Vesti

Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Vesti

Post od Bibliotekar »

Ah, vidim da si počeo da serendaš. Dobro. Brzo ćemo to srediti činjenicama.

Slika

Scena masturbacije sa prikazom penisa u erekciji u predstavi „Olimp : u slavu kulta tragedije” Jana Fabra

Da ponovim: svako ko nije slep u stanju je da vidi ono što je prikazano. :ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Interesantne si delove izabrao... Govori li ti to nešto?
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Vesti

Post od Bibliotekar »

Mnogo toga. Poimenično:

1) Pod stavkom umetnosti danas se u Srbiji javno i otvoreno diseminira čista pornografija;

2) Uprkos postojanja potpuno važećih zakonskih propisa koji regulišu pitanje diseminiranja pornografije, javni tužilac ne preduzima ništa;

3) Pod maskom teatarske kulture danas se za skupe pare (od kojih bi pozorišni amateri živeli & stvarali u spokoju i bez trzavica najmanje 10 godina!) dovode kulturni provokatori, koji u oblasti istinske umetnosti ne znaju da sastave ni dve unakrst;

4) Bulumenta nedovoljno edukovanih lokalnih samoproklamovanih kulturtregera spreman je da aplaudira idiotijama zarad očuvanja imidža političke korektnosti & revolucionarnog napretka;

5) Gospodin Miloš Latinović je pod stare dane evidentno pobenavio.

6) Ti bi zarad dobrog kalambura Isusa Nazarećanina naterao u krivokletstvo.


To bi, u najkraćem bilo ono pomena vredno. :ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Mene ovo podseća na tezu da homoseksualce najviše mrze latentni homoseksualci.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Vesti

Post od Bibliotekar »

A Tvoji napisi mene pak podsećaju na Blojlerove primere derističkog psihopatološkog mišljenja, kod kojeg dominiraju perceptivno defokalizovani elementi nad misaonim, budući da se vlastita emotivna stanja pacijenata koji su oboleli od ovog tipa poremećaja mišljenja projektuju na okolinu. Najčešći uzrok ovom poremećaju jeste psihomotorna depresija, no ne može se isključiti ni postojanje ekspanzivnog oblika progresivne paralize. :ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Ništa te nisam razumeo, ti Fabreova produžena ruko!
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Vesti

Post od Bibliotekar »

Slika

:ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Da mi je neko rekao da ćeš TI istavljati na forum muškarce sa erekcijom...
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Vesti

Post od Bibliotekar »

Isključivo u svojstvu nepobitnog dokaza u predmetu postojanja krivičnog dela prikazivanja pornografske predstave, predviđenog čl. 185 Krivičnog zakona Republike Srbije. :ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Ccccccccccccccc.....
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Vesti

Post od Bibliotekar »

A u skladu sa odredbom člana 17 Zakona o policiji (Sl. glasnik RS br. 6/2016) - Saradnja sa građanima koji pružaju pomoć Ministarstvu. 8-)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Matori pornićar!
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Vesti

Post od Bibliotekar »

Izlapeli Dukatlija mi kaže... :ymparty:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5505
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Vesti

Post od Bibliotekar »

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

=)) =)) =))
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

NEMAČKA NOBELOVKA OPTUŽILA SPC ZA ZLO NA KOSOVU: Srbi sebi naneli patnju i sa tim moraju da žive

Skandalozan nastup nemačke nobelovke u ponedeljak uveče u Jugoslovenskom dramskom pozorištu bacio neprihvatljivu ideološku senku na beogradski Sajam knjiga

MONOLOG nemačke nobelovke Herte Miler u ponedeljak uveče u ispunjenoj sali Jugoslovenskog dramskog pozoriša razbesneo je publiku koja je u znak protesta napustila salu. Uvažena i glavna gošća Sajma knjiga skandaloznim izjavama, u kojima je pravdala NATO bombardovanje, optuživala Srbe i Srpsku pravoslavnu crkvu za rat na Kosovu i Metohiji i u Bosni, bacila je neprihvatljivu ideološku senku na beogradski praznik pisane reči.

Tokom 1999. godine kada je Beograd bombardovan Milerova je u eseju napisala da ne razume arogantni stav prema NATO-u koji pokazuju mnogi i da Milošević mora biti zaustavljen za sva vremena.

O njemu je pisala da je za devet godina vodio četiri rata i pragmatično osnivao groblja kao što drugi grade ulice i da se do njega ne može stići rečima, a na njene reči podsetio ju je novinar i pisac Mihael Martines na književnoj večeri koja je u ponedeljak uveče održana u Jugoslovenskom dramskom pozorištu.

