Rene Magrit

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Rene Magrit

Post od branko »

René François Ghislain Magritte

(Lessines, 21. studenog 1898. – Bruxelles, 15. kolovoza 1967.) je bio belgijski slikar nadrealizma. Poznat je po domišljatim slikama, u kojima je stvarne objekte prikazivao u inače nemogućim odnosima.

Život
René Magritte se rodio u gradu Lessines u Belgiji 1898. Imao je dva mlađa brata, Raymonda i Paula. Njegova obitelj se preselila u Chatelet gdje je sa 12 godina počeo slikati. Kada je imao 14 godina, njegova majka je počinila samoubojstvo utopivši se u rijeci Sambre. Magrite je bio prisutan kada je njen leš izvučen iz vode, a prizor njegove majke koja pluta i čija haljina prikriva njeno lice postao je slavan u njegovoj amant seriji. Studirao je na akademiji Royale des Beaux-Arts u Bruxellesu dvije godine sve do 1918. Tijekom tog vremena je upoznao Georgette Berger s kojom se vjenčao 1922.
Magritte je radio u tvornici tapeta te je bio dizajner plakata i reklama sve do 1926. kada je dobio ugovor sa galerijom la Centaure u Bruxellesu te dobio mogućnost slikati cijelo vrijeme. 1926. je proizveo svoju prvu surealnu sliku, “Le jockey perdu”, te održao svoju prvu izložbu godinu dana kasnije, koja je pak bila neuspjeh. Razočaran, preselio se u Pariz gdje se sprijateljio sa Andréom Bretonom i upustio u surealnu grupu. Kada se galerija zatvorila njegov ugovor je završen te se vratio u Bruxelles te radio u reklamiranju. 1928. mu je umro otac.
Tijekom njemačke okupacije Belgije za vrijeme 2. svjetskog rata ostao je u Bruxellesu, što je dovelo do raskola sa Bretonom. Njegova djela su se pokazala u SAD-u u New Yorku 1936. I Salvador Dali je bio jedan od njegovih poznanika. Magritte je umro od raka gušterače 1967.

Filozoske i umjetničke geste
Giorgio de Chirico je utjecao sa svojim metafizičkim slikama na Magrittea. Odlučio je “slikati samo objekte sa naočitim detaljima” te se okrenuo nadrealnim stilom. Njegova djela izlažu obične objekte u neobičnim okolnostima ili u čudnom kontekstu, dajuči im nova značenja. Primjerice, u „La trahison des images“ (varke slika) naslikana je lula koja izgleda kao model za neku reklamu duhana. Ispod lule je napisao; „Ovo nije lula“, što isprva zvuči na kontradikciju, ali je zapravo istinito; to nije prava lula, nego samo njena slika. U tome se zrcali njegova filozofija da bez obzira na to koliko neki objekt bio realistično nacrtan, ljudi ga nikada ne mogu percipirati kao stvarnog nego samo njegovu sliku. Po nekima se njegova snovita, apstraktna i simbolična djela mogu interpretirati kao komentar na psihoanalizu i Sigmunda Freuda.
Sam Magritte je opisao svoje slike izjavivši; „Moje slike su vidljivi prizori koji ništa ne skrivaju; one izazivaju misteriju i, doista, kada netko gleda moje slike, postavi si jednostavno pitanje; „Što to znači?“ Ne znači ništa, jer ni misterija ne znači ništa, ona je nespoznatljiva“.

Utjecaj na popularnu kulturu
Jeff Beck grupa je reproducirala Magritteovu sliku „The Listening Room“ na omotu njihovog albuma Beck-Ola iz 1969.
Glazbeni spot za pjesmu “Time Heals” iz 1981. koju je napisao Todd Rundgren sadrži u pozadini hrpu slika Magrittea i Salvadora Dalija.
U britanskoj TV seriji “Sapphire & Steel” pojava duha bez lica i fotografija u kojima se skriva se oslanja na djelima Magrittea.
U filmu “Toys” iz 1992. Robin Williams i Joan Cusack naprave lažni glazbeni spot za “The Mirror Song” koji se inspirirao Magritteovim slikama “Sin čovjeka” i “Golconda”.
Demeter Fragrances ima parfem zvan “Ovo nije lula”.
Na omotu albuma “Casually Dressed & Deep in Conversation” od grupe Welsh Emocore “Pogreb za prijatelja” se zasniva na Magritteovoj slici “Ljubavnici”.
Paul McCartney je velik obožavatelj Magritte ate posjeduje mnoge njegove slike.

Djela
1920. Krajolik
1922. Stanica
1926. Um putnika
1927. Značenje noći
1928. Prazna maska
1929. Varka slika
1932. Demaskirani svemir
1935. Ljudsko stanje
1943. Univerzalna gravitacija
1953. Golconda
1955. Misterije horizonta
1964. Sin čovjeka
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Rene Magrit

Post od branko »

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Rene Magrit

Post od branko »

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Rene Magrit

Post od branko »

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Rene Magrit

Post od branko »

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Rene Magrit

Post od branko »

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Rene Magrit

Post od branko »

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Rene Magrit

Post od branko »

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Rene Magrit

Post od branko »

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Rene Magrit

Post od branko »

Paralelni svetovi Renea Magrita

Najveći belgijski izvozni produkt posle stripova o Tintinu i čokoladnih pralina ostaje jedan od najpopularnijih slikara 20. veka


