvano relativizmom tolerancije, već uslovljeno nepokolebljivom potrebom za otkrivanje izvesnosti i istine. Kao i nebrojene druge vredne Građevine Čoveka, on je bio strpljivo vajan i podizan sred XVIII veka, u kojem je bazično netolerantni, ali spram istine posvećeni intelekt Gotfrida Vilhelma fon Lajbnica kristalno jasno i sa zavidnim umećem podigao velelepnu i inspirativnu građevinu Teodiceje – tog danas u korov nerazumevanja i bršljan nepromišljenosti zarasloga oltara filozofije.

Kao i sve podignuto tokom XVIII veka i teodiceja predstavlja pojam koji je sastavljen od grčkih reči koje označavaju Boga i Pravednost – teos i dike. Teodiceja je oprdavanje Boga, argument u korist njegove pravednosti. Osnovna ideja nalazi se u fragmentu koji se pripisuje Heraklitu, gde se kaže da je za bogove sve lepo, dobro i pravedno, dok ljudi, nasuprot tome, nešto shvataju kao pravedno, a nešto kao nepravedno. Osnovna premisa svih kasnijih teodiceja jeste da nepravda ili zlo predstavljaju zlo ili nepravdu samo za čovekovu ograničenu spoznaju, dok je Sve – bilo sve pojedinosti ili pak njihova celina – dobro iz božje perspektive.

Argument slobodne volje – da se zlo mora pripisati čovekovoj slobodnoj volji – postoji već kod Platona, kao i argument o tome da je ovo najbolji od svih mogućih svetova, dok je argument privacije – da zlo nema zapravo sopstveno biće, već da ga treba shvatiti kao nedostatak bića – prvi put uobličen kod Plotina, iako i ova misao ima korene kod Platona. Argument da je božja svemoć i dobrota nespojiva s patnjama koje postoje na svetu potiče još od Epikura i Seksta Empirika, a svoju klasičnu formulaciju dobija u Laktanijevom delu De ira dei, koje sumira sve mogućnosti:

1. Bog hoće da pobedi zlo, ali ne može;
2. Bog može da pobedi zlo, ali neće;
3. Bog niti može, niti hoće da pobedi zlo;
4. Bog može i hoće da pobedi zlo.


Ove četiri mogućnost mogu se interpretirati kao da je Bog ili zao ili nemoćan (eventualno i zao i nemoćan!) ili da zlo ne postoji. Vrednost Lajbnica je u tome što je dokazao da suprotnost između patnji na svetu i predstave o dobrom i svemogućem bogu u startu ima dva moguća rešenja: ili se patnjama na neki način mora odreći postojanje (eventualno se pokazuje da su te patnje opravdane u nekom višem poretku) ili se mora odbaciti jedna ili više božjih osobina (egzistencija, dobrota, svemoć).

Teisti uglavnom biraju prvo rešenje. Ateisti drugo. Kontemporarni pabirčari pak nemaju strpljenja za apercepciju distinkcije.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Dobro i zlo

Post od branko »

:ymapplause:
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Dobro i zlo

Post od Timke »

Između Dobra i Zla nalazimo se mi. Nekad je više ovog ili onog, pa nam i rezultati, uslovljeni našim raspoloženjem stvaraju utisak da se nešto događa. Nekad smo "sretniji", a opet nekad - "nesretniji". Niti je nešto dobro niti loše. Jedno bez drugog ne ide i ne može da bude. Moj otac mi je govorio : Može i gore da bude, a ja kontrirao - može i bolje. Na kraju je bilo da je moj otac bio uvek u pravu. Najbolje je smešano. Kako Vladika Njegoš to dobro kvalifikuje i objašnjava. Pri stvaranju svega pa i ovog sveta nije moglo bez suprotnosti. U trajanju suprotnosti se mimoilaze. Kada se sudare - nestaju. I to je opet dobro. Nastaje prostor za nova stvaranja i mimoilaženja i sudaranja. I tako redom do kraja večnosti. O nihilizmu je suvišno da pričamo jer ja uvek postavljam pitanje : Da li postoji NIŠTA? Ljudi o tome nerado pričaju, snebivaju se, jer im je ta tema - TABU TEMA. A sve je jako prosto. Ne zato što ja to tvrdim nego zato što ljudi to ne žele da znaju. Rukovode se devizom - a što prosto kad može da bude komplikovano. Nek' je više vojske! Teorija, apstrakcija je jedno, a realnost, praksa nešto sasvim drugo. Ljudi vole više znanja na gomili jer veće znanje je veći autoritet. Znanje i pseudo znanje nemogu zajedno. Zato nam je jako teško ili skoro nemoguće doći do obale i čvrstog tla pod nogama.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Dobro i zlo