- Što se tiče tema o ratu istog sam mišljenja. Kosovu i Bosni je naneto toliko zla i to je bio taj grozni nacionalizam u čemu je i Srpska pravoslavna crkva dosta učestvovala. Nisam to očekivala i bila sam prestrašena da se to dešava u Jugoslaviji zato što je to bila otvorena zemlja - rekla je Milerova.

- Za Rumuniju je Jugoslavija u ono vreme bila poluraj. Upravo je neverovatno da je u takvoj zemlji mogao nacionalizam da eksplodira i da do te mere odvede na stranputice. Zagrevanje i podrivanje je dovelo do toga da su ljudi izgubili razum. Zemlja se podelila i za sve to ima razloga.

Herta Miler je tada u eseju napisala da bi bila srećna da je NATO došao u Rumuniju, ali nije. Rumuni su jedni protiv drugih morali da prolivaju krv kako bi smakli Čaušeskua. Tema mnogih njenih knjiga je upravo život i bekstvo iz Čaušeskuove diktature. No, svetski poznata spisateljka iznela je mišljenje i o dešavanjima u Ukrajini i rekla da je duša boli kada vidi šta Rusi danas tamo čine.

- U nekim filmovima sam videla neke stvari na Kosovu kada su bili nemiri, a tada je već bilo vojnih zahvata. Ova zemlja je sama sebi nanela zlo. Srbi su sebi naneli patnju i sa time moraju da žive - kazala je Milerova. - Zato danas kada vidim koliko je ljudi u Ukrajini nastradalo kažem da bi tim ljudima trebalo dati oružje zato što se neke pobede ne mogu tek tako izvojevati. To što se tamo dešava je nečuveno. Koliko dugo još treba da traje? Zašto postoji NATO? Neko mora da dođe i kaže ljudima da imaju podršku jer su Rusi tako jaki i imaju moćno oružje, te mogu potpuno da unište tu zemlju. Ukrajina ne može da dođe sebi i tamo ne može da se živi.

Milerova je objasnila da su mnoge zemlje, pa i Rumunija, ušle u NATO iz straha od Rusije i KGB-a, te je oduvek mislila da će nakon raspada SSSR-a doći demokratija, ali da do toga nije došlo jer je Putin sve preuzeo. Ekspanzija kojom Putin kreće nju uznemirava i zbog tog impulsa ima utisak da Ukrajincima mora da se pomogne, kao što su učinili Srbiji. Ako ne diplomatski, smatra Milerova, onda drugačije.

Na ove reči nobelovke publika u JDP-u počela je da negoduje, a mnogi su napustili salu.

Razgovor sa Milerovom vodio je i prevodilac Ivan Ivanji koji ju je posle ovog monologa podsetio da Miloševića sa vlasti nije skinuo NATO već narod, te da je želeo da razgovor skrene u ovaj tok.

- Miloševićevu porodicu Putin rado prima i ima svoje prste svuda u istočnoj Evropi. To je prilično prevarantska Putinova spoljna politika - nastavila je Milerova. - Ne želim da se pravdam. To sam tada rekla i mislim i danas da je to tačno.

Usledilo je opisivanje moguće posete Rumuniji, ali se na tome nije dugo zadržala i ponovo je počela da govori o Putinovom gušenju civilnog društva. Ivanji se na to ubacio i rekao da ne može više da ćuti.

- Ni ja nisam pacifista i mislim da postoje ratovi koji su se morali voditi, na primer onaj protiv Hitlera - rekao je Ivanji. - Sedam puta sam govorio na nemačkoj televiziji za vreme bombardovanja NATO-a samo posle 22 časa po odluci glavnog urednika. Toliko o slobodi na zapadu.

Publika je apauzom podržala Ivanjijev stav i razgovor se vratio na književne teme. Inače, tokom književne večeri "Logika 29. februara" glumica Mirjana Karanović u nekoliko navrata izlazila je na scenu i čitala je odlomke iz romana "Lisac je oduvek bio lovac", "Ljuljaška daha" i "Životinja srca". Tom prilikom pobrala je aplauze publike.

- Ne moramo biti istog mišljenja. Ni sa kim nisam želela da uđem u konflikt. Bilo bi nepristojno da sam rekla nešto što nije moje mišljenje. Želim ovoj zemlji samo najbolje - kazala je na kraju Milerova.

OSTACI DIKTATURA
Milerova je tokom dana na Sajmu knjiga objasnila da razumevanje ljudske duše kojim su prožeta njena dela potiče iz činjenice da je videla mnogo nesreće u Rumuniji: - Ljudi u Srbiji znaju kako to izgleda. I uvek me je interesovalo kako ljudi mogu da podnesu to. Uvek sam mislila da će mi knjige to reći. Diktatura je danas prisutna u Kini.
Skrenula je pažnju i na situaciju u istočnoj Evropi. Navela je primere Mađarske, Poljske, Rumunije, ocenjujući da se tu mogu osetiti ostaci diktature. Smatra i da se ponovo javljaju vođe, kao što je Erdogan, koje mogu u trenu da promene državu.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Zbog čega volimo da idemo u pozorište

Na vest o dobijanju najznačajnijeg priznanja Međunarodnog beogradskog sajma knjiga - nagrade za izdavački poduhvat za objavljivanje “Antologije savremene nemačke drame 1945-2008” u tri toma, glavna urednica izdavačke kuće “Zepter Book World”, Slavka Ilić za “Danas” kaže da je ovaj projekat nastavak posla koji godinama traje.

- Ideja za objavljivanje svetskog dramskog stvaralaštva potekla je od Novice Antića i Jovana Ćirilova. Ćirilov i ja smo priredili “Antologiju ruske drame”, a potom su u našem izdanju nastale i antologije francuske, engleske, kanadske i američke drame. Rad na ovoj “Antologiji nemačke drame” u tri toma preuzeo je profesor na “Fakultetu dramskih umetnosti” u Beogradu Ivan Medenica, koji je i izabrao tim priređivača i prevodilaca u kojem su bile Bojana Denić, Drinka Gojković i Jelena Kostić Tomović. Zajednički se odlučilo da se izbor načini u tri knjige, i da se izabrane drame podele po vremenskim periodima.

Veoma srećna zbog priznanja, Slavka Ilić dodaje da je veoma tačno zapažanje Ivana Medenice o tome da ova tri toma nemačke drame, koja pokrivaju doba od 1945. godine do 2008, simbolično predstavljaju periode koji, od završetka “Drugog svetskog rata” počinju kajanjem i optimizmom, da bi se u 2008. godini završili novim početkom (ili krajem?), u vremenu kada se ne zna šta će da bude sa ovim svetom. Glavna urednica “Zepter World Book” se nada da će čitaoci uživati u izvanrednim nemačkim dramama, baš kao i u dramama iz ranije objavljenih antologija “Zeptera”, koje su rasprodate i čija su izdanja obnovljena.

Bojana Denić, jedna od priređivačica i prevoditeljki ovog izdavačkog poduhvata, takođe vrlo srećna zbog nagrade Sajma, rekla nam je da se na ovom projektu radilo četiri godine, da se u “Antologiji” nalazi više od 35 dramskih tekstova, a da su se u izboru našli "pisci i komadi koje smo znali, zatim pisci koje smo poznavali ali njihove komade nismo videli na našim scenama i, najzad, tu je veliki niz pisaca za koje čujemo prvi put".

- Sve se tekstovi mnogo razlikuju, a kreću se od ekspresionizma, dokumentarnog, istorijskog, parabole, utopije, komada realizma i dobro skrojenih komada, do eksperimenata u formi jezika - kaže Bojana Denić, koja na pitanje šta “Antologija” znači u našoj sredini odgovara da je ona "poziv rediteljima, dramaturzima, teatrolozima i upravnicima pozorišta da te drame pročitaju, razmisle o njima, stave ih na scenu i produže život dramskog teksta. Jer, zbog toga volimo da idemo u pozorište".
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

"Mislim da nemate pojma kako živim. I bolje" Dvanaest nepoznatih pisama Crnjanskog dostupno javnosti

U Muzej srpske književnosti stiglo je 12 do sada nepoznatih pisama Miloša Crnjanskog Gvidi Tartalji, kao i devet prepisa Tartaljinih odgovora Crnjanskom.

Književnik Gvido Tartalja bio je urednik knjiga koje je Crnjanskom objavila "Prosveta". Pisma su najvećim delom iz 1958. godine i tiču se objavljivanja novih dela, pretresaju se lektorska i redaktorska pitanja, a sačuvane su i originalne koverte u kojima su stigla iz Londona, stoji u saopštenju Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju "Adligat", u okviru kojeg su otvoreni Muzej srpske književnsti i Muzej knjige i putovanja na Banjici.

Pisma su poslovnog karaktera, ali se iz njihovog sadržaja povremeno provejava bliskost i strah od eventualnih cenzora. Na više mesta g. Tartalja upozorava da mu ne stižu sva pisma, a Crnjanski na njegove nagovore da se vrati u Jugoslaviju poručuje: "Prema tonu Vaših pisama, mislim da Vi nemate pojma o tome kako ja živim. I bolje. The rest is silence".

Na to se nadovezuje Gvidina beleška: "Ni onda, ni docnije, nikada nisam, s obzirom na ono što je posle usledilo, objasnio sebi pravi smisao tih njegovih reči".

Viktor Lazić, direktor Muzeja srpske književnosti, kaže za "Blic" da je u planu da dobijena pisma Crnjanskog izdaju sledeće godine kao knjigu. Crnjanski kao da u pismima namerno izbegava da piše intimnije detalje i veoma je obazriv, jer se verovatno pribojavao da mu prepisuku čitaju drugi. Uostalom, i Gvido Tartalja mu je napisao da mu ne stižu sva pisma, objašnjava Lazić.

- U pismima se oseća nezadovoljstvo i strah Miloša Crnjanskog. Posebno je bio nezadovoljan kako su se prema njemu ponašali srpski izdavači, toliko da je čak odbijao da pošalje svoj rukopis pre potpisivanja ugovora, izvinjavajući se Tartalji i navodeći da sa srpskim izdavačima ima toliko negativnih iskustava, da sada ne sme nikome više da veruje. Pogodila ga je i negativna kritika njegovih dela u časopisu "Vidici", pa je od "dragog Tartalje" tražio da ga "Prosveta" od takvih napada odbrani - laže Lazić.

Potomak italijanskih grofova, sin Gvide Tartalje, poznati i omiljeni profesor književnosti na Filološkom fakultetu, gospodin Ivo Tartalja, jedan je od najskromnijih osnivača i donatora Udruženja "Adligat", ističe Lazić.

Inspiraciju da pokloni ova pisma dobio je posle čitanja knjige "U srcu Sumatre" Viktora Lazića, koja je nastala tako što je autor, tada student, oduševljen poezijom Crnjanskog iznenada i bez plana otputovao u Indoneziju, u prtljagu noseći jedino zbirku "Lirika Itake". Želeo je da, na neki način, svog omiljenog pesnika koji nikada nije bio na Sumatri, provede ovim ostrvom i oživi sumatraizam na delu. Recitovao je stihove Crnjanskog plemenima bivših kanibala i matrijarhata u džunglama, u kraterima živih vulkana, u društvu sa piratima. Gospodin Tartalja je, na najdivniji mogući način, nagradio Lazićevu ljubav i privrženost velikom pesniku.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vesti

Post od branko »

Društvene mreže gore zbog slike iz Narodne biblioteke Srbije: Objavljujem ovo pa makar me koštalo posla! Kulturno nasleđe propada!

Društvenim mrežama širi se poražavajuća slika Narodne biblioteke Srbije. Ovaj prizor ne obećava svetlu budućnost onome što se vekovima čuva.

Pre otprilike šest i po godina otvoren je, nakon četvorogodišnje rekonstrukcije, korisnički deo Narodne biblioteke Srbije. O tome su pisali svi srpski mediji, svi smo videli fotografije i snimke predivne modernističke čitaonice sa glomaznim stolicama... Divili smo se sami sebi, eto, kako se mi lepo staramo o svom kulturnom nasleđu i kako ceo svet može da nam zavidi na tome kako nam je lepa Narodna biblioteka.

Međutim, problem je u tome što ne možemo da zavirimo mnogo dalje od velelepnih prostorija koje su namenjene posetiocima i članovima biblioteke.

Ne možemo da odemo do magacina, a baš tu, očigledno, nastaje najveći problem.

Po svojoj definiciji, narodna biblioteka je ustanova kulture koja obavlja bibliotečko-informacionu delatnost i delatnost zaštite stare i retke bibliotečke građe u skladu sa zakonom. Dakle, stara se da se naše kulturno nasleđe (u vidu knjiga, pisama, razglednica, novina itd.) sačuva i zaštiti, kako bi buduće generacije mogle da ga koriste.

Da bi se bibliotečka građa zaštitila najvažnije je da ima gde da se skladišti, da su magacini adekvatni i da je u njima naše nasleđe bezbedno.

A da li je tako?

Društvenim mrežama se šire fotografije magacina Narodne biblioteke Srbije koje ne obećavaju svetlu budućnost onome što se vekovima čuva. Mesta više nema, sve je prepuno, nabacano na gomilu...

"Narodna biblioteka više NEMA MESTA za smeštaj građe! Znalo se to poodavno, sad je došlo do duvara. Nema dalje. Znam da nikog nije briga od nadležnih, ali mene duša boli. Postujem ovo pa makar me koštalo posla. Mogla sam da slikam samo mrak, doživljaj bi bio potpun. Kad stanem na sredinu i pogledam 40 m na levo i na desno, u isto vreme sam pretužna i presrećna. Čudan osećaj kad nešto što je prepuno izaziva osećaj tolike praznine u tebi", napisala je na Tviteru Valentina Branković, zaposlena u Narodnoj biblioteci Srbije.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost