Predrasude o narodima

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Predrasude o narodima

Post od branko »

Ima jedan vic koji govori o stereotipima u Evropi. Na pustom ostrvu našli su se dva Italijana i jedna Italijanka, dva Francuza i jedna Francuskinja, dva Nemca i jedna Nemica, dva Grka i jedna Grkinja, dva Engleza i jedna Engieskinja, dva Irca i jedna Irkinja i dva Kineza i jedna Kineskinja. Mesec dana kasnije na ostrvu se svašta desilo:
„Jedan Italijan je ubio drugog Italijana zbog Italijanke. Dva Francuza i Francuskinja su živeli zajedno u menage a trois. Dva Nemca su se striktno pridržavala rasporeda naizmeničnih poseta Nemici. Dva Grka su se zbližila i počela da spavaju zajedno, a Grkinja im je čistila i kuvala nadajući se brodu iz Afrike ili Indije. Dva Irca su otvorila podrum pića i počela da piju viski od kokosa. Pošto se od tada ne trezne, Englezima nije bilo teško da ih ubede da su zapravo Irci podelili ostrvo na Severno i Južno. A dok su dva Engleza čekala trećeg Engleza da ih predstavi dami, dva Kineza su otvorili restoran, biljnu apoteku, diskont morske vode, samoposlugu i perionicu, pa uspeli da naprave Kineskinji blizance kako bi obezbedili neophodnu radnu snagu."
Stereotipi, iako nisu naučno dokazivi i koliko god bili pogodni za viceve, često ne odstupaju od realnosti, a italijanski kapetan nasukanog luksuznog kruzera „Kosta Konkordija" upravo je izuzetak koji potvrđuje pravilo. Prosečan evropski gledalac televizije nije morao da čuje ime kapetana Frančeska Skatina kada je otkriveno da je pola sata pre nasukanja broda sedeo u restoranu sa mladom Moldavkom i da je među prvima uleteo u čamac za spasavanje, da bi znao da je brodom upravljao Italijan. Jer odavno je poznato da Italijani mogu, kao u gorenavedenom vicu, da se sukobe isključivo oko devojke, zbog čega ih prati imidž napirlitanih zavodnika s loknicama, a kada treba da se pokaže hrabrost, aktivira se jedan drugi vic: „Koja reklama je korišćena pri prodaji italijanskih pušaka iz Prvog i Drugog svetskog rata? Nikad korišćene i ispuštene samo jednom."
„Kapetan kukavica", kako su Skatina prozvali mediji, tako je postao italijanski antiheroj, čovek koji je „odbranio" negativan stereotip svoje nacije, a postavlja se pitanje da li bi luksuzni kruzer udario u stenu da je njim upravljao neko drugi, ko nema urođen kod da šarmira cure skretanjem s pravca. Da li bi brod udario u stenu da je njim upravljao pedantni Englez, surovo profesionalni Nemac ili dosadni, ali odgovorni Skandinavac? I da li ponašanje „kapetana kukavice" dokazuje da se pripadnici jedne nacije ponašaju prema stereotipu jer su po prirodi takvi, ili negativan stereotip zbog čestog ponavljanja prerasta u model za ponašanje?
Najčvršće uvrežen stereotip u evropskoj javnosti na svojoj koži upravo osećamo mi Srbi, kaže Aleksandra Janković. „Mi ćemo morati mnogo da se trudimo da razbijemo sliku o našem narodu koja je uspostavljena tokom devedesetih godina." Srbe su Amerikanci u vreme razbijanja Jugoslavije okarakterisali kao ,,bed gajs" i to je linija koja se i do danas podvlači, zbog čega i pojedinačni incidenti koje izazivaju Srbi u evropskoj javnosti uvek imaju veću težinu nego što je to objektivno. Tako je pentranje navijača Ivana Bogdanova po ogradi stadiona u Denovi prihvaćeno kao „očekivano, jer je on ipak Srbin". Autostereotip koji smo mi izgradili o sebi jeste onaj o srpskom inatu. Istorija našeg naroda, doduše, u više navrata dokazuje tu vrstu nacionalnog ludila, kada smo se inatili i zaratili sa mnogo jačim neprijateljem. A „slika i prilika" tog stereotipa jeste i „medunarodno priznanje", kada je tokom bombardovanja 1999. po američkim internet sajtovima kružila poruka: „Čuvajte se naroda koji kao najveći dan slavi poraz iz 14. veka."
„Stereotipi su proročanstvo koje se samo ostvaruje. Nacionalni stereotipi postoje i predstavljaju nesvesni pritisak na pripadnike određene nacije koji usmerava njihovo ponašanje", kaže psiholog Aleksandra Janković. ,,Oni su pritisak i na pripadnike drugih nacija kada se odreduju prema nekom. Problem je što stereotipi često dovode do predrasuda i animoziteta koji nema nikakve veze sa iskustvom. A to direktno utiče na ponašanje pripadnika jedne nacije u kontaktu sa drugima, jer čovek kada sluša pojednostavljenu negativnu sliku o svom narodu, poćinje da se brani i ne ponaša se po svojoj prirodi. Pokušava da kreira sliku o svom narodu ili direktno suprotnu od zadatog stereotipa, ili po principu zašto bih ja bio gori od drugih i baš naglašava taj stereotip. Italijanski kapetan je tipičan predstavnik stereotipa o Italijanima, kao ulickani latino zavodnik, bonvivan, šarmer. Kao što to biva sa stereotipima, i to se u praksi često ne pokaže istinitim. S druge strane, oni zaista važe za kukavice, jer su uvek lagano prolazili u ratovima, bili sa jačim i predavali se čim postane gusto. I zato se kapetan opravdano suočava sa kolektivnim besom Italijana, jer je svojim ponašanjem potvrdio postojeće stereotipe, i ako ih do sada neko nije smatrao kukavicama, od sada sigurno hoće."
