Kratki saveti za snimanje boljih fotografija

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Kratki saveti za snimanje boljih fotografija

Post od branko »

Kratki saveti za snimanje boljih fotografija

Saša Prudkov


U ovom clanku dacemo vam nekoliko kratkih i elementarnih saveta koji, ako ih se pridržavate mogu znacajno da poboljšaju vaše fotografije.

Neka pozadina ne bude napadna
Pozadina svojim sadržajem ne sme da odvlaci pažnju od objekta snimanja. Jednostavna i nenametljiva pozadina istice objekat. Da biste to postigli, cesto cete morati da promenite ugao snimanja ili lokaciju.

Što bliže, to bolje
Postoji nepisano pravilo da što ste bliže predmetu snimanja, fotografija ce biti bolja. Približavanje eliminiše nepoželjnu pozadinu koja odvlaci pažnju od objekta snimanja. Neka vaše fotografije butu ispunjene jasnim i interesantnim motivom. Pre nego što se približite subjektu, proverite u uputstvu fotoaparata koliko se sa vašim fotoaparatom možete najviše približiti i dobiti oštru fotografiju. Mnogi point and shoot fotoaparati ne mogu da snimaju na udaljenosti koja je manja od 1,2-1,5m

Pomerite objekat snimanja iz sredine kadra
Pokušajte subjekat snimanje da postavite na jednu stranu, a ne uvek na sredinu. Na taj nacin dobicete dinamicnu kompoziciju koja je interesantnija za gledanje.

Neka i bliski objekti budu deo kompozicije
Kada snimate pejzaže i udaljene objekte, ukljucite u fotografiju i predmete koji su vam bliže. Bliski predmeti predstavljaju kontrast dalekim objektima i daju fotografiji dubinu i perspektivu.

Stopite se sa okolinom
Kada snimate ljude, potrudite sa da ih fotografišete dok rade nešto. Bitno je da ne odskacete od njih.

KAKO DA fotografišete dugu

Duga je jedna od prirodnih pojava koja ima moc da vas zaustavi u pokretu kada se odjednom pojavi u vreme kada to najmanje ocekujete. Duge su prelepe - ali kako se duge fotografišu? U ovom clanku pokušacemo da damo odgovor na to pitanje.

Pronadite dugu
Ovo je najverovatnije najteži deo citavog procesa fotografisanja duge. Njihovo pojavljivanje zavisi od velikog broja uslova i cesto se pojave bez ikakve najve ili predznaka. Medutim, budite spremni na pojavljivanje duge ako su ispunjena dva uslova - kiša i sunce koje sija. Iz tog razloga one se cesto pojavljuju kada se približava oluja, kao i oko vodopada, vodoskoka i slicnih vodenih tvorevina.

Pozadina
Pošto su duge providne jedan od kljucnih faktora o kojima morate da vodite racuna je da njihova pozadina bude takva da budu istaknute što je više moguce. U idealnoj situaciji trebace vam pozadina koja nije prenatrpana i koja sadrži uglavnom tamnije boje (tamni oblaci, planine i slicno). Iako nije uvek moguce pronaci adekvatnu pozadinu - možda cete ustanoviti da možete da promenite ugao pod kojim snimate ili da se fokusirate samo na deo duge koji se nalazi ispred odgovarajuce pozadine.

Kompozicija
Iako su duge prelepe - ono što je okružuje u najvecoj meri utice na to da li ce vaša fotografija duge da se istice u odnosu na druge. To znaci da je veoam važno da pažljivo osmislite vašu kompoziciju kada fotografišete dugu. Posebno obratite pažnju na sledece faktore:
• Pozicioniranje - kako pozicionirate dugu (i ostatak pejzaža) u vašem snimku je veoma važno. Fotografska pravila kao pravilo trecine može da bude od koristi kada razmišljate o fokalnoj tacki i vodenju pogleda posmatraca u vašu fotografiju.
• Krajnje tacke duge - tacka u kojoj duga dotice zemlju /horizont je važna tacka u fotografiji duge. Ovo je prirodna tacka interesovanja zato vodite racuna o njoj dok kadrirate fotografiju. Možda dete želeti da zumirate na ovu tacku ili da brzo promenite poziciju kako biste je poravnali sa nekim drugim objektom u sceni.
• Razlicite perspektive - brzo eksperimentišite sa razlicitim fokalnim dužinama (ako imae razlicite objektive ili zum objektiv). Širokougaoni objektiv koji može da uhvati citavu dugu može da vam da predivne široke snimke - ali ne zaboravite da zumiranje na deo duge može takode da da spektakularne rezultate. Posebno obratite pažnju na mesta u kojima se duga srece sa drugim objektima - ili na pocetak i kraj duge.

Prednji plan
Nemojte da razmišljate samo o pozadini fotografiej duge - uzmite u obzir i prednji plan. To može da kreira dodatne tacke interesovanja snimku i može da vodi oko prema tacki fokusiranja. Takode pazite da se u prednjem planu ne nadu neki objekti koji ce nepotrebno da odvlace pažnju.

Višestruke duge
Imajte na umu da tamo gde ima jedna duge cesto se naalzi i druga - ili barem još jedan sloj preko prvog. Ukljucivanje obe duge u snimak može da da još interesantniji rezultat.

Polarizacioni filter
Ako imate polarizacioni filter eksperimentišite sa njim tako što cete ga rotirati kako biste videli kakve efekte ce imati na snimak. Ustanovicete da tako možete da dobijete razlicite zasicenosti boja, refleksija i nivoa kontrasta u snimku što može drasticno da utice na kvalitet fotografije i pomogne vam da se duga još više istakne.

Blenda
Biranje razlicitih blendi ce imati manje uticaja na samu dugu a više uticaja na ukupni snimak. Birajte mali otvor blende i dobicete fotografiju u kojoj je veci deo scene u fokusu (veca ce biti dubina polja).

Stativ
Stabilizovanje fotoaparata prilikom fotografisanja pejzaža je važno, ali je posebno važno kada fotografišete duge pošto se one cesto pojavljuju u tamnijim uslovima (kao pred oluju) a ako koristite polarizacioni filter i mali otvor blende verovatno cete trebati da upotrebite sporiju brzinu zatvaraca. Naravno, fotografije duge nisu nešto što možete da planirate, tako da cete možda morati da nadete neke alterantivne nacine stabilizacije
fotoaparata (kamen, panj, drvo, zid i tako dalje).

Kako da fotografišete na direktnom suncu

Zima je vec nastupila i sve je manje suncanih dana. Ali to nas ne sprecava da se polako pripremamo za prolece obliveno suncanim zracima i fotografisanje ljudi, dece i prirode. Medutim, lepota suncanih dana donosi jedan problem za svakog fotografa koji stremi kvalitetnim snimcima - a to je fotografisanje na otvorenom pod direktnim suncem.
Snimanje na direktnom suncu može da proizvede fotografije koje imaju preveliki kontrast, oduvane svetle tonove, refleksiju svetla u objektivu i boje koje su previše jake. Takode ako fotografišete portrete treba da se izborite sa subjektima koji žmirkaju na jakom suncu.
Dakle, šta fotograf može da uradi povodom toga?
Evo nekoliko brzih i jednostavnih saveta za borbu sa problemima vezanim za fotografisanje na otvorenom:
1. Pomerite se u senku
Neke subjekte (ili sebe) cete moci da pomerite u senku. Ovo je posebno važno kada fotografišete portrete, jer ljude uvek možete da pomerite na drugu lokaciju. Ponekad su najbolja najjednostavnija rešenja.

2. Napravite sopstvenu senku
Ako vaš subjekt ne može da se pomeri (na primer, pravite makro fotografiju cveta) napravite sopstvenu senku. Ili upotrebite senku nekod drugog objekta (na primer možete da upotrebite kišobran, ili veliko parce kartona da biste blokirali sunce).

3. Upotrebite blic
Vecina od nas je ucila da sunce treba da bude iza nas kada fotografišemo kako bi subjekat bio dobro osvetljen. Fotografisanje sa suncem koje vam bije u oci može da dovede do refleksije svetla u objektivu ili da dovede do toga da je subjekt suviše taman. Ali i ovde postoji spas u obliku upotrebe blica koji vam omogucuje da uklonite senke koje se skupljaju usled jakog kontrasta.

4. Upotrebite reflektor
Drugi nacin da se eliminišu senke nastale od jakog sunca je pomocu reflektora. Reflektori odbijaju svetlo od lica subjekta i omogucuju vam da snimate sa suncem koje vam bije u oci - isto kao kada koristite blic.

5. Promenite perspektivu
Ponekad pomeranje subjekta nije moguce - ali pomeranje oko njega može da vam da sasvim drugaciju sliku subjekta. Vi možete da se pomerite na drugu stranu subjekta, možete da ga fotografišete od gore, ili možete da se spustite skroz na zemlju i fotografišete ga od dole. Na taj nacin promenicete ugao pod kojim padaju suncevi zraci na subjekat i dobicete njegovu sasvim drugaciju predstavu.

6. Upotrebite zaštitnu kapicu za objektiv
Smeta vam refleksija svetla u objektivu? Ako je vaš fotoaparat kupljen zajedno sa zaštitnom kapicom - izvadite je i upotrebite je. Ako je nemate - stvarno nije teško napraviti je od kartonske kutije - ili upotrebite sopstvenu šaku kao zaštitu od sunca. Samo se postarajte da vaša šaka i kapica ne upadaju u vidno polje objektiva fotoaparata.

7. Upotrebite filtere
Ponekad filteri mogu da budu od izuzetne koristi kada fotografišete na jakom suncu. Ja stalno nosim sa sobom polarizacioni ili (ND) filter. Polarizacioni filter ce vam omoguciti da smanjite kolicinu svetla koje upada u objektiv, tako da cete moci da koristite sporije brzine zatvaraca i manju blendu, ako vam je bitno da imate vecu kontrolu nad parametrima snimanja. Polarizacioni filter ima dodatni bonus u tome što vam omogucuje da imate odredenu kotnrolu nad bojama - pogotovo ako imate plavo nebo u fotografijama.

8. Igrajte se sa podešavanjem ravnoteže beline
Mnogi digitalni fotoaparati imaju mogucnost da biraju razlicita podešavanja ravnoteže beline. Iako vi možete da podesite ravnotežu beline tokom obrade (pogotovo ako snimate u RAW formatu) eksperimentisanje sa ravnotežom beline može da se isplati. Ja uvek fotografišem u RAW formatu a ravnotežu beline podešavam naknadno na racunaru - ali neki moji prijatelji to rešavaju na licu mesta.

9. Merenje svetla
Direktno sunce otežava precizno merenje kolicine svetla u sceni. Ja u ovakvoj situaciji obicno biram spot merenje svetlosti na mom DSLR fotoaparatu i merim svetlo na glavnom subjektu scene koju fotografišem (tacka fokusiranja). Alternativno možete da izaberete podrucje srednjih tonova za merenje ako želite da skoro sve bude dobro eksponirano. Proverite vaše snimke odmah nakon snimanja da biste utvrdili da li treba da promenite podešavanja (ako imate histogram na fotoaparatu upotrebite ga) a ako imate vremena napravite nekoliko snimaka sa merenjem svetlosti u razlicitim delovima scene kako biste kasnije mogli da izaberete najbolji snimak.

10. Birajte doba dana za fotografisanje
Vecina nas nema vremena da sedi ceo dan i ceka savršeno svetlo - ali ako vi imate vremena, imajte na umu da doba dana može da ima presudan uticaj na kvalitet fotografije. Zora i sumrak su posebno dobra doba dana za snimanje pošto je direkcija i boja svetla upotrebljivija od svetla koje imate u podne.

11. Fotografišite siluete
Izreka "Ako ne možete da ih pobedite vi im se pridružite" može ovde sasvim dobro da se primeni. Ako vam jako sunce izaziva glavobolju - zašto ga ne biste iskoristili i pretvorili vaše subjekte u siluete na svetloj pozadini? Da biste dobili ovakve snimke merite svetlo na svetloj pozadini a ne na subjektu. Tako cete dobiti fotografije u kojima je pozadina dobeo eksponirana a subjekti su skroz tamni.

KAKO DA fotografišete prirodu

U cemu je tajna fotografisanja prelepih fotografija prirode? U ovom clanku dacemo vam nekoliko saveta koji ce vam pomoci da pocnete da se razvijate kao fotograf i vremenom postanete majstor za fotografisanje prirode.

Naucite da vidite svetlo
Tražite interesantne kombinacije boja, svetla, senki i tekstura. Najbolje svetlo je obicno jutarnje svetlo (toplije, žuto), zatim svetlo u kasno popodne, ili u sumrak (toplije sa crvenim nijansama). Sredinu dana karakterišu guste senke i jak kontrast sa kojima senzori fotoaparata teško izlaze na kraj. Ako je pejzažna fotografija vaša velika strast, nauciti videti svetlo je najvažniji talenat, tojest veština koju treba da razvijete.

Probajte nove perspektive
Približite se cvetu ili kori drveta, možda samo na nekoliko inca. Pogledajte gore, pogledajte dole. Jedno važno pravilo je da uvek pogledate iza sebe, jer ponekad je najbolja fotografija ona pored koje ste prošli, ali ste je videli sa pogrešne strane. Zamrznite kretanje vodopada sa velikim brzinama zatvaraca, ili ga zamutite sa sporim. Neka glavni subjekat ne bude uvek u centru fotografije. Primenjujte pravilo trecina, postavljajuci subjekat fotografije u levu ili desnu trecinu kadra.
Kada fotografišete pejzaže, dajte fotografiji dubinu tako što cete ukljuciti u sliku kako bliske tako i udaljene objekte. Time cete dobiti bolji osecaj velicine. Pronadite situacije u kojima bliski objekti obuhvataju udaljene objekte. Ne zaboravite da koristite stativ u ovim situacijama. To ce vam omoguciti da koristite najmanju mogucu blendu, kako biste dobili najvecu dubinu polja.

Približite se subjektu koliko je to moguce
Kada kažem da se približite mislim na to da se približite sasvim blizu. Još bliže. Ispunite scenu sa subjektom. Lako je biti daleko od subjekta, ali je teško prici veoma blizu. Kada ste u dilemi, pridite bliže. Mnogi pocetnici su šokirani kada vide svoje prve fotografije divljih životinja. Životinje koje su oni snimili nakon dugog i bolnog pracenja su male tacke koje se jedva prepoznaju.
Medutim, cesto ne postoji nikakva šansa da se ispuni scena sa subjektom bez dobrog telefoto objektiva. Takode može da se desi da ste mogli da pridete bliže ali niste. Zašto? Prvo, niste uspeli da identifikujete životinju. Malo sivog u moru zelenog... o pa to je nosorog u travi! A kada ste napokon videli životinju ona vam je skroz zaokupila pažnju. Blokirali ste sve opažaje oko nje i videli ste samo nju.
Ali fotoaparat ne može to da uradi. On pokazuje stvari onakvima kakve su, bez ikakvih ulepšavanja. Takode treba da imate u vidu da kada fotografišete odredenu scenu, vi je u stvari smanjujete. Na primer, kada vidite pticu velicine 4 inca, ona ce biti velika samo 1/4 inca u standardnoj štampi. To svakako nece ostaviti isti utisak kao fotografije koje ste videli u casopisima. Zašto? Zato što profesionalni fotografi toliko pridu životinjama da mogu da naprave štampu koja je veca od samog života. Blizina je ono što impresionira posmatraca.

Kako da pridete tako blizu? Tajna je delom u strpljenju a delom u tehnici. Telefoto objektiv je obavezan deo opreme. Za profesionalne fotografije divljih životinja, trebace vam najmanje 400 mm., 500 mm. ili 600 mm. telefoto objektiv. Ovi objektivi su nedostižni za vecinu, jer su ekstremno skupi.
Ali telefoto objektiv od 200 mm. može da da dobre rezultate kod fotografisanja jelena i drugih vecih životinja. Ali za manje životinje, 200 mm. nije dovoljno. Trebacete da stegnete kaiš jedno vreme ako želite da kupite telefoto objektiv od 300 mm. ili još vece žižne daljine. Pored svega navedenog, mnogi fotografi koriste kamuflirana skloništa. To može da bude šator, zid od kamuflažnog materijala, kola, pa cak i prozor. Cilj je da divlje životinje same dodu do fotografa..
Jedan izuzetak od pravila blizine je fotografisanje pejzaža. Dok telefoto objektiv može da vam da interesantnu fotografiju planine ili potoka iz blizine, širokougaoni objektiv ce najvernije odslikati ono što vidite. Vi ste sposobni da jednim pogledom obuhvatite ceo pejzaž, ali vaš fotoaparat može da obuhvati samo jedan njegov deo.

Koristite stativ gde god možete
Ovo je savet koji vecina pocetnika ignoriše, ali vi nemojte. Kada se pocetnici u fotografiji sretnu, glavne prepirke se vode oko toga koja tela fotoaparata su najbolja. Profesionalci se prepiru oko toga koji stativi i glave su najbolji. Nosite stativ sa sobom svaki put kada fotografišete. Mnogi telefoto objektivi ne mogu da se drže mirno bez stativa. Telefoto objektivi takode dovode do gubitka dela svetlosnih mogucnosti, tako da cete cesto trebati da koristite manje brzine zatvaraca. Na brzinama zatvaraca cije su vrednosti manje od fokalne dužine vašeg objektiva (na primer, 1/50 sekundi sa objektivom od 50 mm. ili 1/200 sekundi sa objektivom od 200 mm.), vi rizikujete da dobijete mutne fotografije. Takve greške možete da minimizirate tako što cete prisloniti fotoaparat na nepokretne objekte kao što je stena ili drvo, ali to ce vam dati samo jedan stop sporiju brzinu zatvaraca nego u standardnoj situaciji.
Za pocetnike, bilo koji stativ ce biti dobar. Ali što je stativ lakši, tim su vece šanse da cete ga poneti sa sobom. Americki fotografi prirode cesto nose teške stative, ali to rade samo zato što su kola za njih produžeci njihovog tela. Na mestima gde morate da idete peške, trebace vam lagani tripod..

Putujte koliko god možete
Najbolje prilike za fotografisanje se pojavljuju samo u odredeno doba godine. Zato budite spremni da putujete, da fotografišete svako mesto u vreme kada su prilike najbolje. Iako cete možda želeti ponovo da odete u odredeno mesto ali u drugo doba godine, kako biste kreirali reprezentativniji portfolio, postarajte se da prva poseta bude u najbolje vreme za fotografisanje.

Snimajte puno fotografija
Vecina ozbiljnih fotografa prave veci broj fotografija istog subjekta, probajuci trazlicite uglove i ekspozicije. Sa današnjim digitalnim fotoaparatima, snimanje vas ne košta ništa. Kada prebacite slike na racunar, izdvojte nekoliko najboljih, a ostale možete da poklonite lokalnom klubu ljubitelja prirode, ili nešto slicno. Da biste mogli puno da fotografišete uvek nosite i dopunske memorisjke kartice sa sobom.

Vodite beleške
Kao i kuvanje, ako ne možete da zapamtite recept koji ste koristili kada vam je uspeo specijalitet, onda nikada necete nauciti dovoljno da ga ponovo napravite. Srecom, digitalni fotoaparati beleže sve bitne podatke, kao što je ekspozicija, ravnoteža beline, blenda i slicno, tako da možete kasnije da ih proucite.

Vežbajte rad sa fotoaparatom
Vežbajte rad sa fototaparatom sve dok on ne postane produžetak vašeg tela, tojest vaša druga priroda. Mnoge prilike u fotografiji prirode, i uopšte u fotografijia, kratko traju. Necete biti sretni ako propustite odlican snimak samo zato što niste mogli da se setite gde se iskljucuje automatsko podešavanje ekspozicije. Zato nemojte da ogranicite vašu fotografiju samo na prirodu; koristite vaš fotoaparat gde god i kad god vam se pruži prilika. Vencanja (ne vaše) su dobro vreme za vežbanje vaših instikata i refleksa.

Uživajte u vašoj fotografiji
Nemoje da se toliko zanesete fotografijom da zaboravite da uživate u onom što vidite. Fotografija je slaba zamena za to što ste tamo, zato uživajte u lepotama oko sebe. Neka fotografija bude deo zabave i uživanja, a ne krajnji cilj (osim ako ste profesionalni fotograf). Kako budete napredovali u radu, tako cete sve više da delite vaša iskustva i zapažanja sa drugima photo.net-ove Nature Photography stranice nude najbolje resurse na Internetu.

Citajte knjige
Postoji mnogo dobrih knjiga o fotografisanju prirode. Nemojte da se libite da ih kupite, pošto ce vam pružiti mogucnost da sagledate fotorafisnaje pejzaža iz perpektive drugih fotografa i saznate nove "cake".

KAKO DA koristite programski režim rada na vašem DSLR fotoaparatu

Kupili ste digitalni SLR fotoaparat zato što ste mrzeli sporocu vašeg point-and-shoot fotoaparata. Dobra vest: Vaše fotografije su sada bolje! Loša vest? Vi znate da one mogu da budu još bolje - samo kada biste se usudili da napustite "auto" režim rada fotoaparata. To je kao da se šunjate po susedstvu u novom Mustangu koristeci samo prvu brzinu. E pa više necete! Vreme je da preuzmete kontrolu, izadete na crtu i naucite šta sve možete da
uradite pomocu programskog režima rada.
U auto (automatskom) režimu rada fotoaparat donosi sve odluke umesto vas. Naravno, vi kadrirate fotografiju i pritiskate okidac, ali ne morate da razmišljate o podešavanju ekspozicije, i da li da upotrebite blic ili ne; fotoaparat razmišlja o tim stvarima umesto vas. U vecini slucajeva ovaj režim snimanja daje solidne rezultate, cak i ako fotografije nisu na zavidnom umetnickom nivou. Medutim, prebacivanje u programski režim rada, omogucava fotoaparatu da donosi neke odluke umesto vas, ali vama daje kontrolu nad tri bitna podešavanja: blicom, ISO osetljivošcu i ravnotežom beline.
Hajde da pocnemo! Prebacite fotoaparat u programski režim rada tako što cete okrenuti dugme za biranje režima rada na "P", kao što je prikazano na slici gore.

Blic
Vaše opcije za blic su lako razumljive. Blic nikada nece automatski iskociti i okinuti, bez obzira na to koliko je mracna scena. Umesto toga, vi cete morati sami da ga aktivirate ako želite da ga upotrebite. Pa kada biste trebali da ga koristite? Tomovi knjiga bi mogli da se napišu kao odgovor na ovo pitanje, ali glavna stvar koju treba da razumete je sledece: Naucite kako vaš fotoaparat radi i nece morati da koristite blic u problematicnim situacijama fotografisanja, a znacete kada da ga upotrebite kako biste poboljšali scenu koristeci dodatno osvetljenje koje on nudi.
Evo na šta sam mislio. Ponekad je najbolje da upotrebie blic u situaciji u kojoj on nikada ne bi automatski opalio, kao što je fotografisanje portreta na otvorenom. U toj situaciji, svetlo blica eliminiše senke iz lica i dodaje atraktivan sjaj ocima. Da biste sami isprobali ovu tehniku, rucno izbacite blic tako što cete pritisnuti dugme za blic koje se obicno nalazi sa leve prednje strane fotoaparata. Konsultujte uputsvo koje ste dobili sa fotoaparatom ako ne možete da ga nadete.
Suprotno od ovoga, jedna od najgorih situacija u kojoj možete da upotrebite blic, sa estetske tacke gledišta je situacija u kojoj je garantovano da ce blic autoamtski okinuti: fotografisanje ljudi pod sobnim svetlom. Grubo i tvrdo svetlo blica može da dovede do toga da vaši subjekti izgledaju kao da su izašli iz groba, dok ce njihovo okruženje biti suviše mracno.
Da biste izbegli blic u programskom režimu rada, nemojte ništa da radite. On ce se aktivirati samo ako ga vi rucno aktivirate, zato jednostavno nemojte da pritisnete njegovo dugme. Ali kako da fotografišete u lošim svetlosnim uslovima ako ne koristite blic? Ako ne uradite ništa kako biste kompenzovali nedostatak blica, vaše slike ce biti tamne i/ili mutne. Šta možete da uradite da biste to izbegli? Mnogo toga.

ISO osetljivost
Brzina zatvaraca i velicina blende su dva kljucna faktora koji odreduju koliko ce svetla uci u fotoaparat, ali danas necemo govoriti o ovim podešavanjima. U programskom režimu rada fotoaparat sam bira ova podešavanja. Ali bez obzira na to ko bira podešavanja, ponekad brzina zatvaraca i velicina blende nisu dovoljni da bi kompenzovali nedostatak blica u zatvorenim prostorijama. Medutim, ako povecate ISO osetljivost vašeg fotoaparata, vaš fotoaparat ce biti osetljiviji na svetlo, što znaci da ce biti potrebno manje svetla da se dobije ispravna ekspozicija. Evo kako se to radi
Pritisnite i držite ISO dugme dok istovremeno rotirate komandno dugme. Videcete na LCD statusnom ekranu kako se menja ISO vrednost. Ako na vašem digitalnom SLR-u ne možete da nadete kako se podešava ISO osetljivost procitajte uputstvo koje ste dobili zajedno sa fotoaparatom.
Za fotografisanje u zatvorenim prostorijama, probajte da povecate ISO na 800. Vi možete da odete (najverovatnije) do 1600 ili cak još više na nekim fotoaparatima, ali postoji jedan problem: Što je veca osetljivost tim je veca i kolicina šuma koji može da uništi kvalitet slike.
Da li vredi povecati ISO osetljivost? Zavisi. Ponekad necete želeti da dobijete izgled karakteristican za upotrebu blica, ili necete želeti da privucete pažnju na sebe sa blicem, a u nekim situacijama ne bi vam ni vredelo da ga upotrebite - kao u situacijama kada je subjekat suviše daleko da bi blic bio od koristi. U ovakvim situacijama treba da se zapitate: Da li je malo šuma bolje nego da uopšte nemamo fotografiju? Na primer upotreba blica na rodendanskom slavlju sigurno nece docarati atmosferu. Ali ako upotrebite ISO 800 sigurno cete u tome uspeti.

Ravnoteža beline
Dakle rešili ste pitanje blica kao i slabih svetlosnih uslova tako što ste povecali ISO osetljivost fotoaparata. Šta sada? Postoji još jedna opcija koju vam programski režim rada prepušta da se zezate sa njim.
Možda o tome nikada niste razmišljali, ali pored cinjenice da napolju skoro uvek ima više svetla nego unutra, boje svetla se takode razlikuju. Dnevno svetlo teži da bude plavksto, dok sobne svetiljke naginju ka žutoj boji. To obicno nije problem pošto je vaš fotoaparat sposoban da kompenzuje ove razlike. Medutim, ako primetite da vaše slike imaju cudne boje, znacete da vaš fotoaparat ne odraduje dobro posao i da je vreme da uzmete stvar u
svoje ruke.
Pritisnite i držite dugme za ravnotežu beline i vrtite komandno dugme. Videcete kako se menjaju ikone na LCD statusnom ekranu, kao što je svetiljka, sunce, oblak i fluorescentna svetiljka. Siguran sam da znate kakve vrste svetlosnih izvora oznacavaju ove ikone. Probajte onu ikonu koja najbolje opisuje vaše svetlosne uslove.
Eksperimentišite! Mnogi ljudi vole da koriste podešavanje za oblacno nebo cak i kad napolju nije oblacno.
Pored automatskog podešavanje ravnoteže beline, postoji još jedno podešavanje koje treba da poznajete: rucno podešavanje reavnoteže beline. Rucno podešavanje ravnoteže beline nije jednostavno, ali može jako da se isplati. Možda cete trebati da konsultujete uputstvo fototaparata za tacnu proceduru, ali ukratko radi se o sledecem: izaberite jedno od podešavanja ravnoteže beline koje smo gore opisali, zatim fotografišete nešto što je potpuno belo. Mnogi profesionalci nose sa sobom belo parce kartona baš za ovu namenu, ali bilo šta što je belo može da posluži. Ispunite ceo kadar sa belom površinom, tako da nikakava druga boja ne upada u scenu. Nakon što ste podesili ravnotežu beline pomocu ovog snimka, možete da napravite koliko god hocete snimaka u datom okruženju i bicete sigurni da ce boje biti verodostojne.

Zakljucak
Cestitam! Upravo ste znacajno proširili vaše horizonte u svetu digitalna fotografije i ušli u jedan novi svet. Ako vam je ovo previše informacija za prvi put, zapamtite sledece:
Uvek možete da se vratite na Auto režim fotografisanja. Pored toga, prebacivanje na programski režim snimanja ne znaci da treba da uradite sve što smo ovde naveli. Ako želite samo da promenite ISO osetljivost, to je u redu. U tom slucaju nema potrebe da dirate blic ili ravnotežu beline.
Nemojte da zaboravite da vratite podešavanje ravoteže beline na automatsko odredivanje kada ste završili fotografisanje. Nema niceg goreg od toga da naletite na potencijalno odlican snimak, snimite nekoliko fotografija samo da biste otkrili da sve fotografije imaju predivnu nijansu plave boje zato što je vaše podešavanje ravnoteže beline ostalo na parametrima koji su prilagodeni sasvim drugim svetlosnim uslovima.
Takode nemojte da zaboravite da smanjite ISO osetljivost kada napustite situaciju sa lošim svetlosnim uslovima. Automatsko podešavanje ravnoteže i nisko ISO podešavanje su obicno dobri za dnevne šetnju u potrazi za dobrim snimkom. Nakon izvesnog vremena ovo prebacivanje vrednosti ce postati deo vas i bez razmišljanja cete ga izvoditi.

KAKO DA koristite rucni režim rada fotoaparata

U ovom clanku naucicete kako se koristi rucni režim rada sa digitalnim SLR fotoaparatima. Do sada ste vec naucili da koristite blic, ISO osetljivost i ravnotežu beline. Ako niste, onda procitajte prvo naše prethodne clanke koji se bave ovim temama. Nakon što ste savladali navedene elemente i opcije rada sa digitalnim SLR fotoaparatima vratite se na ovaj clanak da biste se upoznali sa detaljima vezanim za ovaj napredni režim fotografisanja. U ovom režimu rada naucicete kako se koristi velicina blende i brzina zatvaraca. Pa hajde da krenemo. Prebacite vaš fotoaparat u manuelni (rucni) režim rada tako što cete okrenuti dugme na gornjem delu fotoaparata na "M" podešavanje , kao što možete da vidite na slici gore.
U suštini, vaš fotoaparat je samo kutija sa rupom i senzorom za svetlo. Ako odgovarajuca kolicina svetla ude kroz rupu i padne na senzor, vi cete dobiti dobro eksponiranu fotografiju. Ako na senzor padne previše svetla, dobicete smece. Vi vec znate da u programskom režimu rada možete da kontrolišete osetljivost senzora tako što cete promeniti ISO vrednost, ali u rucnom režimu rada vi takode možete da kontrolišete i kolicinu svetla koja ce doci do senzora. To radite pomocu zatvaraca i blende.

Zatvarac
Zatvarac kontroliše koliko dugo ce rupa na fotoaparatu biti otvorena. Ostavite je otvorenom duže vreme i puno svetla ce uci unutra. Otvorite je za kratko vreme i manje svetla ce doci do senzora. Toliko je to jednostavno! Pa, ne baš. Ako imate veliku brzinu zatvaraca vi možete da zamrznete brzi pokret, kao što je neki momentat u sportskom takmicenju, prštanje vode i slicno. Loša strana? Mnogo manje svetla ce uci u fotoaparat i vaša fotografija može zbog toga da ispadne tamna. Suprotno od toga, vi možete da upotrebite sporije brzine zatvaraca kako biste kompenzovali loše svetlosne uslove - što je otvor duže otvoren, tim ce više svetla uci, jel tako? Ali i ovo ima svoju manu. Sa manjim brzinama zatvaraca vece su šanse da ce se subjekat pomeriti dok je zatvarac otvoren, što može da dovede do zamucenja fotografije.
U automatskom i programskom režimu rada, fotoaparat sam odlucuje koju brzinu zatvaraca ce da upotrebi. Ponekad cete dobiti rezultat koji ste želeli a ponekad necete. Na primer, fotoaparat ne zna da vi želite da zamrznete pokret. Sve što on zna je da li dovoljna kolicina svetla ulazi u fotoaparat da bi se dobila optimalna ekspozicija.
Medutim, kada se fotoaparat nalazi u rucnom režimu rada, vi kontrolišete brzinu zatvaraca kako biste dobili onakvu fotografiju kakvu želite.
Da biste promenili brzinu zatvaraca u rucnom režimu rada, samo okrenite komandni tockic (1) i pratite kako se brojevi menjaju na LCD statusnom ekranu (2).

Blenda
Dok brzina zatvaraca odreduje koliko dugo ce rupa u fotoaparatu biti otvorena, blenda odreduje koliko ce veliki biti otvor. Što je otvor veci, tim ce više svetla uci u fotoaparat i pasti na senzor. Što je manja rupa, tim ce manje svetla uci. Velicine blende se izražavaju u "f-stopovima." Da sve ovo bude još više zbunjujuce, veci broj f-stopa oznacava manji otvor, dok manji broj f-stopa oznacava veci otvor. To znaci da f/4 oznacava vecu blendu dok f/11 oznacava manju blendu.
Možda cete u odredenim situacijama želeti da upotrebite vecu blendu, recimo f/3.5, da biste kompenzovali slabe svetlosne uslove, ali postoje odredeni sporedni efekti o kojima morate da vodite racuna: dubina polja, iliti DOF. Veci otvor objektiva (mali f-stop broj) daje veoma malu dubinu polja (DOF), dok manji otvor objektiva (veliki f-stop broj) vam daje mnogo vecu dubinu polja (DOF).
Ali šta dubina polja, tojest DOF, oznacava? Dubina polja odreduje koliko detalja u fotografiji ce biti u fokusu. Ako imate veliku dubinu polja, onda ce pored glavnog subjekta i drugi objekti na razlicitim udaljenostima od vas biti u fokusu. Ako imate malu dubinu polja, onda ce u fokusu biti samo glavni subjekat, dok ce pozadina i drugi objekti na razlicitim udaljenostima od subjekta biti van fokusa, tojest bice mutni. Na primer, ako fotografišete portrete želecete da samo subjekat bude u fokusu a da sve ostalo bude mutno. U tom slucaju koristicete malu dubinu polja, tojest manju f-stop vrednost. Sa druge strane, ako fotografišete pejzaže, u vecini slucajeva želecete da sve bude u fokusu. U toj situaciji koristicete veliku dubinu polja, tojest vecu f-stop vrednost.
Kada radite u rucnom režimu rada, promenite velicinu blende tako što cete pritisnuti dugme za blendu, rotirajte komandni tockic i pratite kako se vrednost menja na LCD ekranu.

Spajanje u jednu celinu
Dakle sada imate dva glavna parametra za upotrebu rucnog režima rada, brzinu zatvaraca i velicinu blende, od kojih oba imaju istu svrhu: kontrolisanje kolicine svetla koja ce pasti na senzor fotoaparata. Vi dobijate istu kolicinu svetla kada koristite veliku blendu i veliku brzinu zatvaraca kao kada koristite malu blendu i malu brzinu zatvaraca. Da li vam je to razumljivo? Ako imate veliku rupu koja je otvorena kratak vremenski period, to je isto kao kada imate mali otvor koji je otvoren duže vreme. U oba slucaja za rezultat cete dobiti istu kolicinu svetla, tojest istu ekspoziciju.
Pa u cemu je onda razlika? Razlika je u sporednim efektima koje smo gore opisali. Ponekad cete želeti veliku brzinu zatvaraca kako biste zamrzli neku brzu akciju, a u nekoj drugoj situaciji cete želeti veliku blendu kako biste dobili malu dubinu polja, i tako dalje. Ono što je vama bitno je da odredena kolicina svetla ude u fotoaparat, ali u rucnom režimu rada vi birate kako ce potrebna kolicina svetla da dode do senzora, na osnovu onoga što želite da dobijete na fotografiji.
U automatskom i programskom režimu rada fotoaparat obicno bira neko srednje podešavanje velicine blende i brzine zatvaraca, koje obezbeduje dobru ekspoziciju i istovremeno izbegava ekstreme - kao i bilo kakav oblik kreativnosti.
Zapamtite da je i ISO osetljivost bitan faktor. Na primer, ako želite da fotografišete u zatvorenom prostoru neki sportski dogadaj, kao što je takmicenje u borilackim veštinama, znate da vam treba velika brzina zatvaraca. Ali takode znate da pri takvoj brzini rizikujete da ne dobijete dovoljnu kolicinu svetla za dobru ekspoziciju. Šta da radite u takvoj situaciji? Povecajte ISO vrednost! U zatvorenom prostoru ima malo svetla, a veca ISO vrednost, kao što je 800, omogucuje da i manje svetla dube dovoljno za dobru ekspoziciju. Takode treba da izaberete najveci otvor blende koji imate: f/3.5 uli cak f/2.8 ako imate. Ako uradite navedene stvari, moci cete da dobijete dobru ekspoziciju cak i sa velikom brzinom zatvaraca koja vam je neophodna da biste zamrznuli akciju. Vaša fotografija ce možda da pati od malo više šuma, i male dubine polja koje ce dovesti do toga da ce sve iza subjekta biti mutno, ali šta ima veze? Bolje to nego da uopšte ne snimite fotografiju. Sve u fotografiji je vezano za pravljenje kompromisa.
Uzmimo drugi primer. Pretpostavimo da napolju snimate portret i to po svetlom suncanom danu. Mala dubina polja je u ovom slucaju dobra. To što ce sve sem vašeg subjekta biti zamuceno je dobro jer ce tako pažnja u potpunosti biti usmerena na njega, zato podesite veliku blendu, najmanje f/4. Medutim, sa tako velikim otvorom, možda ce previše svetla padati na senzor tako da ce slika biti preeksponiorana. Šta možete da uradite da biste rešili ovaj problem? Prvo, podesite fotoaparat na najmanju ISO vrednost.
Drugo, postarajte se da brzina zatvaraca bude veoma velika - probajte 1/1000 sekunde. Na ovaj nacin dobicete dobru ekspoziciju, cak i ako imate veliku blendu po svetlom suncanom danu.
Ako vam ne uspe iz prvog pokušaja nemojte da se nervirate! Snimite sliku, pogledajte kako izgleda na LCD ekranu na zadnjem delu fotoaparata i promenite podešavanja u skladu sa rezultatima. Iskusni fotografi dobro procenjuju potrebna podešavanja za razlicite uslove, ali cak i oni proveravaju rezultat kako bi bili sigurni.

Prioritetni režimi rada
Sve ovo što smo rekli do sada je puno novih informacija koje treba zapamtiti. Podešavanje f-stopova, brzina zatvaraca, i ISO osetljivosti dok istovremeno u glavi pokušavate da dobijete savršenu kompoziciju može da bude teško, pogotovo za pocetnike. Možda razmišljate da sve ovo zaboravite i držite se programskih režima rada, i uopšte se više ne udubljujete u nacin rada vašeg fotoaparata.
Nemojte da odustajete! Evo dve precice koje ce vam olakšati kalkulisanje koje treba da odradite, omogucujuci vam da istovremeno dobijete fotografiju koju želite. Nemojte da me psujete što vam o njima nisam govorio odmah na pocetku. Dva režima rada o kojma govorim su prioritet blende ("A" ili "Av"), i prioritet zatvaraca ("S" ili "Tv").
Pretpostavimo još jednom da fotografišete sportski dogadaj. Šta vam je najbitnije? Brzina zatvaraca, pošto želite da zamrznete pokret. Jedini razlog zbog kojeg su vam bitna i druga dva podešavanja je da kompenzujete veliku brzinu zatvaraca. Ako koristite prioritet zatvaraca, vi možete da naredite vašem fotoaparatu da deo posla odradi umesto vas. Ako stavite komandni tockic na "S" vi govorite vašem fotoaparatu sledece: "Ja odredujem brzinu zatvaraca, a ti podesi blendu umesto mene." Vi cete i dalje trebati da izaberete ISO osetljivost, ali ce fotoaparat da izracuna - na osnovu svetla u prostoriji i brzine zatvaraca koju ste izabrali - koje podešavanje blende da upotrebi da bi dobio dobru ekspoziciju. Super, zar ne?
Brzinu zatvaraca u režimu prioriteta zatvaraca birate na isti nacin na koji to radite i u rucnom režimu rada: Rotirate komandni tockic i pratite brojeve na LCD statusnom ekranu.
Prioritet bledne funkcioniše na istom principu. Kada fotografišete portret na suncanom danu, šta vam je najvažnije? Blenda. Treba vam podešavanje koje ce dati malu dubinu polja. Jedini razlog zašto menjate brzinu zatvaraca je da biste obezbedili dobru ekspoziciju. Ali i ovde vi možete da naterate fotoaparat da odradi deo posla za vas. Ako postavite komandni tockic na "A" vi kažete fotoaparatu sledece: "Ja sam izabrao f/4, a ti odredi koja brzina zatvaraca je potrebna da bismo dobili dobru ekspoziciju." To je sve što treba da uradite. Vi i dalje treba da izaberete odgovarajucu ISO vrednost, ali ce brzina zatvaraca biti automatski odredena.
Pošto je blenda najvažniji parametar u režimu prioriteta blende, možda necete morati da pritisnete dugme za blendu; jednostavno rotirajte komandni tockic i pratite brojeve na LCD statusnom ekranu.

Zakljucak
Sada kada u teoriji znate sve što treba da znate, evo nekoliko stvari koje možete i koje treba da isprobate. Pronadite neku sportsku akciju: decu na skejtbordovima, vašu cetku kako preskace konopac i slicne akcione scene. Prebacite vaš fotoaparat u prioritet zatvaraca i podesite ga na 1/800 deo sekunde ili još višlje. Izaberite veliku ISO vrednost ako se nalazite u zatvorenoj prostoroji ili je smanjitea ako se nalazite na dnevnom suncu. Snimite fotografiju. Da li ste uspeli da zamrznete akciju? Ako je konopac koji preskace vaše dete zamucen, probajte da još povecate brzinu zatvaraca. Ako vam slika ispadne tamna, još povecajte ISO osetljivost.
Nakon toga prošetajte se u parku sa prijateljem i snimite nekoliko portreta. Prebacite fotoaparat u prioritet blende i izaberite najvecu blendu koju možete: najverovatnije je to f/3.5. Ispunite kadar sa vašim subjektom i snimite fotografiju. Da li ste dobili meku, zamucenu pozadinu na kojoj se vaš prijatelj dobro istice? (probajte i sledece: stavite prijatelja u senku i fotografišite ga sa blicem!)
A ako se osecate posebno hrabrim, predite u rucni režim rada u kojem možete da kontrolišete i brzinu zatvaraca i velicinu blende. Predlažem vam da koristite rucni režim rada samo kada ne žurite. Prošetajte se i fotografišite drvo ili klupu u parku. Ovakvi subjekti nece izgubiti strpljenje dok snimite cetiri ili pet fotografija kako biste dobili savršeno podešavanje.
Ovladavanje brzinom zatvaraca i velicinom blende nije lako, ali ce zato rezultati opravdati uloženi napor. Razumevanje nacina na koji oni funkcionišu omogucuje vam da kontrolišete ne samo kolicinu svetla koja ulazi u fotoaparat, vec i da dobijete umetnicke rezultate koje ste i želeli; možete da dobijete rezultate koje nijedan fotoaparat ne bi izabrao za vas. Zapamtite da možete da koristite i precice u obliku prioriteta blende i prioriteta zatvaraca. Oni ce vam znatno olakšati život.
Cestitamo! Više niste samo pritiskac dugmadi, ne vi. I ne više. Sada ste dobro zagazili na put koji ce od vas napraviti pravog fotografa. Sve što vam sada treba je praksa. Zato krenite i srecno fotografisanje!

Kompenzacija ekspozicije

Kompenzacija ekspozicije je funkcija fotoaparata koja vam omogucuje da korigujete ekspoziciju koju je izmerio svetlomer fotoaparata. Obicno ovaj raspon podešavanja ide od +2 do -2 EV u 1/3 koracima.
Preciznije receno vi možete da podesite ekspoziciju koju je izmerio svetlomer tako što cete reci fotoaparatu da dozvoli vecoj kolicini svetlosti da ude (pozitivna kompenzacija ekspozicije) ili da smanji kolicinu svetlosti koja ce da ude (negativna kompenzacija ekspozicije).
Tehnicki gledano, vi možete da zapamtite izmerenu ekspoziciju, a onda se prebacite na Manual (rucni) režim rada i rucno je podesite, tojest korigujete.
U zavisnosti od toga kako vaš fotoaparat izvodi kompenzaciju ekspozicije (i režima snimanja koji ste izabrali), on može da podešava blendu dok brzinu zatvaraca drži nepromenjenom, zatim može da podešava brzinu zatvaraca dok blendu drži nepromenjenom, ili može da podešava i blendu i brzinu zatvaraca. Na mom fotoaparatu, fotoaparat prvo koriguje blendu dok brzinu zatvaraca ne menja. Kada više ne može da koriguje blendu, onda pocinje da koriguje brzinu zatvaraca.
Recimo da svetlomer izmeri brzinu zatvaraca od 1/125 sekunde i blendu od F4.0. Kada podesim fotoaparat na +1EV kompenzaciju ekspozicije, blenda se otvara za 1 f-stop (na F2.8), dok brzina zatvaraca ostaje nepromenjena (1/125 sekundi). Dakle ja sam namerno podesio fotoaparat da preeksponira.
Kada podesim fotoaparat na -1EV kompenzaciju ekspozicije, fotoaparat zatvara blendu za 1 f-stop (na F5.6), dok zadržava brzinu zatvaraca koja je prvobitno podešena (1/125 sekundi). Ovog puta ja sam namerno podesio fotoaparat da podeksponira.
Sigurno se pitate zašto bi bilo ko namerno hteo da preeksponira ili podeksponira fotografiju? Zato što postoje situacije kada svetlomer vašeg fotoaparata može da se prevari.
Na primer, uzmimo situaciju u kojoj fotografišete subjekat u sceni koja je puna svetla (plaža po suncanom danu, ili scena gde je subjekat okružen snegom). U ovim situacijama, ako biste koristili merenje svetlosti koje uzima prosek u citavoj sceni, vaš fotoaparat bi mogao da bude prevaren da izabere veliku brzinu zatvaraca ili malu blendu (pod pretpostavkoma da je ISO vrednost nepromenjena), što ce za rezultat da da subjekat koji je podeksponiran. Medutim, ako izaberete pozitivnu kompenzaciju ekspozicije, u sledecem snimku glavni subjekat ce biti dobro eksponiran - mada ce okolina biti preeksponirana.
Drugi primer je scena u kojoj je okolina previše tamna, a fotoaparat odreduje ekspoziciju prema manjku svetlosti birajuci malu brzinu zatvaraca ili veliku blendu (pod pretpostavkom da je ISO nepromenjen), što ce za rezultat dati preeksponiranje. Biranjem negativne kompenzacije ekspozicije vi cete podeksponirati okolinu, ali ce glavni subjekat biti dobro eksponiran.
To su samo dve od mnogo situacija u kojima biranje pozitivne ili negativne kompenzacije ekspozicije ima smisla. U stvari, mnogi fotografi koriste braketiranje ekspozicije kada snimaju važnu scenu kako bi osigurali da ce bar jedan snimak biti dobro eksponiran.
Napomena: Braketiranje ekspozicije je funkcija fotoaparata koja vam omogucava da napravite seriju od tri fotografije sa jednim okidanjem, gde ce prva fotografija koristiti izmerenu ekspoziciju, druga fotografija ce koristiti pozitivnu kompenzaciju ekspozicije a treca fotografija ce koristiti negativnu kompenzaciju ekspozicije.
Na priloženim slikama možete da vidite praktican primer primene pozitivne kompenzacije ekspozicije.

Fotografski filteri koje morate da imate
Filteri su se koristili kroz citavu istoriju fotografije za manipulisanje svetlom koje pada u objektiv fotoaparata pre nego što osvetli film. Postoji ogroman broj filtera u ponudi koji služe za korekciju boja, davanje odredene atmosfere fotografiji, ili kreiranje specijalnih efekata.
Crno bela fotografija je tradicionalno koristila nekoliko obojenih filtera kako bi manipulisali bojama predstavljenim na njihovim fotografijama. Sa digitalnom fotografijom, mnogi efekti za koje smo pre koristili filtere sada mogu da se dupliraju u programime za obradu slika, što znaci da je vecina filtera postala beskorisna. Medutim, postoji nekoliko filtera koji su i dalje neophodni i koje bi trebalo da imaju svi profesionalni i ozbiljni amaterski fotografi.
Tri filtera koje era digitalne fotografije nije uspela da ukloni su polarizacioni filter (cirkularni polarizator), filter neutralne gustine i filter podeljene neutralne gustine.

Polarizacioni filter
Polarizacioni filter se koristi za pojacanje intenziteta boja i uklanjanje odsjaja i refleksija sa objekata. Polarizacioni filter ima dva prstena, jedan se koristi za montiranje filtera na objektiv fotoaparata, dok se drugi koristi za modifikovanje stepena polarizacije. Postoje dve vrste polarizacionih filtera, linearni i cirkularni. Oba imaju istu funkciju, medutim, mnogi fotoaparati koji koriste autofokusiranje i automatsku ekspoziciju zahtevaju
cirkularni polarizacioni filter da bi funkcionisali kako treba. Polarizacija je najizraženija 90 stepeni od sunca i smanjivace se kako se ugao sa suncem približava vrednosti 0 (ili 180 stepeni). Jedna od najcešcih primena polarizacionog filtera je za kreiranje bogatog, plavog neba.
Medutim, budite oprezni sa polarizacionim filterima. Kako se ugao svetla menja, tako se menja stepen polarizacije. Kada koristite širokougaoni objektiv, videcete kako se smanjuje polarizacija kako se ugao svetla menja duž vašeg vidnog polja. Ovo se najcešce javlja kod objektiva ciji je ugao širi od 28mm.

Filter neutralnog intenziteta
Filter neutralnog intenziteta, ili Neutral Density (ND) filteri imaju samo jednu namenu, a to je da smanje kolicinu svetla koje pada na objektiv. ND filteri dolaze sa razlicitim gustinama, a najcešce se koriste oni sa filtriranjem od 1, 2 ili 3 stopa, obicno predstavljeni kao 0.3, 0.6, 0.9 ili 2x, 4x, 8x. Oni moraju da budu neutralne boje kako nimalo ne bi menjali boje u slici, mada se to može javiti kod jeftinijih filtera ovog tipa. ND filteri su korisni za dobijanje sporijih brzina zatvaraca za odredenu blendu, ili za korišcenje vece blende za odredenu brzinu zatvaraca.
Ovi filteri se pretežno koriste za kreiranje razlicitih specijalnih efekata. Na primer, ako po suncanom danu želite da fotografišete vodu tako da ona ne bude zamrznuta u pokretu vec da se dobije zamuceni vodeni tok u svoj njegovoj dinamici, moracete da upotrebite manje brzine zatvaraca. Ali pošto je svetao suncani dan, to ce dovesti do preeksponiranja fotografije. Medutim, upotrebom filtera neutralne gustine vi možete da smanjtie kolicinu svetla koje upada u objektiv što ce vam omoguciti da i po suncanom danu koristite male brzine zatvaraca i dobijete efekat živog vodenog toka a ne vode zamrznute u pokretu.

Filter podeljenog neutralnog intenziteta
Filteri podeljenog neutralnog intenziteta, ili Split Neutral Density filteri su slicni kao filteri neutralnog intenziteta u tome što smanjuju kolicinu svetla koje dolazi do objektiva, ali se razlikuju po tome što nisu podjednako prevuceni premazom po citavoj površini. Najcešci filteri podeljenog neutralnog intenziteta su graduirani i postepeno se menjaju od cisto sive do providne sive.
Takode postoje filteri podeljenog neutralnog intenziteta koji variraju od jednog do drugog proizvodaca. Filteri podeljenog neutralnog intenziteta sa tvrdom ivicom su korisni kada fotografišete subjekat sa svetlim podrucjem koji odjednom prelazi u tamno podrucje.
Sa duge strane, graduirani filteri su najkorisniji kada imate svetlo podrucje koje postepeno prelazi u tamno podrucje. Ovi filteri se prevashodno koriste zato što u teškim uslovima fotografisanja, (kao što je fotografisanje na jutarnjem suncu) razlika izmedu najsvetlijih i najtamnijih porucja može da bude prevelika da bi senzor fotoaparata uspeo da uhvati celokupan raspon tonova. Upotreba filtera podeljenog neutralnog intenziteta maskira deo svetla u svetlim podrucjima slike tako da razlika izmedu ekstremno tamnih i esktremno svetlih podrucja bude manja.
Filtere možete kupiti u vecini ozbiljnih fotografskih radnji i dolaze u razlicitim velicinama, oblicima i kvalitetima. B+W, Lee, Singh-Ray i Cokin prave filtere razlicitih kvaliteta. Okrugli filteri se izraduju u velicinama koje se poklapaju sa prstenom za filtere na vašem fotoaparatu, a možete da narucite i pravougaone i kvadratne filtere. Ove vrste filera koriste držace za filtere i njih je najbolje koristiti sa filterima podeljene neutralne gustine jer vam ovi držaci omogucuju da precizno podesite koji delovi slike ce biti filtrirani putem pomeanja filtera u držacu gore ili dole. Za digitalne automatizovane fotoaparate, Cokin pravi držac za filtere koji može da se koristi kada fotoaparat, tojest objektiv nema prsten za montiranje filtera.
Postoji veliki broj filtera na tržištu, ali ova tri filtera su oni koje treba uvek da nosite sa sobom, jer oni su jedini koji daju rezultate koje ne možete da simulirate u programima za obradu slika.

Makro fotografija - male stvari su one koje se racunaju
Veliki broj korisnika interesuje makro fotografija, pa smo zbog toga odlucili da ovaj clanak posvetimo osnovnim principima makro fotografije i savetima koji ce vam pomoci da sami snimate odlicne makro fotografije. Sledi clanak koji ce vam korak po korak objasniti kako se snimaju kvalitetne makro fotografije.
Sigurno ste vec videli predivne fotografije koje iz velike blizine i u celosti hvataju lepotu cveta ili insekta. Umetnost fotografisanja iz ekstremno velike blizine se zove makro fotografija. Profesionalni fotografi koriste veoma skupe fotoaparate i opremu kako bi snimili makro fotgorafije sa ogromnim brojem detalja.
Ali da li ste znali da vaš kompaktni digitalni fotoaparat može da snima izuzetno dobre makro fotografije? Možda ste vec primetili ikonu cveta na zadnjem delu vašeg fotoaparata. Ako pritisnete dugme sa ikonom cveta vi cete aktivirati makro režim rada koji ce vam omoguciti da se iz velike blizine fokusirate na vaš subjekat, koji je pre toga bio suviše mali ili izvan fokusa. Vi cete u makro režimu fotografisanja moci da snimate oštre fotografije sa duplo manje udaljenosti nego u normalnom režimu rada.
To što je makro režim snimanja predstavljen cvetom, to ne znaci da je cvece jedino što možete da fotografišete u ovom režimu. Budite kreativni i uzmite za temu vaših makro fotografija neke od sledecih objekata:
• Cvece i insekti
• Ljudsko oko
• Prsti i noge bebe
• Detalji teksture tkanina, drveta ili kamena
• Novcica i markica
• Dokumentovanje serijskih brojeva elektronskih aparata
• Snimanje detalja artikala koje prodajete na aukcijama
Ovo je samo pocetak. Lista je beskonacna!
Hajde da pocnemo. Evo nekoliko saveta za snimanje boljih makro fotografija pomocu vašeg digitalnog fotoaparata:
1. ukljucite makro režim fotografisanja tako što cete pritisnuti dugme sa ikonom cveta (ako se ikona cveta pojavi na LCD ekranu fotoaparata onda se nalazite u makro režimu snimanja)
2. Kadrirajte vašu sliku i pritisnite okidac do pola kako biste zakljucali ekspoziciju i fokus
3. Ekperimentišite sa uglovima i udaljenošcu od subjekta sve dok fokus ne bude oštar na vašem LCD ekranu (ili tražilu)
4. Ekperimentišite sa zumiranjem sve dok ne budete zadovoljni sa perspektivom
5. Pritisnite okidac do kraja kako biste snimili makro fotografiju

Potencijalni problemi i rešenja
Problem: Preeksponirane fotografije
Rešenje: Iskljucite blic tako što cete kružiti kroz opcije za blic i izabrati “flash off” - ikona ove opcije izgleda kao precrtana munja
Problem: Podeksponirane fotografije
Rešenje: Predite na drugu lokaciju ili pojacajte intenzitet svetla u sceni.
Problem: Mutne fotografije
Kada se jako približite subjektu ne samo da ce objekat snimanja biti jako uvecan, vec ce i rizik od pojave mutne slike biti veci, pošto i najmanje pomeranje fotoaparata može da utice na oštrinu fotografije.
Rešenje: Da biste eliminisali mutnocu u fotografijama, stabilizuje fotoaparat pomocu malog stativa. Takode možete da upotrebite opciju za odloženo snimanje podešenu na nekoliko sekundi.

Saveti i trikovi
• Postavite lupu ispred objektiva fotoaparat da biste još više približili subjekat.
Rezultati mogu da budu stvarno neobicni.
• Snimite kapljice vode na cvetu tako što cete poprskati biljku vodom pre nego što je fotografišete.
• Raspršite jako i direktno svetlo tako što cete staviti providnu belu plastiku izmedu svetlosnog izvora i subjekta koji fotografišete.
• Reflektujte svetlo u vašu scenu pomocu tanke metalne folije.
Najbolji fotoaparat za makro fotografiju je onaj koji nosite sa sobom. Današnji kompaktni digitalni fotoaparati su toliko mali da lako možete da ih nosite svuda sa sobom. Ja stalno nosim sa sobom moj mali digitalni fotoaparat. Ko zna, možda cete me jednom i videti u restoranu kako fotografišem svecnjake, salvete i slicne detalje.
Makro fotografija otvara sasvim novi svet fotografskih mogucnosti u kojem je svašta moguce!
Pogledajte oko sebe i pocnite da istražujete.
Jednom kada budete naucili da vidite detalje u svakodnevnim, obicnim objektima, postacete zaludeni za makro fotografijom do kraja života.

KAKO DA dobijete meko svetlo od ugradenog blica fotoaparata

Grubo, nelaskavo svetlo blica vas baca u depresiju? Nema problema! Pronadite kutiju od starog filma i pratite instrukcije da biste brzo i lako kreirali difuzno svetlo za vaš blic.
Pratite instrukcije Flickr korisnika natuurplaat’s i pretvorite kutiju od starog filma u difjuzer za blic!
Potrebno je samo nekoliko strateških rezova koji ce omoguciti da se kutija navuce na blic i voila! Meko, prelepo svetlo je tu.
Nastavite da citate i mi cemo vam pokazati kako da napravite sopstveno meko blic svetlo.
Trebaju vam sledece komponente:
• Fotoaparat sa iskacucim blicem
• Bela plasticna kutija za film - Mi smo je dobili tako što smo se udvarali prodavacici u lokalnoj fotografskoj prodavnici.
• Lenjir
• Nož sa veoma oštrim secivom (žiletom)

Izmerite blic
Izmerite širinu vašeg blica i znacete koliko širok treba da bude prorez na kutiji blica.

Isecite kutiju filma
Pomocu oštrog seciva, pažljivo isecite deo sa strane kutije filma (prvo skinite poklopac). Napravite otvor malcice veci od širine blica.

Navucite kutiju na blic
Pažljivo navucite kutiju od filma na blic i vratite nazad poklopac kako ne bi spala. Ako je otvor suviše tesan, proširite ga. Ako je suviše labav, malo selotejpa ce rešiti problem.

Fotografišite
Izadite napolje i pocnite da snimate! Fotografišete onako kako to i obicno radite. Kutija za film ce da rasprši i umekša grubo svetlo blica, a vaš fotoaparat ce automatski prilagoditi ekspoziciju kako bi nadoknadio smanjenu jacinu blica. Bicete svaciji omiljeni fotograf cim vide koliko vaše fotografije bolje izgledaju od fotografija onih ljudi koji nemaju vaš fenomenalni difjuzer za svetlo blica!
Pre: Sjajno i grubo Grubo svetlo blica daje ispranu boju kože i istice mane.
Posle: Meko i prijatno
Meko svetlo daje prirodnu boju kože i omogucuje prikrivanje mana i nedostataka na licu subjekata.
Izvor: http://photojojo.com/content

Kako kvalitet svetla i velicina svetlosnog izvora uticu na kvalitet fotografije

Svetlost i kvalitet svetla predstavlja osnovu i suštinu svih odlicnih fotografija. Veliki fotografi znaju kako da citaju svetlo i manipulišu sa njim tako da služi njihovim fotografskim potrebama i ciljevima. Iako je manipulisanje svetlom izvan finansijskih i prostornih mogucnosti vecine fotografa, poznavanje kvaliteta svetla može jako da vam pomogne u vašoj fotografiji. Kvalitet svetla je kljucna razlika izmedu odlicne i prosecne fotografije. Danas cu kratko da govorim o kvalitetu svetla koji zavisi od velicine svetlsonog izvora.
Softbox za kreiranje mekog difuznog svetla.
Generalno gledano, veci svetlosni izvor u odnosu na subjekt fotografisanja ce dati mekše, difuznije i kvalitetnij svetlo sa mekim senkama, mekim svetlim tonovima i malim kontrastom u odnosu na manji svetlosni izvor. Manji svetlosni izvor ce dati tvrde, kontrastnije svetlo koje daje oštro definisane senke, veci kontrast i velike površine svetlih tonova i odsjaja. Velicina u odnosu na subjekat je kljucna u ovoj tvrdnji. Mnogi ce pomisliti da je po ovome sunce idelan svetlosni izvor pošto je tako veliko. Medutim, iako je fizicki sunce vece od bilo kod drugog svetlosnog izvora, ono je veoma mali tackasti izvor svetla u odnosu na subjekat. Sunce kreira veoma jake, tvrde i usmerene senke i veoma kontrasnte fotografije.
Sa druge strane, oblacni dan daje veoma meko, ravnomerno svetlo sa difuznim senkama. Oblaci se ponašaju kao difuzeri i postaju jedan ogromni svetlosni izvor u odnosu na subjekat fotografisanja. Ako vas je ikada fotografisao profesionalni fotograf u studiju, videli ste ovo u praksi. Najverovatnije su koristili velike kišobrane i soft boxove za kreiranje difuznog svetla i velikih svetlosnih izvora. Ovakva oprema im omogucava da kreiraju meko svetlo i senke koje nas toliko privlace u portretima. Kako možete da primenite ovo znanje u vašoj fotografiji? Tražite velike svetlosne izvore kako biste dobili manji kontrast i slike sa mekim svetlom a koristite manje svetlosne izvore za fotografije u kojima želite da svetlo bude tvrdo i usmereno. Meke, velike svetlosne izvore možete da vam pruži senka drveta, oblacno nebo, ili veliki prozor, ili sa poluspuštenim roletnama, ili sa svetlom koje ne upada direktno. Male svetlosne izvore daje blic i sunce. Izadite napolje i probajte da primenite u praksi ovo što ste danas naucili. Fotografišite vaš subjekat na svetlom, direktnom suncu i ponovo pod oblacnim nebom. Zapamtite, meko svetlo nije uvek najbolje svetlo, ali ako znate kako da ga identifikujete i kada da ga koristite siguran sam da cete vrlo brzo poceti da pravite kvalitetnije fotografije.

KAKO DA fotografišete portrete

Kao i kod vecine drugih pitanja vezanih za fotografiju, i ovde ce odgovor da varira, u zavisnosti od toga koji je vaš fotografski stil, fotoaparata koji koristite i vrste portreta koji biste želeli da dobijete. Medutim, postoje odredene pocetne tacke koje su karakteristicne za sve portrete i koje ce vam pomoci da dobijete dobre rezultate na samom pocetku kako biste mogli da pocnete da eksperimentišete.

Prebacite se na prioritet blende (Aperture Priority Mode)
Kada fotografišete portrete treba da izbegavate sve automatizovan režime rada i da koristite iskljucivo prioritet blende (aperture priority mode na engleskom). Ovaj režim rada omogucuje fotografima da izaberu blendu sa kojom žele da fotografišu a fotoaparat sam bira brzinu zatvaraca koja ce dati ispravnu ekspoziciju. Medutim, ako ste iskusni fotograf, onda cete najverovatnije koristiti manuelni režim rada, u kojem sami podešavate sve parametre fotografisanja. Ali za nas smrtnike, bice sasvim dobar i prioritet otvora blende.

Izaberite veliku blendu za lepe mutne pozadine
Velicina blende koju birate u režimu rada sa prioritetom blende ce varirati od jedne situacije do druge i od jednog objektiva do drugog - ali u vecini slucajeva pocecete sa prilicno velikom blendom pošto cete tako smanjiti dubinu polja u vašim fotografijama. to ce vam omoguciti da dobijete lepu zamucenu pozadinu. Generalno gledano, portretni režim rada radi upravo to. Lepota ovakvog nacina fotografisanja je u tome što je vaš subjekat jedini elemenat koji je ostao u fokusu - i koji tak postaje glavna fokalna tacka jer su uklonjeni svi ometajuci elementi. Medutim, imajte u vidu da ako imate veoma brz objektiv biranje maksimalne blende može toliko da smanji dubinu polja dace i neki delovi lica biti zemuceni. Takode maksimalna blenda može da znaci da ne fotografišete sa najvecom oštrinom koju može da da vaš objektiv. Smanjite blendu za jedan ili dva stopa i najverovatnije cete dobiti malo oštrije fotografije - kljuc je u eksperimentisanju, naravno ako imate vremena za
njega.

Izaberite malu ISO osetljivost za glatke fotografije
ISO osetljvost koju koristite ce varirati u zavisnosti od svetlosnih uslova koji vam stoje na raspolaganju - ali u vecini slucajeva, želecete da smanjite velicinu zrna ili šuma u slikama tako što cete izabrati malu ISO osetljivost, to jest, izmedu 100 i 200 ISO. Glavna stvar o kojoj treba da vodite racuna je kako ovo podešavanje utice na brzinu zatvaraca. Ponekad biranje male ISO osetljivosti znaci da cete koristiti bezine zatvaraca koje su suviše spore za dobijanje ošte fotografije. Ako je brzina zatvaraca suviše mala na ISO vrednosti koju ste izabrali, moracete da povecate ili blendu ili ISO podešavanje.

Brzina zatvaraca
Ako fotografišete koristeci prioritet otvora blende kao što smo vam predložili, brzina zatvaraca ce se birati automatski nakon što ste izabrali blendu i ISO osetljivost. Medutim, ako izaberete da fotografišete u manualnom režimu rada, moracte da obratite pažnju na brzinu zatvaraca. Pošto se vaš subjekat pomera (cak i ako pokušava da ostane miran) vaša brzina zatvaraca treba da bude najmanje 1/60 sekundi ili veca. 1/125 je verovatno najbolja brzina zatvaraca, pogotovo ako ne koristite stativ.

Ravnoteža beline
Kao i kod prethodnih faktora, ravnoteža beline koju cete koristiti i koja ce vam biti potrebna ce da varira u zavisnosti od uslova u kojima fotografišete.

Režim fokusiranja
Mnogi digitalni fotoaparati omogucuju fotografu da bira izmedu nekoliko režima fokusiranja. Na jednoj strani je Auto Focussing podešavanje koje u vecini slucajeva koristi više tacaka fokusiranja kako bi odredilo gde da se fokusira. Na drugoj strani nalazi se rucno fokusiranje kod kojeg fotograf ima potpunu kontrolu. U sredini se cesto nalazi opcija za fokusiranje na jednu tacku u sceni.
Dok AF podešavanje koje bira izmedu više tacaka fokusiranja u vecini normalnih uslova fotografisanja daje dobre rezultate, u nekim situacijama od velike pomoci može da bude mogucnost rucnog fokusiranja ili fokusiranja na jednu tacku. Ja licno volim opciju za fokusiranje na jednu tacku, pošto mi ona omogucuje da se precizno fokusiram na deo lica koji mi je najinteresantniji, a to su skoro uvek oci subjekta.

Režimi merenja svetlosti
Slicno opcijama za fokusiranje, vecina digitalnih fotoaparata poseduje više razlicitih režima merenja svetlosti. Opet ponavljamo, na vecini fotoaparata ovi režimi idu od sistema merenja svetlosti sa više tacaka gde se cela scena uzima u obzir prilikom odredivanja ekspozicije, pa sve do merenja koje uzima u obzir samo jednu tacku (takozvano spot merenje), gde fotograf može da izabere mali deo slike na osnovu kojeg ce biti odredena ekspozicija. Ja i ovde cesto biram spot merenje kada fotografišem portrete - pogotovo kada je subjekat osvetljen od nazad ili kada u sceni postoje svetli i tamni delovi koji mogu da poremete merenje ekspozicije.

KAKO DA fotografišete bolje portrete

Poziranje ljudi u vašim fotografijama ponekad može da predstavlja pravu nocnu moru. Jednostavna akcija usmeravanja fotoaparata ka osobi može da izazove neugodna osecanja u vašem subjektu. U ovom clanku dacemo vam nekoliko saveta koji ce vam olakšati proces fotografisanja i omoguciti da snimate bolje fotografije portreta.
Kljuc za uspešno poziranje je da osoba izgleda prirodno i opušteno na fotografijama. Neka osoba bude u odnosu sa objektima u sceni umesto da stoji sama. Samo profesionalni modekli znaju kako da stoje u sceni. Naslanjanje na zid, drvo ili fotelju na opušten nacin obicno uklanja tenziju, a i subjekat ce izgledati prirodnije.
Izbegavajte poziciju u kojoj je subjekat okrenut direktno ka fotoaparatu. Neka ramena i telo subjekta budu usmerena suprotno od fotoaparata sa licem subjekta neznatno okrenutom prema fotoaparatu. Ovako cete dobiti prostornost, dubinu i izražajnost, pogotovo ako fotografišete žene. Medutim, pazite da se ne pojave nabori na vratu subjekta.
Kada fotografišete lice iz velike blizine, nemojte da dozvolite da se kontura nosa subjekta sece sa jagodicama, osim ako fotografišete osobu iz profila.
Da biste izbegli pojavu podbratka, neka se subjekat malo nagne prema napred ili fotografišite sa višlje tacke i neka subjekat gleda gore prema vama.
Smešak nije uvek neophodan.
Izbegavajte da kolena osobe budu usmerena direktno ka fotoaparatu. Savijte ih na jednu ili drugu stranu kako biste dobili manje konfrontirajucu i manje izoblicenu pozu.
Izbegavajte preterano prikazivanje ruku i nogu. Iz tog razloga preporucuju se dugacki rukavi. Neka ruke budu blizu tela, i izbegavajte ekstreme kao što su ruke na kukovima, osim ako vam to nije cilj! Ruke mogu udobno da se smeste u džepove, uz telo ili da budu postavljene jedna preko druge.
Ako snimate par, neka poziraju blizu jedno drugom, okrenuti jedno prema drugom a ne prema fotoaparatu. Takode mogu malo da nagnu glave jedno prema drugom.
Kada fotografišete grupe, izbegavajte pojavu razmaka izmedu lica koliko je god moguce. Postavite svaku osobu na takav nacin da njihova lica prirodno formiraju grupu. Zatim ih zamolite da se još više približe jedno drugom. Kreirajte trougao ili piramidu od njihovih lica.
I konacno, ne insistirajte preterano na poziranju. Neka osobe koje snimate budu prirodne. Imajte na umu da svaka osoba ima svoju sopstvenu dinamiku, gracioznost i stil kretanja. Ono što uspeva kod jedne osobe nece uspeti kod druge. Odvojite dovoljno vremena kako biste dobili najprirodniju, najlaskaviju i najopušteniju pozu za svaku osobu ili grupu koju fotografišete.

Braketirajte vašu ekspoziciju
U ovom savetu govoricemo o prednostima braketiranja ekspozicije. Ako ste napredni amater ili barem malo poznajete fotografiju, onda sigurno koristite manuelni ražim rada, ili režim prioriteta blende ili prioriteta brzine zatvaraca, pogotovo kada snimate fotografije za koje vam je važno da udu što je moguce bolje.
Braketiranje je proces namernog podeksponiranja i preeksponiranja subjekta dok istovremeno snimate i fotografiju sa izmerenom ekspozicijom. Glavni razlog za ovakvo fotografisanje subjekta na tri snimka je da dobijete dobru ekspoziciju prilikom snimanja subjekata kod kojih je teško izmeriti tacnu ekspoziciju. Vi braketiranje možete da uradite rucno, u manuelnom režimu rada tako što cete menjati ili brzinu zatvaraca ili blendu, smanjujuci vrednosti u odnosu na izmerenu ekspoziciju. Na primer, ako vaš fotoaparat kaže da je 1/60 sa f8 tacna ekspozicija, vi možete da snimite tri fotografije, , 1/30 sa f8, 1/60 sa f8 i 1/120 sa f8. Takode možda na fotoaparatu imate opciju za podešavanje vrednosti ekspozicije. Ako imate ovu opciju, napravite prvi snimak, zatim drugi snimak napravite sa EV vrednošcu od -1, a treci snimak napravite sa EV vrednošcu od +1. Neki fototaparati imaju i opciju za automatsko braketiranje, koja im omogucuje da naprave tri uzastopna snimka a fotoaparat ce automatski podesiti ekspoziciju umesto vas. Kako budete sve veštiji sa ekspozicijom, tako cete moci da braketirate u manjim koracima od 1/2 ili 1/3 stopa. Braketiranje nije neophodno za svaki snimak, ali kod scena sa problematicnim osvetljenjem, kao što je svetao objekat u sredini koji može da zavara svetlomer fotoaparata, ili kada vam je snimak koji pravite važan, braketiranje je najsigurniji nacin rada.

Ortonov efekat
Programi za obradu slika kao što su Adobe Photoshop, Adobe Photoshop Elements, Gimp i Microsoft Digital Image Suite nude širok raspon alata koji mogu da se upotrebe za kreiranje prelepih fotografija. Mnogi od ovih alata i efekata vodi poreklo iz sveta filmske fotografije. Jedan od tih efekata je i Ortonov efekat.
Ortonov efekat je dobio ime po Michael Orton-u koji je prvi upotrebio ovu tehniku spajajuci dve fotografije, jednu u fokusu i drugu van fokusa. Freeman Patterson i Andre Gallant su takode uspešno koristili ovu tehniku u svom radu.
Orton slika se tradicionalno radila pomocu filma gde je prva slika bila oštra i preeksponirana za dva stopa a druga slika je bila izvan fokusa i preeksponirana za jedan stop. Veoma je važno bilo da se koristite stativ za ovaj efekat kako bi se obezbedilo poklapanje dve slike. Nakon toga dve slike su spojene u jednu kako bi kreirale prelepi impresionisticki efekat. Ovakvu primenu ove tehnike vec smo davno prevazišli. Sa toliko mogucnosti u svetu digitalne fotografije mi sada možemo da dupliramo Ortonov efekat na više razlicitih nacina.
Cistunci mogu da koriste istu tehniku koja se primenjivala i u filmskojh fotografiji, tojest da fotografišu dve slike koje su preeksponirane na isti nacin, a zatim u programu za obradu slika postave sliku van fokusa iznad slike u fokusu i izaberu Multiply za režim mešanja. Naravno, to znaci da cete uvek morati da napravite dva snimka scene koristeci stativ. Drugi metod je da upotrebite jednu jedinu sliku i slojeve kako biste ovaj efekat primenili na bilo koju sliku u vašoj kolekciji.
Ja cu koristiti Photoshop CS3 u ovoj lekciji ali isti koraci mogu da se primene i u starijim verzijama Photoshopa.
1. Otvorite vašu sliku
2. Duplirajte Background sloj (desnim tasterom miša kliknite na Background sloj i izaberite Duplicate komandu) i nazovite ga Sharp.
3. Napravite još jedan duplikat Background sloja i nazovite ga Sharp Copy.
4. Promenite režim mešanja (Blending) Sharp Copy sloja na Screen.
5. Sa selektovanim slojem Sharp Copy, desnim tasterom miša kliknite na njega i izaberite komandu Merge Down.
6. Desnim tasterom miša kliknite na sloj Sharp i izaberite komandu Duplicate. Dajte ovom sloju ime Out of Focus.
7. U liniji menija izaberite komandu Filter>Blur>Gaussian Blur.
8. U zavisnosti od rezolucije fotografije na kojoj radite, kolicina primenjenog zamucenja ce trebati da se menja. Koristite takvu vrednost zamucenja da oblici i dlaje budu vidljivi, ali ne i detalji. Za sliku velicine 6 megapiksela, vrednost od 15-16 ce biti dosta.
9. Promenite režim mešanja sloja Out Of Focus u Multiply.
Kada ste završili, možda cete trebati da podesite neprovidnost Out of Focus sloja i/ili cete trebati da primenite Levels (ili Curves) sloj podešavanja na Sharp sloj da biste poboljšali efekat.Takode možete da podesite kolicinu zamucenja sloja koji je izvan fokusa, kao i svetlocu i kontrast. Jednom recju, primenite sva podešavanja koja su potrebna da bi fotografija bila najbolja što može da bude.
Imajte na umu da ovaj efekat nece podjednako dobro raditi sa svim fotografijama, ali pošto radite digitalno nece vam biti problem da isprobate ovaj efekat na širokom dijapazonu vaših fotografija. Za još primera ovog efekta idite na Orton flickr.com grupu.

KAKO DA onlajn editujete slike

Sa tako mnogo onlajn editora koji se bore za korisnike, siguran sam da ce biti mnogo onih koji se bave amaterskom obradom fotografija koji ce (ili koji su vec) sada mirne duše deinstalirati Photoshop.
Iako onlajn editori slika nisu dostigli nivo koji može da zadovolji profesionalne dizajnere, za korisnike koji se amaterski bave obradom fotografija koje ce upotrebiti samo za ulepšavanje svog bloga, ove onlajn aplikacije su sasvim dovoljne. Sledi opis nekoliko onlajn programa za obradu fotografija.

Fauxto - Onlajn editor slika slican Photoshopu
Fauxto je slican Photoshopu jer u obradi fotografija možete da koristite slojeve, i jedina je onlajn aplikacija za obradu fotografija koja ima ovu mogucnost. Najlepše od svega je što možete da ga koristite preko vašeg web pretraživaca i što je potpuno besplatan.

Picture2Life
Picture2Life jer još jedna aplikacija za editovanje slika onlajn. Pored toga što možete da editujete slike sa vašeg racunara, vi možete da editujete i slike koje se vec nalaze na Internetu, kao što su slike na MySpace, Flickr, H15, Photobucket i drugim web sajtovima. Sve što treba da uradite je da obezbedite link ka slici i ona ce biti importovana u Picture2Life.

Snipshot
Snipshot vam omogucava da aploudujete sliku sa vašeg racunara, ili možete da je otvorite preko URL-a, tojest linka. Ova aplikacija ima mnogo funkcija kao što je importovanje slika putem jednog klika sa mišem, sposobnost da snimi slike u gif, jpg, pdf, png ili tif formatima, neograniceni broj undo (poništavanje) i redo (ponovno izvodenje) komandi i još mnogo toga.

Picnik
Picnik je još jedan onlajn editor koji vam omogucuje da veoma lako editujete sve vaše fotografije koje se nalaze onlajn. Picnik radi direktno sa web sajtovima za postavljanje i deljenje fotografija i omogucuje vam popravku i obradu fotografija putem jednog klika sa mišem.

Pixer.us
Pixer je još jedna alternativa za vaš desktop program za obradu slika. On vam omogucuje da aploudujete vaše slike i editujete ih onlajn, koristeci funkcije kao što su resize, crop i komande raznih specijalnih efekata. Takode možete da pogledate još dva web sajta koji služe za onlajn obradu fotografija tako što cete kliknuti na dva donja linka.
Adresa: Pixenate Adresa: MyImager.com

KAKO DA poboljšate kvalitet JPEG fotografija

Ako ste ikada proveli malo više vremena manipulišuci JPEG slikama, znate da iako je algoritam za kompresiju JPEG slika veoma efikasan u kreiranju malih fajlova, ta efikasnost ima svoju cenu. JPEG koristi algoritam za kompresiju sa gubitkom, što znaci da bi se dobila tako velika kompresija, deo informacija mora da se izbaci iz slike, a rupe koje tako nastaju se ispunjavaju "lažnim informacijama". Naravno, ja sam sada malo pojednostavio citav proces, ali ovo vam daje neku ideju o tome šta se dešava. JPEG fajlovimogu da se snime sa razlicitim stepenom kompresije, što znaci da možete da dobijete veci kvalitet slike po ceni veceg fajla, ili lošiji kvalitet slike sa mnogo manjim fajlom.
Nakon što snimite fajl sa velikom kompresijom, vi ste u suštini izgubili prethodni kvalitet slike. Jedna od tužnih stvari u vezi JPEG kompresije je to što je taj nedostatak kvaliteta itekako primetan. Umesto da se slika uniformno zamuti, JPEG algoritam kreira "artefakte", krzava i umrljana podrucja oko delova slike koji imaju oštre ivice ili gradijente.
Iako ne može da vrati kvalitet jako kompresovanim JPEG slikama, JPEG Enhancer može da izgladi artefakte i kreira sliku koja je mnogo lepša. Ova aplikacija je toliko laka za korišcenje da je to smešno; jednostavno otvorite JPEG sliku koju želite da popravite, podesite klizac filtera u dnu, i pritisnite Process dugme da biste videli rezultate. Nakon što ste sliku podesili po želji, snimite vašu novu sliku i gotovi ste. JPEG Enhancer je od nedavno besplatno dostupan za preuzimanje, pa šta imate da
izgubite?
Adresa: JPEG Enhancer

KAKO DA pretvorite digitalne fotografije u prelepe grafike

vam omogucava da kreirate slike koje izgledaju kao da su crtane rukom od strane nekog vrhunskog umetnika. Ako želite da pretvorite portret, fotografiju vaše kuce ili sliku vašeg kucnog ljubimca u crno belu grafiku, onda se nalazite na pravom mestu, jer ce FotoSketcher da odradi posao u roku od nekoliko sekundi.
Od vaših skiciranih fotografija vi možete da napravite izvanredne slike koje ce biti savršen poklon vašim prijateljima i rodbini, a odlicno ce izgledati i odštampane na vizitkama ili majicama.
Adresa: FotoSketcher

KAKO DA izoštrite mutne fotografije

Nema ništa gore nego kada snimite fotografiju nekog dogadaja koji se dešava jednom u životu samo da biste došli kuci i shvatili da je slika mutna jer niste dovoljno stabilno držali fotoaparat.
Ne brinite, postoji nekoliko alata koje možete da upotrebite kako biste uklonili mutnocu iz fotografija. Loša vest je da vecina ovih alata nije besplatna. Dobra vest je da smo uspeli da pronademo jedan koji je besplatan. O njemu cemo i govoriti u ovom clanku.
Unshake je besplatna Java aplikacija koje ne zahteva instalaciju. Samo je daunlodujte, pokrenite “Launch” precicu, otvorite mutnu fotografiju, i pritisnite dugme DeBlur. Unshake ce da se baci na posao kako bi uklonio najgora zamucenja koja su se javila kada ste fotografisali. Evo kako ovaj program radi:
Unshake analizira slicnosti izmedu susednih piksela u slici, i ako nade više slicnosti izmedu tacaka nego što se dalo ocekivati, on dedukuje šta je krenulo pogrešno i dešifruje podatke kako bi rekreirao originanu scenu.
Rezultati koje sam ja dobio su varirali po kvalitetu, ali u svim slucajevima krajnji rezultat je bio bolji od originala. Kao što možete da vidite na slici gore, vi možete da podesite razlicite opcije kako biste povecali kvalitet izoštrene slike. U suštini, ako date Unshake-u više vremena za obradu slike (tako što cete povecati “x1.) ce dati bolje rezultate, ali ce zato obrada potrajati nekoliko minuta, u zavisnosti od velicine slike.
Adresa: Unshake
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Kratki saveti za snimanje boljih fotografija

Post od Palma »

Stvarno nema filozofije!

Napravite ovo i izgledat ćete super na fotkama

Kako izgledati dobro na fotografijama? Ovo pitanje često prođe kroz glavu i ženama i muškarcima. Malo tko je zadovoljan svojim izgledom na fotografijama. Jeste li ikad razmišljali o tome kako biste to mogli popraviti?

Slika

Svi imaju prijatelje koji znaju poneki trik kako izgledati dobro na fotografijama, no čini se da nitko ne želi dijeliti takve savjete. Kako to da vaši prijatelji na fotkama koje objavljuju na Facebooku uvijek izgledaju kao naslikani, dok vi uglavnom ispadate kao da vas je voda donijela?

Nema veze, razvedrite se jer donosimo nekoliko savjeta koji će vam otkriti tajne dobrog poziranja.

Izbjegavajte ''duplu bradu''

Nitko neće izgledati dobro na fotografijama s velikim podbratkom. Od ovog se možete spasiti ako spustite bradu prema dolje dok je fotoaparat u razini ili više od vaših očiju. Od presudne je važnosti da nikako ne dopustite da vas fotografira osoba niža od vas, osim ako ne stoji na stolici.

''Skinite'' koji kilogram

Zasigurno ste čuli kako kamera i fotoaparati 'dodaju pet kilograma'. U ovome možda ima istine, ali ako zauzmete pravu pozu, možete izgledati znatno mršavije, što već godinama prakticiraju ljepotice i pripadnice svjetske društvene scene kad treba pozirati na crvenom tepihu. Stanite uspravno, ali tijelo okrenite za 45 stupnjeva od kamere, cijelo vrijeme gledajući u objektiv. Jednostavnije, prisjetite se klasične poze kakvu bi zauzela, primjerice, Paris Hilton.

Bez sjajnog lica

Nikako ne želite biti osoba koju je na fotografijama teško prepoznati zbog sjajnog lica. Sjajno čelo na fotografijama nije privlačno. Ako je u pitanju topao dan i samo ste znojni, prebrišite lice i vrat, a ako vam je koža prirodno masnija, nastojte koristiti matirani puder.

Slika

Klonite se sjena

Ljudi koji znaju kako dobro izgledati na fotografijama znaju da treba stati ispred sunca. Svjetlo može stvoriti neprivlačne sjene na licu, tamne krugove ispod očiju, pored nosa ili ispod brade.

Vježba i samo vježba

Možda vam zvuči glupavo, ali ljudi koji se znaju lijepo smijati na fotografijama to vježbaju doma pred ogledalom. Želite da vaš osmijeh izgleda prirodno, a ne umjetno i 'namontirano'? Stajanje pred ogledalom i vježbanje osmijeha pomoći će vam da ga 'ispeglate' do savršenstva.

Odaberite prigodnu odjeću

Ako se zbog odjeće koju nosite ne osjećate najbolje, to će se vidjeti i na fotografijama. Nemojte nositi ništa u čemu se ne osjećate potpuno prirodno, ugodno i privlačno. Nikako se ispred objektiva ne želite naći u trenutku kad popravljate naramenice ili se iz petnih žila trudite uvući trbuh.

Šminka

Šminka je jedna od važnijih stvari na koje morate obratiti pozornost ako želite dobro izgledati na fotografijama. Prije svega, ne želite izgledati kao da ste na lice stavili dvije tone žbuke, ali ni kao da ste se tek probudili bez imalo šminke na licu. Zapamtite da je umjerenost vrlina, ali i naučite kako uz pomoć šminke istaknuti ono najbolje.

Kao što možete primijetiti, izgledati dobro na fotografijama i nije neka filozofija, samo trebate slijediti ovih nekoliko savjeta.
Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 20 gostiju