Drama i dramska struktura

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Drama i dramska struktura

Post od branko »

Drama i dramska struktura

Drama

U nazivu je sadržana suštinska odlika dramskog roda: u osnovi drame je radnja koja se odvija na sceni, pred očima gledalaca, tako da oni neposredno doživljavaju dramske junake, njihov život i sudbinu. Na samom početku, u antičkoj Grčkoj, drama se razvila u dve dominantne vrste: tragediju i komediju. Tragedija ima za predmet tragičie događaje i sudbine, junaci su izuzetne ličnosti (bogovi, vladari, heroji), stil je uzvišen, jezik probran, pretežno se piše u stihu. Komedija je na početku imala čisto zabavnu funkciju - da razonodi i razveseli (komos = veselje), ali ubrzo dobija i društvenu funkciju: da ukazuje na mane pojedinaca i društva te da ih humorom ili satirom izvrgne ruglu i iskoreni. Teme su iz svakodnevnog života, junaci su obični ljudi, stil je jednostavan, jezik blizak gledaocu, piše se u proznom obliku. U toku istorijskog razvitka tragedija je zadržala svoju formu, tematiku i stil, dok se komedija tematski stalno obogaćivala i žanrovski razgranavala u niz podvrsta. Danas je drama u užem smislu dominantna dramska vrsta: poseduje elemente tragedije i komedije, odlikuje je strukturna i tematska raznovrsnost, razvila se u veliki broj podvrsta.


Tragedija

Nastala je u staroj Grčkoj iz obrednog kulta bogu Dionisu. Ime je dobila od reči Šragos (jarac) i oide (pesma): prilikom prinošenja žrtve bogu Dionisu, članovi hora, obučeni u jareće kože, pevali su pesme. Svoj puni razvitak dostigla je u Grčkoj, u stvaranju velikih tragičara Eshila, Sofokla i Euripida. Predmet tragedije je sukob između junakovih težnji i ideala na jednoj strani, i okolnosti u koje je zapao na drugoj strani. Iz toga sukoba proizilazi stradanje junaka. Uzroci stradanja junaka vremenom se menjaju. U antičkoj tragediji junak strada zato što se suprostavlja volji bogova ili sudbini. U poznijim tragedijama strada zato što dolazi u sukob sa svetom oko sebe. U savremenoj tragediji sukob izbija između svesti i podsvesti, svesnog i nesvesnog u čoveku. U svim slučajevima junak se bori za neki moralni ideal koji je opšteljudski i blizak svakom gledaocu. Zbivanje u tragediji, koje je dramatično, napeto i uzbudljivo, treba da potrese gle- daoca i da kod njega izazove plemenita osećanja i pobude. Gledalac snažno preživljava stradanje junaka pa se u njemu javlja želja da se i sam bori za iste ideale. Junaci tragedije su snažne i izuzetne ličnosti: bogovi, vladari, heroji. Stil je uzvišen i dostojanstven, leksika je probrana i patetična. Pravilo je da tragedija ima pet činova i da se piše u stihu. Dugo je zadržala svoju formu i stil, a menjala se jedino u sadržini. U novije vreme sve više je potiskuje drama u užem smislu.


Komedija

Dramska vrsta nastala skoro istovremeno sa nastankom drame: u toku Dionizijskih svečanosti, posle horske pesme, nastaje veselje {komos). Junaci komedije su obični ljudi svakodnevnog života koji su po nekoj osobini gori od prosečnih ljudi. Radnja je jednostavna, situacije su svakodnevne i životne, mane ljudske. Humor je blag i dobroćudan, ali često prelazi u oštru i ubojitu satiru. Komedija je uvek bila vrlo cenjena i popularna pa je doživela sadržinsko obogaćivanje i grananje u veliki broj podvrsta. Uglavnom se razvija u dva osnovna pravca: u višu i nižu komediju.

Viša komedija ima društveni karakter i ulogu: da smehom utiče na popravljanje ljudskog društva i njegovo moralno ozdravljenje. Razvila se u dve podvrste: komediju karaktera i komediju naravi. Najrasprostranjenija je komedija karaktera ili psihološka komedija u kojoj dominira jedna ličnost, dramski karakter, kao nosilac neke izrazite (dominantne) negativne crte karaktera koja je štetna po društvo. Komedija naravi ili društvena komedija ukazuje na mane i nedostatke jednog društvenog sloja ili društvene grupe, jednoga doba. Nema izrazitog junaka, svakom junaku pisac posvećuje jednaku pažnju, ali je svaki i nosilac određene mane. Skup svih pojedinačnih mana ili karakternih crta čine narav jednog društva ili društvenog sloja.

Niža komedija ima jedini cilj da zabavi gledaoca i nasmeje ga zgodnom šalom, dosetkom ili komičnom situacijom. Ova komedija razvila se u tri podvrste: komediju intrige ili komediju situacije, farsu i vodvilj.


Drama u užem smislu

Ovo je, pored komedije, skoro isključivi oblik savremene drame sa elementima tragedije i komedije. Predmet drame u užem smislu je svakodnevni život, a junaci su obični, prosečni ljudi. Stil je jednostavan i prirodan. Složenost društvenog života i bogatstvo čovekovog duhovnog sveta podstakli su snažan razvitak drame u užem smislu. S obzirom na predmet i način obrade, drama u užem smislu razvila se u nekoliko vrsta: idejna drama, komad s tezom, psihološka drama, naturalistička drama, simbolistička drama, itd.


Šta se proučava u drami

Struktura

1. Dramska radnja
2. Dramski junak
3. Dramski karakter
4. Tragični junak
5. Građa
6. Priča
7. Ideja
8. Tragična krivica
9. Tema
10. Jezik
11. Scenarija


Kompozicija

1. Razvijanje radnje
2. Raspored likova
3. Tačka gledišta
4. Odnosi među likovima
5. Dramski tok
6. Jedinstvo radnje
7. Kompozicija dramske radnje


Tehnika

1. Čin
2. Slika
3. Pojava
4. Remarke
5. Prilog
6. Epilog
7. Monolog
8. Dijalog
9. Hor
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 2 gosta