Post od Bibliotekar »

Orostićete mi, poštovani g. Timke, na mojoj privrženosti spram kategoričkih imperativa, ali za razliku od Vas smatram da je apsolutno nužno ustanoviti diferencijaciju između Dobra i Zla, te insistirati na spoznaji koja je jedina kadra da razluči to dvoje i time predupredi pojavu onog drugog.

Direktni povod koji me je ponukao na ovaj odgovor predstavlja Vaša prethodno napisana konstatacija „Niti je nešto dobro niti loše. Jedno bez drugog ne ide i ne može da bude.” Uviđajući da moje počesto previše teoretski uobličene elaboracije mogu predstavljati izvorište nerazumevanja, dopustite mi da Vam konkretnim primerima iz realnog, ovozemaljskog života, ukažem na potrebu diferencijacije Dobra i Zla, kao i na apsolutnu inkonzistentnost Vašeg stava.

Ponajpre Vas molim da sa strpljenjem i odlučnosšću pogledate niz fotografija koji je snimljen novembra 1944. godine, a koji prikazuje egzekuciju dekapitacijom zarobljenog partizana od strane članova nemačke 24. SS brdske divizije:

Slika

Slika

Slika


Ako ste ih pogledali, odgovorite mi , molim Vas, na sledeća pitanja:

- smatrate li događaj vrednosno neutralnim (ni dobrim, ni lošim)?

- ukoliko to ne smatrate, da li smatrate prikazani događaj dobrim ili lošim?

- smatrate li Vaš kvalifikativ događaja univerzalno primenjljivim i ukoliko smatrate zbog čega?

Molim Vas takođe, poštovani gospodine Timke, da ovaj modalitet elaboracije nipošto ne smatrate za oblik ma kakve adverzativne polemike usmerene protivu Vas lično. Uveravam Vas da to uopšte nije slučaj. Jedina mu je namera da nešto plastičnijim, „ovozemaljskijim” i manje apstraktnim evaluiranjem ukaže na neke principijelne probleme odnosa Dobra i Zla, što i jeste tema ovog filozofskog tematskog niza. :)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Dobro i zlo

Post od branko »

Rukovode se devizom - a što prosto kad može da bude komplikovano. Nek' je više vojske! Teorija, apstrakcija je jedno, a realnost, praksa nešto sasvim drugo.
Ja mislio da te je ovo ponukalo na odgovor. :D
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Dobro i zlo

Post od Bibliotekar »

Kao što vidiš, nije. :)
Acriter et Fideliter!
Slika
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Dobro i zlo

Post od Timke »

Uvaženi, Zaista je teško gledati ovakve i druge morbidne scene, koje redovno ponekad, pa ma i na fotografiji, slici, izađu na svetlo dana. Meni to govori o surevnjivosti života. Zašto se one kriju od javnosti? Ko ih i sa kojom namerom krije? Zašto one izazivaju javnu sablazan? Zašto se neko srami da je čovek? I nameće mi se pomisao da sve što je ljudsko nije mi strano. Postoji u životu i dobro i zlo. Pa kome se carstvu prilklonimo, privolimo - ono jesmo. Puno je u našoj prošlosti, "istoriji", poznatoj i nepoznatoj, skrivenoj, i previše jada i očaja. Ono što ne vidimo kao da i ne postoji? Zato je potrebno predočavati ljudskom društvu te devijantne pojave da bi se zlo jednom zastidelo, posramilo i iskorenilo. Kada svakog dana viđam i imam posla sa đavolima ja dedukcijom zaključujem da ima i anđela koji se stidljivo i vešto kriju. A kada dođemo u iskušenje da prizivamo u pomoć Boga i božije sluge, anđele, heruvime, mi nemožemo da se dosetimo da smo i mi indirektno ili direktno doprineli stanju stvari. Ne treba niko da nas kune i proklinje jer smo dovoljno prokleti. Od dobrog uvek može da bude zlo a od zla jako teško ili nikako nemože da bude dobro. U ostalom sled događanja govori više nego da ja potežem istorijske činjenice. Niko od ovih "živih" više nije živ. Garant! U ostalom šta je život? Život je radi života! Možda neko zamišlja da je život samo nešto dobro, bez bola, suza, stradanja i patnji? Bog je ipak nešto dobro ukomponovao u življenju svakog pojedinca: Kada se udarim po prstu ili mi bude loše - boli samo mene i loše je je samo meni. Drugi čekaju na red, eventualno, ako nemaju sreće da se sklone u zlatnu sredinu. Kao što je to uradila ovca Patila. Zato je dobri Boga izmislio prostor, rastojanje, distanciranje od zla. Treba prvo počistiti u svojoj kući pa ići dalje. Inače je stalno - kolaj rabota a rezultati traljavi ili nikakvi!
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Dobro i zlo

Post od Bibliotekar »

Potpuno se slažem sa Vama, poštovani gospodine Timke, da je teško gledati prethodno istavljene i njima korespodentne fotografije koje prikazuju Zlo na delu. Ali sam čin Vašeg kvalifikovanja istih kao morbidnih zapravo potvrđuje postojanje Vašeg vrednosnog kvalifikativa, za koji sam Vas u cilju ostvarenja kategorijalno fundirane rasprave prethodno zapitao. Direktno mi odgovorili niste, ali ste pređašnji prikaz ljudskog činjenja, makar i posredno, okvalifikovali negativno. :)

Činom posredne negativne kvalifikacije Vi ste priznali postojanje zla i time negirali teodiceju.

Problem zla predstavlja izazov čoveku kao delatnom biću, jer njegova suština nije u tome da na osnovu suptilnog rezonovanja mi kao ljudi budemo pomireni sa postojanjem zla. Postojanje zla nije metafizički, već savršeno praktični problem. Aristotelovski princip primogeniture kontemplativnog života (bios theoretikos) kao nadređenog u odnosu na praktični život (bios politikos) ima za posledicu odustajanje od namere da se spoljašnji svet promeni, zbog toga što se sve suštinske veličine - pa tako i zlo - pripisuju unutrašnjem prostoru mišljenja. Taj pristup nameće obavezu postojanja isključivo kontemplativnog života. Pošto nije moguće promeniti svet, kazuje ta u osnovi stoička teorija, čoveku preostaje jedino da menja sebe.

No osoba koja veruje da je raskorak između dobra i zla isključivo u njoj samoj, mora odbaciti ideju da su promene u spoljašnjim okolnostima neophodne i obavezne. Ona, kako je to Vitgenštajn primetio, obezbeđuje nezavisnost od spoljnjeg sveta i savlađivanje samo tako što će odustati od uticaja na spoljni svet. Rešenje problema zla počiva u totalnoj rezignaciji prema promenama u svetu. „Etička plata” za takav život je lična sreća, pošto je srećan onaj ko je uspeo da dovede sebe u sklad sa svetom. Ali problem Zla u suštini i nadalje nije rešen - bekstvo od patnje ne osporava samo postojanje patnje. Tolerancija spram tuđeg zla dovodi do beskrajnog greha propusta i dopuštanja opstanka Zla. Zlo ne uništava samo sebe, protiv njega se mora voditi aktivna borba.

Kant je imao hrabrosti da ustvrdi da da je ljudsko postojanje aktivna egzistencija On je tvrdio da „sve što činimo uz pomoć naših sposobnosti mora se usmeriti ka praksi i sjediniti sa njom kao sa svojim ciljem”. Jedini je problem što Kantsmatra da je za to potrebna spoznaja, znanje, koje je osnovni resurs za razdvajanje Dobra i Zla i postupanje u skladu sa tim znanjem.

Jedini je problem, poštovani g. Timke, što se znanje može izbaciti iz igre. Glupošću, neznanjem, lenošću, indolencijom... arsenal je gotovo neiscrpan. Upravo je zato naš zadatak još odgovorniji. :)

Apropo foto-dokumentarnog materijala: Znate, osnovni problem sa njim je u tome što prethodno istavljene fotografije uopšte nisu bile skrivene. Zapravo su 64 godine mirno počivale na prašnjavoj polici, u okviru neugledne knjige „Mučenički put k slobodi”, koju osim tri zabludele i spoznaje žedne budalaste duše niko od štampanja knjige ni pogleda udostojio nije. Jednostavno, to nikoga nije interesovalo. Umesto toga se tražilo nešto mnogo kurentnije, saobraženije naopakom životnom prakticitetu, poput ljubavnih dogodovšina Markize Anželike, ganutljivih zbivanja tokom Jedne noći na Jadranu, avantura izvesnog grofa Kazanove i vrloga Fantomasa, da bi se postepeno došlo do kompleksnijih tema, poput modernoga diktuma da su Muškarci sa Venere a žene sa Marsa i Hej, ko je maznuo moj sir.

Šta da se radi - filozofi se smenjuju, a Zlo ostaje. No naša je dužnost da mu zagorčamo dane koliko god da je u našoj moći. :!:
Acriter et Fideliter!
Slika
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Dobro i zlo

Post od Timke »

Neke ljude nemožeš jednostavno da shvatiš. Nemožeš da ih uhvatiš ni za glavu ni za rep. Čas su na jednoj strani, malo zatim na drugoj. Kontemplacijom nikako nemožemo da shvatimo neke stvari. Zato i zaključujem dedukciijom da ljudi jednostavno tako žele da im bude. I mazohizam i sadizam u isti mah ili u raznim kombinacijama. Misle jedno, pričaju drugo, rade treće, želeli bi, hteli bi nešto četvrto... I sve tako redom. Eto recimo dete se rodi. Svi nastoje da bude i da se ponaša normalno. Što pre da prohoda, progovori - jednom reči da bude što pre normalan. Kad je sve prošlo kako treba, odjednom okreću ćurak pa govore : Prestani da skačeš, prestani da govoriš, da se dereš, budi miran. Vidi kakav si. Što nisi dobar. Svi su drugi bolji. Voleli bi da im dete bude pametno, napredno, poslušno. Ali samo po potrebi okoline, ni manje ni više. Nikako nesme da odudara od potrebe. Potrebe koje okolina, društvo nalaže i diktira. Kao da rađaju sluge, sužnje, a ne ravnopravne članove. Kada se koja glava uzdigne malo više od ostalih, dobije najviše udaraca. (Maksim Gorki). Nikako nemam sabesednika da nešto utanačimo i doteramo mak na konac. Ljudi su vrlo sujetni, zlobni i u isti mah nesrećni u svojoj teskobi. Sve moguće devijantene pojave su u opticaju. Lakše se lepi blato nego zlato. A o prostakluku i nivou ljudske rase da i ne govorim puno. Eto kada im kažem : Da li postoji NIŠTA? Ljudi vični nauci i peru nemaju snage da mi odgovore. Nastaje kuršlus. Tajac. Jedni se snebivaju pa i ne odgovaraju na moje pitanje. Drugi kaže da je to ništa u mojoj glavi. Jedni opet, da bi i to ništa moglo da bude nešto. Kao na onu ruku - ponovi dva puta ništa pa bude nešto. Blizu su ali nisu pogodili. (Jeste da je dualizam bio u pitanju kada je sve stvarano.) Jedni kažu da je to prekidač off. Jedni pišu memoare. Jedni se bave naučnoistraživačkim radovima. A jedan se izrazio konkretno da su njegova preokupacija - žene. Jedan je pak najiskrenije rekao da nađem nekog niže rangiranog fizičara koji će sve potanko da mi objasni. Kakva naučna kavalkada. Željan sam pametnog razgovora bez zadnjih misli i namera. Mislim da su, ili bi to trebali da budu osnovni ljudski porivi. A o božijim namerama ili odlukama nemogu da donesem konačan zaključak. Da nije božije pravde ovaj svet ne bi valjao ni pišljivog boba, ni po lule duvana. Zašto je ovaj svet stvaran i zašto stvoren - nemam pojama. Možda je Bogu bilo samo dosadno pa da ima društvo, da sa nekim ima da igra karte. Voleo je izgleda i to da mu neko krade karte. Bog bi ga znao...
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Dobro i zlo

Post od Bibliotekar »

Primati su kompleksna bića, dragi moj g. Timke. Ali njihovo iskupljenje počiva u potencijalima jedne relativno skore evolucione tvorevine poznate kao neokorteks. Naravno, trogloditski ostaci koji su zaduženi za i dan-danas važna pitanja ishrane, parenja, odbrane teritorije, itd. u većini slučajeva (a na čisto demokratskom principu!) ružno nadglasavaju neokorteks, pa dobijamo to što dobijamo, ali - u suštini - potencijali za napredak su prisutni. Jedino treba da naučimo da ih slušamo. :)

Što se tiče vašeg pitanja o tome šta je ništa, biće da ti vaši umnici nisu čitali radove izvesnih matematičara poput Rudolfa Karnapa, Andžeja Mostovskog, Žaka Erbrana (Jaques Herbrand), Gerharda Gencena i Kurta Gedela. Da jesu, odgovorili bi Vam da je ništa odsustvo kategorijalnih fenomena koji podležu formalnoj sprovodivoj kvantifikaciji. No ne verujem da bi vam to previše pomoglo, jer je Vaš problem zapravo potpuno metafizičke prirode. Pitanje da li postoji broj po sebi je npr. metafizičko. Sa druge strane, pitanje da li postoje prebrojivi zečevi, jednorozi ili zlodela je sasvim smisleno, budući da zečevi, jednorozi i zlodela ili mogu ili ne mogu biti realno opaženi. Nešto i ništa sami po sebi ne postoje. Jako Hintika (Jakko Hintikka) je, doduše, uspostavio i koncept matematičke logike koja se ne bavi nikakvim posebnim klasama promenljivih varijabli već generalnim entitetima i ne-entitetima, ali se čak i tamo ne-entitet javlja kao vrednost slobodnih promenljivih, dakle kao nešto, pošto je ništa matematički uvek svodivo na nešto. ;)

Konkretnije govoreći: singularni funkcijski operatori u tom slučaju ne designiraju ma šta (ništa) i zamenjuju se slobodnom promenljivom, a singularni termini koji designiraju nešto se koriste za kvantifikaciju.

Ali time već dobrano odosmo u neke druge vode u ovom tematskom nizu koji se bavi problemom Zla. Koje je potpuno realno i koje objektivno i dokazivo postoji. Na božju nesreću.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: Dobro i zlo

Post od Upravnik »

Gospodine Timke, za postove svima nam razumljive, jednostavne, a u isti mah izuzetno sadržajne jedan veeeeliki :ymapplause:
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
aleksey
Globalni moderator
Postovi: 1008
Pridružio se: 08 Dec 2010, 15:28

Re: Dobro i zlo

Post od aleksey »

 
A moj drug Bibli? Gde je njemu :ymapplause: ?

Da li to možda pokušavaš da (uvijeno) kažeš da Biblijevi postovi nisu razumljivi? Ili da nisu jednostavni? Smeš li to da se drzneš i da kažeš da njegovi postovi nisu izuzetno sadržajni?

Mis'im stvaaarno, gos'n U(s)pravniče.....
Don't cry because it is over, smile because it happened.
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Dobro i zlo

Post od Timke »

Nemam nikakve pretenzije da arbitriram šta je dobro a šta zlo, želim da kažem samo ovo: Mnogo je krivih i neupotrebljivih pojmova upotrebljeno da se izrazi nešto što je sasvim ili jako prosto. Recimo za vreme kažu - trajanje a u stvari je prolaženje. To je samo komponenta koja je fikcija i funkcija iz brzine. A ova izvedena iz korelacije, kretanja oblika, veličine, broja, mase, energije, rastojanja. Pa ni sama konstatacija da je vreme realno je samo po sebi nonsens. Niko ga nije video niti ga može meriti. Najtačniji je sat - pokvaren sat. Dva puta u 24 h. pokaže tačno vreme! Kako je samo Dmitrij zahvaljujući kravama ispravno zaključio da donese dekret da je glupo pomerati (menjati) letnje i zimsko vreme. Kako su dotične krave mogle da shvate da je glupo i opasno musti jednom čas ranije a opet, bezrazložno , jedan sat kasnije. Za telefon kažu da je jako koristan uređaj a u stvari prikladniji je naziv - treba mi. (Ili vapaj umirućeg u pustinji.) Pa i za ovo moje prozaično pitanje da li postoji NIŠTA usledio bi očigledan odgovor - PROSTOR, PRAZNINA. Mnogo je vremena truda i papira upotrebljeno da bi se objasnilo nešto što nam svima bode oči. Kada bi malo mućnuli možda bi se samo kazalo. Kada bi se malo otkučili možda bi bolje, jasnije videli. A ovako kako je - pošli smo stramputicom od početka, vajkada. Zar postoji veće ili manje Ništa? Tu dolazi komparacija nas kao veličine, korelacije. Otpalo bi s' pika sva ta relativnost i uža i specijalna. Da sam dva puta veći bio bi i kosmos dva puta manji! Velika je plejada mislilaca koji ni sada neznaju ili ne vide da je nauka u ćorsokaku. "Garavom sokaku, mračnom sokaku!" Zašto se i dalje držimo predrasuda, kao pijanac plota? Ili nemamo hrabrosti ili nam se ne ide dalje jer je i ovako "sasvim dobro". Novo vreme nosi svoje breme i nove izazove. Nemati razumevanje za nešto što je očigledno, nije moja krivica. A ni moja posebna zasluga ako ukazujem na to. Kada govorim da je najveći broj (cifra) JEDAN. Mnogi misle da sam šenuo. Tvrdeći : Da ne postoji tačka ni linija (posebno prava), pa da ni slavni višestruko izučavani i primenjivani EUKLID nije u pravu, mnogi pomisle da sam pao na teme ili pao sa Marsa. U svakom udžbeniku likovne umetnosti doslovno piše da postoje samo površine. Ljudi kao da ne čitaju ili nisu dosledni samom sebi ili pravoj istini. Ako neko misli da su PIKSELI - TAČKE, tvrdim da nije u pravu. Ima puno neistina i predrasuda koje nam ne daju napred. A brkati i pojmove i pojave da su jedno te isto je pravi nonsens i genocid. Teorija, apstrakcija, privid, hokus-pokus je jedno a praksa, realnost, život - drugo. Zato stagniramo i nema napretka dok je tako. I ta borba između dobra i zla odvija se u nama jer smo mi baš ti ekvilibristi, pajaci na koncu. Volja nam je u jedan ili drugi jendek ili ići pravo. Nazad nam nema. Te svoje godine za koje kažemo da imamo - mi njih fakat nemamo. Samo je falinka što se mi stalno pravimo da smo jako pametni i ikleni!
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: Dobro i zlo

Post od Upravnik »

aleksey napisao: 
A moj drug Bibli? Gde je njemu :ymapplause: ?

Da li to možda pokušavaš da (uvijeno) kažeš da Biblijevi postovi nisu razumljivi? Ili da nisu jednostavni? Smeš li to da se drzneš i da kažeš da njegovi postovi nisu izuzetno sadržajni?

Mis'im stvaaarno, gos'n U(s)pravniče.....
To mi uopšte nije bila namera. A što ti pogrešno zaključuješ...
Ma je l' ti to pokušavaš da zavadiš dva oka u glavi?
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Dobro i zlo

Post od branko »

Nevoljno i sa određenom dozom srama, moram da priznam da mi je Biblijevo viđenje mnogo bliže od Timketovog. Možda je to uticaj ove dizajnerske nagrade. ;)
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 2 gosta