Beč – Jednom od najpopularnijih slikara nadrealizma, Belgijancu Reneu Magritu, u Albertini je, u saradnji s liverpulskim Tejtom, posvećena velika retrospektiva s neverovatnih 267 eksponata. Na izložbi, jednostavno nazvanoj „Magrit“, pored retko izlaganih objekata kuriozitet je i serija plakatnih reklama nastalih sredinom 1930-ih čiji je jedini „lažni prijatelj“ satiričan prikaz belgijskog fašističkog lidera Leona Degrela. Ova provokativna kompozicija, nazvana „Reksovo pravo lice“ (Degrel je bio osnivač i vođa nacionalističkog pokreta „Reks“), spada u retke primerke direktne kritike u Belgiji, zemlji čiji su se nadrealisti, za razliku od francuskih, držali po strani, ne mešajući se u politička dešavanja. Na njoj, Degrel u visini očiju drži ovalno ogledalo i narcisistički, pun obožavanja, gleda u lice svog alter ega Adolfa Hitlera.

Iako je bavljenje reklamom nazivao „poslom za imbecile“, Magrit od samog početka svoje karijere pa sve do 1936. stvara plakate i prospekte za široku paletu proizvoda – od deterdženata i bombona sve do cigareta. Takođe osmišljava primamljive motive za kockarnice i vodvilje, ilustruje korice brošura i komercijalnih magacina. U jednom trenutku, da bi lakše izdržavao sebe i svoju suprugu Žoržet, prihvata posao u fabrici tapeta Peters-Lakroa u kojoj će godinu dana (1920–21) dizajnirati mustre.

Ušuškan kutak izložbe u Albertini, tačnije, sa obe strane zavesom neutralizovana uzana prostorija sa upozorenjem „Zabranjeno za decu ispod 16 godina“, krije seriju erotskih crteža nastalih 1941. koje je Magrit izradio pod pseudonimom Pjer Anželik. U pitanju su ilustracije za roman „Madam Edvarda“ Žorža Bataja, jedne od ključnih ličnosti nadrealističkog pokreta. Magrita privlači Batajova fasciniranost ekstremnim u ljudskom ponašanju, između ostalog i raspojasanom seksualnom strašću. Magritov likovni jezik je intenzivan, istovremeno distanciran i bezličan. Lascivnost je, postavljanjem genitalija u prvi plan apsurdnih situacija, čisto anatomska, ali i autonomna osobina svakog od pojedinačnih crteža.

Komadić paralelnog sveta Renea Magrita je dat i u vidu jednog od gipsanih odlivaka mrtvačke maske Napoleona Bonaparte islikane čuvenim „komadom oblačastog neba“, tipičnog primera radova koje je umetnik 1933. izložio na prvoj velikoj retrospektivi u briselskoj Palati lepih umetnosti. Poznato je da je slikar ranije dosta radio u gipsu, ali je veliki broj takvih umetničkih dela zbog krhkosti materijala propalo. Kao robustnija podloga za slikarstvo se pokazala glatka staklena površina flaša koje je Magrit oslikavao nekim od svojih poznatih motiva. U Albertini se mogu videti dve od njih – „Žena-flaša“ i „Noćno nebo sa pticom“ (obe iz 1945).

Pored 150 ulja na platnu i crteža, publici se na ovoj izložbi kroz dokumentaciju i 117 eksponata u drugim medijima približavaju svi aspekti Magritove višeslojne kreativne produkcije. Za razliku od prethodno pomenutih radova, koji se doduše ne izlažu često ali nisu novo otkriće, fotografski i filmski deo izložbe se mogu pečatirati kao ekskluzivni. Nikada pokazane za vreme Magritovog života, 62 crno-bele fotografije se bez preterivanja mogu nazvati zajedničkim delom belgijskih nadrealista koji su naizmenično predlagali scenario prema kome bi se škljocnula slika. Kamera je lutala iz ruke u ruku bez ikakvog plana, a neke od Magritovih fotografija su neraskidivo povezane s njegovim kasnijim motivima na slikama. Što se tiče kratkih filmova, Magrit je pre svega bio inspirisan „Vampirima“ (1915) i „Judeksom“ francuskog režisera Luja Fejada, kao i njegovim ekranizacijama „Fantomas“ romana. Tokom 1956–60 Magrit snima dvadesetak osmomilimetarskih filmova, na primer: „Tuba (enterijer)“, „Rene“, „Žoržet“, „Pustinja Antila“, „Dijalog sa objektima“ (svi iz 1957), za koje je takođe pisao scenarija. Većina njih se može u celosti pogledati na izložbi.

Bez obzira na vrstu umetničkog izražavanja, Magrit u svojim skulpturama, crtežima, uljima na platnu, fotografijama i filmovima ponavlja određene motive; crvena zavesa, plavo nebo prošarano oblacima, ptica raširenih krila, polucilindar, zelena jabuka.

Magrit je najveći belgijski izvozni produkt posle stripova o Tintinu i čokoladnih pralina, umetnik koji je čitavog života tematizovao razliku između stvarnosti i naše percepcije iste, antimodernista, skromni buržuj koji je retko napuštao svoju kuhinju, korišćenu kao atelje, i jedan od najpopularnijih slikara 20. veka. Izložba u Albertini koja pokriva sve njegove umetničke faze traje do 26. februara.

Marina Rihter
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 8 gostiju