Vesti

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Srpski filmovi na festivalu u Puli

PULA - Na 58. festivalu igranog filma u Puli, koji se ove godine održava od 9. do 23. jula, srpska kinematografija biće zastupljena sa većim brojem ostvarenja u različitim programima.

Arena u Puli: Nekad najprestižniji jugoslovenski, a sada glavni hrvatski festival filma

Za međunarodni program, sa ukupno 22 naslova, izabrani su “Montevideo, Bog te video” Dragana Bjelogrlića i “Šišanje” Stevana Filipovića.

Konkurenti za “Zlatne arene” biće im, između ostalih, “Trofejna žena” Fransoa Ozona (Francuska), “Troje” Toma Tikvera (Nemačka), “Melanholija” Larsa fon Trira (Danska), “Majke” Milča Mančevskog (Makedonija), “Nader i Simin se rastaju” Asgara Farhadija (Iran), “Žrtva” Čena Kajgea (Kina), “Deca su u redu” Liza Holodenko (SAD).

U glavnoj sekciji Nacionalnog programa (od 16. do 22. jula) biće prikazano deset hrvatskih filmova, a u sekciji manjinskih koprodukcija još devet, među kojima tri iz Srbije. To su “Neprijatelj” Dejana Zečevića, “Beli lavovi” Lazara Ristovskog i “Kako su me ukrali Nemci” Miše Radivojevića.

Srpski film učestvuje i u novom programu Puladok, u kojem se prikazuju filmovi vezani za istoriju festivala u Puli i hrvatskog filma. To je dugometražni dokumentarac “Sinema komunisto” Mile Turajlić, najavljen na festivalskom sajtu kao “nagrađivana filmska priča o Titovom kinooperateru, usponu i padu ‘Avala filma’, žanru partizanskog filma i Pulskom festivalu”.

Prateći program “Filmovi u nastanku” predstaviće kroz kolaž inserata iz do sada snimljenog materijala nove hrvatske projekte, kao i koprodukcije. Među njima su “Parada” Srđana Dragojevića i “Krugovi” Srdana Golubovića.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Petru Božoviću nagrada "Pavle Vuisić"

BEOGRAD - Glumac Petar Božović ovogodišnji je dobitnik nagrade "Pavle Vuisić" za izuzetan doprinos umetnosti glume za 2011. godinu, saopšteno je iz Udruženja filmskih glumaca Srbije.

Žiri koji je dodelio nagradu činilo je troje od prethodnih 31 dobitnika nagrade - Neda Arnerić, Nikola Simić i Dragan Nikolić.

Nagrada, koja se sastoji od plakete sa likom Pavla Vuisića, monografije i dokumentarne filmske storije o dobitniku, Božoviću će biti uručena 22. avgusta, na Festivalu ostvarenja domaćeg igranog filma "Filmski susreti - Niš 2011“.

Nagrada "Pavle Vuisić“ ustanovljena je 1981. godine i prvobitno je nosila ime "Slavica“, a ime velikana srpskog glumišta nosi od 1994. godine.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

"Grand Prix Naisa" Ljubomiru Bandoviću

Glumac Ljubomir Bandović nagrađen je u četvrtak za uloge u filmovima "Sestre" i "Neprijatelj" za najbolje glumačko ostvarenje na ovogodišnjim Filmskim susretima u Nišu

Nagrada "Grand Prix Naisa" Bandoviću je uručena na svečanom zatvaranju 46. Filmskih susreta na Letnjoj pozornici niške Tvrđave, javlja Beta. Nagradu za nabolju žensku ulogu na festivalu "Carica Teodora" dobila je Ivana Vuković za ulogu u filmu "Sestre", dok je njen kolega Miloš Biković dobio nagradu za najbolju mušku ulogu Car Konstantin, za ulogu u filmu "Montevideo bog te video".

Odluku je doneo tročlani žiri u sastavu Ljiljana Stjepanović, Sonja Kolačarić i Andrej Šepetkovski. "Mladosti napred", poručila je zatvarajući festival predsednica žirija Ljiljana Stjepanović. Ona je kazala da je ove godine žiri ove godine odlučio da glumački festival pripada mladima.

"Prikazani fimovi pokazali su da imamo čitavu generaciju sjajnih maldih glumaca, zbog kojih se ne treba bojati za budućnost srpskog filma. Mi stari smo ponosni što imamo takvu mladost", rekla je Stjepanovićeva.

Žiri je u četvrtak uveče uručio i Povelje za izuzetnu žensku i mušku ulogu koje su dobili su Jasna Đuričić (“Beli beli svet”) i Tihomir Stanić (“Neprijatelj”). Najbolje epizodne uloge na festivalu prema odluci žirija ostvarili su Ana Mandić (Sestre) i Viktor Savić (“Šišanje” i “Montevideo”).

Nagradu za naboljeg debitanta dobio je glumac Petar Strugar za ulogu u filmu "Montevideo bog te video". Povelje za strane glumce u domaćem filmu dobili su Bojana Novaković za ulogu u filmu "Šišanje" i Aleksandar Stojković za ulogu u filmu "Neprijatelj".

Inače, imena laureata za 2011. godinu saopštena su na samom zatvaranju festivala, što predstavlja presedan na ovoj manifestaciji, pošto su sve do ovih Filmskih susreta dobitnici nagrada bili poznati na redovnoj konferenciji za novinare koja se organizuje nekoliko časova uoči svečanog zatvaranja.

Žiri je odlučio da ovoga puta bude drugačije, a svoju odluku obrazložio je "diskrecionim pravom koje prema pravilniku festivala ima".
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

68. VENECIJA

„Zlatni lav“ za Aleksandra Sokurova


Film „Faust“ ruskog reditelja proglašen za najbolji film 68. Venecijanskog festivala što je dočekano aplauzima, dok su zvižduci pratili dodelu „Srebrnog lava“ za najbolju režiju kineskom debitantu Cai Šangjunu

Venecija, Lido- Film „Faust“ Aleksandra Sokurova, ruskog reditelja i izrazitog predstavnika evropskog autorskog filma, osvojio je „Zlatnog lava“ 68. Venecijanskog festivala za najbolji film, prema odluci žirija kojim je predsedavao američki reditelj Daren Aranofski.

Sokurovljevo delo, raskošna ekranizacija Geteovog „Fausta“, stilski ekstravagantan i poetski film, prikazan pre tri večeri, odmah je izazvao euforiju, nametnuvši se kao jedan od najozbiljnijih favorita u konkurenciji koja je ove godine bila prilično dobra i ujednačeno jaka, sa filmovima koji po originalnosti nisu odskakali do nebesa, ali jesu ostavili prilično snažan utisak. Sokurov je jednostavno došao sa nečim sasvim drugačijim, tematski snažnim, vizuelno izdašnim, sa ljudskom gomilom u stalnom mizanscenskom kretanju, kadrovima punim životinja i simbolike, sa večno aktuelnom pričom o Faustu i Mefistu, koja ne ostavlja gledaoca ravnodušnim. Naročito ne istinske filmofile kojima je, pre svih, namenjen ovaj složeni film, Gete gotovo u originalu i na nemačkom jeziku. Odluka žirija da njegov „Faust“ proglasi najboljim filmom, dočekana je sa aplauzom filmskih kritičara.

Takva reakcija nije usledila posle objave da je „Srebrnog lava“ za najbolju režiju osvojio kineski debitant Cai Šangjun za film „Ljudi s planine, ljudi s mora“, koji nije ostavio preveliki utisak ni na publiku ni na kritičare, te je žiri dobio zvižduke. Sa pomešanim reakcijama dočekana je i odluka da je sicilijanski reditelj Emanuele Krialeze za film „Kopno“ osvojio Specijalnu nagradu žirija. Negodovali su italijanski novinari, dok su ostali primili odluku sa odobravanjem, jer se mnogima dopao

mali, topao i humanistički film na temu talasa afričkih izbeglica koje preplavljuju obale Italije i Evrope.

Pehar Volpi za najbolju mušku ulogu sasvim je zasluženo pripao Majklu Fazbinderu za kompleksnu a maestralno izvedenu ulogu u provokativnom i veoma upečatljivom filmu „Stid“ britanskog reditelja Stiva Mek Kvina, kojem je pripala i nagrada međunarodnog žirija kritike Fipresci. I pehar Volpi za najbolju žensku rolu je sasvim zaslužen, jer je završio u rukama kineske glumice-veteranke Deani Jip za nezaboravnu ulogu stare služavke u veoma dopadljivom filmu „Jednostavan život“ An Hui.

Nagrada „Marčelo Manstrojani“ koja se tradicionalno dodeljuje mladim glumcima za najbolji glumački debi, pripala je pomalo neočekivano Šoti Sometani i Fumi Nikadu, glumcima u ne baš dobro primljenom japanskom filmu „Krtica“ Siona Sonoa, dok je nagrada „Školjka“ za najbolju fotografiju pripala Robiju Rajanu za snimateljski rad u filmu „Orkanski visovi“ Andree Arnold. „Školjkom“ za najbolji scenario nagrađeni su Jorgos Lantimos i Eftimis Filipu, za gotovo nepodnošljivi Lantimosov film „Alpi“. Sve ove tri nagrade takođe su bile ispraćene zvižducima.

Aplauze je zaslužio mladi italijanski reditelj Gvido Lombardi koji je za film „Tamo“ (takođe priča o afričkim imigrantima), zasluženo osvojio „Lava budućnosti“, nagradu za najbolji debitantski film koja nosi ime Luiđija de Laurentisa.

Poslednjeg festivalskog dana dodeljen je još pregršt nagrada za filmove koji su bili prikazivani u programima „Horizonti“, kao i u selekciji kratkometražnih i dokumentarnih filmova, o čemu su odlučivali članovi žirija predvođeni kineskim rediteljem Đia Žankeom, dok je dan pre svečanog zatvaranja Mostre, protekao u znaku ceremonije dodele „Zlatnog lava“ za životno delo, legendarnom italijanskom filmkom „provokatoru“ Marku Belokiju, koju je svoju karijeru posvetio ogoljavanju hipokrizije u italijanskom društvu i konfrontaciji sa takozvanim civilizovanim svetom, stvorivši filmove kakvi su „Kina je blizu“, „U ime oca“, „Dobro jutro noći“, „Osmeh moje majke“ i „Popediti“. Nagradu Belokiju lično je uručio njegov veliki prijatelj i filmski saborac, legendarni Bernardo Bertoluči.

Ovogodišnja 68. Mostra ujedno je i poslednja u dvostrukom (osmogodišnjem) mandatu festivalskog čelnika, selektora Marka Milera. Već se kalkuliše ko bi sve mogao da ga nasledi na funkciji, ali nikoga ne bi iznenadilo ukoliko mu, van pravila, mandat još jednom bio produžen.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Vesti

Post od Palma »

"Zlatna antena" Ljubiši Samardžiću

Na prvom Festivalu domaćih serija nagrada za najbolju režiju pripala je Samardžiću za "Miris kiše na Balkanu".

Slika

Ljubiša Samarždić nagrađen je za režiju serije koja je osvojila nagrade i za fotografiju i kostim, piše domaća štampa.

Publika je SMS glasovima proglasila "Selo gori, a baba se češlja" za najpopularniju seriju, a ista serija nagrađena je i za scenario (Radoš Bajić) i muziku (Sanja Ilić). Nagrade publike dobili su i Jelisaveta Orašanin za ulogu u "TNT" i Nenad Okanović ("Selo gori, a baba se češlja").

Specijalnu nagradu Zlatna antena za najupečatljiviji lik u novijoj TV produkciji dobio je Predrag Pepi Smiljković za ulogu Tike Špica, a specijalnu nagradu za celokupan doprinos domaćoj TV produkciji u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji pripala je legendarnom scenaristi Siniši Paviću.

Prvo izdanje Festivala domaćih igranih serija održava se u Centru za kulturu "Rakovica".
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Vesti

Post od Palma »

Srpski „Cinema Komunisto” najbolji u Čikagu

Film „Cinema Komunisto”, rediteljke Mile Turajlić, osvojio je nagradu Zlatni Hugo za najbolji dokumentarni film na 47. Međunarodnom filmskom festivalu u Čikagu.

Debitantsko ostvarenje Turajlićeve bilo je u konkurenciji 15 dokumentarnih naslova, među kojima su i najnovija dela čuvenih autora poput Vima Vendersa i Vernera Hercoga.

U obrazloženju žirija je navedeno da „Cinema Komunisto” predstavlja „fantastično prožimanje forme i sadržaja, pri čemu se kinematografija koristi i kao metafora i kao sredstvo pričanja ove jedinstvene nacionalne i kulturne, ali i lične istorije”.

„Arhivski i savremeni materijal vešto je isprepletan stvarajući istovremeno intimno, ali i univerzalno filmsko ostvarenje”, ocenio je žiri.

Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Vesti

Post od Palma »

“Svakih pet minuta” najnagrađivaniji srpski kratki film

U subotu, 19. novembra, na svečanoj dodeli nagrada Kolumbus internacionalnog filmskog festivala, koji se po 59. put održava u Kolumbusu, glavnom gradu države Ohajo, kragujevački animirani film “Svakih pet minuta” nagrađen je Kris statuom za animaciju.

Nagrada na najstarijem američkom festivalu je već 23. priznanje koje “Svakih pet minuta”, reditelja Vojina Vasovića, animatora Nikole Stepkovića i kompozitora Vladimira Kerkeza, osvaja na svetskim festivalima i čini ga najnagrađivanijim kratkim srpskim filmom ove sezone.

U protekle tri nedelje, film je osvojio nagradu za najbolju animaciju i nagradu publike “LAD matters film festivala” u Koloradu, treće mesto na festivalu “Filmshift” u Bostonu, “2011 Platinum Reel Award” na Nevada film festivalu i nagradu za najbolju internacionalnu animaciju na festivalu „Urban Mediamakers“ u Džordžiji.

Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Vesti

Post od Palma »

Evropski film godine - „Melanholija” Larsa fon Trira

Evropska filmska akademija proglasila je za najbolji film 2011. godine „Melanholiju” danskog reditelja Larsa fon Trira.

Evropske filmske nagrade u 17 kategorija uručene su 24. put na svečanosti održanoj sinoć u Berlinu, nakon glasanja 2.500 članova Akademije.

Priznanje za najbolju režiju dobila je Suzana Bir za film „U boljem svetu”. Najbolji glumci su Tilda Svinton („Moramo da razgovaramo o Kevinu”) i Kolin Firt („Kraljev govor”).

U kategoriji scenarija nagrađeni su Žan-Pjer i Lik Darden („Dečak sa biciklom”). Najbolji snimatelj je Manuel Alberto Klaro („Melanholija”), scenograf Džet Leman („Melanholija”), montažer Tarik Anvar („Kraljev govor”), kompozitor Ludovik Burs („Artist”).

Nagradu Evropsko otkriće dobio je debitant Hans Van Nufel za belgijsko- holandski film „Adem”. U toj kategoriji bio je nominovan i mladi srpski reditelj Nikola Ležaić za film „Tilva Roš”.

Evropsku filmsku nagradu za najbolji dokumentarac dobio je Vim Venders za film „Pina” o koreografkinji Pini Bauš, koji naša publika upravo gleda u okviru Autorskog festivala u Beogradu.

Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Vesti

Post od Palma »

Besmrtni Forest Gamp i Hanibal Lektor

Američki Nacionalni filmski fond uvrstio filmove „Forest Gamp” i „Kad jaganjci utihnu” na popis kulturne baštine.
Kulturna baština Amerike bogatija je za novih 25 ostvarenja.

Među ostvarenjima koja su se našla na popisu „besmrtnih”, pored Hanibala Lektora i Foresta Gampa, su klasik „Volta Diznija” „Bambi” i „Velika vrućina”.
Na popisu ostavarenja proglašenih za kulturnu baštinu našli su se i holivudski hitovi, dokumentarni i animirani filmovi nastali u periodu od 1912. do 1994. godine.

„Ti filmovi su izabrani zbog velike važnosti za američku kulturu”, rekao je Džejms Bilington iz Kongresne biblioteke.



Nacionalni filmski fond od 1989. godine stavio 575 filmova na popis kulturne baštine. (Mondo)
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Film o Margaret Tačer nam baš nije trebao

LONDON, 6. januara 2012. (Beta-AP) - Britanski premijer Dejvid Kameron kritikovao je u petak film "The Iron Lady" (Gvozdena Ledi), koji se bavi bivšom premijerkom Margaret Tačer, ocenivši da se pojavio u pogrešno vreme.

Kameron je Bi-Bi-Siju (BBC) rekao da je film koji prikazuje Tačerovu u poodmaklom životnom dobu trebalo snimiti "nekog drugog dana".

Prema njegovim rečima, on više govori o njenoj demenciji nego o njoj kao "zadivljujućoj premijerki".

Moglo bi se postaviti pitanje "a što nam je ovaj film potreban baš sada", rekao je Kameron, koji je medjutim pohvalio Meril Strip za njeno tumačenje Margaret Tačer.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Vesti

Post od Palma »

Novi „Otpisani” hit na Jutjubu

U selu Marenovo kod Varvarina grupa amatera fotoaparatom od 12 megapiksela snimila „Otpisane na naš način”, koji su postali hit na Jutjubu.

„Prvi put sam gledao ´Otpisane´ u prvom razredu osnovne. Nisam to video kao neku politiku, jer nijedan film ne shvatam kao politiku. Nego su mi Prle i Tihi bili junaci kao što su Rambo i Čak Noris. Posle sam stotinu puta odgledao sve epizode i ´Otpisanih´ i ´Povratka otpisanih´, znam ih napamet, i tako sam rešio da snimim svoje ´Otpisane´”, priča za „Danas” Stefan Miletić iz sela Marenovo kod Varvarina.

Ovaj dvadesetjednogodišnjak, naime, snimio je osamnaestominutnu epizodu „Otpisani na naš način” koju je za mesec dana na Jutjubu videlo 9.000 ljudi. Emitovana je i na kruševačkoj televiziji „Plus”, a prilog o ovom originalnom poduhvatu seoskih entuzijasta prikazan je i na RTS, u emisiji „Ovo je Srbija”.

Fenomen televizijskog serijala „Otpisani” tako se nastavio 35 godina posle emitovanja prve epizode serije koja je opisivala borbu partizanskih ilegalaca u okupiranom Beogradu tokom Drugog svetskog rata. Serija koja sadrži 26 epizoda u dva serijala, reprizirana je samo na državnoj televiziji devet puta.

A Stefan Miletić, opet, planira da posle pilota snimi još 10 „svojih” epizoda. U tu svrhu je na Fejsbuk grupi obožavalaca serije pre neki dan objavio oglas: „Potrebni su glumci, asistenti, donatori i sponzori za sledeću epizodu ‘Otpisani na naš način’. Ukoliko želite da baš vi učestvujete u tome javite se na 064/221...” Od onih koji su lajkovali status je i Socijalistička partija Marenova.

„Za uloge se javljaju, pitaju: imaš nešto za mene? Ali od sponzora ni traga ni glasa. U pilotu sve smo finansirali iz našeg džepa. Sad planiramo da imamo i stative za kamere, i neku ozbiljniju kameru. Snimali smo, naime, do sada običnim fotoaparatom od 12 megapiksela, koji podržava i video zapis. Ja sam posle to prebacio u kompjuter i radio montažu. Pre sam držao radio-stranicu, pa sam sad taj studio pretvorio u studio za kinematografiju. Ton je naknadno nasnimavan, sinhronizovan, baš kao u davna vremena. Zbog toga je proces montaže trajao najduže, čak dve nedelje”, kaže Stefan.

Ranije se bavio elektronikom, bio voditelj na radiju, pomalo je i svirao u lokalnom bendu, a uglavnom su izvodili repertoar „Južnog vetra”.

„Scenario je nastao tako što sam slušao muziku iz ‘Otpisanih’, u glavi su mi se ređale slike, ja sam to pisao, pisao, od ponoći do četiri sata ujutru. I eto prve epizode. Kad legnem da spavam, priča mi sama dolazi u glavu. Posle samo ubacujem dijaloge. Imam ideju za svih novih 10 epizoda, čak i za ‘Povratak otpisanih na naš način’ koji će uslediti”, priča Miletić.

Šmajsere od drveta za potrebe snimanja napravio je Ivan koji glumi Prleta, dok je Stefan sebi dodelio ulogu Tihog. Svi glumci su, inače, meštani.

„I svi su prvi put pred kamerama. Komšija oficir u penziji dao nam je srpske uniforme koje sam pretvarao u nemačke. Orlove i kukaste krstiće sam odrađivao na komjuteru, štampao na štampaču, rezao i zašivao na uniforme. Na jednom otpadu u Kruševcu su nam pozajmili šlemove, to su baš pravi nemački šlemovi koje su oni imali u svojoj kolekciji. Zahvaljujemo se tom kruševačkom otpadu na kraju prve epizode”, objašnjava Stefan, dodajući da je na Jutjubu već objavio dva svoja filma - „SAJ”, na koji ga je inspirisalo gostovanje Ivice Dačića u šou programu „Veče sa Ivanom Ivanovićem”, te još jednu antiterorističku „sagu” - „Gromovi i Tigrovi u akciji”.

Došao je potom, kako kaže, na ideju da uradi ili neki horor ili „Otpisane”.
„Video sam da se to sa Prletom i Tihijem ljudima mnogo svidelo. Diglo mi je rejting. Imam veliku želju da upoznam nekog glumca iz prave serije, kao i scenaristu Sinišu Pavića. Da dođu kad budemo snimali novih 10 epizoda”, dodaje.

Selo je, kaže Stefan, u Drugom svetskom ratu bilo pola za četnike, pola za partizane.

„Ja sam namerno insistirao da se ne pominju nigde ni partizani ni četnici, već samo grupa momaka koji se bore protiv Nemaca. Da ne bi dolazilo do sukoba onih koji danas brane četnike ili partizane. Da se ne pominju te političke stvari”, kaže ovaj momak, koji ni sam ne zna ko je u tom ratu pre 70 godina - bio u pravu.

I tako je Marenovo, koje je, objašnjava, dosad bilo poznato samo po nekom tekstu u novinama u rubrici crna hronika, nastavilo storiju o Prletu i Tihom.

Komentari na Jutjubu su, pak, brojni i raznovrsni: „Ako vam treba statista, zovite, al samo za ulogu Nemca :-)”, „Tijaniću, bolje da si ovoj deci dao neki dinar da snime još ovoga, nego što gledamo reprize serija rekordnih gledanosti”, „Prvi kadar u seriji - viri ‘opel suza’, mogli su bar da snime scenu gde se ne vidi auto, ako već nisu mogli da ga sklone iz kadra”, „Odlično, sve pohvale za Marenovce, samo napred! Ali, razrešite mi dilemu - da li su na 08.48 iza Marije na posteru Kasandra i Luis David? U pitanju je opklada, pa pomozite”...

Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Španski film pobednik Kustendorfa

Nagrada Zlatno jaje za najbolji film petog Međunarodnog filmskog i muzičkog festivala “Kustendorf” dodeljena je mladom autoru Fernandu Pomaresu iz Španije za kratki igrani film “Selo alto sause”.

Srebrno jaje dobila je Jelena Gavrilović iz Srbije za kratki igrani film “Momci, gde ste”, dok je Bronzano jaje pripalo Poljaku Pjotru Subotki za film “Glazgov”.

Najbolja ostvarenja izabrao je međunarodni žiri, koji su činili iranska glumica Lejla Hatami (predsednica), francuski producent Pjer Edelman i poznati srpski glumac i producent Zoran Cvijanović.

Osnivač festivala reditelj Emir Kusturica uoči zatvaranja rekao je da će nastojati da kvalitet festivala i ubuduće bude prioritet i da se broj učesnika neće dramatično povećavati kako bi koncept čitavog "socijološkog ekološkog i kulturnog projekta ostao zaštićen".

On je ocenio da danas u svetu ne postoji ohrabrenje za mlade autore i studentski film i da bi do toga moralo da dođe i da on iskorači u odnosu na komercijalnu kinematografiju. "Mislim da ovo mesto svojom arhitekturom i onim što sugeriše dovodi do osnaženja mladih autora", rekao je Kusturica novinarima.

Među ostalim nagrađenim su Tatjana Krstevski, koja je dobila nagradu “Vilko Filač” za najbolju kameru u srpskom filmu “Od pepela”, koji je režirao Ognjen Glavonić, a odluku je doneo žiri u sastavu: poznati češki kamerman Martin Šec i proslavljeni srpski montažer i dizajner zvuka Svetolik Mića Zajc.

Dobitnik Nagrade kritike je poljski reditelj Bartolomej Zmuda za film “Barbakan”.

Dodeli nagrada kojima je završen peti “Kustendorf prethodila je projekcija kratkog igranog filma “Naš život”, koji je deo omnibusa na temu religije u produkciji meksičkog pisca i scenariste Giljerma Arijage. Film je režirao i u njemu igra Kusturica, a po scenariju njegove ćerke Dunje.

U okviru ceremonije svečanog zatvaranja nastupio je folklorni ansambl “Svetozar Marković” iz Kragujevca i dodeljene su diplome svim studentima, učesnicima takmičarskog programa.

Tokom sedam dana prikazano je ukupno 41 ostvarenje u nekoliko selekcija.

U takmičarskom programu učestvovalo je 20 kratkih igranih filmova studenata iz 16 zemalja: Belgije, Velike Britanije, Estonije, Italije, Kanade, Kirgistana, Makedonije, Meksika, Nemačke, Poljske, Portugala, Rusije, SAD, Srbije, Francuske i Španije.

Među najznačajnijim gostima festivala bili su francuska glumica Izabel Iper, poznati belgijski režiseri braća Darden, jedan od najznačajnijih nezavisnih američkih autora Ejbel Ferara, reditelji Kim Ki-duk (Južna Koreja) i Nuri Bilge Džejlan (Turska), kojima je bio posvećen program “Retrospektiva velikana”, mladi francuski glumac Tahar Rahim.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Film braće Tavijani dobio Zlatnog medveda

BERLIN/, 19. februara 2012. (Beta) - Film "Cesare deve morire" (Cezar je morao da umre) Paola i Vitorija Tavijanija dobio je nagradu Zlatni medved za najbolji film na ovogodišnjem berlinskom festivalu, koji je završen u nedelju uveče, saopšteno je u Berlinu.

Filmovi "Parada" srpskog reditelja Srdjana Dragojevića i "Marina Abramovic The Artist is Present" američkog reditelja Metjua Akersa dobili nagradu publike za najbolji igrani i dokumentarni film u zvaničnom programu Panorama 62. Berlinala.

Gran pri žirija, kojim je predsedavao britanski režiser Majk Li, dobio je "Csak a szel" madjarskog režisera Benca Fligofa, a Srebrnog medveda za najbolju režiju dobio je Nemac Kristijan Pecold za film "Barbara".

Srebrnog medveda za najbolju žensku i mušku ulogu dobili su Kongoanka Rejčel Mvanza za "Rebelle" i Danac Mikel Bo Felsgord za "En Kongelig Affere".

Scenaristi Nikolaj Arkel i Rasmus Hajsterberg dobili su nagradu Srebrni medved za najbolji scenario za film "En Kongelig Affere".
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Bogdanovič i Mencl otvorili 40. FEST

Jubilarni, 40. filmski festival EST večeras su u beogradskom Sava centru otvorili američki režiser Piter Bogdanovič i češki režiser Jirži Mencl.

Bogdanovič koji je poreklom iz Srbije, pozdravio je publiku na srpskom, a zatim na engleskom nastavio da bi njegov otac - Srbin, slikar, sigurno voleo da je večeras u Sava centru: "Bilo bi mu drago što je njegov sin dobitnik priznanja u svojoj zemlji".

Režiser Jirži Mencl zahvalio je za poziv na festival, i na srpskom kazao da je srećan što je u Beogradu i da mu je velika čašt što je na FEST-u.

Prikazan je kratak film - podsećanje na sve učesnike u organizaciji festivala od njegovog osnivanja koji su u međuvremenu preminuli. Otvaranju FEST-a prisustvovali su predsednik Republike Boris Tadić - pokrovitelj festivala, i ministar kulture Predrag Marković.

Jubilarni FEST koji će trajati do 4. marta, počeo je projekcijom kanskog pobednika, američkog filma "Drvo života" u režiji Terensa Malika. U tom filmu je muzika beogradskog umetnika Arse Jovanovića.

Na festivalu će biti prikazana 72 filma u devet ciklusa, a zatvara ga francuski savremeni nemi film "Artist", jedan od favorita za ovogodišnju nagradu Američke filmske akademije "Oskar".

U takmičarskom programu ovogodišnjeg FEST-a (26. februara-3. marta) su "Lokalni vampir" (Crna Gora), "Fleke" (Hrvatska), "Restaurator" (Izrael), "Bela so" (Gruzija), "Maja" (Albanija), "Budućnost je večna" (Turska) i "Beduin" (Rusija).

Biće prikazani i "Čelična lejdi" sa Meril STrip, film Džodi Foster "Dabar" sa Mel Gibsonom, "Avr" Akija Kaurismakija, "Melanholija" Larsa fon Trira, "Mora biti to mesto" Paola Sorentina, "Ratni konj" Stivena Spilberga, "Restles" Gasa Van Santa, "Koža u kojoj živim" Pedra Almodovara, "Martovske Ide" Džordža Klunija i brojna druga ostvarenja.

Povodom jubileja FEST-a 28. februara biće predstavljena monografija selektora Ivana Karla "Snovi otvorenih očiju 1971-2011".

Kako su najavili organizatori, u Muzeju kinoteke biće prikazane retrospektive stvaralaštva Bogdanoviča, Mencla i izraelskog producenta Menahema Golana. Oni će održati predavanja studentima filma.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Kinoteka proslavila 60. rođendan

BEOGRAD - Muzej kinoteke obeležio je u petak 60 godina rada u čuvenoj sali u Kosovskoj ulici, specijalnim programom starih filmova i uručivanjem zahvalnica institucijama i pojedincima za dugogodišnju saradnju.

Direktor Jugoslovenske kinoteke Radoslav Zelenović i upravnik Muzeja Dinko Tucaković, pozdravljajući goste podsetili su na veliki kulturološki značaj popularnog bioskopa u Kosovskoj ulici.

Muzej kinoteke je za mnoge generacije bio svojevrsna filmska škola i kultno mesto za sve prave ljubitelje pokretnih slika, podseća RTS.

Dinko Tucaković je rekao da je tokom šest decenija prikazano 60.000 filmova, a da je gledalaca bilo oko 1,2 miliona.

"Naša ideja je da ovo postane zaštićeni spomenik kulture. Ovo je alternativni filmski univerzitet gde su bili Makavejev, Petrović, Pavlović, Šijan, Bajić, Marković, Paskaljević..." rekao je Tucaković.

Zahvalnice za saradnju dobile su ambasade Turske, Španije, Češke, Brazila, Izraela, Indije, Kine, Japana, Indonezije, Meksika i strani kulturni centri - Institut Servantes, Italijanski institut za kulturu, Kulturni centar Islamske Republike Irana, Francuski institut.

Priznanje su dobili i pojedinci - Momčilo Rajin, Mitar Popović, Mirjana Avramović, Jelena Pavlović, Olja Iva, Suzi Vasović-Boze, kao i predstavnici Festa, Festivala autorskog filma, festivala podvodnog i studentskog filma.

Na kraju svečanosti prikazana je "Poštanska kočija", film Džona Forda iz 1939. godine, kojim je Muzej kinoteke i otvoren 2. marta 1952. godine.

Prethodno su tokom dana emitovani stari dokumentarni filmovi o Beogradu, nemi filmovi uz živu klavirsku pratnju, zatim popularni srpski film "Ljubav i moda", ali na engleskom j
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »



Srđan Dragojević u "Nedjeljom u 2"

Ko ima živaca neće zažaliti.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Druga Zlatna palma za Mihaela Hanekea

Austrijanac Mihael Haneke trijumfovao je na 65. Kanskom festivalu osvojivši „Zlatnu palmu” za film „Ljubav”. Film, snimljen u francusko-nemačko-austrijskoj koprodukciji, prati priču o požrtvovanom suprugu čija je žena na samrti. To je kamerna, bolna drama o ljubavi koja se suočava sa smrtnošću, u životu dvoje ostarelih profesora muzike čiji brak ugrožava demencija.

Filmski kritičar Aleksandar Radivojević kaže da Hanekeov drugi pu redu trijumf u Kanu delom očekivan.

"Haneke se emitovao u tu vrstu autora za koje je normalno da dobiju nagradu. Haneke je već sada neka vrsta opšteg mesta visoke filmske kulture, u smislu da on sada znači, da predstavlja ime kakvo su nekada predstavljali Bergman, Bertoluči, s tim što on, zaista po mom mišljenju, nije taj kalibar autora niti može ikada da ih dosegne. Haneke je počeo kao osrednji provokator evropskog filma, u smislu da je pravio analizu moderne patologije građanske klase u Evropi. Njegov najznačajniji autorski aspekt je što je uvaljivao kompleks krivice upravo toj građanskoj klasi od strane nižih klasa koje izrabljuju", kazao je Radivojević za RSE.

Nagrada za režiju pripala je Meksikancu Karlosu Rejgadasu za porodičnu dramu "Post Tenebras Lux".

Italijanskom reditelju Mateu Garoneu, posle filma "Gomora" ponovo se dogodio Gran pri za delo "Rijaliti" fokusirano na italijansku zaluđenost rijaliti šou-programima.

Nagrada žirija pripala je vlasniku već jedne Zlatne palme, britancu Kenu Louču za socijalnu komediju sa ukusom viskija "Anđeoski deo".

Za najboljeg glumca proglašen je Danac Mats Mikelsen za ulogu čoveka koji zbog kolektivne histerije zajednice preživljava golgotu u filmu "Lov" Tomasa Vinterberga.

Priznanje za najbolju glumicu ravnopravno dele Rumunke Kristina Flutur i Kosmina Stratan za uloge u filmu "Iza brda" reditelja Kristijana Munđijua.

Kristijan Munđiju dobitnik je i nagrade za scenario.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

"Klip" osvojio nagradu u Švedskoj

Dugometražni film "Klip" mlade srpske rediteljke Maje Miloš, osvojio je nagradu za najbolji debitantski film na festivalu Peace and Love u Švedskoj, saopštio je distributer Tuck Vision.

Film je učestvovao na mnogim festivalima i imao je veliki međunarodni uspeh. U srpskim bioskopima debitantski film Miloševe se prikazuje od 12. aprila .

Radnja filma smeštena je u surovo okruženje beogradskih predgrađa. Jasna je tinejdžerka koja živi okružena oskudicom, otac joj je teško bolestan i besna je na sve i na svakoga, uključujući i sebe.

Zaljubljena je u Ðoleta, dečka sa kojim ide u školu, ali ni od tog odnosa ne dobija sve što bi želela. Turobnu svakodnevicu pokušava da potisne eksperimantisanjem u seksu, drogama i izlascima, sve vreme snimajući mobilnim telefonom sebe i ljude koji je okružuju. U tom surovom okruženju ipak se rađaju ljubav i nežnost.

Nagrada za debitantski film Maje Miloš samo je jedna u nizu nakon što je „Klip“ na filmskom festivalu u Roterdamu dobio nagradu "Tigar", osvojio još nekoliko međunarodnih nagrada, a poslednje priznanje dobio je pre desetak dana na festivalu u Briselu.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Sukob Dragojevića i Paskaljevića zbog Oskara

Tri srpska filma konkurišu za nacionalnog kandidata za Oskara - “Kad svane dan” Gorana Paskaljevića, “Parada” Srđana Dragojevića i “Ustanička ulica” Miroslava Terzića. Akademija filmske umetnosti i nauke će tokom vikenda pregledati filmove i proglasiće pobednika 27. avgusta. Međutim, oko kandidature se već podigla bura, jer Dragojević optužuje Paskaljevića za protežiranje svog filma unutar Akademije.

Srđan Dragojević, autor “Parade”, za “Blic” je slikovito opisao kako se oseća povodom kandidature filma Gorana Paskaljevića.

- Zamislite da ste vi vlasnik kompanije koja konkuriše na opštinskom tenderu za javne nabavke. Pri tome, znate da je predsednik opštine takođe odlučio da sa svojom firmom konkuriše na istom tom tenderu i da je pri tome u mogućnosti da sam sastavi komisiju koja o tenderu odlučuje. Doduše, on je ponudio ostavku na svoju funkciju, ali vi čitate novine i znate da je to česta praksa kod korumpiranih i licemernih političara i na pamet vam pada bar dvadesetak sličnih “velikodušnih” i “moralnih” ponuda iz srpske političke prakse - kaže Dragojević.

On tvrdi da o kandidaturi filmova odlučuju ljudi koje postavio Paskaljević.

- Ako predsednik opštine i podnese ostavku, komisija koju je pre toga izabrao ostaje i odlučuje o tenderu. Uostalom, ti članovi komisije su i članovi opštinskog veća koji su izabrali našeg “dobrog i prepoštenog” predsednika opštine. Kuriozitet ovog tendera je to što su dva preostala učesnika pokazala svoj proizvod, dok je predsednik opštine samo dao “časnu reč” da je proizvod njegove firme - izvrstan. I, sada ste u dilemi - Vi znate da imate kvalitetan proizvod i najbolju cenu, ali shvatate da su vam šanse minimalne. Hoćete li se sa tendera povući i dozvoliti, bez borbe, da predsednik opštine na tenderu pobedi ili ćete, ipak, učestvovati i dati legitimitet pokvarenosti, mešetarstvu, korupciji i očiglednom sukobu interesa? Nezgodna dilema pred koju ste stavljeni vi i vaša mala kompanija, zar ne? - kaže Dragojević.

On tvrdi da se “izbor komisije koja odlučuje o tome koji će film predstavljati našu zemlju vrši pod nejasnim kriterijumima, od slučaja do slučaja”.

- Da bi se izbegle bilo kakve eventualne pritužbe i da na ovaj izbor ne bi pala senka sumnje, predložili smo jedan od dva načina izbora članova Akademije koji odlučuju o najboljem filmu. Prvo, kao što je slučaj kod Američke filmske akademije, za najboljeg od prijavljenih domaćih kandidata glasaju SVI članovi Akademije. Podsećam da se tokom prvih godina postojanja AFUN-a primenjivao baš ovakav sistem glasanja, koji je omogućavao veću objektivnost i demokratičnost. Drugo, komisija od 15 članova se bira žrebom tako što se, u prisustvu predstavnika filmova koji konkurišu, izvlače imena članova buduće komisije iz skupa imena svih članova Akademije. Nažalost, odgovor na naš predlog nikada nije stigao a “tender” će se održati po “pravilima” naše “burazerske” stvarnosti - zaključuje on.

S druge strane, Paskaljević tvrdi da su sve njegove funkcije unutar Akademije stavljene “na led”.

- Srđan Dragojević sigurno nije ličnost koja meni može da drži moralna predavanja. Poređenje s političarima očigledno dolazi od činjenice da mu je politika kojom se bavi isuviše udarila u glavu. Četvrtog avgusta, kada sam prijavio svoj film za Oskara, ja sam istog trenutka dao i ostavku na mesto predsednika, što je društvena funkcija koja se nikako ne može porediti sa preduzećima i predsednikom opštine - odgovara Paskaljević na Dragojevićeve prozivke.

On ističe da je pre svega filmski reditelj.

- Ja sam pre svega filmski reditelj, a ne funkcioner, jer me je na mesto predsednika Akademije postavila skupština upravo zbog svega onoga što sam postigao kao autor. Da sam kao on izgubio na lokalnim takmičenjima, kao što su Sopot, Novi Sad, Palić, ne bih ni pomišljao o Oskaru. Ali moj film igra u Mastersu u Torontu za desetak dana, to je selekcija od 14 najbolji svetskih filmova. Istovremeno su mi ponudili da održim master klas, a film će posle Toronta igrati u Njujorku, Vankuveru, otvoriće Solunski festival. Čudi me takođe da se Srđan toliko uplašio mog filma, jer da nije, reagovao bi pre nego što je saznao da ću se ja takođe kandidovati, a nije reagovao ni kada je njegov poslednji film “Sveti Georgije ubiva aždahu” bio naš kandidat za Oskara. Sve ovo mi liči na “paradu”- zaključuje Paskaljević.

Jedini koji se od srca obradovao vesti da je njegov film jedan od konkurenata, bio je Miroslav Terzić .

- Ja nisam ni znao. Na putu sam, pa mogu samo da vam kažem da je to divno. Hvala vam što ste mi javili - rekao je Terzić.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Berčeku Gran pri "Naisa"

Glumac Aleksandar Berček dobitnik je najvišeg priznanje 47. festivala glumačkih ostvarenja u Nišu, Gran pri "Naisa". Poslednje večeri festivala predsednica žirija Zlata Numanagić saopštila je da je Berček nagradu dobio za ulogu u filmu "Šešir profesora Koste Vujića".

Slika

Nagrada "Car Konstantin" za najbolju mušku ulogu pripala je glumcu Uliksu Fehmiuu za ulogu u filmu "Ustanička ulica", a nagrada "Carica Teodora" za najbolju žensku ulogu dodeljena je glumici Hristini Popović za ulogu u filmu "Parada".

Po odluci žirija, Povelja za izuzetnu mušku ulogu pripala je Draganu Bjelogrliću, a za žensku ulogu Aniti Mančić. Nagradu za najbolju mušku epizodu dobio je Branimir Brstina, za žensku epizodnu ulogu Nataša Ninković, a najbolji debitant je Marijana Pejatović.

Specijalno priznanje za najboljeg stranog glumca u domaćem filmu pripalo je Nikoli Ristanovskom, a tri povelje za strane glumce dobili su i Goran Navojac, Emir Hadžihafizbegović i Toni Mihajlovski. Glasovima publikem Nikola Koja je proglašen za najboljeg glumca na festivalu.

Žiri je ove godine radio u sastavu Zlata Numanagić, Nebojša Milovanović i Milena Pavlović.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 6 gostiju