Naša sagovornica, međutim, naglašava da se katastrofa sa brodom ne može direktno pripisati nekom „urodenom" italijanskom kukavičluku, jer „kukavičluk je univerzalna ljudska dimenzija".
„To posebno važi u narcističkoj i hedonističkoj kulturi koja preovladava u savremenom društvu. Taj osećaj individualnosti koji se razvija doveo je do toga da kapetan broda stavi sebe ispred svoje funkcije i bezbednosti drugih ljudi, iako i malo dete zna da kapetan poslednji napušta brod. Problem je i veliko poverenje u tehnologije, čime se na mašine prebacuje odgovornost. Mnogo važnije pitanje je da se svi zamislimo koliko razvijamo ličnu odgovornost i da postavimo pitanje posledica svoje neodgovornosti. I to što je kape tan među prvima napustio brod zapravo znači da smo se kao ljudi istrošili. Da je neko drugi upravljao brodom, a ne Italijan, pitanje je da li bi se dogodilo nešto drugačije", kaže Aleksandra Janković.
Kriza evra i dovođenje u pitanje opstanka dosadašnjeg koncepta Evropske unije na Stari kontinent doveli su i neke nove stereotipe, ili oživeli neke stare, pre vremena idealizacije EU u kojoj svi Evropljani dišu istim plućima. Tako su Grci (ponovo) lenjivci koji traže pare od drugih da ne bi mora li da rade, Nemci su ponovo navukli na noge „gvozdenu čizmu", uštogljeni Englezi su produžili istorijsku vertikalu po kojoj uvek sa podozrenjem gledaju prema kontinentu i izazivaju sukobe drugih, dok se hladni Skandinavci greju u svom „volvou" ne pokazujući bilo kakvu zabrinutost za svoje velike penzije. Ruse, koji su nekad bili „komunjare" (za Amerikance nikad prestali), simbolizuju besni tajkuni i pijandure sa „unučetom" votke u džepu od košulje.
Globalni hit na internetu poslednjih godinu dana jesu mape stereotipa koje je patentirao bugarski grafički dizajner Janko Cvetkov u vreme gasne krize u Evropi. Njegove mape prikazuju kakva je percepcija evropskih naroda u određenim državama, pa u očima Amerikanaca Rusija je obojena u crveno sa natpisom „komunjare", dok su Francuzi „smrdiljvci", a Nemačka asocira na prljave pornofilmove. Na mapi koja prikazuje Evropu u očima Britanaca celo evropsko kopno je predstavljeno kao „Zla federativna imperija Evrope", Irci kao „raskolnici", a Turska obeležena natpisom „ovde nema svinjskog mesa". Cvetkov kaže da je bio inspirisan da nacrta prvu mapu gde je Rusija obeležena kao paranoična gasna imperija, a Ukrajina kao država „kradljivaca gasa".
„Prvu mapu sam nacrtao 2009. za vreme gasne krize kako bi zabavio svoje prijatelje, ali kad sam je okaćio na voj veb sajt toliko Ijudi je to videlo i pohvalilo da sam odlučio sa se fokusiram na projekat mapiranja stereoti pa. N^sam očekivao da je interesovanje baš toliko", kaže Cvetkov, čiji je sajt od pokretanja tog projekta posetilo pola milijarde ljudi. Stereotipi su osnovni izvor predrasuda, koji su viši sociološki nivo koji vodi do diskriminacije, zaključak je većine zapadnih socioloških istraživanja. Međutim, najopsežnije naučno istraživanje na ovu temu, koje je obavila doktorka Suzan Fiske sa Univerziteta Prinston, utvrdilo je da značajnu ulogu u predrasudama imaju četiri vrste emocija zavist, zajedlji vost, gađenje i ponos. I ne samo da su povezana sa formira njem predrasuda već utiču na diskriminatorno ponašanje, što je glavni problem kod predrasuda.
„Nije nezakonito držati loše misli u glavi, važno je kako se ponašate", kaže Fiskeova.
Ona je na osnovu analize 57 studija o predrasudama utvrdila da emocije koje se gaje prema određenim narodima ili socijalnim grupama dvostruko više utiču na formiranje stava prema nekom nego što to čine uvreženi stereotipi. To, u prevodu na „balkanski jezik", znači da su srpskohrvatski stereotipi na relaciji četniciustaše zapravo proizvod odredenog nivoa mržnje koji postoji između dva naroda, a ne uvreženih stereotipa. Tako i u odnosima „velikih nacija" uvek ima različito postavljenih stereotipa, kao što, na primer, prema mapiranju Cvetkova, Grci originalno Italijane vide kao plagijatore, Srbe kao „drugare", a Hrvate kao „papske Srbe".
Stereotipi kao pojednostavljene slike koje stvari prikazuju crnobelo pristupačne su širokim narodnim masama. Zato je kompletna industrija britanskih komičnih serija zasnovana na stereotipima. Od „Mućki" do serije „Alo, alo", gde se karikiraju nemačka disciplina, francuski šarm, britanska uštogljenost. A kapetan Bartoreli, gle čuda Italijan, ne zarezuje rat već šmekerskim brčićima zavodi ,,sve što hoda", a njegovi vo jnici ispuštaju puške iz ruku čim ćuju lupanje prozora.

Nedeljnik
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost