Vesti

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Gran pri za Borisa Milivojevića

Niš - Gran pri “Naissa”, za najbolje glumačko ostvarenje na 49. Filmskim susretima Niš, sinoć je dobio glumac Boris Milivojević, za ulogu u filmu “Spomenik Majklu Džeksonu”.
Glavnu nagradu festivala u njegovo ime primio je reditelj Darko Lungulov, koji je sa mobilnog telefona pročitao poruku laureata, odsutnog zbog boravka u Grčkoj. Nagrada “Carica Teodora”, za najbolju žensku ulogu, pripala je Aniti Mančić, za ostvarenje u filmu “Top je bio vreo”, a nagrada “Car Konstantin”, za najbolju mušku ulogu- Srđanu Todoroviću, za rolu u filmu “Atomski zdesna”. Oboje su primili nagrade uz veliki aplauz publike, a laureat “Konstantina” rekao je da svoju ulogu posvećuje ocu, nedavno preminulom glumcu Bori Todoroviću.Povelju za izuzetnu žensku ulogu dobila je glumica Hana Selimović („Neposlušni“), a Povelju za izuzetnu mušku ulogu Nebojša Ilić („Montevideo, vidimo se“). Nagrada za epizodnu žensku ulogu pripala je Hristini Popović („Atomski zdesna“), a za mušku epizodu Ivanu Đorđeviću („Neposlušni“). Glumici Brankici Sebastijanović („Kad ljubav zakasni“) uručena je Nagrada za najboljeg debitanta, kao i nagrada publike za glumca festivala.
Specijalnu nagradu za doprinos filmu dobila je Mira Banjac.O nagradama je odlučivao Žiri, koji su činili glumica Dragana Varagić, kao predsednica, i glumci Predrag Ejdusa i Dubravko Jovanović, članovi. Ejdusa, koji je bio odsutan „zbog igranja u predstavi“ u ulozi člana žirija „dublirao“ je umetnički direktor festivala, glumac Dragan Vujić Vujke, koji je učestvovao u dodeli nagrada laureatima. Na ovogodišnjim Filmskim susretima prikazano je 12 filmova, od kojih šest premijerno. -
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Trijumf filma „Ničije dete” u Veneciji

VENECIJA – Debitantski igrani film scenariste i reditelja Vuka Ršumovića „Ničije dete” trijumfovao je u programu „Nedelja kritike” na 71. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji osvojivši tri nagrade - glavnu nagradu publike koja se dodeljuje za najbolji film i nagrade od dva žirija kritike, saopštila je producentska kuća Art&Popcorn iz Beograda.

Nagrada publike jedina je nagrada koju zvanično dodeljuje „Nedelja međunarodne filmske kritike”, a film, zasnovan na istinitom događaju, nagradili su i žiriji Međunarodne federacije filmskih kritičara Fipresci i Federacije filmskih kritičara Evrope i Mediterana Fedeora.

„Ove nagrade nam svima u ekipi mnogo znače. Filmovi se prave zbog publike, a naš film nije blokbaster. Baš zbog toga, još više nam znači što je venecijanska publika i kritika prepoznala i nagradila naš trud. Sada mogu da kažem, da ovo dete više nije 'ničije', ono sada pripada Venecijanskom festivalu”, izjavio je Vuk Ršumović.

Svetska premijera filma „Ničije dete” održana je četvrtak, 4. septembra na Filmskom festivalu u Veneciji u prepunoj dvorani Perla, a nakon projekcije publika je stojećim ovacijama i uzvicima „bravo, bravo” pozdravila ekipu filma.

Nagrada kritičara FIPRESCI dodeljena je za najbolji film u selekciji koju čine svi prateći programi Filmskog festivala u Veneciji, koju dodeljuje Međunarodno udruženje filmskih kritičara iz celog sveta, dok je Federacije filmskih kritičara iz Evrope i mediteranskih zemalja - FEDEORA dodelila ovom filmu nagradu za najbolji scenario.

Film „Ničije dete” je zatvorio program 29. izdanja čuvene takmičarske selekcije „Nedelja međunarodne filmske kritike”, u kojoj je, pored filma Vuka Ršumovića, prikazano još 6 debitantskih ostvarenja iz celog sveta. Ostvarenje je i ovog petka, 5. septembra prikazano i reprizno, a zatvorena projekcija za novinare i predstavnike filmske industrije je održana 3. septembra.

U ovom programu, koji sastavljaju odabrani članovi Nacionalne unije filmskih kritičara Italije, Srbija inače nije imala predstavnika skoro 30 godina, odnosno od prvog izdanja „Nedelje međunarodne filmske kritike”, 1984. godine i filma „O pokojniku sve najlepše” Predraga Antonijevića.

Film „Ničije dete” je baziran na fascinantnoj, istinitoj priči o divljem dečaku (u filmu ga igra Denis Murić) koga su sredinom osamdesetih godina prošlog veka lovci pronašli među vukovima u šumi, u planinama Bosne i Hercegovine, nakon čega je poslat u Beograd, u Dom za nezbrinutu decu da se socijalizuje. Suprotno predviđanjima, dečak, koji nasumično dobija ime Haris, počinje ubrzano da se razvija i sklapa prijateljstva. Počinje rat u Bosni i Hercegovini, a u dom stiže pismo od lokalnih bosanskih vlasti kojim se zahteva Harisov brzi povratak. Po povratku u Bosnu, Haris nema gde da ode. Dok luta besciljno, nailazi na grupu vojnika koja ga vodi sa sobom. Dobija i pušku i odlazi u borbu...

U filmu igraju deca Denis Murić, Pavle Čemerikić, Isidora Janković i glumci Miloš Timotijević, Tihomir Stanić, Borka Tomović, Goran Šušljik, Zinaida Dedakin, Branka Šelić, Mihailo Laptošević, Draginja Voganjac, Marija Opsenica, Ljuba Todorović i Bora Nenić.

Film je realizovan u produkciji Miroslava Mogorovića iz kuće Art & Popcorn iz Beograda.

Direktor fotografije je Damjan Radovanović kome je ovo takođe prvi igrani film.

Vuk Ršumović je rođen 1975. godine u Beogradu. Završio je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Ima veliko iskustvo u radu na televiziji i napisao je više scenarija za kratke filmove, serije, animirane i dokumentarne filmove. Ovo je njegov prvi igrani film.

Tanjug
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

„Gerilski“ film Orsona Velsa uskoro pred publikom!

Poslednji, nezavršeni film Orsona Velsa "The Other Side of Wind", među ljubiteljima filmske umetnosti poznat kao najčuveniji nikad objavljeni film, mogao bi uskoro da bude prikazan.

Produkcijska kuća iz Los Anđelesa „Royal Road Entertainment“, postigla je dogovor o kupovini prava za taj film, a producenti planiraju da ga prikažu u vreme obeležavanja stogodišnjice od rođenja velikog režisera 6. maja.

Zbog komplikovane sudske borbe među nosiocima prava na to delo, među kojima je i Velsova ćerka Bitris Vels, 1.083 rolni filmskih traka bilo je blokirano u jednom skladištu u predgrađu Pariza.

U središtu radnje polubiografskog filma je reditelj, kojeg igra Džon Hjuston, a koji je u sporu sa Holivudom zbog ambicioznog projekta.

Vels je snimio film 1971. godine, a montirao ga je i uporno radio na njemu do kraja života, 1985. godine.

Sniman je s malim budžetom, u gerila stilu, s glumcima koji su mu bili na raspolaganju od Arizone do Španije.

[img]http://ртс.срб/upload/storyBoxImageData ... anovic.jpg[/img]

Džon Hjuston, Orson Vels i Piter Bogdanovič

Reditelj Piter Bogdanovič, koji glumi sebe u tom filmu, radiće na montiranju nezavršenog materijala. On je za Njujork tajms rekao da je spreman da ispuni obećanje koje je dao Velsu 1970. godine.

„Sasvim spontano, tokom jednog ručka, rekao mi je: 'Želim da mi obećaš da ćeš završiti film, ako se meni nešto desi'. Bio sam iznenađen i rekao sam: 'Ništa ti se neće desiti'“, kazao je Bogdanovič.

Za autore će sada biti izazov da slede jedinstveni Velsov stil i 45 minuta materijala koji je montirao.

„Sve što možemo da uradimo jeste da najbolje što možemo koristimo scenario, beleške i zapise koje je ostavio“, rekao je Bogdanovič.

U filmu se pojavljuju i glumci Suzan Strazberg, Lili Palmer i Denis Hoper.

Vels je tokom karijere uvek imao velike probleme s velikim hollivudskim studijima, pogotovo kada je bila u pitanju montaža i konačna verzija filma.

Najpoznatiji je kao reditelj Građanina Kejna, koji se smatra jednim od najboljih filmova ikada snimljenih, kao i po Veličanstvenim Ambersonovima, Semenu zla i Ponoćnim zvonima.

Igrao je u većini svojih filmova, a poznat je i po ulozi u Trećem čoveku, Kerola Rida. Kao i u jugoslovenskom partizanskom spektaklu Neretva, Veljka Bulajića.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Trijumf „Ide” Pavela Pavlikovskog

Od pet nominacija poljskom filmu pripalo je četiri „evropska oskara” u najvažnijim kategorijama, kao i nagrada publike, dok su se u ulozi gubitnika našli Nuri Bilge Džejlan, Andrej Zvjagincev i Lars fon Trir

Riga- Na 27. ceremoniji dodela „evropskih oskara”, upriličenoj ove godine u Rigi kao ovogodišnjoj Kulturnoj prestonici Evrope, veliko iznenađenje priredio je poljsko-britanski reditelj Pavel Pavlikovski trijumfujući sa filmom „Ida”.

Osim što mu je EFA pripala u glavnoj kategoriji – najbolji film, proglašen je i najboljim rediteljem (ovu nagradu mu je uručila Liv Ulman). Zajedno sa Rebekom Lenkijevič Pavlikovski je osvojio i nagradu za najbolji scenario, a osvojena je i EFA koja nosi ime Karla di Palme i dodeljuje se najboljem kinematograferu (snimateljski duo Lukaš Žal i Ričard Lenkževski). Tako je od pet nominacija Pavlikovski za „Idu” osvojio četiri „evropska oskara”. Na opšte iznenađenje Pavlikovski je izašao na scenu i peti put, kada je obelodanjeno da je „Ida” osvojila i nagradu za najbolji film prema oceni evropske publike.

Pavlikovski, koji se zbog rada na filmu „Ida” iz Londona vratio u rodnu Poljsku, ostavio je tako za sobom rediteljske majstore poput Nurija Bilgea Džejlana, Andreja Zvjaginceva i Larsa fon Trira čiji su filmovi imali takođe po pet nominacija zahvaljujući glasovima oko tri hiljade članova Evropske akademije za film.

Inače, „Ida” je crno-beli film o mladoj katoličkoj časnoj sestri koja tokom posete tetki- komunistkinji i sudiji, otkriva pravu istinu o svom pravom poreklu. Ida je Jevrejka, njeni roditelji su ubijeni u logoru, a ona poverena na usvajanje i čuvanje jednom katoličkom konviktu. Radnja filma je smeštena u pedesete godine prošlog veka u Poljskoj i na posredan način govori o velikom stradanju Jevreja u ovoj zemlji, ali i o gubitku porekla, identiteta, pa i ideologije.

Pavel Pavlikovski je svoju rediteljsku karijeru započeo u Velikoj Britaniji, prvo kao dokumentarista na Bi Bi Si-ju (1992. režirao je dokumentarac o Radovanu Karadžiću „Srpska epika”), a potom i kao autor dugometražnih filmova „Žena iz susedstva”, „Poslednje utočište” i „Moje leto ljubavi” za koje je osvajao nagrade Bafta. Na beogradskom Festu 2007. godine, zajedno sa potpisnicom ovih redova, učestvovao je u radu žirija za dodelu „Politikine” nagrade za najbolji film programa „Evropa van Evrope”. Film „Ida” beogradska publika je imala priliku da vidi na ovogodišnjem Festu. Njegov trijumf u Rigi, trijumf je i kinematografije Poljske, jer se filmovi ove zemlje dugo nisu nalazila u vrhu listi za nagrade Evropske akademije za film.

Najbolji evropski glumac 2014. je britanski glumac Timoti Spol, za maestralno odigranu ulogu slavnog slikara Tarnera u istoimenom biografskom filmu Majka Lija, za koju je već osvojio „Zlatnu palmu” na ovogodišnjem Kanskom festivalu, a EFA za najbolju ulogu pripala je francuskoj glumici Marion Kotijar za ulogu u belgijskom filmu „Dva dana i noć” braće Darden.

Nagrada Evropsko otkriće godine pripala je ukrajinskom filmu „Pleme” Miroslava Šlabošpickija, nemom filmu koji ogromnom vizuelnom snagom duboko ulazi u svet gluvonemih osoba iz čije se perspektive posmatra društvo koje ih pravilima i međama okružuje.

Najbolji kompozitor 2014. je Mika Levi koja je komponovala originalnu muziku za film „Ispod kože” Stivena Najta, najbolji dizajner zvuka je Joakim Sanstrom („Starred Up” Dejvida Mekenzija), kostimograf Nataša Kurtjus-Nos i scenograf Klaus-Rudolf Amler (oboje za austrijsko-nemački vestern film „Mračna dolina” Andreasa Prohaske), a najbolji montažer je Džastin Rajt (montirala je britanski film „Lok” Toma Hardija). Nagrada Eurimaža za najbolji koprodukcijski rad pripala je irskom producentu Edu Giniju.

Pobednički dokumentarni film 2014. je nemačko-austrijski „Gospodar univerzuma” Marka Baudera, koji otkriva tajanstveni svet bankara kao najuticajnijih ljudi na planeti, daleko moćnijih od političara.

Najbolji animirani film je „Umetnost sreće” italijanskog autora Alesandra Raka, dok je za najbolji kratkometražni proglašen film „Kokoška” bosanske rediteljke Une Gunjak i nemačko-hrvatske produkcije.

„Evropski oskar” za izuzetan doprinos evropskom filmu, predsednik EFA Vim Venders uručio je britanskom reditelju Stivu Mekvinu uz reči da je on „jedan od najvećih vizuelnih umetnika našeg vremena. Mekvin je snimio svega tri filma: „Glad”, „Sram” i „ 12 godina ropstva”, ali kako je reč o delima snažne vizuelnosti odluka borda Evropske akademije za film nije za čuđenje. Stiv Mekvin je u govoru zahvalnosti svoju nagradu posvetio Žanu Vigou koji mu je bio uzor.

Najdirljiviji trenutak 27. Ceremonije dodela nagrada EFA, bio je onaj kada je potpredsednica Evropske akademije Anješka Holand uručila „evropskog oskara” za životno delo francuskoj legendi Anjes Vardi koja je iskreno govorila o 60 godina rada na filmu, što je značilo i 60 godina borbe za pronalaženje novca za ono što je pokretnim slikama želela da kaže svetu.

Tokom EFA vikenda u Rigi, održane su i dve sesije generalne skupštine Evropske filmske akademije, u kojima je kao član borda učestvovao i naš reditelj Goran Paskaljević. I ove godine dnevni list „Politika” bio je medijski partner Evropske akademije za film.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Zlatni globusi za "Odrastanje" i "Grand Budapest hotel"

Na 72. dodeli Zlatnih globusa održanoj sinoć u Los Anđelesu, film „Odrastanje” (Boyhood) osvojio je nagrade za najbolju dramu i režiju (Ričard Linklejter), a „Budapest hotel” za najbolju komediju/mjuzikl, pobedivši favorizovanog „Čoveka pticu” (Birdman).

Prva velika dodela nagrada u holivudskoj sezoni nagrada pokazala je da ne postoji favorit između više filmova koji bi mogli da se takmiče za glavnu nagradu industrije - Oskare koje će 22. februara dodeliti Američka akademija za film.

Sinoćnja ceremonija počela je u nešto mračnijim tonovima kada su zvezde poput Džordža Klunija i Helen Miren pokazale podršku žrtvama napada na francuski satirični list "Šali ebdo".

Predsedavajući Holivudskog udruženja stranih novinara, koji organizuje Globuse, Teo Kingma dobio je stojeće ovacije rekavši: "Zajedno stojimo ujedinjeni protiv svakog ko pokuša da uguši slobodu govora od Severne Koreje do Pariza".

LISTA NAGRAĐENIH:
Najbolji film - drama
Boyhood (Odrastanje)
Najbolji film - mjuzikl/komedija
The Grand Budapest Hotel
Glavni glumac - drama
Edi Redmejn, The Theory of Everything (Teorija svega)
Glavna glumica - drama
Džulijen Mur, Still Alice
Glavni glumac - mjuzikl/komedija
Majkl Kiton, Birdman (Čovek ptica)
Glavna glumica - mjuzikl/komedija
Ejmi Adams, Big Eyes
Sporedni glumac
Džej Kej Simons, Whiplash
Sporedna glumica
Patriša Arket, Boyhood
Režija
Ričard Linklejter, Boyhood
Scenario
Birdman
Strani film
Levijatan (Rusija)
Animirani film
How to Train Your Dragon 2 (Kako da dresiraš svog zmaja 2)
Originalna muzika
The Theory of Everything
Originalna pesma
Glory, Selma

TELEVIZIJA
Serija - mjuzikl/komedija
Transparent
Serija - drama
The Affair
Glavni glumac u TV seriji - drama
Kevin Spejsi, House of Cards
Glavna glumica u TV seriji - drama
Rut Vilson, The Affair
Glavni glumac u TV seriji - komedija/mjuzikl
Džefri Tambor, Transparent
Glavna glumica u TV seriji - komedija/mjuzikl
Đina Rodrigez, Jane the Virgin
Mini-serija/TV film
Fargo
Glavna glumica u mini-seriji/TV filmu
Megi Džilenhol, The Honorable Woman
Glavni glumac u mini-seriji/TV filmu
Bili Bob Tornton, Fargo
Sporedna glumica
Džoana Frogat, Downton Abbey
Sporedni glumac
Met Bomer, The Normal Heart

"Dečaštvo" je bilo nominovano u pet kategorija a osvojilo je tri Globusa uključujući glavni - za najbolju dramu. Režiser Ričard Linklater, koji je ovaj film o odrastanju jednog dečaka snimao 12 godina sa istim glumcima, dobio je Globus za režiju a Patriša Arket za sporednu žensku ulogu.

Film sniman tokom 12 godina, „Odrastanje” je, uz nagradu za sporednu žensku ulogu (Patriša Arket), izašao kao veliki pobednik večeri, utvrdivši svoju poziciju vodećeg favorita za Oskare. U ostalim kategorijama nekoliko filmova je raspodelilo plen, čime će trka do kraja sezone nagrada biti otvorena.
Glumačke nagrade su prošle bez velikih iznenađenja.

U kategoriji drame Džulijen Mur je proglašena za najbolju glumicu za ulogu žene obolele od Alchajmera u „Still Alice”, a Edi Redmejn trijumfovao je zahvaljujući maestralnoj izvedbi Stivena Hokinga u „The Theory of Everything”.

U odseku za komediju/mjuzikl pobede su odneli Ejmi Adams - koja u biografiji „Big Eyes” Tima Bartona igra umetnicu Margaret Kin čiji je suprug lažno predstavljao njena dela kao svoja - i Majkl Kiton za lik otpisanog glumca koji planira veliki povratak na Brodvej u „Čoveku ptici” Alehandra Gonzalesa Injaritua. Iako mu je izmakla nagrada za režiju, Injaritu je otišao kući sa trofejom za najbolji scenario.

Uz Arketovu, globus za najbolju epizodu dobio je i Džej Kej Simons koji u muzičkoj drami „Whiplash” tumači beskrupuloznog profesora i dirigenta prestižnog univerzitetskog džez benda.
Malo iznenađenje priređeno je u kategroijama animiranog i stranog filma. Favorite „Lego” i poljsku dramu „Ida” pobedili su „Kako da dresirate svog zmaja 2”, odnosno ruski „Levijatan”.

Neke zvezde pokazale su svoj podršku nastradalim novinarima nedeljnika „Šarli ebdo”, koje je u svom govoru prilikom preuzimanja nagrade za životno delo pomenuo i Džordž Kluni.

- Današnji marš miliona ljudi u Parizu i ostalim gradovima nije bio marš iz protesta već radi podrške ideji da nećemo hodati u strahu - zaključio je on.
Tina Fej i Ejmi Pouler, koje su treći i poslednji put vodile dodelu, iskoristile su ceremoniju da se našale na račun navodne umešanosti Severne Koreje u hakerske napade na „Soni” i Bila Kozbija koji se u poslednje vreme suočava sa brojnim optužbama za silovanje.

Komentarišućo proglašenje Patriše Arket za najbolju sporednu glumicu Ejmi Pouler je rekla:
- Evo dokaza da i dalje ima dobrih uloga za žene preko četrdeset - pod uslovom da vas angažuju pre nego što napunite 40.

Na polju televizijskih dostignuća, za najbolje serije proglašene su „The Affair” (drama) i „Transparent” (komedija) a KevinSpejsi je, posle osam nominacija, konačno osvojio Globus za ulogu okorelog političara u „Kući od karata”.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: Vesti

Post od Upravnik »

A za Oskara su ove godine nominovani...

Najbolji film

Birdman - Čovek ptica
Boyhood - Odrastanje
The Grand Budapest Hotel - Grand Budapest Hotel
The Imitation Game
Selma
American Sniper - Snajperista
The Theory of Everything - Teorija svega
Whiplash

Najbolja režija

lehandro Gonsales Injaritu - Čovek ptica
Ričard Linklejter - Odrastanje
Benet Miler - Foxcatcher
Ves Anderson - Grand Budapest hotel
Morten Tildam - The Imitation Game

Najbolji glumac

Stiv Karel - Foxcatcher
Bradli Kuper - Snajperista
Benedikt Kamberbač - The Imitation Game
Majkl Kiton - Čovek-ptica
Edi Redmejn - Teorija svega


Najbolja glumica

Marion Kotijar - Dva dana, jedna noć
Felisti Džouns - The Theory of Everything
Džulijan Mur - I dalje Alis (Still Allice)
Rozamund Pajk - Iščezla (Gone Girl)
Riz Viterspun - Divljina (Wild)

Najbolji originalni scenario

Čovek ptica
Odrastanje
Foxcatcher
Grand Budapest hotel
Nightcrawler


Najbolji adaptirani scenario

Snajperista
The Imitation Game
Inherent Vice
Teorija svega
Whiplash


Najbolji sporedni glumac

Robert Duval - The Judge
Itan Houk - Odrastanje
Edvard Norton - Čovek-ptica
Mark Rafalo - Foxcatcher
Dzej Kej Simons - Whiplash

Najbolja sporedna glumica

Patriša Arket - Odrastanje
Lora Dern - Divljina
Kira Najlti - The Imitation Game
Ema Stoun - Čovek ptica
Meril Strip - Začarana suma


Najbolja originalna muzika

Grand Budapest hotel
The Imitation Game
Interstellar
Mr Turner
Teorija svega

Najbolji film van engleskog govornog područja

Ida, Poljska
Levijatan, Rusija,
Tangerines, Estonija,
Timbuktu, Mauritanija
Wild Tales, Argentina
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Serija o glumcima dužnicima

Poznati reditelj Srđan Dragojević vodi borbu za spas „Avala filma“ i sprema film i seriju s kojima će konkurisati kod Filmskog centra Sbije.

- Na poslednjih šest konkursa, moji projekti su odbijeni. Možda sedmog puta bude bolje - kaže Srđan Dragojević za „Blic“.

Autor kultnih ostvarenja ima gotov scenario za TV seriju „Mamurluci“, koja se bavi danas tako bolnom temom u našem društvu - dužničkim ropstvom onih koji imaju kredite u švajcarcima.

- Serija bi trebalo da bude komedija. Ili komedija sa elementima stvarnosti, koja nije, kako znamo, blistava. Skupila se grupa prijatelja da proizvede prvu epizodu nečega što može biti zanimljiva TV serija. Bavi se životom glumaca, umetnika, konkretno, glavni junaci su dva popularna glumca za koje svi misle da su uspešni, puni para jer se pojavljuju na televiziji. A oni su, zapravo, kao i većina, socijalni slučajevi, sa kreditima u švajcarcima čiji je život borba za preživljavanje i očuvanje trunke dostojanstva. „Mamurluci“, jer to su naši životi, jedan dug, neprekidan mamurluk. Više ne moramo ni da pijemo da bismo dostigli to stanje - kaže Dragojević.

- No, moram da dodam, malo je rano o tome. To je zasad „kućna radinost“ i ja sam tu zaista manje važan od Nikole Koja i Zorana Cvijanovića, koji su ovo inicirali, i Radeta Markovića (scenarista „Drug Crni u NOB“ prim. aut.), koji je pisao seriju.

Ono što poslednjih meseci radi za dobro srpske kulture, filma i društva jeste inicijativa da se spreči, kako često ističe, kriminalna prodaja „Avala filma“, koja je zakazana za 22. april. Dragojević kaže da je nelogično što je uopšte proglašen bankrot ove nekad čuvene filmske kompanije. Sumnja da se radi o dirigovanoj akciji jer je preduzeće „Avala film“, koje se nalazi na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Beogradu, otišlo u bankrot zbog tri miliona evra duga, prvenstveno javnim preduzećima.

- Procenjena vrednost „Avale“ je 20 miliona, a takva preduzeća češće idu u reorganizaciju. Neverovatna je procena Privrednog suda da se bankrot proglašava zbog „trajne nemogućnosti“ da se dug vrati poveriocima, a u „Avali“ su studiji zauzeti. Pa ako se zakup plaća po realnim cenama, ona bi od toga mogla da plaća struju, vodu i komunalije, koje su glavni deo duga. Osim toga, račun „Avale“ je u plusu 80 miliona dinara. Kada bi se primenjivao ovakav kriterijum, i Crvena zvezda i Partizan, a i mnoga srpska preduzeća bila bi u bankrotstvu. Dakle, ovde nešto debelo nije u redu, najveći studio na Balkanu se prodaje budzašto da bi neko ostvario enorman profit, porušio sve i sagradio stambene i poslovne objekte - ističe Srđan Dragojević.

Ideja za koprodukciju RTS i FCS

- Postoji ideja koju sam razradio s pokojnim Tijanićem neposredno pre njegove smrti. Malo ljudi zna da RTS duguje Filmskom centru Srbije blizu tri miliona evra jer godinama nije davao zakonski propisanih 1,5 odsto budžeta za kinematografiju. Kada bi FCS tužio RTS, dobio bi ovu sumu na sudu, ali RTS ne bi imao da isplati plate. Zato je ideja bila da RTS sa po 100.000 evra uđe u koprodukciju s filmovima izabranim na konkursu i da dobije tri-četiri epizode mini-serije i filmska prava.
I to bi se razvuklo na sledećih tri do pet godina, filmskim umetnicima bi to bila velika pomoć, a RTS bi dobio 30 filmova i preko sto epizoda dramskog programa - smatra Dragojević.

Dugalić kao inspiracija?

Iako Dragojević nije hteo da navodi šta je iniciralo ideju za seriju „Mamurluk“, poznat je slučaj glumca Nebojše Dugalića, koji je zbog kredita u švajcarskim francima prinuđen da se iseli s porodicom u Kanadu, o čemu je „Blic“ pisao.

Minut za kulturu

Dragojević je nedavno pred skupštinski odbor za kulturu izneo svoju inicijativu da televizije sa nacionalnom frekvencijom prošire reklamne blokove za jedan minut, tokom kojeg će se reklamirati festivali, predstave, filmovi, knjige.
- Inicijativa može da potekne od odbora za kulturu, ali Ministarstvo kulture bi trebalo da podrži akciju u saradnji sa REM-om. Moj predlog je da se 2016. proglasi godinom promovisanja srpske kulture pa ako se akcija pokaze svrsishodnom da to postane regularna stvar - kaže reditelj.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Na Filmskim susretima u Nišu 16 filmova u konkurenciji za nagrade

Tokom 50. Festivala "Filmski susreti" u Nišu (22-28. 8), biće prikazano 16 filmova u takmičarskom i dva u revijalom delu.

Festival će otvoriti film "Bićemo prvaci sveta" Darka Bajića, a zatim će biti prikazana crna komedija "Mali Budo" Danila Bećkovića.

Drugog dana publika videti filmove "Panama" Pavla Vučkovića i "Nebo iznad nas" Marinusa Grouthofa, a trećeg "Branio sam Mladu Bosnu" Srđana Koljevića i "Otvoreni kavez" Siniše Galića.
Iste večeri u revijalnom delu programa biće prikazan film "Iseljenje".

Karte se prodaju u knjižari NKC-a, Turističkoj organizaciji Niš i ispred bioskopa "Vilin grad". Cena kompleta iznosi 2000 dinara.
U utorak 25.8. na programu su "Bez stepenika" Marka Novakovića i "Za kralja i otadžbinu" Radoša Bajića. U okviru revijalnog programa biće prikazan TV film "Talog" Milivoja Milojevića.

Pretposlednjeg dana biće prikazani "Ničije dete" Vuka Ršumovića, "Amanet" Nemanje Ćipranića i "Travelator" Dušana Milića, kao i ostvarenja "Enklava" Gorana Radovanovića, "Gorčilo" Milana Karadžića i omnibus "Jednaki" Mladena Đorđevića, Dejana Karaklajića, Darka Lungulova, Miloša Petričića, Igora Stoimenova i Ivice Vidanovića.

Poslednji dan je rezervisan za dodelu nagrada, kao i projekciju gostujućih filmova "Panta Draškić – cena časti" Petra Ristovskog i dokumentarac "Stari Niš – moj Niš" Miroljuba Rikija Nedovića.

Festivalski žiri će dodeliti Gran pri festivala "Naisa", nagradu za najbolju žensku ulogu "Carica Teodora" i za najbolju mušku ulogu "Car Konstantin", te nagradu za najbolju mušku i žensku epizodnu ulogu, kao i nagradu za debitantsku ulogu.

Udruženje filmskih glumaca Srbije već je saopštilo da je ovogodišnji dobitnik nagrade za životno delo "Pavle Vuisić" glumica Jelisaveta Seka Sablić. Nagrada će joj biti dodijeljena na otvaranju Festivala, 22. avgusta.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Kritičari: “Spotlight” najbolji film 2015. godine

Nacionalno udruženje filmskih kritičara SAD proglasilo je dramu "Spotlight" reditelja Toma Makartnija najboljim filmom u 2015. godini, preneo je AP.

Makartni i Džoš Singer nagrađeni su u kategoriji najbolji scenario za isto ostvarenje.

"Spotlight" je film o timu lista "Boston glob" koji je istraživao zlostavljanje dece u Katoličkoj crkvi i za seriju tekstova nagrađen Pulicerovom nagradom 2003. godine.

Film u kome glavne uloge tumače Mark Rufalo, Majkl Kiton, Rejčel Makadams, Džon Stenli Tuči, nominovan je za nagradu Zlatni globus u kategoriji najbolji film.

Najbolji glumac, prema oceni američkih filmskih kritičara, jeste Majkl B. Džordan za ulogu Adonisa Džonsona u filmu "Creed", sedmom nastavku franšize o Rokiju Balboi, dok je najbolja glumica Šarlota Rempling za rolu u drami "45 years".
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Kesićeva himna otvara Sofest

CEREMONIJU svečanog otvaranja 45. Sofesta večeras (utorak, 5. jul) od 20.30 časova, vodiće Zoran Kesić - voditelj satirične emisije "24 minuta", koji će premijerno izvesti "Himnu Sofesta", koju je pripremio za ovu priliku.

Kesić i naša poznata manekenka Anđelija Vujović će predstaviti filmske ekipe koje će kroz publiku prodefilovati fijakerima, i najaviti prošlogodišnju dobitnicu nagrade za najbolju filmsku muziku - Bilju Krstić, koja će nastupiti sa orkestrom "Bistrik".

Publici će se obratiti i Mirjana Karanović, čiji film "Dobra žena" projekcijom od 21.30 večeras otvara takmičarski deo festivala.

Od prošle godine, Sofest je festival filmskih profesija na kome će stručni žiri dodeljivati plakete "Sunce Sofesta" i novčane nagrade za kameru, montažu, scenografiju, kostim, muziku i dizajn zvuka.

Žiri će raditi u sastavu Jovan Joca Jovanović, reditelj, Damjan Radovanović, snimatelj, i Željko Antović, scenograf.

Novčane nagrade su namenjene i za nagradu publike za najbolju glumicu i najboljeg glumca, koje od ove godine nose ime Velimira Bate Živojinovića, kao i za najbolji film.

Ove godine fokus programa Sofesta je na filmskoj kameri, a Božidar Bota Nikolić, naš čuveni direktor fotografije, biće nagrađen novouspostavljenom Statuetom slobode za doprinos filmskoj umetnosti.

U Staroj Vodenici u Nemenikućama kod Sopota 8. jula će biti upriličen omaž Botinom delu, uz izložbu plakata njegovih filmova i projekciju "Balkanskog špijuna" na otvorenom. U okviru izložbe, biće prikazan i njegov TV film "Svečana obaveza", u kome glavnu ulogu tumači Bata Živojinović, velikan naše filmske scene, koga se Sopot i na ovaj način priseća.

PROGRAM

FILMOVI koji će se takmičiti na Festivalu su "Dobra žena", "Bez stepenika", "Pored mene", "Apofenija", "Igra u tami", "Braća po babine linije", "Porodica", "Sizif K", "Vlažnost", "Procep", "Smrdljiva bajka", "Otadžbina" i "Otvorena".
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

SUFINANSIRANjE IGRANIH FILMOVA: Novac Šijanu i Dragojeviću

UO FCS na istoj sednici doneo je odluku o sufinansiranju u još tri konkursne kategorije. Za proizvodnju kratkih animiranih filmova podršku dobija sedam projekata (najveći iznos, 2.429.000 dinara, stiže Mariji Milanović Lazarevski za "Izgubljene poljupce"), a u kategoriji eksperimentalnih filmova i video-arta odabrano je devet projekata. Za stimulaciju distribucije, budžet od pet miliona dinara podeliće kuće "MegaKom Film", "Art - Vista", Taramount Film", Fame Solutions i "Delius film".

MARKOVIĆ I RADOVIĆ "NA ČEKANjU"

KAO projekte koji nisu "prošli" na konkursu, a imaju veliki potencijal, uz preporuku da autori i producenti nastave da rade na njihovom razvoju, komisija je izdvojila "Susret sa Himerom" Gorana Markovića, "Pjacu Unita" Miloša Radovića, "Mrak" Dušana Milića, "Milenijum u Beogradu" Mirjane Vukomanović, "Poslednji pozdrav" Milice Tomović, "Ja sam lutka" Natalije Avramović, "Uličarku" Milana Todorovića, "Ameriku" Salboča Tolnaija, "DB dosije rokenrol" Milorada Milinkovića i Neleta Karajlića, "Pokret i bolešljivo kuče" Borisa Malagurskog, "Dobru stranu umiranja" Koste Đorđevića, i "Kralja kuhinje" Gvozdena Đurića.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

BFI: "Podzemlje" Emira Kusturice najbolji film Balkana

Britanski filmski institut procenio je da je film Emira Kusturice "Podzemlje" najbolji na Balkanu, a odlučeno je da se pored bioskopske verzije na DVD-u izda i duža verzija tog filma, kao i mini TV serija.

BFI je objavio spisak deset najboljih balkanskih filmova, a na spisku su, između ostalih, ostvarenje Aleksandra Petrovića "Skupljači perja" iz 1967. godine, film Dušana Makavejeva "Nevinost bez zaštite" i "Otac na službenom putu" Emira Kusturice.

U saopštenju BFI se navodi da, iako jugoslovenski filmovi nisu toliko zastupljeni u britanskim bioskopima zbog loše distribucije i lošeg video-zapisa, svaki sistem koji je iznedrio ostvarenja autora kakvi su Emir Kusturica, Goran Paskaljević, Dušan Makavejev, Aleksandar Pavlović i drugi, koji su stvarali u "crnom talasu", jeste sistem jake kulturne sile, vredne pomena.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Zlatni medved za mađarski film, Kaurismaki najbolji režžiser

Mađarski ljubavni film "O telu i duši" rediteljke Ilidike Enjedi osvojio je večeras Zlatnog medveda na Berlinskom filmskom festivalu, dok je finski scenarista i režiser Aki Kaurismaki osvojio nagradu za najbolju režiju.

Mađarska ljubavna priča "On Body and Soul" smeštena je u čudnom okruženju, tačnije lokalnoj klanici u Budimpešti u kojoj zaposleni radno vreme provode između hladnokrvne ravnodušnosti i crnog humora.

Enjedi je jedna od četiri rediteljke čija su dela konkurisala za prvu nagradu najveće smotre evropskog filma, prenosi AFP.

Kaurismaki je nagradu dobio za komediju dramu "The Other Side Of Hope" koja prati sirijskog izbjeglicu dok stiže u Helsinki s namerom da dobije politički azil.

Nagradu za najbolji scenario osvojio je film Sebastijna Lelioa i Gonzala Maze "Una Mujer Fantastica" (Fantastična žena).
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

FIPRESCI: Trijumf "Mašinovođe"

Nagrade Udruženja filmskih kritičara i novinara FIPRESCI Srbija: Najbolji reditelj Radović, Karanovićeva najbolja glumica

NAJBOLjI film u 2016. je "Dnevnik mašinovođe" Miloša Radovića, kome je po glasovima članova Udruženja filmskih kritičara i novinara FIPRESCI Srbija pripala i nagrada za najbolju režiju i scenario.

Kako je na svečanoj dodeli priznanja u utorak u Muzeju Kinoteke istakao Radović, "Dnevnik mašinovođe" je kao naš kandidat za "dlaku izbegao ovogodišnji Oskar".

- Zahvalan sam svima na nagradi FIPRESCI, posebno pokojnom Marku Glušcu, sjajnom montažeru, koji mi je pre nekoliko godina na papiriću dao ideju za ovaj film - on je "zapalio" taj prvi "fitilj".

Najbolju žensku ulogu u srpskoj produkciji u 2016. ostvarila je Mirjana Karanović u filmu "Dobra žena", svom debitantskom, rediteljskom ostvarenju koje je dobilo brojna priznanja na svetskim i domaćim festivalima.

- Meni lično znači ova nagrada, ali "Dobru ženu" sam radila pre svega zbog toga da bi ovaj film zbog teme kojom se bavi videlo što više naše publike. U domaćim bioskopima, nažalost, nije zabeležila veću gledanost, pokušala sam da se prikaže na nekim televizijama, ali nijedna nije pokazala interesovanje - istakla je Mirjana Karanović.

Nagrada za najbolju mušku ulogu pripala je Milošu Timotijeviću za lik u filmu "Vlažnost" Nikole Ljuce, za koji je nagrađen i na prošlogodišnjem Festu.

Najbolju fotografiju u srpskom filmu u 2016. uradio je Dušan Joksimović u "Dnevniku mašinovođe", najbolju montažu Đorđe Stanković u "Inkarnaciji", za najbolji kostim i scenografiju nagrađeni su Ivanka Krstović i Dejan Anđelković za film Santa Maria della Sallute, dok je kompozitoru Aleksandru Lokneru pripala nagrada za muziku u filmu "Ime: Dobrica. Prezime: Nepoznato".

Socijalna drama Kena Louča "Ja, Danijel Blejk", koju je u naše bioskope doveo distributer "MegaKom Film", nagrađena je za najbolji strani film.

PRIZNANjE VUČIĆEVIĆU

PRIZNANjE kritičara FIPRESCI za životno delo posthumno je dodeljeno Branku Vučićeviću (1934 - 2016), koji je bio jedan od naših najistaknutijih sineasta, scenarista, publicista, prevodilaca, filmskih kritičara i autora, a nagrada je svečano uručena njegovoj supruzi.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Dodelom nagrada i projekcijom filma "Tišina" Martina Skorsezea završen 45. Fest

Najbolji "Ne gledaj mi u pijat" i "Rekvijem za gospođu J."


Ostvarenje "Ne gledaj mi u pijat" u režiji Hane Jušić iz Hrvatske dobitnik je nagrade Beogradski pobednik za najbolji film glavnog takmičarskog programa 45. Festa.

Žiri koji su činili reditelj Srdan Golubović, glumica Branka Katić, reditelj Dalibor Matanić, producent Čeda Kolar i glumac Sergej Trifunović specijalno priznanje dodelio je dansko-islandskoj koprodukciji "Hartston" u režiji Gudmundura Arnara Gudmundsona, koji je dobio i nagradu za najbolji debi.

Priznanje za najbolju režiju pripala je ruskom reditelju Kirilu Serebrenikovu za film "(M)učenik" a glavni glumac Pjotr Skvortsov nagrađen je najbolju mušku ulogu. Priznanje za najbolju žensku ulogu pripalo je Arijana Čulina za nagrađeni film "Ne gledaj mi u pijat". Nagrada za najbolji scenario pripala je Argirisu Papadimitropulosu za grčki film "Toplotni udar", koji je i režirao.

Beogradski pobednik za najbolji film u selekciji Srpski film pripao je ostvarenju Bojana Vuletića "Rekvijem za gospođu J.". Ovaj naslov, koji je svetsku premijeru imao na nedavno održanom Berlinskom festivalu, u okviru selekcije Panorama, poneo je još tri nagrade - za najbolji scenario i najbolju režiju - Bojan Vuletić, kao i najbolju žensku ulogu - Mirjana Karanović.

U obrazloženju žirija koji su činili: Ksenija Marinković, glumica iz Hrvatske, Miroslav Momčilović, reditelj i scenarista, Slobodan Skerlić, reditelj i scenarista, Žan Mark Bar, francuski glumac, i Hrvoje Hribar, pisac, reditelj i producent iz Hrvatske, navodi se da je u pitanju "film koji obigrava oko smrti, prijateljski i bez morbidnosti, lista kalendar propadanja bez patosa i nadmenosti, svoji na svome i okruženi svojima u prilikama koje nas izneveruju, biramo hoćemo li gore ili dole, kao da je zagrobni život počeo pre vremena, a život je još uvek velik". Ovo ostvarenje laureat je i Politikine nagrade "Milutin Čolić" za najbolji film u nacionalnoj selekciji.

Nagrada za najbolju mušku ulogu pripala je Lazaru Ristovskom za film "Dnevnik mašinovođe". Specijalna nagrada žirija uručena je Tamari Drakulić za film "Vetar" a nagrada za najbolji debi reditelju Luki Bursaću za film "Afterparty".

NIN-ova nagrada za najbolji film u selekciji Granice pripala je dokumentarcu o porno glumcu Roku Sifrediju "Roko" rediteljskog dvojca Tjerija Demezijera i Albana Terlea, dok je specijalnu nagradu, žiri dodelio filmu "U Senkama", iranskog reditelja Babaka Anvarija. Nagrada "Nebojša Đukelić" za najbolji film iz regiona pripala je slovenačkom filmu "Noćno življenje" u režiji Damjana Kozolea, koji "priča priču o novom svetu u kojem ljudi više od svega strahuju da će beskrupulozni mediji razotkriti njihovu intimu".Fest, na kome je prikazano više od 90 premijernih filmova, završen je sinoć projekcijom filma "Tišina" Martina Skorsezea.

Još nagrada za "Pijat", "(M)učenika" i "Mašinovođu"
U okviru programa FEST Forward koji je posvećen filmskim projektima u nastanku nagrađeni su "Zlogonje" reditelja Raška Miljkovića u nacionalnoj selekciji i "Fortnight" rediteljke Agnješke Voščinske u međunarodnoj selekciji "Women in Film". Žiri Fedora nagradu za najbolji film u internacionalnoj selekciji dodelio je ostvarenju "(M)učenik" Kirila Serebrenikova, za "snažan i umetnički dosledan prikaz problematičnog tinejdžera, izgubljenog u svom svetu, koji pronalazi beg u religioznom fundamentalizmu", dok je u domaćoj selekciji najbolji "Dnevnik mašinovođe" Miloša Radovića, "dobro skrojena crna komedija, u najboljoj tradiciji jugoslovenske crne komedije". Žiri kritike Srpskog ogranka FIPRESCI proglasio je za najbolji film 45. Festa "Ne gledaj mi u pijat" hrvatske autorke Hane Jušić "za izuzetno koncentrisanu i sofisticiranu naraciju i režiju u debitantskom filmu".

PostFESTum
Najbolja ostvarenja 45. Festa biće sutra reprizno prikazana na nekoliko lokacija širom Beograda. Publika će moći da pogledate i najtraženija, ali i najznačajnija ostvarenja iz nekoliko selekcija. Među njima se nalaze i pobednik ovogodišnjeg Berlinala, film koji se našao na specijalnoj projekciji iznenađenja, mađarski "Na duši i telu", zatim iranski "Trgovački putnik", nagrađen Oskarom za najbolji film van engleskog govornog područja, kao i filmove za koje se ovih dana tražila karta više poput ostvarenja "Mančester na moru"
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Zlatna arena za Nebojšu Glogovca

SRPSKI glumac Nebojša Glogovac u subotu je nagrađen Zlatnom arenom za najbolju glavnu mušku ulogu na Pulskom festivalu, dok je za režiju filma "Dnevnik mašinovođe" srpskom reditelju Milošu Radoviću pripala Zlatna arena za režiju u okviru programa manjinskih hrvatskih koprodukcija, saopštio je žiri.

Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu pripala je Nebojši Glogovcu za ulogu Vjeke Kralja u filmu "Ustav Republike Hrvatske" reditelja Rajka Grlića.

U okviru programa manjinskih hrvatskih koprodukcija na 64. Pulskom filmskom festivalu, žiri u sastavu Zrinko Ogresta, Mladen Ožbolt, Josip Grozdanić, Vedran Živolić i Ivana Zozoli Vargović obrazložio je nagradu rečima da je Radovićev film "skladno i nenametljivo režirana crna komedija sa izvanrednim osećajem za dramaturšku kompaktnost i narativni ritam".

Miloš Radović je Tanjugu, neposredno po objavljivanju nagrada 64. festivala u Puli, rekao da je uvek priželjkivao tako vredno priznanje na filmskoj smotri koju je posećivao još kao dečak.

- Otac me je dovodio u Pulu na Filmski festival i od tada sam sanjao da dobijem nagradu na ovoj filmskoj smotri. Posebno mi je drago što sam ostvario svoje dečačke snove, jer je Pula jedan veliki festival i njena publika zna šta je dobar film - rekao je Radović.

Velika zlatna arena za najbolji film Festivala pripala je ostvarenju "Kratki izlet" reditelja Igora Bezinovića.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Završeni 52. Filmski susreti Niš

Gran pri Naissa za maestralnog Nebojšu Glogovca


Gran pri Naissa za najbolje glumačko ostvarenje na 52. Festivalu glumačkih ostvarenja u Nišu dobio je glumac Nebojša Glogovac, za maestralnu ulogu profesora Vjekoslava Kralja u ostvarenju „Ustav Republike Hrvatske“ Rajka Grlića.

Nakon što je predsednica žirija filmskih susreta Jelica Sretenović saopštila odluku, Letnjom pozornicom u Niškoj tvrđavi prolomio se dug i topao aplauz, a publika je ustala u znak poštovanja prema laureatu. Vidno uzbuđeni Glogovac zahvalio se „svima koji su omogućili da se ovaj film desi- a nije bilo lako“, te posebno niškoj publici „zbog toga što čuva film i - džez“.

Žiri, u čijem su sastavu osim Sretenovićke i glumci Ivan Bekjarev i Minja Filipović, odlučio je da nagrade „Carica Teodora“ i Car Konstantin“, za najbolju glavnu žensku i glavnu mušku ulogu, pripadnu glumici Tamari Aleksić, za ulogu Lenke Dunđerski u filmu „Santa Maria Della Salute“, i glumcu Vojinu Ćetkoviću, za ulogu pesnika Laze Kostića, u istoimenom filmu. Laureati Povelja za izuzetnu žensku i izuzetnu mušku ulogu su Gorica Popović („Kozje uši“) i Igor Đorđević, za rolu Petra Kočića u filmu „Slepi putnik na brodu ludaka“. Nagradu za najbolju žensku i mušku epizodu dobili su Jovana Gavrilović („Rekvijem za gospođu J.“) i Marko Gvero („Stado“), a za debitantsku ulogu Vanja Nenadić („Biser Bojane“).

Nagrada Pavle Vuisić, koju Udruženje filmskih glumaca Srbije dodeljuje za poseban doprinos umetnosti glume, dodeljena je Svetlani Bojković, na svećanom otvaranju festivala. Publika na Letnjoj pozornici je svojim glasovima za glumca festivala izabrala Goricu Popović, koja je i glumac šeste večeri, a koja je tim povodom kazala da je na Filmskim susretima bila i direktorka i predsednica žirija, ali je ova nagrada „nešto najlepše što je doživela“. Glumac prve festivalske večeri bio je Nebojša Glogovac, druge- Vojin Ćetković, treće- Nebojša Milovanović („Nigde“), četvrte- Igor Đorđević, a pete večeri- Petar Strugar ( „Jesen Samuraja“). Nagrada za poseban doprinos umetnosti glume „Heraldički krst“ uručena je ruskom glumcu Aleksandru Galibinu, koji igra jednu od glavnih uloga u seriji “Senke nad Balkanom”, čije je pilot epzoda prikazana sinoć, kao gostujući televizijski film.

Nezvaničnu nagradu za najbolji komičnu ulogu koja nosi ime preminulog glumca Milorada Mandića Mande, dobio je glumac Nikola Kojo, koji je, zahvaljujući se na dodeli, kazao: „Neka mi oproste Naissa, Car Konstantin i druge nagrade koje sam dobio, nijednu neću voleti kao ovu“. On se založio da ova nagrada ne bude žanrovski omeđena jer je Mandić bio „veliki glumac koji je umeo sve da igra“. Nagrada se dodeljuje prvi put, a ustanovljena na inicijativu glumca i reditelja Radoša Bajića i dnevnog lista Blic.

Ovogodišnje Filmske susrete je, inače, posetio veći broj glumaca nego ranije, bar na dan ili dva. Na svečanom otvaranju bilo je 56 „izvođača glumačkih radova“, koji su „prepunili“ pozornicu. Uprkos tome što je pozvan “veći broj glumaca“ sa prostora ex YU, na festival je došlo tek nekoliko njih. Na festivalu, koji je trajao od 24. do 30. avgusta, prikazano je 13 filmova u zvaničnoj konkurenciji, te dva gostujuća ostvarenja.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Film "Rekvijem za gospođu J" srpski kandidat za Oskara

* Životni problemi sa kojima se susrećemo više nisu samo rezervisani za Balkan * Snimiti film ovde je po sebi već veliki uspeh * Humor je ono što čini ovu priču drugačijom i dopadljivom

Od 16 članova Akademije, osam je glasalo za ovaj film, dok je njih sedmoro podržalo ostvarenje "Slepi putnik na brodu ludaka" Gorana Markovića. Jedan glas je bio nevažeći. U konkurenciji je bio i film "Zona Zamfirova" drugi deo u režiji Juga Radivojevića, koji nije dobio nijedan glas članova Akademije.

"Za svakog reditelja, velika je stvar kada dobije priliku da radi novi film i kada, uz pomoć kolega, umetnika i prijatelja uspe da ga snimi. Snimiti film ovde je po sebi već veliki uspeh. Ako taj film, po sudu profesionalaca, bude i dovoljno dobar da bude izabran za srpskog predstavnika za Oskara - onda je to nešto što vas ispunjava posebnom vrstom zadovoljstva", kaže za Danas Bojan Vuletić.

"Rekvijem za gospođu J." govori o skromnoj sredovečnoj ženi i bivšoj administrativnoj službenici (igra je Mirjana Karanović), koja na godišnjicu smrti svog muža planira da se ubije. Gospođa J. je odlučila da završi sve svoje privatne i administrativne poslove da bi se ubila onako kako želi i ostavila svoju porodicu obezbeđenu. Ali da bi sve to započela potrebna joj je samo jedna overena potvrda - uverenje o radnom stažu za poslednjih 20 godina. U zemlji koja upravo prolazi kroz tranziciju i sveobuhvatnu reformu administracije, to će biti jako komplikovano. Film je svetsku premijeru imao početkom godine u Berlinu i otada je nagrađen na brojnim festivalima. Inače, pre samo nekoliko dana Evropska filma akademija saopštila je da se "Rekvijem za gospođu J" našao među 51 igranim filmom sa Starog kontinenta koji će biti razmatrani za nagrade EFA.

"To je svakako priznanje da se, inače dugotrajan i neizvestan rad na jednom filmu, ponekad ipak isplati. Film je kolektivna umetnost u kojoj učestvuju pravi umetnici kao što su na ovom filmu: direktor fotografije Jelena Stanković, scenograf Zorana Petrov, kostimograf Lana Pavlović i mnogi drugi, na čelu sa producentom Nenadom Dukićem, tako ta zasluga apsolutno pripada i njima", priča Vuletić.

On ipak ističe da je jedna od najvažnijih stvari to da je američko tržište drugačije od evropskog. "Uspeh u Evropi ne znači i uspeh u Americi. Američka filmska akademija ima puno članova ali ne glasaju svi za ovu selekciju, već samo akreditovani članovi", kaže Vuletić.

Kako kaže, neophodno je angažovati dobrog publicistu, koji će sa distributerima organizovati specijalne projekcije u dva centra u NJujorku i Los Anđelesu. "Takođe, pre toga, u novembru se u Los Anđelesu održava nešto što se zove Američki filmski market u saradnji, posle toga sledi uži izbor, koje je korak do nominacija", dodaje Vuletić.

On objašnjava da će distributer filma "Soul Food Films" u saradnji sa koproducentom iz Rusije Aleksandrom Rodnjaskim, koji je jedan od vodećih ruskih producenata i koji je član Američke filmske akademije, napraviti strategiju prezentacije filma. "On ima mnogo više iskustva jer je njegov prethodni film 'Levijatan' bio nominovan za Oskara. Takođe je potrebna pomoć Ministarstva kulture i Filmskog centra Srbije koja će biti korišćena za promociju filma", precizira Vuletić.

Na pitanje koliko je priča o tranziciji u Istočnoj Evropi zanimljiva ljudima izvan granica Srbije, on odgovara da ova tema nije nepoznata ostatku svetu. "Ipak mislim da je humor ono što čini ovu priču drugačijom i dopadljivom, čak i onima koju su umorni od ove teme. Takođe, koncentrisali smo se na emocije. Mislim da i tu leži univerzalnost. Životni problemi sa kojima se susrećemo više nisu samo rezervisani za Balkan. Na žalost, otuđenje, kriza identiteta, poremećeni odnosi u porodici u kontekstu neuspele socijalne tranzicije i opšte ekonomske krize predstavljaju univerzalni okvir koji se prepoznaje čak i u najrazvijenijim zemljama. Otuda univerzalnost ove priča. Ona bi mogla da se dešava bilo gde. Samo bi kostim i scenografija malo drugačije izgledali", zaključuje reditelj.

U konkurenciji i švedski "Trg", nemački "Niotkuda"...
Rok za prijavu kandidata za nagradu Oskar u kategoriji najbolji strani film ističe 2. oktobar. Do sada je poznato 17 naslova koje će razmatrati članovi Američke akademije. Na listi je švedski predstavnik film "Trg" u režiji Rubena Ostlunda, koji je nedavno dobio Zlatnu palmu u Kanu, dok Nemačku predstavlja ostvarenje Fatiha Akina "Niotkuda", a Gruziju film "Strašna majka" koja je nedavno nagrađen u Sarajevu. Od filmova iz regiona poznato je da je hrvatski kandidata film Hane Jušić "Ne gledaj mi u pijat", dok iz Bosne i Hercegovine u Los Anđeles ide "Muškarci ne plaču" Alena Drljevića. Širi izbor biće objavljen sredinom decembra, dok će konačne nominacije biti poznate u januaru. Jubilarna 90. ceremonija dodele Oskara zakazana je za 4. mart 2018. godine.

Osnovna socijalna prava danas zvuče kao naivna utopijska bajka
"Socijalne teme su apsolutno aktuelne i univerzalne. Na žalost, osnovna socijalna prava danas zvuče kao naivna utopijska bajka. Obespravljeni radnici i nakaradni zakoni koji povlađuju tržišnoj ekonomiji postali su normalna stvar. Mislim da je upravo naš zadatak da govorimo o tome. Da govorimo o nepravdi, o ljudima koji se ne vide, o temama koje nisu prijatne. Umetnost ne može da rešava te probleme, ali je naš jedini zadatak da o tome govorimo. Uvek", kaže Bojan Vuletić.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Po­bed­nič­ke da­me i ve­ra u moć fil­ma

Na­gra­de „Ro­ber­to Ro­se­li­ni” Eli­za­ve­ti Sti­šo­voj i Kloe Žang, a na­gra­da „Fej Mu” Vi­vi­jan Ču za naj­bo­lji film na ki­ne­skom je­zi­ku

Pin­gjao - Po­sle se­dam ča­rob­nih fe­sti­val­skih da­na i no­ći, kva­li­tet­nih film­skih pro­jek­ci­ja u no­vo­i­zgra­đe­nom hra­mu fil­ma re­zul­tat ta­ko­zva­nog nul­tog iz­da­nja me­đu­na­rod­nog „Pri­kri­ve­ni ti­gar, skri­ve­ni zmaj” Pin­gjao fe­sti­va­la sa­da je već po­znat. Glav­ne fe­sti­val­ske na­gra­de za svo­je hra­bre i sna­žne eg­zin­sten­ci­ja­li­stič­ke fil­mo­ve od­ne­le su čak tri re­di­telj­ske da­me – Ru­ski­nja Eli­za­ve­ta Sti­šo­va, Ki­ne­ski­nja na ra­du u Ame­ri­ci Kloe Žang i Ki­ne­ski­nja Vi­vi­jan Ču.

Na­gra­du „Ro­ber­to Ro­se­li­ni” za naj­bo­lji film u Pin­gjau na ve­li­koj sce­ni pod otvo­re­nim ne­bom pe­to­čla­ni ži­ri – u či­jem su ra­du uče­stvo­va­li in­dij­ski, ki­ne­ski i ja­pan­ski sce­na­ri­sti i pro­du­cen­ti, ali i evrop­ski re­di­te­lji Alek­sej Ger­man ju­ni­or i Ar­no De­ple­šen, uru­čio je Eli­za­ve­ti Sti­šo­voj za film „Pla­ni­na Su­lej­man” ru­sko-kir­gi­ske pro­duk­ci­je. Ovaj film, ina­če ura­đen sa ve­li­kim en­tu­zi­ja­zmom i stvar­nom fa­sci­na­ci­jom za ne­ve­ro­vat­ne a auten­tič­ne li­ko­ve, osvo­jio je sr­ca i ži­ri­ja ki­ne­ske pu­bli­ke (55 iza­bra­nih gle­da­la­ca), pa ta­ko i na­gra­du „Iz­bor gle­da­la­ca”.

Ina­če, „Pla­ni­na Su­lej­man” je de­bi­tant­ski du­go­me­tra­žni igra­ni film Sti­šo­ve, ko­ja je stu­di­je fil­ma za­vr­ši­la u Mo­skvi i do sa­da je sa uspe­hom sni­mi­la tri krat­ka fil­ma. U Pin­gjau joj je uz na­gra­du ko­ja no­si ime le­gen­dar­nog ita­li­jan­skog re­di­te­lja Ro­se­li­ni­ja, kao jed­nog od uzo­ra ki­ne­skog auto­ra i fe­sti­val­skog osni­va­ča Đa Žang­kea, pri­pao i nov­ča­ni iz­nos od de­set hi­lja­da ame­rič­kih do­la­ra za na­red­ni film ko­ji će sni­mi­ti. Ova­kav uspeh na fe­sti­va­lu Eli­za­ve­ta Sti­šo­va je za­slu­ži­la, jer nje­no de­lo ni­je sa­mo vred­no zbog istin­ske du­bi­ne emo­ci­ja, već i zbog re­di­telj­ki­nog du­bo­kog uve­re­nja u moć fil­ma.

Sti­šo­va je gle­da­o­ce fil­ma po­ve­la na neo­bič­no pu­to­va­nje kroz se­o­ske pre­de­le Kir­gi­sta­na, za­jed­no sa svo­jim li­ko­vi­ma – sa Ka­ra­ba­som, nje­go­ve dve že­ne i od smr­ti tek otrg­nu­tim si­nom. Te­žak je ži­vot, te­ške su i okol­no­sti nji­ho­vog pla­nin­skog ži­vo­ta, pa oči­gled­ne la­ži po­sta­ju je­di­ni na­čin stva­ra­nja isti­ne. Ka­ra­bas je sta­vljen pred te­šku di­le­mu: od­re­ći se te­žač­kog pla­nin­skog ili očin­skog ži­vo­ta, a sve to u pej­za­ži­ma kir­gi­stan­ske pla­ni­ne Su­lej­man u sa­mom cen­tru drev­nog Pu­ta svi­le. Pla­ni­ne po­zna­te kao Su­lej­ma­nov pre­sto (Taht-i- Su­le­i­man), je­di­ne svet­ske ba­šti­ne u Kir­gi­sta­nu pod za­šti­tom Une­ska, me­sto u ko­jem je pre­ma ve­ro­va­nji­ma sa­hra­njen kralj So­lo­mon (nje­gov mu­sli­man­ski na­ziv je Su­lej­man). Upra­vo tu se od­vi­ja neo­bič­na film­ska dra­ma ko­ja kao da je is­trg­nu­ta stra­ni­ca iz ka­kvog ro­ma­na Do­sto­jev­skog. Sa­mo što Eli­za­ve­ta Sti­šo­va ba­ra­ta i hu­mo­rom ko­ji je utka­la u dram­sku tek­stu­ru, po­štu­ju­ći kir­gi­sku kul­tu­ru i drev­ne obi­ča­je, po­se­žu­ći i za drev­nom po­e­mom Ma­nas...

Na­gra­du „Ro­ber­to Ro­se­li­ni” za naj­bo­lju re­ži­ju (i pet hi­lja­da do­la­ra za na­red­ni film) osvo­ji­la je Kloe Žang za film „Ja­hač”, za ko­ji je ove go­di­ne i u Ka­nu osvo­ji­la i glav­nu na­gra­du u pro­gra­mu „15 da­na auto­ra”. A ovo je tek dru­gi du­go­me­tra­žni film Žan­go­ve, u ko­jem je ona opet po­ka­za­la i svo­je spi­sa­telj­ske i svo­je re­di­telj­ske spo­sob­no­sti, kao i ta­le­nat za uoča­va­nje i pla­si­ra­nje fi­nih, ma­lih de­ta­lja iz stvar­nog ži­vo­ta. Njen film „Ja­hač” je lir­ski por­tret ju­na­ko­vog ži­vo­ta po­sle ro­dea, a ju­nak je mla­di ro­deo-ja­hač ko­ji se po­sle te­ške po­vre­de gla­ve bo­ri za op­sta­nak. Ovo je i pri­lič­no pre­ci­zan grup­ni por­tret ame­rič­kog na­či­na ži­vo­ta iz­van do­bro po­zna­tih me­tro­po­la. I film autor­ke ko­ja i po­štu­je, vo­li i sla­vi ži­vot...

Za naj­bo­lji film na ki­ne­skom je­zi­ku, na­gra­du „Fej Mu” su­per­i­or­no je osvo­ji­la Vi­vi­jan Ču za film „An­đe­li no­se be­lo”, ko­ji je i je­se­nas u Ve­ne­ci­ji bez sum­nje bio je­dan od naj­bo­ljih fil­mo­va. U ovom svom vi­zu­el­no moć­nom fil­mu na te­mu od­ra­sta­nja de­voj­či­ca u sa­vre­me­noj Ki­ni, Vi­vi­jan Ču je po­ka­za­la svu sup­til­nost i sna­gu svo­je re­ži­je, otva­ra­ju­ći pro­stor za kva­li­tet­nu glu­mu (ve­ći­nom) ne­pro­fe­si­o­nal­nih glu­mi­ca, po­ka­zu­ju­ći i ve­šti­nu do­sti­za­nja uni­ver­zal­nog pla­na upr­kos po­što­va­nju ki­ne­ske spe­ci­fič­no­sti.

Film „An­đe­li no­se be­lo” uka­zu­je na to da bi Vi­vi­jan Ču mo­gla da ima u bu­duć­no­sti zna­čaj­nu re­di­telj­sku ka­ri­je­ru i da sto­ji ra­me uz ra­me sa svo­jim slav­nim pret­hod­ni­ci­ma – sve sa­mim mu­škar­ci­ma. I u tom smi­slu je fe­sti­val u Pin­gjau is­pu­nio svo­ju mi­si­ju ot­kri­va­nja i mla­dih ki­ne­skih i mla­dih svet­skih auto­ra. Na­gra­đi­va­nje čak tri že­ne sa­mo je do­dat­ni ko­rak una­pred. U bu­duć­nost ra­zno­rod­ne, a već du­go i na svet­skom pla­nu ve­o­ma zna­čaj­ne, ki­ne­ske ki­ne­ma­to­gra­fi­je...
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

„Квадрат”фаворит за европског Оскара

Објављене су номинације за Европске филмске награде, које ће ове године бити додељене 9. децембра у Берлину. У категорији најбољи филм практично да и нема изненађења.

Очекивано, међу одабраних пет су се нашли Друга страна наде Акија Каурисмакија, затим руска драма Без љубави Андреја Звјагинцева, која је освојила Награду жирија на 70. Канском фестивалу, те На телу и души мађарске ауторке Илдико Ењеди, љубавна прича награђена Златним медведом у Берлину.

Ту је и 120 откуцаја у минути Робина Кампила, остварење које на сасвим нов начин представља однос француског друштва према ЛГБТ популацији, што је вероватно и један од разлога због кога је овај филм добио Гран при у Кану. „Дирнуо ме је од почетка до краја”, признао је тада председник канског жирија Педро Алмодовар. Он је тада Златну палму ипак доделио Квадрату (The Square), сатири Швеђанина Рубена Остлунда о свету уметности која не само да заокружује конкуренцију за европског Оскара, него заправо слови и за највећег фаворита.

Практично сви аутори номинованих филмова конкуришу за награду за режију, изузев Робина Кампила, чије је место међу одабранима заузео грчки синеста Јоргос Лантимос који потписује породичну драму Убијање светог јелена. Када је реч о глумачким остварењима, номиноване су француске диве Изабел Ипер (Happy End) и Жилијет Бинош (Let the Sun Shine In), Немица Паула Бер (Franc), Енглескиња Флоренс Пју (Lady Macbeth) и Мађарица Александром Борбељ (На телу и души).

Код њихових колега листу предводи Нахуел Перез Дискајар (120 откуцаја у минути), Јозеф Јадер (Stefen Zweig), Клес Банг (Квадрат), те холивудска звезда Колин Фарел (Убијање светог јелена) и легендарни Жан-Луј Трентињан (Happy End). Награди за сценарио препоручени су Без љубави (Андреј Звјагинцев и Олег Негин), На телу и души (Илдико Ењеди), Убијање светог јелена (Јоргос Лантимос и Ефтимис Филип-По), Квадрат (Рубен Остлунд) и Франц (Франсоа Озон).

Неће бити незанимљиво ни у наизглед мање атрактивним категоријама. За најбољи документарац номиновани су тако немачки Аустерлиц Сергеја Лозница, пољски Комуна Ане Замецке, Ла Цхана хрватске редитељске Луције Стојевиц, холандски Странци у рају Гвида Хендрикса и бугарски Добри поштар Тонислава Христова. Када је реч о европским цртаћима, европском Оскару се надају Волећи Винсента Дороте Кобиеле, Зомбилениум ауторсаког двојца Артур де Пинс и Алексис Дакор, Етел и Ернест Роyера Мејнвуда, и Луј на обали Жан-Франсоа Лагуинија.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 2 gosta